Arhiva › 2011. › SGGČ 1

SGGČGrad Čakovec · 4. ožujka 2011. · KLASA 021-05/11-01/30 · URBROJ 2109/02-02-11-06

Odluka o donošenju DPU Gospodarska zona Istok – sjeverni dio u Čakovcu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 23

Članak 35.

Članak 35.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici ili obje predviđene građevne čestice, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 36.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(3) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena na česticama gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina koje se javno koriste, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
(2) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 40.

Članak 40.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 41.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina, javnih parkirališnih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. - »Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina«.
Članak 43.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Ukoliko je formirana samo jedna od više DPU- om predviđenih ulica, na koje se planira prometni priključak građevne čestice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice.
(3) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta

Članak 44.

Članak 44.
(1) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Stranica 24 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 za posjetitelje potreban broj mjesta NAMJENA PROSTORA prosječna vrijednost po 1000 m2 stanovanje proizvodnja, skladišta i slično trgovine, banke, pošte, usluge drugi poslovni sadržaji (uredi) ugostiteljstvo športske dvorane, 0,2/1 višenamjenske dvorane i slično škole i vrtići zdravstvena namjena minimalni broj rališnih mjesta smještajne turističke građevine ili određivanje po korisnog prostora - 1/1 stan - 0,5/1 zaposleni po smjeni 40 0,5/1 zaposleni po smjeni 20 0,5/1 zaposleni po smjeni 50 0,5/1 zaposleni po smjeni gledatelj 0,5/1 zaposleni po smjeni 5 0,5/1 zaposleni po smjeni 20 0,5/1 zaposleni po smjeni garažnih i parkiodređuje se prema 0,25/1 zaposlenik po smjeni posebnom propisu, ovisno o vrsti i kategorizaciji
(2) Potreban broj parkirališnih mjesta dobiva se zbrajanjem vrijednosti iz obje kolone
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Parkirališni prostor za vlastite potrebe potrebno je izvesti na vlastitoj građevnoj čestici.
(5) Izuzetno od stavka 4. ovog članka, ukoliko na čestici mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ broja 18, 19, 20 ili 21, nije moguće osigurati ukupan broj parkirališnih mjesta, prema tabeli iz stavka 1. ovog članka, nedostajući broj parkirališnih mjesta isključivo za osobna vozila, moguće je osigurati na površini javnog parkirališta unutar kolnog prilaza / oznaka KP/
(6) Obavezna ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za parkirališta sa više od 10 parkirališnih mjesta na čestici.

Članak 44.

2.6.3 Gradnja ograda
Članak 45.
(1) Ograde se mogu graditi: - na česticama proizvodne namjene i na čestici vodospreme, na međama čestice ili uvučeno u dubini čestice, oko gospodarskih dvorišta, - na česticama stambene namjene ograde se lociranju na međe čestice, - na čestici hipodroma ograda se postavlja na poziciji naznačenoj na kartografskom prikazu br. 4.
(2) Ulična ograda stambenih čestica se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica, a njena ukupna visina može iznositi 1,20 m. Ograde na međi prema susjednim stambenim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 1,8 m.
(3) Ograde na česticama proizvodne namjene, oko gospodarskih dvorišta na česticama poslovne, pretežito trgovačke namjene, na čestici vodospreme i hipodroma trebaju se izvoditi kao prozračne, metalne ograde, visine do najviše 2,0 m.
(4) Ograda oko igrala dječjeg igrališta može se izvesti kao drvena ograda visine do 80,0 cm.
(5) Gradnja ograda nije predviđena na: - česticama mješovite, pretežito poslovne namjene, - na česticama građevina infrastrukturnih sustava, osim čestice vodospreme, - zelenim površinama, osima na dječjem igralištu. 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 46.

Članak 46.
(1) Svaka građevna čestica gospodarske namjene - proizvodne /oznaka I1/ ili mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/, treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se parkirališta izvedena kao zelena. Broj 1 Stranica 25 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PRO- METNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUK- TURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 47.

Članak 47.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 2.1 - »Plan komunalne infrastrukture - plan prometa«
(1) Ulična mreža obuhvata detaljnog plana uređenja sastoji se od 5 novoplaniranih i jedne postojeće ulice označenih kao UK1 - UK6.
(2) Za prometnicu UK1 minimalna širina kolnika određuje se s 7,0 m, a za ostale ceste unutar obuhvata plana sa 6,0 m.
(3) Unutar uličnih koridora treba omogućiti izvedbu mreža komunalne infrastrukture.
Članak 48.
(1) Postojeća prometnica - UK6 zadržava se kao slijepa ulica, ali joj se pridružuje okretište, te predviđa preoblikovanje spoja na Ulicu bana Jelačića.
(2) Preko navedene prometnice predviđa se i priključenje kolnog pristupa za čestice koje objedinjuju poslovnu i stambenu namjenu /oznake M2/, kako se ne bi povećavao broj priključaka na Ulicu bana J. Jelačića.
(3) Kolni prilaz /oznaka KP/ predviđen je kao javna prometna površina koja se sastoji od kolnika i javnog parkirališta.
(4) Parkiralište unutar čestice kolnog prilaza predviđeno je kao parkirališna površina kojom se nadoknađuje razlika potrebnog broja parkirališnih mjesta na česticama /oznake M2/ za koje je ovisno o konkretnoj namjeni moguć veći raspon u potrebnom broju parkirališnih mjesta.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Spoj planiranih cesta na županijsku i lokalnu cestu potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine«, broj 73/98) i prema normi HRN U.C4.050.
(2) Voda se s nerazvrstanih cesta ne smije izlijevati na kolnik županijske i lokalne ceste.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (»Narodne novine«, broj 33/05, 64/05 i 155/05).

Članak 50.

Članak 50.
(1) Svakoj od planiranih ulica definirana je maksimalna opremljenost na način da osim kolnika, obostrano imaju predviđene zelene pojaseve, te s jedne strane pješačku, a s druge, pješačko - biciklističku stazu.
(2) Minimalna širina pješačkih staza određuje se sa 1,60 m, a pješačko-biciklističkih sa 2,50 m.
(3) I pješačke i biciklističke staze predviđene su na način da su od kolnika odvojene zelenim pojasom.
Članak 51.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - »Plan komunalne infrastrukture - plan prometa« dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUK- TURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 52.

Članak 52.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Kod dimenzioniranja vodova, potrebno je uzeti u obzir da se u smjeru Pribislavca predviđa nastavak gospodarske zone, te se pretpostavlja produženje ulica i komunalne infrastrukture.
(4) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predvođeno izmještanje vodova u koridore ulica ili u periodu do predviđenog izmještanja potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori

Članak 53.

Članak 53.
(1) Postojeće i planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 - »Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje«, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Stranica 26 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 54.
(1) Postojeći magistralni vodoopskrbni cjevovodi, na koje je potrebno vezati mrežu vodoopskrbe područja obuhvata DPU-a nalaze se: - u koridoru Ulice bana J. Jelačića, sjeverno od područja obuhvata, - u koridoru Sajmišne ulice, - u zaštitnom zelenom pojasu sjeverno od Sajmišne ulice, te - na približnoj poziciji planirane ulice UK1.
(2) Sukladno GUP-u Čakovca, unutar područja obuhvata DPU predviđa se formirati čestica za novu vodospremu - čestica br. 31.
(3) Česticu je moguće koristiti i za gradnju drugih potrebnih infrastrukturnih građevina vodoopskrbnog sustava, ali i sustava odvodnje otpadnih voda (npr. prepumpna stanica oborinske odvodnje ili drugo), te prateće servisne građevine.
(4) Alternativno je vodospremu moguće locirati i na visokoj građevini neke druge osnovne namjene, isključivo na nekoj od čestica gospodarske, proizvodne namjene /oznake I1/.
(5) U slučaju izvedbe vodospreme prema stavku 4. ovog članka, čestica br. 31. može se pripojiti sjeverno pozicioniranoj građevnoj čestici proizvodne namjene, kao njen sastavni dio.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog cjevovoda u koridorima ulica i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe.
(2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke, te spajanjem vodova u prsten, sukladno kartografskom prikazu.
(3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(4) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 7.4 Zaštita od požara, ove Odluke. 3.2.1.2 Odvodnja otpadnih voda

Članak 56.

Članak 56.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovim odredbama.
(2) U zoni obuhvata predviđa se izvedba razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda.
(3) Sve vode koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (»Narodne novine«, broj 89/10).

Članak 57.

Članak 57.
(1) Područjem obuhvata, u njegovom zapadnom dijelu, prolazi trasa kolektora IV mješovitog sustava odvodnje Čakovca, na koji se predviđaju spojiti planirani cjevovodi sustava sanitarno - fekalne odvodnje obuhvata DPU-a.
(2) Obzirom da se površina na kojem je kolektor izveden ovim DPU-om predviđa urediti kao dio kompleksa hipodroma,. kod izrade projekata građevina na čestici hipodroma, potrebno je na projektno rješenje ishoditi suglasnost nadležnog održavatelja sustava odvodnje, radi zaštite cjevovoda.
(3) Sustav odvodnje oborinskih otpadnih voda planira se za područje obuhvata DPU kao zatvoreni kanalizacijski sustav s ispustom u otvoreni kanal izveden južno od Sajmišne ulice.
(4) Oba sustava, i oborinski i sanitarno - fekalni, poželjno je predvidjeti kao gravitacijske, a u slučaju da to u potpunosti nije moguće realizirati, na površinama zaštitnog zelenila /oznaka Z/ i javnih parkova /oznaka Z1/, moguća je postava precrpnih stanica.
(5) Tehnološke vode mogu se upuštati u sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja do razine određene posebnim propisima.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Postojeća mješovita kanalizacija, izvedena u stambenoj ulici planira se prenamijeniti za prenamijeniti za oborinsku odvodnju, a u ulici se za sanitarno - fekalnu odvodnju planira novi cjevovod, izveden kao dio sustava sanitarno - fekalne odvodnje zone.
Članak 59.
(1) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju, treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u oborinsku kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do stupnja kakvoće vode u recipijentu.
(2) Obavezna ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za parkirališta sa više od 10 parkirališnih mjesta na čestici.
(3) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje otpadnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na izvedeni sustav zbrinjavanja otpadnih voda Čakovca.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao Broj 1 Stranica 27 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Vodomjerno okno preporuča se locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u izgrađenom dijelu, gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. 3.2.1.3 Plinoopskrba
Članak 61.
(1) Područjem obuhvata DPU-a prolazi srednjetlačni plinovod 4 bar-a, izveden kao čelični, koji čini dio prigradskog plinskog prstena.
(2) Trasa plinovoda nalazi se približno na trasi planirane ulice UK1, ali dijelom prolazi i preko planiranih čestica gospodarske - proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/ i preko čestica mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/.
(3) U slučaju rekonstrukcije plinovoda, moguće je predvidjeti njegovo izmještanje unutar koridora ulice UK1, a do tada je potrebno utvrditi služnost prolaza na česticama kojima prolazi, a kod izrade projekata na česticama kroz koje prolazi, potrebno je na projektno rješenje ishoditi suglasnost nadležnog održavatelja plinoopskrbnog sustava, radi zaštite cjevovoda.
(4) Osim kolnih i pješačkih površina u razini terena, gradnja na česticama kojima plinovod prolazi nije dozvoljena u zoni 5,0 m obostrano od osi plinovoda.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Unutar koridora ulica u obuhvatu plana predviđa se izvedba srednjetlačne plinske mreže tlaka 3 bar-a, na koju se predviđa priključenje građevina unutar čestica gospodarske namjene.
(2) Građevine na česticama ostalih namjena mogu se spajati na planiranu srednjetlačnu ili na postojeću, odnosno planiranu niskotlačnu plinsku mrežu.
(3) Plinovode je od osi postojećeg kolosijeka željezničke pruge, potrebno udaljiti minimalno 15,0 m.
(4) U sjevernom dijelu zone predviđa se izvedba jedne plinske redukcijske stanice i niskotlačne plinske mreže koja bi se trebala povezati s postojećom niskotlačnom mrežom u postojećoj stambenoj ulici.
(5) Pojedinačne redukcijske stanice predviđaju se izvoditi i na česticama proizvodne namjene.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Križanje Paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovo- 0,20 0,60 du i kanalizaciji plinovod prema informa- 0,30 0,50 cijskim kablovima plinovod do elektroener- 0,50 1,00 getskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30
(3) Udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama treba odrediti sukladno slijedećoj tabeli: Minimani Vrsta gradnje razmak od plinovoda /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i nadzemnih 3,00 niskonaponskih vodova od stambenih građevina, trafostanica 4,00 i visokih stabala od javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih 6,00 materijala i građevina od drveta ili obučenih u drvo

Članak 64.

Članak 64.
(1) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 3.2.1.4 Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 65.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica, unutar za tu svrhu formiranih zasebnih čestica uz ulične koridore ili unutar građevnih čestica gospodarske namjene, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 3.2.1.5 Energija iz obnovljivih izvora

Članak 66.

Članak 66.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, Stranica 28 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu na vlastitoj čestici, prvenstveno za vlastite potrebe i s mogućnošću »vraćanja« viška električne energije (ili toplinske) u odgovarajuću javnu mrežu, - zajedničku za više korisnika, kao alternativni sustav u odnosu na konvencionalne načine opskrbe.
(2) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise potrebno je najmanje 50,0 m udaljiti od najbližeg susjednog stambenog prostora, dječjeg vrtića ili ustanove za stacionarni smještaj starijih i nemoćnih osoba, a kod drugih vrsta opasnih zračenja, udaljenost je potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 67.

Članak 67.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. - »Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža«, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Vodove elektroenergetske mreže - srednjenaponske i niskonaponske, kao i niskonaponske vodove za potrebe javne rasvjete, treba od osi postojećeg kolosijeka željezničke pruge, udaljiti minimalno 10,0 m.
(3) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.1 Elektroopskrba

Članak 68.

Članak 68.
(1) Osim postojeće transformatorske stanice na čestici br. 7p, predviđaju se izvesti dvije nove trafostanice na vlastitoj čestici, koje je podzemnim srednjenaponskim vezama potrebno umrežiti s postojećim okolnim trafostanicama.
(2) Na česticama proizvodne namjene /oznaka I1/, mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ i čestici za izvedbu vodospreme /oznaka IS3/, predviđa se mogućnost izvedbe vlastite trafostanice, a koje je također potrebno povezati u sustav.
(3) U slučaju da se na navedenim česticama ne predviđa izvedba trafostanice, za njih je podzemni elektroenergetski priključak potrebno predvidjeti podzemnim kabelskim vodom iz tehnički najprihvatljivije jedne od okolno izvedenih trafostanica.
(4) Niskonaponska mreža elektroopskrbe predviđa se kao podzemna, prema kartografskom prikazu, locirana obostrano u ulici, a potrebno ju je izvesti kao produžetak postojeće nn mreže unutar područja obuhvata, odnosno kao novu, spajanjem na planiranu trafostanicu unutar područja obuhvata. 3.2.2.2 Javna rasvjeta

Članak 69.

Članak 69.
(1) Niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se kao podzemna, locirana jednostrano unutar ulice.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvjetljenost ulice.
(4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 3.2.2.3 Kućni priključci elektroopskrbe

Članak 70.

Članak 70.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem pojedinačnim podzemnim priključnim kabelima na odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(3) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Uvjeti gradnje telekomunikacijskih mreža 3.2.3.1 Nepokretne telekomunikacijske mreže

Članak 71.

Članak 71.
(1) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske kanalizacije.
(2) Trasa telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 - » Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža«, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Broj 1 Stranica 29 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«
Članak 72.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Članak 73.

Članak 73.
(1) Priključci na TK mrežu se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna.
(2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 3.2.3.2 Pokretne telekomunikacijske mreže
Članak 74.
(1) Bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati unutar područja gospodarske zone: - na samostojeće antenske stupove, - na visoke građevine, locirano na tipskim antenskim prihvatima. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 75.

Članak 75.
(1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina.
(2) Zelene površine potrebno je uređivati ovisno o namjeni, sukladno člancima 9. - 11. ove Odluke, sadnjom autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva.
(3) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(4) Kod sadnje zelenila treba voditi računa o mjerama zaštite infrastrukture od korijena biljaka.

Ostali akti u ovom izdanju (39)