Odluka o odvodnji otpadnih voda

16. Na temelju članka 75. stavka 3. Zakona o vodama (“Narodne novine”, broj 107/95 i 150/05) i članka 18. Statuta Općine Kotoriba (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 16/05), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na 3. sjednici održanoj 14. srpnja 2009. godine, donijelo je ODLUKU o odvodnji otpadnih voda OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovom Odlukom uređuju se uvjeti i način odvodnje otpadnih voda na području Općine Kotoriba, te prava i obveze Općine Kotoriba kao vlasnika kanalizacije i korisnika sustava javne odvodnje. Djelatnost odvodnje otpadnih voda je komunalna djelatnost koju čine poslovi sakupljanja otpadnih voda, njihova odvodnja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanje i ispuštanje u prijemnik i obrada mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja.

Članak 2.

Članak 2. Otpadnim vodama smatraju se: - sanitarne otpadne vode (vode iz kućanstava, turističkih objekata, ugostiteljstva i sl.), - industrijske otpadne vode nastale kao posljedica tehnološkog procesa u industriji, zanatstvu i drugim djelatnostima, - rashladne otpadne vode, - radioaktivne otpadne vode sa sadržajima radioaktivnih tvari i otpada, - zagađene oborinske vode kao posljedica ispiranja zagađenja putem kiše, tuče, topljenja snijega i sl., - vode od pranja ulica, - drenažne vode.
Članak 3. Otpadne vode odvode se putem posebnih sustava koji mogu biti: - sustav javne odvodnje koji prema načinu odvodnje vode može biti mješoviti ili razdjelni, - sustav interne odvodnje, - sustav oborinske odvodnje.

Članak 4.

Članak 4. Sustav odvodnje iz članka 3. ove Odluke mora biti tako izgrađen i održavan da osigurava pravilnu i sigurnu odvodnju i pročišćavanje proračunatih količina otpadnih voda, a gradi se i koristi prema važećim zakonskim propisima.
Članak 5. Voda koja se upušta u sustav odvodnje i ispušta u prirodne vodotoke, mora ispunjavati uvjete kakvoće utvrđene zakonskim propisima.
Članak 6. Korisnikom sustava javne odvodnje u smislu ove Odluke smatra se svaka pravna i fizička osoba koja je vlasnik ili upravlja nekretninama, a koristi vodu iz javne vodoopskrbne mreže ili bilo kojeg drugog izvora (vrelo, bunar i sl.) bez obzira da li su oborinske i druge otpadne vode izravno priključene na sustav javne odvodnje ili te vode na drugi način ulaze u sustav javne odvodnje. SUSTAVi ODVODNJE

Članak 7.

Članak 7. Sustav javne odvodnje čini glavni i sekundarni kanalizacijski kolektori s kućnim priključcima, te kolektori s retencijskim bazenima, preljevnim građevinama i privremenim ispustima u recipijente (prirodne ili regulirane vodotoke i melioracijske kanale) do izgradnje uređaja za pročišćavanje. Kućni priključak na sustav javne odvodnje čini: spojni cjevovod od kontrolnog okna na javnoj kanalizaciji do prvog priključnog kontrolnog okna, koje je dio sustava unutarnje odvodnje. Priključno okno gradi i održava korisnik sustava javne odvodnje, na određenom mjestu uz regulacijsku liniju, prema uvjetima Međimurskih voda, u njemu je moguće 20. srpnja 2009. Broj 10 - Stranica 1193 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” mjeriti količine protoka svih otpadnih voda koje korisnik ispušta u sustav javne odvodnje i uzimati uzorke otpadnih voda za vršenje kontrole kakvoće istih otpadnih voda. Sustav oborinske odvodnje čine prirodni vodotoci, izgrađeni zatvoreni i otvoreni kanali.

Članak 8.

Članak 8. Mješovitim sustavom javne odvodnje odvode se zajedno sve otpadne vode iz članka 2. ove Odluke. Razdjelnim sustavom javne odvodnje odvode se jednim cjevovodom oborinske, površinske i drenažne vode, a posebnim cjevovodom odvode se sanitarne, industrijske i radioaktivne vode.
Članak 9. Vlasnik nekretnine dužan je priključiti nekretninu na javni sustav odvodnje na način i u roku utvrđenom posebnom odlukom.
Članak 10. Internu kanalizaciju čine instalacije, objekti i uređaji za sakupljanje i pročišćavanje otpadnih voda iz objekata i sa katastarskih čestica-nekretnina, te građevine i uređaji za odvod sakupljenih voda do kontrolnog okna iz članka 7. stavka 2. ove Odluke na spoju interne sa javnom kanalizacijom. Korisnik javne kanalizacije iz članka 6. je dužan redovito održavati internu kanalizaciju, uređaje i objekte, kao i izljevna mjesta u ispravnom stanju o svom trošku.

Članak 11.

Članak 11. Interna kanalizacija mora biti izgrađena i održavana tako: - da se isključi mogućnost zagađivanja okoline bilo razlijevanjem otpadnih voda po površini, bilo prodiranjem zagađenih vodau podzemne slojeve, - da se spriječi prenošenje zaraznih bolesti. Interna kanalizacija mora biti izgrađena od materijala koji je vodonepropustan, te otporan na kiseline i lužine u granicama Ph – vrijednosti 6,0-9,0 kao i na ostale agresivne tvari i izvedena tako da je omogućeno uzimanje uzoraka otpadne vode radi analize njenog sastava i svojstva i to za sve karakteristične pogone i tehnološke cjeline u kojima se takve pojavljuju. Otpadne vode koje su agresivne, toksične ili su zagađene patogenim klicama, virusima i radioaktivne, pročišćavaju se i neutraliziraju putem posebnih uređaja za pročišćavanje. Uređaji interne kanalizacije koji su namijenjeni za pročišćavanje i neutraliziranje otpadnih voda, moraju biti izvedeni tako, da je osigurano neprekidno pročišćavanje i neutraliziranje i kroz vrijeme kada se uređaji čiste ili popravljaju. Projekt interne kanalizacije i izvedba pojedinih dijelova moraju biti usklađeni sa sustavom javne kanalizacije.

Članak 12.

Članak 12. Na područjima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje obvezna je izgradnja sabirnih odnosno septičkih jama, koje moraju biti izgrađene bez ispusta i preljeva, sa vodonepropusnim dnom i stjenkama, odgovarajućeg kapaciteta na temelju postavljenih uvjeta u odobrenju za njihovu izgradnju. U septičke - sabirne jame mogu se upuštati samo: - sanitarne otpadne vode, - industrijske otpadne vode koje su nastale kao posljedica tehnološkog procesa, - radioaktivne otpadne vode ako su prethodno pročišćene do propisanog stupnja. Oborinske i površinske, te vode koje nisu nastale kao posljedica tehnološkog procesa, ne smiju se ispuštati u septičke - sabirne jame. Sustavi interne kanalizacije koji nemaju priključak na javni odvodni sustav, a izgrađeni su prije stupanja na snagu ove Odluke, smatraju se privremenim i mogu se koristiti pod uvjetima predviđenim odredbama ove Odluke i uz pridržavanje propisa i sanitarno-tehničkih normi za korištenje odnosnih objekata, te uvjeta navedenih u odobrenju za njihovo građenje. Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava s odgovarajućim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda vlasnik odnosno korisnik septičke jame dužan je izgraditi kanalizacijski priključak na sustav javne odvodnje. Izgrađenu internu kanalizaciju vlasnik odnosno korisnik nekretnine dužan je priključiti na sustav javne odvodnje u roku 6 mjeseci. Nakon priključenja interne kanalizacije na sustav javne odvodnje vlasnik odnosno korisnik nekretnina, dužan je sve dosadašnje instalacije i uređaje, koji se više neće koristiti, odstraniti ili sanirati.

Članak 13.

Članak 13. Odvodnja oborinskih voda određena je posebnom odlukom kojom se uređuje zaštita izvora za voda za piće. UVJETi iSPUŠTANJA OTPADNiH VODA
Članak 14. Otpadne vode koje su agresivne, toksične ili su zagađene patogenim klicama, virusima i radioaktivne, pročišćavaju se i neutraliziraju putem posebnih uređaja za pročišćavanje prije priključenja na sustav javne odvodnje. Opasnim tvarima smatraju se tvari, energija, i drugi uzročnici koji svojim sastavom, količinom, radioaktivnim, toksičnim, kancerogenim, mutagenim i drugim svojstvima štetno djeluju na život i zdravlje ljudi i zaštitu okoliša. Opasne i druge tvari u otpadnim vodama koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u prirodni prijemnik ne smiju prelaziti granične vrijednosti i dopuštene koncentracije propisane provedbenim propisom Zakona o vodama. Otpadne vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje trebaju zadovoljavati slijedeće granične vrijednosti pokazatelja: BPK =250mgO /l, KPK =700mgO /l. Granične 5 2 Cr 2 vrijednosti ovih pokazatelja drugačije su od navedenih za onečiščivaće koji su posebno izdvojeni u provedbenom propisu Zakona o vodama. Granične vrijednosti za ukupni fosfor, ukupni dušik, sulfate i kloride u otpadnim vodama koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje određuju se, ovisno o njihovom utjecaju na sustav javne odvodnje, učinkovitost Stranica 1194 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. srpnja 2009. uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i stanje prijemnika, rješenjem Općine Kotoriba na temelju stručne ocjene upravitelja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno u vodopravnoj dozvoli za ispuštanje otpadnih voda.

Članak 14.

Prethodno čišćenje otpadnih voda prije ispuštanja iz interne kanalizacije u javni sustav odvodnje vrši se za: - oborinske vode s neizgrađenih dijelova zemljišta, zelenih i prometnih površina, preko pjeskolova i slivnika, - vode s prometnih i drugih površina zagađenih uljima i vode iz garaža, preko odgovarajućih odjeljivača za ulje, mast i tekuća goriva, - vode s površina uređenih za pranje vozila, iz mehaničkih i limarskih radionica za popravak motornih i drugih vozila i javnih garaža, preko taložnice za krute tvari i odjeljivača za ulje i tekuća goriva, - vode iz industrijskih pogona, zanatskih radionica, klaonica, poljoprivrednih i šumskih gospodarstava i pogona koji u svom tehnološkom procesu imaju otpatke krutih i ljepljivih tvari, koje bi svojim taloženjem mogle štetno djelovati na sustav odvodnje, preko taložnice i odgovarajućih odjeljivača, - industrijske otpadne vode koje su agresivne, toksične ili opterećene drugim opasnim i štetnim tvarima preko dopuštenih količina ili vode zagađene patogenim klicama ili virusima, a koje bi mogle utjecati na promjenu fizičkog, kemijskog ili biološkog sastava vode, tako da ova može svojim djelovanjem oštetiti javni odvodni sustav, ugroziti zdravlje i život radnika, zaposlenih na čišćenju i popravku odvodnih sustava i drugih građana, te dovesti do onesposobljavanja uređaja za pročišćavanje vode, preko posebno izgrađenih u pogonu provjerenih uređaja za pročišćavanje (pretkondicioniranje otpadnih voda), - vode iz skladišta i pogona koji u svom tehnološkom procesu uskladištavaju ili koriste ulja, masti, boje, lakove, tekuća goriva, otapala i slične materijale specifično lakše od vode, preko odgovarajućih odjeljivača, - vode iz rashladnih sustava koje nisu u direktnoj vezi s tehnološkim procesom, i koje osim povišenja temperature nisu primile nikakva dodatna fizička ili kemijska onečišćenja, ako su toplije od 40º C, preko odgovarajućih rashladnih uređaja, - vode iz restorana i kuhinja javne ishrane koje sadrže prekomjernu masnoću, ulja, krutih i plivajućih ostataka hrane, putem odgovarajućih odjeljivača, - zdravstvene, veterinarske ustanove i druga poduzeća u čijim bi se otpadnim vodama mogle naći patogene bakterije ili virusi opasni po zdravlje i život ljudi, moraju svoje otpadne vode izložiti specijalnom tretmanu - dezinfekciji - prije ispuštanja u javnu kanalizaciju.

Članak 15.

Članak 15. U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati otpadne vode i tvari kojima se ugrožava predviđeni hidraulički režim toka odvodnje otpadnih voda, vodonepropusnost cjevovoda, rad kanalizacijskih crpki, tekući nadzor i održavanje objekata kanalizacije ili povećavaju troškovi eksploatacije, kao i tvari koje miješanjem s prijemnikom stvaraju taloge.
Članak 16. U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati: - krute i viskozne tvari, koje same ili u kontaktu s drugim tvarima mogu prouzročiti smetnje u radu kanalizacijskih objekata i uređaja, kao što su: pepeo, drozga, slama, otpaci i strugotine metala, plastike, drva, stakla, krpe, perje, dlake, meso životinjske utrobe, vapneni mulj, ostaci vapna, otpad od proizvodnje piva, konzervi i destilacija, ostaci kemikalija, boja i slični talozi koji nastaju pri pročišćavanju vode, cementni mulj, ostaci betona kod proizvodnje betona, tvari koje nastaju čišćenjem i održavanjem betonara, asfaltnih baza i dr. - kiseline, alkalne, agresivne i ostale štetne tekućine koje nepovoljno djeluju na materijal od kojega su izrađene kanalizacijske cijevi, objekti i uređaji kanalizacijskog sustava, plinovi (sumporvodik, sumporni dioksid, dušikovi oksidi, cijanidi, klor i sl.). - patogene bakterije ili virusi, - radioaktivne materije, - ostale štetne tvari.

Članak 17.

Članak 17. U sustav oborinske odvodnje ne smiju se ispuštati: - sanitarna otpadna voda, - industrijska otpadna voda koja je nastala kao posljedica tehnološkog procesa, - radioaktivna otpadna voda.
Članak 18. Korisnik sustava javne odvodnje obvezan je posebno odlagati i odstranjivati opasne i druge tvari u skladu s odredbama posebnih propisa. iSPiTiVANJE OTPADNiH VODA
Članak 19. Svi obveznici ishođenja vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda, odnosno korisnici sustava javne odvodnje koji u tehnološkom procesu proizvode otpadne vode koje mogu prekoračiti granične vrijednosti i dopuštene koncentracije propisane provedbenim propisom Zakona o vodama, dužni su redovito obavljati analize tih voda putem ovlaštenog laboratorija. Ispitivanje graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštenih koncentracija opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama obavlja se iz trenutačnog uzorka prema učestalosti uzorkovanja propisanoj u vodopravnoj dozvoli za ispuštanje otpadnih voda na temelju provedbenog propisa Zakona o vodama.

Članak 20.

Članak 20. Korisnik sustava javne odvodnje dužan je obavljati redovite analize sastava i svojstva otpadnih voda koje upušta u sustav javne odvodnje i utvrđivati količine istih ako: - protok otpadnih voda iznosi više od 10 l/sek., - protok otpadnih voda iznosi više od 5% u odnosu na protok u javnom kanalu, 20. srpnja 2009. Broj 10 - Stranica 1195 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - u otpadne vode mogu dospjeti tvari koje nepovoljno djeluju na sustav odvodnje, mrežu, objekte i uređaje, zdravlje i život ljudi, - ukoliko je sastav otpadnih voda u suprotnosti s propisima o zaštiti prijamnika. Korisnici iz prethodnog stavka dužni su redovne analize izvršavati putem ovlaštenog laboratorija. Ukoliko dođe do zastoja na uređajima interne odvodnje ovlašteni laboratorij izvršit će na zahtjev vodopravnog inspektora izvanrednu analizu otpadne vode prije ispuštanja u sustav javne odvodnje.

Članak 21.

Članak 21. Redovne i izvanredne analize obuhvaćaju fizikalna, kemijska, bakteriološka i biološka svojstva otpadnih voda, ovisno o tehnološkom procesu. Korisnik sustava javne odvodnje obvezan je voditi očevidnik izvršenih analiza.
Članak 22. Vlasnik kanalizacije je obvezan analizirati kakvoću otpadnih voda koje u sustav javne odvodnje ispuštaju korisnici iz članka 20. ove Odluke. Uzorci otpadnih voda potrebnih za analizu uzimaju se u pravilu u kontrolnom oknu koje se nalazi neposredno prije točke ispuštanja otpadne vode u sustav javne odvodnje. Analiza kakvoće obavlja se svaka tri mjeseca. Troškove analize snosi korisnik sustava javne odvodnje.

Članak 23.

Članak 23. Vlasnik sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda dužan je obavljati analizu otpadnih voda na ulazu u uređaj i pročišćenih otpadnih voda na izlazu iz uređaja u prijemnik, sukladno uvjetima iz vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda. O izvršenim analizama vodi se očevidnik u koji se upisuju svi potrebni podaci u svezi analize. U slučaju da se analizom utvrdi da u uređaj dospijeva otpadna voda iznad dozvoljenih propisanih granica, rezultat se upisuje u očevidnik i o istome se izvješćuje vodopravna i sanitarna inspekcija, a po potrebi i MUP. ODRŽAVANJE SUSTAVA ODVODNJE

Članak 24.

Članak 24. Vlasnik kanalizacije dužan je redovito održavati sustav javne odvodnje na način da je neprekidno u funkciji.
Članak 25. Vlasnik kanalizacije nije odgovoran za štete nastale uslijed: - više sile (neuobičajeno visokog nivoa rijeka, padalina, zemljotresa), - većih pogonskih i tehničkih smetnji izazvanih bez njegove krivnje. Vlasnik kanalizacije je u slučajevima iz prethodnog stavka dužan poduzeti sve tehničke mjere kako bi se u što kraćem roku normalizirala odvodnja otpadnih voda.
Članak 26. Kod predviđenih obustava odvodnje otpadnih voda, vlasnik kanalizacije je dužan o tome unaprijed obavijestiti korisnike sustava javne odvodnje putem sredstava javnog obavješćivanja.

Članak 27.

Članak 27. O dužem prekidu obavljanja djelatnosti vlasnik kanalizacije je dužan izvijestiti Upravni odjel Općine. NADZOR
Članak 28. Nadzor nad provođenjem odredaba ove Odluke obavlja Vodopravna inspekcija prema Zakonu o vodama i komunalni redari Općine Kotoriba.
Članak 29. U obavljanju nadzora iz članka 26. ove Odluke komunalni redar ovlašten je: - nadzirati primjenu ove Odluke, - rješenjem narediti radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, - predložiti pokretanje prekršajnog postupka, izricati i naplaćivati mandatne kazne. KAZNENE ODREDBE

Članak 30.

Članak 30. Globom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba - korisnik sustava javne odvodnje: - ako internu kanalizaciju ne izgradi i održava u skladu s odredbom članka 11. ove Odluke, - ako ne izgradi sabirnu odnosno septičku jamu na području gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje ili je izgradi suprotno postavljenim uvjetima u članku 12. ove Odluke, - ako ne postupi u skladu s člankom 14. ove Odluke, - ako se ne pridržava odredbe članka 15. ove Odluke, - ako postupa suprotno članku 16. i 17. ove Odluke, - ako ne postupa u skladu s odredbom članka 19. ove Odluke, - ako ne vodi očevidnik izvršenih analiza iz članka 20. ove Odluke. Globom u iznosu od 200,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za učinjeni prekršaj iz prethodnog stavka. Globom u iznosu od 200,00 kuna kaznit će se fizička osoba ako učini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 31.

Članak 31. Globom u iznosu od 50,00 kuna kaznit će se fizička osoba na licu mjesta ako se utvrdi da svoj sustav interne odvodnje ne održava na pravilan način što je dovelo do onečišćenja okoliša razlijevanjem otpadnih voda po povr- Stranica 1196 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. srpnja 2009. šini ili prodiranjem otpadnih voda u podzemne slojeve ili u podrume i temelje susjednih zgrada, ako svoju septičku jamu redovno ne prazni što je dovelo do izlijevanja otpadnih voda po površini ili prodiranjem otpadnih voda u podzemne slojeve ili u podrume i temelje susjednih zgrada ili ako u sustav javne odvodnje ispušta otpadne vode i tvari suprotno odredbi članka 15. i 16. ove Odluke. Komunalni redar ovlašten je naplatiti kaznu za prekršaj iz prethodnog stavka ove Odluke na licu mjesta, što ne isključuje pokretanje i vođenje prekršajnog postupka za isti prekršaj. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Članak 32. Odvodnja otpadnih voda obračunava se na temelju količine utrošene vode iz javnog vodovodnog sustava i naplaćuje uz račun za utrošenu vodu.
Članak 33. Ova Odluka stupit će na snagu danom suglasnosti “Hrvatskih voda“ i objavit će se u “Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOTORIBA KLASA: 325-05/09-01/02 URBROJ: 2109/9-09-1 Kotoriba, 14. srpnja 2009. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Željko Šebeštjan, dipl.ing., v. r.