Arhiva › 2011. › SGMŽ 18

SGMŽOpćina Orehovica · 17. listopada 2011. · KLASA 021-05/11-01/4 · URBROJ 2109/22-11-01-2

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja “Križopotje” u Orehovici

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1721

Članak 39.

Članak 39.
(1) Postojećim ulicama se utvrđuje nova širina koridora i dugoročno planira proširenje postojećih asfaltnih kolnika, kao i izvedba pješačkih, odnosno pješačko - biciklističkih staza.
(2) Minimalna širina koridora definirana je parcelacijom prema kartografskim prikazima.
(3) ceste u obuhvatu plana trebaju imati kolnu površinu minimalne širine 5,5 m.
(4) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa” dan je prikaz odnosa kolnih, pješačkih i zelenih površina unutar koridora prometnica.
(5) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 40.

Članak 40.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a.
(3) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene - prvenstveno se to odnosi na plinske redukcijske stanice i TK kabinete, Stranica 1722 - Broj 18 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2011. potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 41.

Članak 41.
(1) Postojeće i planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 42.
(1) Sjevernim dijelom područja obuhvata plana prolazi magistralni vodoopskrbni cjevovod iz kojeg je izvedene razvodni vodoopskrbni sustav naselja.
(2) Postojeći razvodni vodoopskrbni cjevovodi izvedeni su: - u Ulici A.G. Matoša, na koje je izvedeno priključenje postojećih čestica mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1/, - u Dravskoj ulici (UK 4 i UK5), na koje je izvedeno priključenje postojećih čestica mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1/ unutar i izvan obuhvata DPU, - u postojećem dijelu ulice na koji se nastavlja planirani koridor UK1.
(3) Planirane cjevovode potrebno je locirati unutar javnih uličnih koridora, sukladno kartografskom prikazu.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Nove mreže vodoopskrbe treba projektirati na način da se osigura izvedba prstenastog sustava, sa spojem na postojeću razvodnu vodoopskrbnu mrežu, te prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(3) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.2.7. Zaštita od požara, ove Odluke. 3.2.1.2 Zbrinjavanje otpadnih voda

Članak 44.

Članak 44.
(1) Za područje naselja Orehovica izrađen je projekt odvodnje otpadnih voda, planiran kao razdjelni sustav.
(2) Projektirane mreže odvodnje prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”
(3) Odvodnju planirane zone obuhvata DPU potrebno je uključiti u projektirani sustav odvodnje naselja.
(4) Sustav oborinske odvodnje predviđen je na način da se voda ispušta u retencijsko - infiltracijski bazen za koji je unutar područja obuhvata DPU rezervirana površina oznake IS1.

Članak 45.

Članak 45.
(1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje za područje naselja, otpadne sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mora se riješiti upuštanjem u septičke taložnice zatvorenog tipa, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima.
(2) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine.
(3) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije i sanirati teren.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Oborinske vode sa cijelog područja obuhvata mogu se ispuštati u sustav javne odvodnje oborinskih voda samo preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
(2) Ukoliko je izvedivo, čiste oborinske vode s čestica moguće je predvidjeti i na način da se ispuštaju na vlastitoj čestici, bilo na zelene površine, bilo u upojne bunare.
(3) Tehnološke vode, se s obzirom na djelatnosti unutar obuhvata plana ne očekuje, a ukoliko se utvrdi njihovo postojanje, mogu se upuštati u javni sustav sanitarno - fekalne odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja do razine određene posebnim propisima. 3.2.1.3 Kućni priključci vodoopskrbe i odvodnje

Članak 47.

Članak 47.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na jednu građevinu, odnosno funkcionalnu cjelinu.
(2) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 1,0 m od ulične međe.
(3) Nove čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovom Planu.
(4) Otpadne vode dozvoljeno je ispuštati samo u predviđeni sustav odvodnje otpadnih voda, ovisno o vrsti otpadnih voda. 3.2.1.4 Plinoopskrba

Članak 48.

Članak 48.
(1) U postojećim ulicama - UK4, UK5 i djelomično UK1 izvedena je niskotlačna plinska mreža za opskrbu plinom, te se predviđa dogradnja mreže unutar koridora novih ulica, na način da zatvara prsten. 17. listopada 2011. Broj 18 - Stranica 1723 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 49.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Izgradnju plinovoda potrebno je predvidjeti na dovoljnoj udaljenosti od visokog raslinja, odnosno van dohvata korijenja.
(4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: minimalni križanje paralelno razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 50.

Članak 50.
(1) Unutar područja obuhvata DPU ne predviđa se izvedba novih redukcijskih stanica, međutim ukoliko je to potrebno za povećanje kvalitete mreže plinoopskrbe, redukcijska stanica se može izvesti na vlastitoj zemljišnoj čestici koja se može izdvojiti iz čestice javne zelene površine ili građevne čestice poslovne namjene /oznaka K/.
(2) Ukoliko će se izvoditi nove plinske redukcijske stanice, potrebno ih je locirati na slijedeće udaljenosti od u tabeli navedenih građevina: minimalni razmak vrsta gradnje od plinovoda /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica, puteva i 3,00 nadzemnih niskonaponskih vodova od stambenih građevina, trafostnica 4,00 i visokih stabala od stambenih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih 6,00 materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo, te od ruba vodotoka 3.2.1.5 Kućni priključci plinoopskrbe

Članak 51.

Članak 51.
(1) Priključni plinski set za priključak plina se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Do priključnog seta potrebno je osigurati pristup, radi očitanja i održavanja. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 52.
(1) Postojeća i planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.1 Mreže elektroopskrbe i javne rasvjete

Članak 53.

Članak 53.
(1) Neposredno sjeverno od područja obuhvata DPU nalazi se trafostanica TS Orehovica III.
(2) Unutar područja obuhvata DPU predviđa se izgradnja jedne nove trafostanice.
(3) Trafostanicu je potrebno podzemnim srednjenaponskim vodom povezati s postojećom zračnom niskonaponskom mrežom elektroopskrbe izvedenom unutar obuhvata plana, pri čemu se unutar čestice pješačkog puta /oznaka PP/ trasa utvrđuje u zelenoj površini.
(4) Nova trafostanica treba biti predviđena s mogućnošću prihvata električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i kogeneracije, u odgovarajući javni sustav.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Unutar površina planiranih uličnih koridora i površine pješačkog prolaza, planirano je da se s jedne strane ulice, izvede nadzemna niskonaponska kabelska mreža za opskrbu el. energijom i za javnu rasvjetu, a potrebno ju je povezati i s postojećom zračnom niskonaponskom mrežom elektroopskrbe izvedenom unutar obuhvata plana.
(2) Za priključenje novih potrošača na postojeću niskonaponsku nadzemnu mrežu trebaju biti osigurani tehnički uvjeti u mreži.
Članak 55.
(1) Za izvedbu zračne nn mreže elektroopskrbe i javne rasvjete potrebno je predvidjeti postavu betonskih stupova, jednostrano u uličnom koridoru UK.
(2) Radi potrebe pristupa na planirane čestice sa sjeverne strane Dravske ulice, predviđa se mogućnost rekonstrukcije zračne nn mreže, a u pojedinim potrebnim slučajevima (kada je to potrebno radi osiguranja pristupa na pojedinu građevnu česticu) i izmještanje postojećih betonskih stupova zračne nn mreže.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. Stranica 1724 - Broj 18 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2011. 3.2.2.2 Kućni priključci elektroopskrbe

Članak 56.

Članak 56.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na planiranu uličnu zračnu niskonaponsku mrežu ili za veće potrošače, pojedinačnim podzemnim priključnim kabelima na odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(3) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Energija iz obnovljivih izvora i kogeneracije

Članak 57.

Članak 57.
(1) Kao dopuna osnovnom energetskom sustavu moguće je dodatno koristiti i druge alternativne izvore energije (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao dopunu centralnom sustavu ili kao dodatni izvor za pojedinu građevinu.
(2) Sve građevine i postrojenja koja se planiraju u svrhu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, trebaju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (“Narodne novine”, broj 67/7), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, za jednog individualnog korisnika, lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici stambene, mješovite ili poslovne namjene /oznake namjena S, M1, M2 i K/.
(2) Uvjet za lociranje individualnog sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Osim uvjeta iz stavka 2. ovog članka: - unutar područja obuhvata DPU nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vjetra i kogeneraciju, ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za stambenu zonu, - unutar područja obuhvata DPU nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje, - na česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, nije dozvoljeno locirati sustav čija je površina sunčevih prijemnika veća od 40,0 m2.
(4) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju. 3.2.4 Telekomunikacijska mreža 3.2.4.1 Mreža fiksne telefonije

Članak 59.

Članak 59.
(1) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu.
(2) Trasa postojeće fiksne telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(3) U novoplaniranim ulicama predviđa se izvedba podzemne telefonske kanalizacije, sa strane planiranih novih građevnih čestica, te povezana s postojećom TK kanalizacijom.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar zelenih površina unutar uličnih koridora i na česticama druge namjene, moguće je predvidjeti postavu samostojećeg kabineta na površini dimenzija 2,0 m x 1,0 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu. 3.2.4.2 Mreža mobilne telefonije

Članak 61.

Članak 61.
(1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati unutar područja obuhvata DPU isključivo na krovu poslovne građevine i to izvedeno samo na tipskom krovnom prihvatu, uz uvjet da udaljenost bazne postaje od najbliže stambene čestice i najbližeg pješačke staze ne bude manja od ukupne visine najviše točke bazne postaje, mjereno od razine terena do vrha najviše točke instaliranog uređaja.
(2) Samostojeći antenski stupovi se unutar područja obuhvata DPU ne mogu postavljati.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Građevine i uređaje pokretne telekomunikacijske mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.4.3 Telefonski priključci
Članak 63.
(1) Kućne priključke na TK kanalizaciju i unutarnji kućni razvod potrebno je projektirati i izvesti sukladno uvjetima Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (“Narodne novine”, broj 155/09). 17. listopada 2011. Broj 18 - Stranica 1725 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 64.

Članak 64.
(1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina.
(2) Zelene površine potrebno je uređivati sadnjom autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva.
(3) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(4) Zaštitnu zelenu površinu uz retencijsko - infiltracijski bazen potrebno je urediti sadnjom gustog visokog raslinja.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Javnu zelenu površinu dječjeg igrališta je potrebno urediti kao park - sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta.
(2) Unutar parka potrebno je: - locirati igrala za djecu i - predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti najmanje jednu lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom.
(3) Dječje igralište moguće je ograditi niskom ogradom, visine do 80,0 cm. 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH cJELINA I GRAĐEVINA

Članak 66.

Članak 66.
(1) Na prostoru obuhvata DPU nema posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina. 6. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 67.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. - “Uvjeti gradnje”.
Članak 68.
(1) Na građevnim česticama je graditi dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 - 2.5.
(2) Samostojeća gradnja /oznaka SS/, predviđena je za planirane čestice stambene namjene /oznake namjene S1/, i za gradnju trafostanice /oznake namjene IS1/.
(3) Gradnja u kompleksu /oznaka K/ predviđena je za česticu poslovne namjene /oznaka namjene K/.
(4) Mješoviti način gradnje /oznaka MJ/, koji označava mogućnost odabira između samostojeće gradnje i gradnje u kompleksu, predviđa se na česticama mješovite namjene /oznake namjene M1 i M2/.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 7.1 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 70.
(1) Unutar područja obuhvata DPU nema područja zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode (“Narodne novine”, broj 70/05 i 139/08), niti područje zadire u područja nacionalne ekološke mreže (NEM) utvrđene sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (“Narodne novine”, broj 109/07).

Članak 71.

Članak 71.
(1) Radi zaštite zatečenih prirodnih vrijednosti, pri uređivanju prostora u obuhvatu DPU poželjno je na površinama koje se obavezno uređuju kao zelene, u što većoj mjeri zadržati prirodne osobine prostora i pejsažne karakteristike postojeće vegetacije. 7.2 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 72.
(1) Na prostoru obuhvata DPU nema građevina s utvrđenim kulturno - povijesnim vrijednostima.
Članak 73.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili arheološki odnjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu. 8. MJERE PROVEDBE DETALJNOG PLANA UREĐENJA

Članak 74.

Članak 74.
(1) Detaljni plan uređenja “Križopotje” u Orehovici osnova je za provedbu parcelacije planiranog područja.
Članak 75.
(1) Za sadržaje unutar područja obuhvata DPU ne predviđa se provedba urbanističko - arhitektonskih niti arhitektonskih natječaja. 9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJEcAJA NA OKOLIŠ 9.1 REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ
Članak 76.
(1) Unutar područja obuhvata DPU nema izgrađenih građevina. Stranica 1726 - Broj 18 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2011. 9.2 OSTALE MJERE ZAŠTITE OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA I MJERE ZA ZAŠTITU ŽIVOTA I ZDRAVLJA LJUDI 9.2.1 Zaštita od zagađenja tla

Članak 77.

Članak 77.
(1) Gradnju građevina i obavljanje djelatnosti treba predvidjeti na način koji osigurava nedostupnost štetnih čestica u tlo, što se osigurava: - primjenom zaštitnih materijala koji čine fizičku membranu za zaštitu tla, - primjenom mjera zaštite zagađenja tla otpadnim vodama, koje se provode kontroliranim skupljanjem i odgovarajućim zbrinjavanjem otpadnih voda. 9.2.2 Zaštita od zagađenja zraka
Članak 78.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine”, broj 178/04), kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti. 9.2.3 Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 79.

Članak 79.
(1) Za sve građevine i sve otvorene površine unutar područja obuhvata DPU, treba predvidjeti kontrolirano skupljanje i odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1.2 ove Odluke - Zbrinjavanje otpadnih voda i na način da se zadovolje zakonom propisani standardi kakvoće vode sukladno Pravilnikom o graničnim emisijama otpadnih voda (“Narodne novine”, broj 89/10).
(2) Parkirališta s brojem mjesta od 10 i više trebaju imati izvedenu separaciju ulja i masti iz oborinskih voda. 9.2.4 Svjetlosno onečišćenje

Članak 80.

Članak 80.
(1) Stupovi vanjske rasvjete unutar područja obuhvata DPU trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa prema gore. 9.2.5 Postupanje s otpadom
Članak 81.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu posude za skupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 9.2.6 Zaštita od buke
Članak 82.
(1) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 9.2.7 Zaštita od požara

Članak 83.

Članak 83.
(1) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Udaljenost između dviju građevina na istoj građevnoj čestici treba dimenzionirati na najmanje ½ visine više građevine.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(4) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(5) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (“Narodne novine”, broj 35/94, 55/94 i 142/03).

Ostali akti u ovom izdanju (39)