Odluka o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina

22. Na temelju članka 12. do 15. i članka 91. do 96. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (“Narodne novine”, broj 152/08), članka 5. do 10. Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (“Narodne novine”, broj 56/08), članaka 4, 5, 6. i 11. Odluke o posebnim mjerama zaštite od požara na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 2/02) i članka 16. Statuta Općine Orehovica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 11/09), Općinsko vijeće Općine Orehovica na svojoj 3. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine, donijelo je ODLUKU o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom propisuje se obveza korištenja poljoprivrednog zemljišta, agrotehničke mjere u slučajevima kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu poljoprivrednom zemljištu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, te mjere za održavanje poljoprivrednog zemljišta, međa, živica, kanala, poljskih putova, suzbijanje biljnih bolesti i štetnika, korištenje i uništavanje biljnih otpadaka, zabrana onečišćavanja poljoprivrednog zemljišta, nadzor nad pridržavanjem odredaba ove Odluke, kaznene i završne odredbe.

Članak 2.

Članak 2. Poljoprivrednim zemljištem, u smislu zakona, smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Članak 3. Čestice poljoprivrednog zemljišta čija površina prelazi 1.000 m2, koje su u Katastru označene kao poljoprivredna kultura, a nalaze se unutar i van građevinskog područja naselja Općine Orehovica, te su Prostornim planom uređenja Općine Orehovica planirane za izgradnju, moraju se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu svrhu koristiti do konačnosti akta kojim se odobrava gradnja. Neizgrađeno građevinsko zemljište koristi se do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni kao poljoprivredno zemljište i mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovog članka smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem. ii. KORiŠTENJE POLJOPRiVREDNOG ZEMLJiŠTA

Članak 4.

Članak 4. Poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje se ne obrađuje sukladno agrotehničkim mjerama i nije Stranica 1840 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 7. listopada 2009. obrađeno u prethodnom vegetativnom razdoblju može se dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do tri godine, uz naknadu zakupnine vlasniku zemljišta. Poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje je obraslo višegodišnjim raslinjem može se dati u zakup fizičkim ili pravnim osobama na rok do deset godina, uz naknadu zakupnine vlasniku zemljišta.

Članak 5.

Članak 5. Poljoprivredno zemljište iz članka 4. daje se u zakup putem javnog natječaja na temelju odluke Općinskog vijeća o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta Ako se na dva uzastopna javna natječaja za zemljište iz članka 4. nitko ne podnese zahtjev za davanje zemljišta u zakup Općinsko vijeće može dati zemljište u zakup neposrednom pogodbom. Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta iz članka 4. sklapa općinski načelnik.
Članak 6. Sredstva ostvarena od zakupa poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu moraju se isplatiti vlasniku u roku od 15 dana od uplate na poseban račun Općine. Ako je vlasnik nepoznat sredstva iz stavka 1. ovoga članka izdvajaju se na rok od godinu dana na posebnu poziciju proračuna općine Po isteku roka iz stavka 2. ovoga članka izdvojena sredstva raspoređuju se sukladno članku 74. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (“Narodne novine”, broj 152/08). iii. AGROTEHNiČKE MJERE

Članak 7.

Članak 7. Pod agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina u smislu ove Odluke smatra se: 1. sprečavanje erozije, 2. održavanje poljoprivrednog zemljišta - sprečavanje zakorovljenosti, - čišćenje međa, - održavanje živica (ograda), - održavanje kanala, - održavanje poljskih putova, 3. suzbijanje biljnih bolesti i štetnika, korištenje i uništavanje biljnih otpadaka, 4. zabrana onečišćenja. Navedenih mjera dužni su se pridržavati svi vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta. 1. SPRJEČAVANJE EROZIJE

Članak 8.

Članak 8. Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta na svim površinama gdje postoji mogućnost erozije tla dužni su provoditi mjere zaštite od erozije. Pod mjerama zaštite iz stavka 1. ovog članka smatra se: - ograničena ili potpuna sječa voćaka na strmom zemljištu, osim sječe iz agrotehničkih razloga, - zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama, - ukoliko se takve površine na strmim zemljištima preoravaju, obveza je vlasnika odnosno ovlaštenika sadnja višegodišnjih kultura, - obrađivanje strmog zemljišta obveznim zatravljivanjem, - zabrana skidanja oraničnog (humusnog) sloja s poljoprivrednog zemljišta. Vlasnik, odnosno ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta koji skine oranični (humusni) sloj dužan je bez odgode vratiti zemljište u prvobitno stanje. Ako vlasnik, odnosno ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta, ne postupi sukladno stavku 3. ovog članka u roku koji je odredio županijski ured nadležan za poslove poljoprivredne inspekcije, ured će povjeriti izvršenje tog postupka drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi na trošak vlasnika, odnosno ovlaštenika poljoprivrednog zemljišta. 2. ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Sprečavanje zakorovljenosti

Članak 9.

Članak 9. U cilju sprečavanja zakorovljenosti, vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su: - pridržavati se osnovnih agrotehničkih mjera obrade poljoprivrednog zemljišta prema kulturi zemljišta omogućavajući tako proizvodnju zdravstveno ispravne hrane u smislu zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, štiteći prirodu i okoliš od onečišćenja i poboljšavati plodnost tla pozitivnim radnjama primjerenim poljoprivrednoj proizvodnji, - sprečavati zakorovljenost poljoprivrednog zemljišta, naročito ambrozije u vrijeme kada cvate, primjenom mehaničkih ili kemijskih sredstava sukladno zakonskim propisima. Održavanje međa

Članak 10.

Članak 10. Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe između svojeg i susjednog poljoprivrednog i ostalog zemljišta, te na taj način sprečavati širenje korova i raslinja na susjedne parcele. Međe između čestica poljoprivrednog zemljišta i poljskih putova moraju biti očišćene od korova i raslinja. Održavanje živica (ograda)
Članak 11. Živice (ograde), ako postoje uz poljoprivredno zemljište, moraju biti uređene na način da ne nanose štetu susjednim česticama svojim nekontroliranim širenjem, obrastanjem i zasjenjivanjem susjednih čestica, o čemu vlasnik ili ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta mora voditi brigu. 7. listopada 2009. Broj 16 - Stranica 1841 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Živice (ograde) moraju biti uređene na način da se ne umanji njihova vrijednost u sveukupnom prirodnom sustavu, da ne nagrđuju krajolik, te da su dovoljno odmaknute od susjedne čestice radi neometanog obrađivanja poljoprivrednog zemljišta. Pojedinačna stabla i trajni nasadi sade se na način da ne nanose štetu susjednim česticama zasjenjivanjem, odmaknuta na propisanu udaljenost od međe, ovisno o vrsti stabla (stabala) ili nasada. Širina živice (ograde) može biti 0,50 metara, visina do 1,00 m, udaljena od međe susjedne čestice 0,50 m i 1,00 m od poljskog puta, odnosno zelenog pojasa uz poljski put. Živice (ograde) i nasadi uz poljske putove moraju biti uređeni i čisti uvažavajući odredbe o udaljenosti od susjednih čestica. Poljski putovi s pripadajućim zelenim pojasom u smislu ove Odluke smatraju se susjednim česticama.

Članak 11.

Održavanje kanala
Članak 12. Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su čistiti prirodno stvorene ili izgrađene kanale tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i raslinjem, odnosno omogućiti prirodni tok oborinskih voda. Zabranjuje se svako zatrpavanje kanala iz stavka 1. ove Odluke, osim kada se to radi temeljem projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela koju je ishodio vlasnik odnosno ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta. Održavanje poljskih putova i zelenog pojasa uz poljske putove

Članak 13.

Članak 13. Poljske putove na području Općine Orehovica održava Općina Orehovica sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu i aktima Općine Orehovica. Održavanje poljskih putova vrši se navozom prirodnog šljunčanog materijala, poravnavanjem i zatrpavanjem neravnina, te drugim radnjama koje pridonose da poljski putovi budu u funkcionalnom stanju. Poljske putove mogu održavati i druge fizičke i pravne osobe uz dozvolu Općine Orehovica. Radi ekološke zaštite krajolika na poljske putove zabranjuje se navoz materijala nastalog drobljenjem (otpadnog) asfalta.

Članak 14.

Članak 14. Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a posebno: - preoravanje poljskih putova, - sužavanje preoravanjem, - uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove, - uništavanje i zatrpavanje kanala za odvodnju oborinskih voda (tamo gdje postoje), - nanošenje zemlje i raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta, - neobrezivanje raslinja (grmlja), nasada voćaka i samoniklog odnosno posađenog drveća. Obvezuje se vlasnik i ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta sanirati poljski put o svom trošku ako je isti namjerno ili nenamjerno oštetio određenim radnjama i očistiti poljski put od eventualnog nanosa zemlje, biljnog otpada i raslinja prilikom obrade zemljišta. Obvezuju se vlasnici zemljišta na orezivanje visokog raslinja i drveća koje raste uz poljski put, tako da ne ometaju prohodnost vozila i strojeva (kombajni za žito, traktori…). 3. SUZBIJANJE BILJNIH BOLESTI I ŠTETNIKA - KORIŠTENJE I UNIŠTAVANJE BILJNIH OTPADAKA

Članak 15.

Članak 15. U cilju sprečavanja i zaštite od širenja bolesti i štetnika vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su: - provoditi mjere suzbijanja bolesti bilja i štetnika radi sprečavanja širenja bolesti i štetnika tretiranjem sredstvima čija se uporaba dozvoljava na temelju zakonskih propisa o zaštiti bilja, - nakon rezidbe, žetve, odnosno berbe usjeva, nastale biljne otpatke zaorati ili ukloniti sa zemljišta, - prilikom spaljivanja i uništavanja biljnih otpadaka i korova na poljoprivrednom zemljištu poduzeti mjere opreza sukladno propisima zaštite od požara, - pridržavati se zabrane spaljivanja biljnih otpadaka i korova u razdoblju koje odredi Međimurska županija i Općina Orehovica temeljem posebnih propisa, - ukloniti sav ambalažni otpad od utrošenih sredstava za zaštitu bilja i zbrinuti ga prema uputama proizvođača ili prema posebnim propisima o zbrinjavanju otpada, - ukloniti sav ambalažni otpad koji je nastao prilikom berbe ili obrade zemljišta, - spriječiti unos štetnih tvari u poljoprivredno zemljište, - u cilju suzbijanja bolesti i štetnika poštivati zabranu uzgoja pojedinih kultura na poljoprivrednom zemljištu u razdoblju koje odredi nadležno tijelo Općine Orehovica, temeljem posebnih zakonskih propisa. 4. ZABRANA ONEČIŠĆENJA

Članak 16.

Članak 16. Radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša provodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog unošenja, te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti.
Članak 17. Pri određivanju količine te načina i vremena primjene gnojiva, moraju se poštivati odredbe Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (“Narodne novine”, broj 56/08). Stranica 1842 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 7. listopada 2009.

Članak 18.

Članak 18. Uništavanje biljnih ostataka, korova i suhe trave spaljivanjem može se obavljati na otvorenom prostoru, na način da se osiguraju i poduzmu mjere sigurnosti i zaštite od požara sukladno Odluci o posebnim mjerama zaštite od požara na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 2/02).
Članak 19. Štetne tvari u poljoprivrednom zemljištu su tvari koje uzrokuju promjene kemijskog, fizikalnog i biološkog svojstva zemljišta, živi GMO organizmi, uslijed čega se umanjuje proizvodna sposobnost poljoprivrednog zemljišta ili se onemogućuje korištenje zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju. Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se vegetacijsko-gospodarski otpad poljoprivrednog porijekla ako je ostavljen na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine, ili nije zaoran (kukuruzovina) do 01.04. tekuće godine. Gospodarski otpad (stajski gnoj i gnojnica) moraju se zaorati u roku od 24 sata nakon nanošenja na poljoprivredno zemljište, Gnojnica i (ili) stajski gnoj, ako su nanijeti na poljoprivredno zemljište koje je udaljeno do 200 metara od stambenih objekata naselja, moraju se zaorati odmah. Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se svako ostavljanje ambalaže od zaštitnih sredstava koja se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, ostale plastične ambalaže koja je ostala od skidanja usjeva, berbe ili obrade zemljišta, a nije po završetku posla odmah uklonjena s poljoprivrednih površina. iV. NADZOR

Članak 20.

Članak 20. Nadzor nad provedbom ove Odluke provode Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Odsjek inspekcijskog nadzora Varaždin, Ispostava Čakovec, Poljoprivredna i Fitosanitarna inspekcija, te poljoprivredni redar. Poljoprivredno redarstvo Općina Orehovica može organizirati u suradnji s drugim općinama i gradovima Međimurske županije, temeljem posebne odluke Općinskog vijeća Općine Orehovica. V. KAZNENE ODREDBE
Članak 21. Novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba ili fizička osoba obrtnik (u poljoprivredi), kaznom od u iznosu od 500,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a istovremeno iznosom od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi, ako postupi protivno odredbama ove Odluke.

Članak 22.

Članak 22. Ovlašteni djelatnik - poljoprivredni redar može od fizičkih osoba na licu mjesta naplatiti novčanu kaznu od 500,00 kuna. U slučajevima kada je kazna naplaćena na licu mjesta ili u roku od 8 dana protiv prekršitelja neće se pokretati prekršajni postupak, a protiv prekršitelja koji nisu platili novčanu kaznu u navedenom roku poljoprivredni redar će izdati prekršajni nalog s novčanom kaznom sukladno članku 21. ove Odluke. Vi. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 23. Do uspostave poljoprivrednog redarstva nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja komunalno redarstvo Općine Orehovica sa svim ovlastima poljoprivrednog redara.

Članak 24.

Članak 24. Danom stupanja na snagu ove Odluke, prestaje važiti Odluka Općinskog vijeća Općine Orehovica o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina objavljena u “Službenom glasniku Međimurske županije”, broj 5/02.
Članak 25. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”, osim odredbi iz članka 4. ove Odluke koje stupaju na snagu 1. siječnja 2010. godine, te odredbe iz članka 17. ove Odluke koja stupa na snagu danom stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OREHOVICA KLASA: 021-05/09-03/207 URBROJ: 2109/22-09-01 Orehovica, 30. rujna 2009. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Branko Sušec, prof., v. r.