Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Nedelišće - Podzavrtje

21. Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07, 38/09, i 55/11), članka 29. Statuta Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja dijela naselja Nedelišće - 17. listopada 2011. Broj 18 - Stranica 1703 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Podzavrtje (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/09), Općinsko vijeće Općine Nedelišće, na svojoj 22. sjednici održanoj 13. listopada 2011. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Nedelišće - Podzavrtje I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Nedelišće - Podzavrtje (u daljnjem tekstu Odluka) donosi se Detaljni plan uređenja Detaljnog plana uređenja dijela naselja Nedelišće - Podzavrtje (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU).
(2) Detaljni plan uređenja izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Područje obuhvata DPU je površine cca 6,7 ha, a odnosi se na dio naselja Nedelišće, između Vrtne ulice, Ulice Karlović Vinka i Augusta Šenoe, zaključno s k.č. 882 k.o. Nedelišće.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja površina, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, mjere zaštite kulturnih dobara, mjere sprječavanja štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU I. Obrazloženje DPU 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Izvod iz prostornog plana šireg područja III. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno - planska rješenja IV. Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi DPU V. Odluka o izradi DPU, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07, 38/09 i 55/11) VI. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07, 38/09 i 55/11)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i /ili osjetljivih cjelina 6. Uvjeti i način gradnje građevina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9 Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000 0.1 SITUAcIJA - POSEBNA GEODETSKA POD- LOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UcRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZA- HTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLI- NOOPSKRBE - IZMJENA I DOPUNA 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RA- SVJETE I TELEKOMUNIKAcIJA MREŽA - IZMJENA I DOPUNA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTI- TE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, čija površina i oblik je određena u kartografskim prikazima DPU, a može unutar sebe sadržavati jednu ili više namjena površina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine uz predviđenu svrhu, određenu DPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. Stranica 1704 - Broj 18 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2011. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice, - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina / GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m.

Članak 4.

- Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Članak 4.

- Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Dvojna građevina je građevina koja je s jedne svoje bočne strane naslonjena na susjednu građevinu. - Građevni kompleks je funkcionalna cjelina većeg broja sadržaja objedinjenih u jednoj ili više građevina međusobno funkcionalno ili fizički povezanih. - Mješoviti način gradnje je mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5.
(1) U obuhvatu DPU-a namjena pojedinih čestica ili dijelova čestica je slijedeća: - stambena namjena - samostojeće gradnje /oznaka S1/ - stambena namjena - dvojna gradnja /oznaka S2/ - mješovita, pretežito stambena namjena /oznaka M1/ - zelena površina podvrtnice /oznaka Z3/ - površina uličnog koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.
Članak 6.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 - “Detaljna namjena površina” sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Stambena namjena - za samostojeću gradnju /oznaka S1/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine (stambene građevine ili stambeno-poslovne građevine), te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Osnovnu i pomoćne građevine moguće je locirati unutar područja za razvoj građevina, koji se utvrđuje sukladno kartografskom prikazu br. 4. “Uvjeti gradnje”.
(3) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne prostore namijenjene obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), 17. listopada 2011. Broj 18 - Stranica 1705 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično).

Članak 7.

(4) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu, nego prateći sadržaji, ukoliko se predviđaju, trebaju biti smješteni unutar građevine osnovne namjene, odnosno građevina treba biti oblikovana kao arhitektonski kompleks.
(5) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi na liniji obaveznog građevnog pravca, - unutar područja gradnje osnovne građevine, ali iza pročelja osnovne građevine, lociraju se pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (garaže, alatnice, fontane, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Stambena namjena - za dvojnu gradnju /oznaka S2/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine (stambene građevine ili stambeno-poslovne građevine), s pomoćnim prostorima koji su integrirani u kompleks osnovne građevine.
(2) Građevina se locira unutar područja za razvoj građevina, koji se utvrđuje sukladno kartografskom prikazu br. 4. “Uvjeti gradnje”, uz uvjet da je jedna bočna međa naslanja na susjednu građevinu.
(3) Na čestici moguće je graditi - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne prostore namijenjene obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično).
(4) Pomoćni sadržaji mogu se u odnosu na osnovnu namjenu locirati na način:

Članak 8.

- garažu za najviše dva (2) osobna vozila, moguće je graditi na liniji obaveznog građevnog pravca, - ostali pomoćni sadržaji trebaju se locirati dublje unutar čestice, - pomoćne sadržaje s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.
Članak 9.
(1) Mješovita, pretežito stambena namjena /oznaka M1/, omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine (stambene ili stambeno-poslovne građevine), jedne prateće poslovne građevine, te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne sadržaje čija namjena se utvrđuje prema stavku 4. ovog članka.
(3) Na čestici je, iza pročelja osnovne građevine moguće graditi i jednu prateću građevinu poslovne namjene, sadržaja utvrđenog prema stavku 4. ovog članka.
(4) Poslovni sadržaji na čestici mogu biti namijenjeni obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanju sportskih klubova, udruga građana i slično).

Članak 9.

(5) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom građevinom moguće je graditi na uličnom pročelju kompleksa, Stranica 1706 - Broj 18 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2011. - ostali pomoćni sadržaji trebaju se locirati dublje unutar čestice, - pomoćne sadržaje s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.
Članak 10.
(1) Zelena površina podvrtnice /oznaka Z3/ je površina koja se nastavlja na građevne čestice unutar stambene zone i nema direktni pristup s javne prometne površine.
(2) Česticu je moguće koristiti u funkciji vrta, pri čemu se može pripojiti jednoj od susjednih građevnih čestica.
(3) Na površinama podvrtnice nije moguća gradnja, ali je moguća postava sjenice ili druge montažne pomoćne građevine površine do 15,0 m2 i visine vijenca do 3,0 m.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Površina uličnog koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formira se radi rekonstrukcije dijela postojećih ili izgradnje novih ulica, što uključuje prometnice, pješačke, odnosno pješačko - biciklističke staze, te pripadajuće zelene površine i komunalnu infrastrukturu unutar njihova koridora. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 12.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 13.

Članak 13.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br. 4. “Uvjeti gradnje” svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 15.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Po dvije susjedne čestice, iste namjene, mogu se objediniti u jednu veću, uz uvjet da se čestice namijenjene gradnji dvojnih građevina mogu spajati samo ukoliko se radi o planski predviđenom dvojnom paru, pri čemu se za objedinjenu česticu primjenjuju uvjeti samostojeće građevine.
(2) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 17.

Članak 17.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata DPU ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina/V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1.”Detaljna namjena površina”, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema slijedećoj tabeli: iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obrač unavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1.„Detaljna namjena površ 17. listopada 2011. ina“, a maksimalne vrijednosti navedenih Broj 18 - Stranica 1707 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” koeficijenata, kao i najviš e dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema slijedećoj tabeli: Najviša visina (vijenca) Najviša etažnost NAMJENA kig kis osnovne osnovne građevine građevine Eosn Vosn (m)

Članak 17.

stambena namjena - 0,40 1,20 7,00 4/Po+P+1+Pk/ samostojeća gradnja /S1/ stambena namjena - 0,50 1,50 7,00 4/Po+P+1+Pk/ dvojna gradnja /S2/ mješovita, pretežito 0,40 1,20 7,00 4/Po+P+1+Pk/ stabena namjena /M1/ 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
(1) Građevinom ili prostorom osnovne namjene smatra se kompleks građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice.
(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno sadržaj, čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja na čestici, prema poglavlju 1. ove Odluke - Uvjeti određivanja namjene površina.
(3) Pomoćne građevine ili prostori su servisne građevine, uređaji ili prostori unutar građevnog kompleksa, određeni u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice, prema poglavlju 1. - Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke.
(4) Prateće i pomoćne građevine, odnosno sadržaji nisu površinom limitirani u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 18.

Članak 18.
(1) Smještaj građevina unutar postojećeg dijela naselja, odnosno unutar čestica mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1/, utvrđuje se u odnosu na izgrađenu građevnu strukturu na pojedinoj čestici i/ili na susjednim česticama iste namjene.
(2) Udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije utvrđuje se u pojasu od 3,0 do 10, 0 m u unutrašnjost čestice, ovisno o okolnoj izgrađenoj strukturi.
(3) Prateća građevina locira se iza uličnog pročelja osnovne građevine, uz uvjet da se trebaju locirati na istoj strani čestice, kao i osnovna građevina.
(4) Prateća građevina locira se iza uličnog pročelja osnovne građevine, a izuzetno se može protezati od jedne do druge bočne međe, uz uvjet da je locirana najmanje 25,0 m od linije regulacije u dubinu čestice, te da je do stražnjeg dijela čestice osiguran vatrogasni pristup. 7

Članak 19.

Članak 19.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama stambene namjene /oznake S1 i S2/ određen je kartografskim prikazom br.4. - “Uvjeti gradnje”. Najviša visina Najviša visina Najviša etažnost (vijenca) (vijenca) Najviša etažnost prateće prateće pomoćne pomoćne građevine građevine građevine građevine Epom Eprat Vprat (m) Vpom (m) nema mogućnosti gradnje prateće 3,50 1/P/ građevine nema mogućnosti gradnje prateće ni pomoćne građevine 4,80 4/Po+P+Pk/ 3,50 1/P/
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - obavezni građevni pravac za osnovnu građevinu, - površina unutar koje se mogu graditi građevine, - udaljenost granica površine unutar koje se mogu graditi građevine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora, određenog prema poglavlju 9.3.7. ove Odluke - Zaštita od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 21.

Članak 21.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
Članak 22.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu prepušteni preko međe čestice, a za novo planirane čestice da nisu više od 1,0 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4. Stranica 1708 - Broj 18 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2011.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 24.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, otvore prema međi koja je manje od 3,0 m udaljena od vanjskog zida, mogu imati građevine na česticama čije su bočne međe orijentirane na ulicu ili drugu javnu površinu. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 25.

Članak 25.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, odnosno do izvedbe javne mreže odvodnje, izvedbe individualnog načina kontroliranog zbrinjavanja otpadnih voda.
Članak 26.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkom stazom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.
Članak 28.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu - ulicu.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 29.

Članak 29.
(1) Na svakoj građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za parkiranje vozila za sadržaje koji se na čestici predviđaju.
(2) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM), po pojedinoj građevnoj čestici, utvrđuje se, ovisno o namjeni prostora na čestici, sukladno slijedećoj tabeli: Namjene broj parkirališnih ili koeficijent građevine garažnih mjesta na RADIONE 1. 0,45 1 zaposlenika I SKLADIŠTA UREDSKI 100 m2 korisnog 2. 2,00 PROSTORI prostora USLUGE, 100 m2 korisnog 3. UGOSTITELJ- 4,00 prostora STVO SPEcIJALIZIRA- 100 m2 korisnog 4. 2,50 NE TRGOVINE prostora STAMBENE 5. 1,00 1 stan GRAĐEVINE
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici. 2.6.3 Gradnja ograda

Članak 30.

Članak 30.
(1) Ograde se mogu graditi: - na liniji regulacije kao: - dekorativne niske ograde visine do 1,40 m, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela, - kao živica visine do 1,20 m; - ograde prema bočnim i stražnjoj međi mogu se urediti kao prozračne, pune ili živica, visine do 1,80 m, mjereno od najniže kote ograde, odnosno sa strane one građevne čestice koja ima manju apsolutnu visinsku kotu uređenog terena na mjerenoj točki. 17. listopada 2011. Broj 18 - Stranica 1709 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 31.

Članak 31.
(1) Na građevnim česticama je obavezno najmanje 20% površine urediti kao zelene površine okućnice.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMET- NOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKO- MUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 32.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa”.
(2) Ulična mreža obuhvata detaljnog plana uređenja sastoji se od: - dijelova triju postojećih ulica UK1, UK2 i UK3 - dvije planirane ulice ulice - UK4 i UK5.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Postojeće ulice planiraju se rekonstruirati na način da im se osigura kolnik širine najmanje 5,0 m i najmanje jednostrana pješačka staza širine minimalno 1,60 m.
(2) Kolničke površine novih ulica predviđaju se s kolnom površinom minimalne širine 5,5 m.
(3) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa” dan je prikaz odnosa kolnih, pješačkih i zelenih površina unutar koridora prometnica.
(4) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 34.

Članak 34.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 35.
(1) Postojeće i planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3.2.1.1 Vodoopskrba