Odluka o donošenju DPU »Zapadnog dijela naselja Ivanovec«

109. Na temelju članka 100. i 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07 i 38/09), odredbi Odluke o izradi DPU-a zapadnog dijela naselja Ivanovec (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 14/09) te članka 23. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 09/09), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj 10. sjednici održanoj 18. studenoga 2010. godine, donijelo sljedeću O D L U K U o donošenju Detaljnog plana uređenja »Zapadni dio naselja Ivanovec« I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se DETALJNI PLAN UREĐENJA »ZAPADNI DIO NASELJA IVANOVEC« (u daljnjem tekstu DPU).
(2) DPU je izradila tvrtka »Princon« d.o.o. Čakovec (broj oznake plana DPU-).
(3) Detaljnim planom utvrđuje se detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora.
Članak 2. Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je temeljem ID Prostornog plana uređenja Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09), te je za izradu istoga Gradsko vijeće Grada Čakovca donijelo Odluku o izradi (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 14/09). Površina obuhvata iznosi 13,25 ha.

Članak 3.

Članak 3. Sukladno članku 58. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07- u daljnjem tekstu Zakon) DPU sadrži slijedeće dijelove: Stranica 378 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 9 I. OPĆI PRILOZI - obrazac prostornog plana s podacima - izvod iz sudskog registra tvrtke - suglasnost Ministarstva za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja - imenovanje odgovornog voditelja izrade plana - potvrda o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata II. TEKSTUALNI DIO - Odluka o donošenju DPU - Odredbe za provođenje III. GRAFIČKI DIO 1. SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU PLANA s prikazom vlasništva 1: 1000 2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1: 1000 3A PLAN PROMETA 1: 1000 3B PLAN TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE I ELEKTROOPSKRBE 1: 1000 3C PLAN CIJEVNOG TRANSPORTA PLINA 1: 1000 3D PLAN VODOOPSKRBE I ODVODNJE 1: 1000 4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1: 1000 5. UVJETI GRADNJE 1: 1000 IV. OBAVEZNI PRILOZI - evidencija postupka izrade i donošenja plana - obrazloženje - izvod iz prostornog plana šireg područja - ID PPUG Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09) - popis korištenih i konzultiranih dokumenata i propisa - izvješće o prethodnoj raspravi - izvješće o javnoj raspravi - zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07) - sažetak za javnost ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br.2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina prema namjeni pojedinih građevnih čestica ili površina i to: - oznaka S - stambena namjena - oznaka D3 - društvena namjena-predškolska (dječji vrtić) - oznaka M1 - mješovita (stambeno-poslovna) - pretežito stambena - M2/K2 alternativna namjena-M2 mješovitaposlovno-stambena-pretežito poslovna - K2 poslovna-pretežito trgovačka - IS - komunalno-infrastrukturna namjena (TS- trafostanica, RS plinsko-redukcijska stanica) - Z-zelene površine: Z1-javni park, Z2-dječje igralište, Z-zaštitne zelene površine - prometne površine namijenjene kolno-pješačkim i pješačkim komunikacijama (označene linijski) - površine za zaštitno zelenilo u koridoru prometnica-bez oznake

Članak 5.

Članak 5. Namjena građevnih čestica utvrđuje se kao osnovna ili pretežna, kao što je prikazano u kartografskom prikazu br. 2.
Članak 6.
(1) U stambenom dijelu zone (osim stambenog niza) namjena osnovnih građevina može biti stambena ili stambeno-poslovna-pretežito stambena.
(2) Uz osnovnu građevinu (osim na česticama stambenog niza) dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina i pratećih građevina a u skladu s ovim provedbenim odredbama. 1.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, POVRŠINE I IZGRAĐENOST PLANIRANIH GRAĐEVNIH ČESTICA I DOZVOLJENU VISINU GRAĐEVINA

Članak 7.

Članak 7. Proračun i prikaz prostornih pokazatelja daje se tabelarno za svaku građevnu česticu zasebno osim kod čestica stambenih nizova koje imaju identične pokazatelje pa se navode karakteristični istovjetni podaci za grupu čestica. Oznake u tabeli: kig - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice) - zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona i streha krovišta, Broj 9 Stranica 379 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže (podruma) kis - koeficijent iskoristivosti građevne čestice (odnosukupnebruto(razvijene) građevinske površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice - brutto (razvijena) građevinska površina je zbroj brutto površina svih etaža svih građevina obračunat prema definiciji u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07) Vmax - maksimalna dozvoljena visina građevine mjerena od kote zaravnjenog terena uz pročelje na najnižem dijelu pročelja do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m E - maksimalno dozvoljen broj etaža građevine 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐE- NJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Članak 8.

Članak 8. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom utvrđuje se: - veličina i oblik građevne čestice te od kojih se katastarskih čestica ili njihovih dijelova sastoji - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici - namjena građevina - smještaj građevina na građevnoj čestici (osnovna, prateća i pomoćna građevina) - oblikovanje građevina - uređenje građevnih čestica 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 9.
(1) Nove građevne čestice formiraju se parcelacijom prema kartografskom prikazu br.4. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«.
(2) U tom je kartografskom prikazu: - novoformiranim građevinskim česticama dodijeljena numerička oznaka od np1 do np169 - postojećim preparceliranim česticama dodijeljena oznaka pp1 do pp 8 - postojećim građevnim česticama koje ne mijenjaju oblik i veličinu dodijeljena je oznaka od p1 do p12
(3) U tabelarnom prikazu za sve građevne čestice osim planirane površine čestica, određuju se: - koeficijenti izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici iukupna brutto površina svih građevina na čestici iskazana kao površina u kvadratnim metrima.
(4) Tabelarni prikaz sastavni je dio provedbenih odredbi.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) za novoplaniranu gradnju ne smije biti veći od: - 0,50 - za čestice oznake S predviđene kao ugrađene (Stambeni niz) - 0,40 -za čestice oznake S predviđene kao poluugrađene (dvojne) - 0,40 - za sve čestice s oznakom S (stambene samostojeće) - 0,40 - čestice M1, M2/K2, D3 - 0,50 - za čestice oznake IS
Članak 11.
(1) Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 7% planirane površine radi moguće korekcije dogovorene međe između susjeda, ukoliko su zadovoljeni uvjeti za minimalnu veličinu čestice prema planu višeg reda.
(2) Dvije susjedne građevne čestice (osim stambenog niza) koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom mogu se spojiti u veću jedinstvenu česticu kod čega se površine gradivog dijela čestice objedinjuju u skladu s koeficijentom izgrađenosti.
(3) Granice između susjednih planiranih građevnih čestica čine među između dviju čestica te nije moguće ostavljati međuprostor koji se ne može iskoristiti u skladu s ovim Planom. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 12.

Članak 12.
(1) Veličina i površina novih građevina koje se mogu graditi ovise o veličini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu broj 5 »Uvjeti gradnje«, i definirane granicama gradivog dijela za građevine osnovne namjene (označena je maksimalna granica za razvoj tlocrta osnovne građevine).
(2) Ostale građevine (pomoćne i prateće - poslovne i gospodarsko-poljoprivredne bez izvora zagađenja) mogu se graditi na česticama oznake S u pravilu iza osnovne građevine u skladu s provedbenim odredba- Stranica 380 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 9 ma. Ukupna izgrađenost parcele ne smije prelaziti dozvoljeni koeficijent iz članka 10.
(3) Na čestici stambenog niza ne mogu se graditi pomoćni objekti uz građevinu niti kao zasebne građevine.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Maksimalna visina novih građevina definirana je tako da se ovisno o vrsti građevine određuje najviša visina građevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m. Visina se u pravilu mjeri na građevnom pravcu odnosno pročelju na najnižem dijelu. U slučaju veće visine nadozida takva etaža se smatra katom.
(2) Maksimalna visina građevina iznosi: - 7,00 m - za građevine osnovne namjene - 7,50 m - za građevinu oznake D3 - 10,50 m za građevine oznake namjene M1 i M2/K2 - 3,00 m - za pomoćne građevine - 5,00 m - za prateće građevine koje se grade uz osnovnu građevinu - 5,00 m za spremišta poljoprivrednih strojeva ili proizvoda
(3) Maksimalna etažnost građevina iznosi - za osnovne građevine oznake S 2 nadzemne pune etaže s mogućnošću suterena ili podruma te etaža potkrovlja ili nepotpuna etaža(E=Po+P+1+NPE) ili (E=Po+P+1+Pk) - za osnovne građevine oznake M1 i M2 podrum i 3 nadzemne etaže s mogućnošću da je zadnja etaža potkrovlje Pk ili nepotpuna etaža NPE (E=Po+P+2 ili E=Po+P+1+NPE(Pk)). U slučaju gradnje podzemne etaže mogu se izvesti dvije etaže podruma. Ako se posljednja etaža ovih građevina izvodi s ravnim prohodnim ili zelenim krovom izuzetno se na dijelu tlocrta ravnog krova može izvesti dodatna nepotpuna (uvučena) etaža s ravnim krovom ali najviše na 30 % projektirane tlocrtne površine krova. - za građevinu namjene K2 (poslovna-pretežito trgovačka) E=Po+P+2 s time da se katna etaža može oblikovati kao potkrovlje ili nepotpuna etaža - za građevinu oznake D3 podrum i 2 nadzemne etaže (E=Po+P+1) Ako se posljednja etaža izvodi s ravnim prohodnim ili zelenim krovom izuzetno se na dijelu tlocrta ravnog krova može izvesti dodatna nepotpuna (uvučena min 1,7 m od ravnine pročelja) etaža s ravnim krovom ali najviše 30% tlocrtne površine krova.

Članak 13.

- za prateće građevine podrum i jedna puna nadzemna etaža s mogućnošću potkrovlja ili nepotpune etaže unutar određene maksimalne visine (E=Po+P+Pk) ili (E=Po+P+NPE) - za pomoćne građevine podrum i jedna puna nadzemna etaža E=Po+P.
(4) Ukoliko se iznad prizemlja ili kata izvodi kosi krov ili bačvasti krov a prostor ispod krovišta se ne uređuje i ne povezuje sadržajno s donjom etažom te se zbog male visine ne može iskoristiti, ne računa se kao etaža i u tom slučaju najviša visina nadozida na vanjskom zidu smije iznositi 60 cm iznad stropne ploče.
(5) Visina osnovne građevine ako je izvedena nepotpuna etaža s ravnim krovom ili skriveni kosi krov mjeri se na uličnom pročelju do vrha atike posljednje pune etaže odnosno ne mjeri se na nepotpunoj etaži.

Članak 14.

Članak 14.
(1) U smislu ovog Detaljnog plana punom etažom se smatra podrum ili suteren (Po), prizemlje (P), kat i potkrovlje (Pk).
(2) Umjesto potkrovlja odnosno kao najviša etaža može se izvesti nepotpuna etaža (NPE) čija brutto površina iznosi najviše 60% tlocrtne projekcije osnovne etaže a oblikovati se može kao: - uvučena etaža od uličnog pročelja za min 1,20 m s ravnim krovom ili kosim krovom blagog nagiba ili kosim krovom blagog nagiba s dodatnom stropnom konstrukcijom pod uvjetom da se prostor ispod takvog krova ne koristi i nije dostupan pa se i ne smatra etažom, - druga etaža potkrovlja izvedena kao galerijski prostor korisnički nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja ispod kosog krova strmog nagiba ukupne visine mjereno od vrha stropne konstrukcije najviše dozvoljene pune etaže do vrha krova dodatne etaže najviše 3,5 m.
(3) Podrumom (Po) se smatra najniža etaža koja je potpuno ukopana a nalazi se ispod prizemlja.
(4) Prizemljem (P) se smatra dio građevine čiji je pod neposredno na površini ili najviše 1,5 m iznad konačno uređenog terena na najnižoj točki uz pročelje građevine a iznad podruma ili suterena.
(5) Potkrovljem (Pk)se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije a iznad stropa posljednje etaže s time da visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,20 m.
(6) Izuzetno, ako ostali uvjeti gradnje to omogućuju, može se umjesto podruma predvidjeti suteren (Su) tj. poluukopana etaža kod koje jedno pročelje može biti izvan terena a¸ max 50% volumena je ukopano u teren.

Članak 15.

Članak 15. Minimalna tlocrtna površina stambene ili stambeno poslovne građevine je 50 m2. Broj 9 Stranica 381 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 16.
(1) Građevina osnovne namjene može biti stambena ili stambeno-poslovna za tihe i čiste djelatnosti bez izvora zagađenja kod kojih je stambena namjena pretežita.
(2) Poslovna građevina izuzetno može biti osnovna građevina tj. na građevnom pravcu ukoliko se radi o namjeni koja je kompatibilna stambenoj funkciji i nema negativnih reperkusija na sigurnost prometa i negativnih utjecaja buke ili zagađenja. U tom slučaju se stanovanje može dozvoliti u pratećoj građevini.
(3) Osnovna građevina može imati javno-društvenu namjenu koja je kompatibilna stambenoj djelatnosti i nema negativnih utjecaja na stambeno susjedstvo.
(4) Prateća građevina služi obavljanju neke djelatnosti a mora biti bez štetnih utjecaja na stanovanje i smještava se iza osnovne građevine ovisno o namjeni.
(5) Pomoćna građevina čini funkcionalni sklop s osnovnom građevinom.

Članak 17.

Članak 17. Namjena građevina definirana je u kartografskom prikazu br.2. i po namjeni se razlikuju: - stambena namjena (oznake S), - mješovita stambeno-poslovna, pretežito stambena M1, - mješovita poslovno-stambena, pretežito poslovna M2, - mješovita poslovno-trgovačka,pretežito trgovačka K2 (M2/K2 je predviđena kao alternativna namjena ovisno o iskazanom interesu gradnje) - društvena namjena D3-predškolska ustanova - javno-društvena namjena D7-vjerska (postojeća) - infrastrukturna namjena (IS) za izgradnju trafostanice (TS) odnosno plinske redukcijske stanice (RS).

Članak 18.

Članak 18.
(1) Gospodarsko-poljoprivredne građevine u smislu ovog DPU-a su prateće građevine namijenjene poljoprivrednoj djelatnosti a koje mogu biti isključivo bez izvora zagađenja (spremišta poljoprivrednih strojeva, alata, proizvoda, kolnice, sjenici, sušare, ljetne kuhinje, staklenici, plastenici i sl.).
(2) Izuzetno se na česticama samostojećih stambenih građevina može dozvoliti izgradnja građevine za uzgoj peradi za osobne potrebe maksimalne brutto površine 40 m2 u odvojenom i ograđenom gospodarskom dijelu dvorišta uz poštivanje udaljenosti od susjednih stambenih građevina. Ovo se odnosi samo na čestice koje su u unutrašnjosti bloka odnosno nisu uglovne u odnosu na javno-prometne koridore.
(3) Poslovne građevine su u pravilu prateće građevine uz osnovnu stambenu a mogu biti za isključivo tihe i čiste djelatnosti bez izvora zagađenja (uslužne djelatnosti, obrt i kućna radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i sl.), ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom i vanjskom terasom površine do 50 m2, manje trgovine koje ne zahtijevaju vanjske manipulativne ni skladišne površine, građevine u funkciji turističkih sadržaja sa ili bez smještajnih jedinica i sl.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Pomoćnim građevinama smatraju se građevine koje služe redovnoj uporabi građevine osnovne namjene kao što su različita spremišta, garaže, drvarnice, nadstrešnice i sl.
(2) Pomoćnim poljoprivrednim građevinama bez izvora zagađenja smatraju se spremišta poljoprivrednih vozila, spremišta polj. proizvoda, staklenici, plastenici i sl.
Članak 20.
(1) Namjena građ. čestica s oznakom »S« je stambena.
(2) Građevne čestice oznake S za izgradnju na ugrađeni način (stambeni niz) su u pravilu isključivo stambene namjene izuzetno u dijelu prizemlja s mogućnošću tihih i čistih uslužnih djelatnosti koje ne zahtijevaju veći broj parkirališta.
(3) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina stambene namjene s najviše tri stambene jedinice. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 21.

Članak 21.
(1) Smještaj građevina na građevnoj čestici definiran je kartografskim prikazom br. 5.-Uvjeti gradnje tj. obaveznim građevinskim pravcem i granicama gradivog dijela čestice građevine osnovne namjene.
(2) Granica gradivog dijela čestice predstavlja max. površinu za razvoj tlocrta osnovne građevine u skladu sa koeficijentom izgrađenosti uz napomenu da se površina pod građevinom računa kao što je definirano u članku 7. i da u koef. izgrađenosti ulazi površina svih građevina na parceli.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,00 m od susjedne međe koja nije javna površina, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Stranica 382 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 9
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, maksimalne veličine 60 x 60 cm, s otklopnim otvaranjem, a donji rub od terena podignut min. 180 cm, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog materijala, - ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 20 cm, a kroz koje se ventilacija ostvaruje prirodnim putem i kroz koje nije moguće stvoriti vizualni kontakt.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Međusobna udaljenost između građevina osnovne namjene (stambenih ili stambeno-poslovnih objekata) na susjednim parcelama ne može biti manja od 5 m.
(2) Udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatraju njezinim sastavnim dijelom (balkoni, terase, otvorena stubišta) do granice građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m.
(3) Građevina prateće namjene uz osnovnu namjenu (poslovna za tihe i čiste uslužne djelatnosti) može se neposredno vezati uz građevinu osnovne namjene tako da obje čine skladnu arhitektonsku cjelinu ujednačenog oblikovanja.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Iznimno kod stambenih ili stambeno-poslovnih građevina razvedenog tlocrtnog oblika može se dozvoliti da samo jedan manji dio građevine bude na manjoj udaljenosti ali ne manje od 3 m do susjedne međe.
(2) Udaljenost gospodarsko-poljoprivrednih građevina u kojima je smješteno sijeno ili slama ili su izrađeni od drveta mora iznositi min. 5 m od susjedne međe.
Članak 25.
(1) Slobodnostojeći objekti mogu se jednom stranom približiti međi i na manju udaljenost, a ne manju od širine strehe, a min. 60 cm s time da je odvodnja oborinske krovne vode riješena na parceli predmetne građevne čestice i ničim ne ugrožava susjedne objekte.
(2) Građevine koje se grade na ugrađen način (stambeni niz), dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine.
(3) Kod građevina stambenog niza i dvojnih građevina temelji se izvode na čestici vlasnika i ne dozvoljava se prelazak na susjednu česticu. Konstruktivni dio građevine odnosno nosivi zidovi moraju biti unutar granica građevnih čestica.
(4) Na dijelu građevine koja se gradi na samoj građevnoj međi ili uz konstruktivnu dilataciju ne smiju se izvoditi nikakvi otvori.
(5) Zid između građevina na međi se mora izvesti kao protupožarni, min. otpornosti 2 sata koji mora presjecati čitavo krovište i nadvisiti krovnu plohu za min. 20 cm.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim dijelom i na samoj građevnoj međi uz uvjet da nemaju nikakvih otvora te da je nagib krovne plohe na stranu vlasnika te da nema nikakvog prepusta krova na međi.
(2) Zid između građevina se mora izvesti kao protupožarni, min. otpornosti 2 sata koji mora presijecati čitavo krovište.
(3) Gospodarsko-poljoprivredne građevine za uzgoj peradi iz članka 18. grade se tako da njihova udaljenost od najbliže susjedne iznosi 25 m a od vlastite stambene građevine minimalno 15 m a otpadne tvari iz takve građevine ne smiju biti izvor zagađenja zraka, vode i tla.
(4) Garaža kod građevina u nizu smještava se unutar gabarita građevine.
(5) Garaža kod dvojnih građevina može biti unutar gabarita osnovne građevina na građevnom pravcu.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Poslovne bez izvora zagađenja odnosno pomoćne građevine mogu se graditi: - prislonjene uz stambenu građevinu na poluugrađen način, - odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici.
(2) Izuzetno se mogu graditi i na građevinskoj međi kao dvojna građevina sa susjednom uz uvjet da je: - zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala, - da se odvod atmosferilija s krova pomoćne ili poslovne građevine riješi na pripadajućoj čestici, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori.

Članak 28.

Članak 28. U obuhvatu ovog DPU ne mogu se graditi farme odnosno tovilišta.
Članak 29.
(1) Osnovne građevine moraju biti locirane tako da je ulično pročelje na obaveznom građevinskom pravcu.
(2) Kod razvedenog tlocrta osnovne građevine na obaveznom građevnom pravcu treba predvidjeti min. 1/3 ukupne širine pročelja, ali duljine ne manje od 4,0 m odnosno 3 m kod dvojnih kuća i kuća u nizu. Broj 9 Stranica 383 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«
(3) Kod kosog položaja pročelja u odnosu na građevni pravac, najbliže pročelje mora dodirivati građevni pravac u jednom uglu.
(4) Za osnovne građevine s oznakom namjene S dozvoljava se izuzetno da kod razvedenog tlocrta dio građevine (tlocrtni istak) prelazi izvan označene granice za razvoj tlocrta, ali ne više od 1,5 m izvan građevnog pravca. Također se na isti način dopušta proširenje u dubinu čestice u odnosu na granicu gradivog dijela čestice osnovne građevine.
(5) Za slučaj gradnje građevina iz članka 16. stavak 2. i 3. ovisno o namjeni poslovne građevine, površina za razvoj tlocrta može se povećati do 30 % u dubinu čestice. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 30.

Članak 30.
(1) Maksimalni horizontalni i vertikalni gabariti građevina dati su na kartografskom prikazu br. 5. te visinom građevine u članku 13. ovih odredbi i u tabelarnom prikazu.
Članak 31.
(1) Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima te u skladu sa projektiranom namjenom.
(2) Ne dozvoljava se nekritično i neestetsko preslikavanje ili korištenje povijesnih ili potpuno stranih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja i krovišta.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina koje se grade iza linije zadnjeg pročelja stambene građevine u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije i može iznositi do 45º. U slučaju gradnje građevina ostale namjene uz zajedničku među one moraju činiti jedinstvenu građevno - oblikovnu cjelinu.
(2) U slučaju izvedbe ravnog krova ili skrivenog kosog krova ukupna visina atike iznad najviše kote krovne plohe uz ulično pročelje može biti 80 cm.
(3) Sve građevine u nizu moraju biti usklađene po obliku i nagibu krova, visini te materijalu pokrova.
(4) Slobodni prolaz između garaže i susjedne međe kod stambenog niza može se natkriti neupadljivom, prozračnom, providnom drvenom pergolom.
(5) Sljeme krova kod građevina u nizu i dvojnih građevina ukoliko se izvodi kosi krov, treba biti paralelno s ulicom, tj. krovne plohe imaju pad prema ulici. Ukoliko se na manjem dijelu građevine izvodi drugačiji pad krovne plohe (prema međi) izvodi se ležeći žlijeb na međi. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 33.

Članak 33. Graditi se može samo na uređenim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća pristup s javne prometne površine, odvodnju otpadnih voda i rješenje prometa u mirovanju na čestici. Opremanje građevne čestice osnovnom komunalnom infrastrukturom izvodi se prema ovom Planu.
Članak 34.
(1) Uvjet za formiranje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Detaljnom planu građevna čestica može priključiti, a čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture (minimalno izveden makadamski kolnik).
(2) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu infrastrukturu prikazan je na grafičkom prikazu br. 5. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno i može se prilagoditi potrebi korisnika, ali poštujući određeni ritam kolnih ulaza i sigurnost prometa.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Linije uspostave novih ograda date su u kartografskom prikazu br. 5. - Uvjeti i način gradnje.
(2) Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu.
(3) Najveća visina ograde prema ulici, za građevine oznake S može iznositi do 1,6 m a na međi prema susjednim česticama 2,0 m.
(4) Kameno ili betonsko podnožje uličnih ograda ne može biti više od 50 cm.
(5) Dio ograde iznad punog podnožja mora biti providno izvedeno od drveta, metala ili drugih sličnih materijala. (6)Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica) uz uvjet da ne smanjuje širinu pješačkih staza, a na uglu rezana koso ili niže da ne smanjuje vidljivost.
(7) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema građevnoj čestici tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.
(8) Zabranjeno je postavljanje ograde oštrih završetaka, bodljikave žice i slično.
(9) Kod građevina u nizu dopušta se s ulične strane samo izvedba zelene ograde visine do 60 cm, na međi prema susjednim česticama s dvorišne strane ograda visine do 1,6 m, a sa stražnje strane prema pješačkoj stazi ograda može biti maksimalne visine 1,2 m.

Članak 36.

Članak 36. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevina. Stranica 384 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 9 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PRO- METNOM, ULIČNOM, TELEKOMUNI- KACIJSKOM i INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 GRADNJA I OPREMANJE CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 37. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže prikazani su na grafičkom prikazu br. 3A. 3.1.1 Kolni pristupi
Članak 38.
(1) Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osigurani pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Minimalna širina kolnog ulaza na stambenim česticama je 3,00 m a poslovnim 5,00 m.
(3) Kolni ulaz treba načelno izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu br.5, a po obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta i zone raskrižja.
(4) U slučaju smještavanja garaže za osobno vozilo unutar osnovne građevine, dopušta se osim kolnog ulaza na parcelu i kolni pristup u garažu preko spuštenog rubnika sa ulice.
(5) Kod građevina u nizu dozvoljeno je izvesti kolni prilaz čitavom širinom čestice (spušteni rubnik).
(6) Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu.
(7) Za građevine M1, M2/K2 i D3 kolni ulazi se mogu predvidjeti i na drugom mjestu od oznake na planu osobito u slučaju izvedbe podzemnih garaža tako da to ne ugrožava preglednost i sigurnost prometa.

Članak 38.

3.1.2 Obrada površina
Članak 39.
(1) Sve prometne površine se trebaju obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče). Odvajanje kolnika se može izvršiti uzdignutim rubnikom ili sigurnosnim zelenim pojasom.
(2) Treba osigurati pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje invalidnih i drugih osoba sa kolicima. 3.1.3 Parkiranje
Članak 40. Svaka građevina mora imati mogućnost parkiranja vozila unutar parcele na kojoj je smještena, kako za stambenu tako i za poslovnu ili mješovitu namjenu.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Za građevine ili sadržaje poslovne namjene -(uredski i slični prostori) treba osigurati 2 PM/ 100 m2 korisnog prostora unutar građ. čestice.
(2) Za građevine ili sadržaje poslovne namjene (usluge, trgovine) treba osigurati 4 PM/100 m2 korisnog prostora.
Članak 42. U slučaju gradnje poslovnih sadržaja u osnovnoj građevini kao i za građevine M1 M2/K2, prostor između regulacijskog i građevnog pravca može se predvidjeti za parkiranje okomito na ulicu s time da se planira i kolni prolaz u dubinu čestice ako je takva mogućnost naznačena planom, ako ne ometa sigurnost prometa i ako se ne prekida kontinuitet pješačke staze. 3.1.4 Biciklistički promet