Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1468
Članak 42.
Članak 42.
(1) Termalna voda za potrebe lječilišta (manji udio) i energetske potrebe (veći udio) predviđa se dobivati eksploatacijom na postojećoj bušotini D-1, lociranoj na čestici br. 4.
(2) Dubina zahvata je cca 1840,0 m.
(3) Osim vode koja će se izdvajati kao ljekovita termalna voda, najveći dio crpljene termalne vode vraćat će se u sloj vodonosnika na dubinu iz koje je izvađena - utisnom bušotinom, koja se može predvidjeti na čestici broj 4. ili se za navedenu namjenu može koristiti postojeća bušotina kraj Donjeg Mihaljevca. 3.2.1.1.4 Voda za komercijalnu upotrebu
Članak 43.
Članak 43.
(1) Na području čestice br. 1. predviđa se izvesti istražna bušotina za pitku vodu iz drugog sloja vodonosnika, odnosno na dubini 50,0 do 70,0 m, čije karakteristike, prema hidrogeološkoj interpretaciji podataka za uže područje bi trebale odgovarati za komercijalne potrebe, odnosno za punionicu vode za piće.
(2) Po završenim istraživanjima, ukoliko se potvrde pretpostavljeni rezultati moguće je zasnivanje eksploatacijskog polja pitke vode za namjenu navedenu u stavku 1. ovog članka.
(3) Obzirom da se voda za potrebe javne vodoopskrbe zahvaća u prvom sloju vodonosnika, predviđena eksploatacija vode ne bi trebala utjecati na izdašnost postojećih vodocrpilišta u Međimurju. 3.2.1.2 Zbrinjavanje otpadnih voda 3.2.1.2.1 Sanitarno - fekalne vode
Članak 44.
Članak 44.
(1) Odvodnja sanitarno - fekalnih voda predviđena je alternativno spojem na sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda Donjeg Međimurja ili izvedbom vlastitog sustava pročišćavanja sanitarno-fekalnih voda za čitavo područje kompleksa.
Članak 45.
(1) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Donjeg Međimurja u fazi je projektiranja i očekuje se skori početak njegove izvedbe, te se u slučaju odgovarajućeg terminskog plana predviđa kompleks priključiti na navedeni sustav.
(2) U slučaju priključenja kompleksa, predviđa se opterećenje javnog sustava s procijenjenih 200,0 m3 otpadne vode dnevno.
(3) Priključenje područja kompleksa predviđa se na gravitacijski vod sanitarno - fekalne odvodnje, planiran unutar koridora državne ceste D 20, na ulazu u naselje Draškovec.
(4) Moguća veza na sustav za dio područja ostvariva je spojem na Ulicu J. Slavenskog u naselju Draškovec, prvenstveno za česticu br. 7.
(5) Priključenje područja na javni sustav sanitarno - fekalne odvodnje nije moguće, ukoliko sustav nije izveden u cjelini, odnosno ukoliko nije spojen na uređaj na pročišćavanje otpadnih voda prije njihova ispuštanja u recipijent.
Članak 46.
Članak 46.
(1) U slučaju izvedbe vlastitog sustava sanitarno - fekalne odvodnje za područje kompleksa, sanitarno - fekalnu vodu potrebno je od mjesta nastanka zatvorenim kanalima odvesti do uređaja za pročišćavanje sanitarno - fekalnih voda, lociranog na tehnološki i vizualno najpodesnijem mjestu unutar kompleksa, a prioritetno se za tu namjenu predviđa jugoistočni dio čestice br. 6, u osnovi namijenjenoj parkiralištu.
(2) Uređaj za pročišćavanje sanitarno - fekalnu vodu treba pročistiti na način da voda koja se iz uređaja ispušta, nakon obrade, ima kakvoću II. kategorije, sukladno posebnom propisu.
(3) Ispuštanje vode predviđa se u kanal oborinske odvodnje, koji se može predvidjeti kao otvoreni ili zatvoreni kanal s vezom prema postojećem jezeru, koje se nalazi južno od područja obuhvata DPU. 3.2.1.2.2 Oborinske vode
Članak 47.
Članak 47.
(1) Oborinske vode s područja obuhvata DPU predviđaju se sustavom zatvorenih, a dijelom i otvorenih kanala skupljati u jezerima u funkciji pejsažnog uređenja kompleksa, pri čemu se preljevni višak vode predviđa kanalom oborinske odvodnje, koji se može predvidjeti kao otvoreni ili zatvoreni kanal, odvesti prema postojećem jezeru rekreacijskog ribnjaka na lokaciji Gornji Štuk, na k.o. Cirkovljan, a koje se nalazi južno od područja obuhvata DPU.
(2) Ukoliko količine oborinske vode prekapacitiraju navedeno jezero, preljevni višak se previđa zatvorenim kanalima oborinske odvodnje odvesti do odgovarajućeg kategoriziranog kanala istočno od Oporovca.
(3) Uvjet za ispuštanje vode u kanale jest da se temperatura i kakvoća vode usklade prema kategoriji vodotoka (voda II. kategorije, sukladno posebnom propisu).
(4) Izuzetno od prethodnog, dio oborinskih voda s površina čestica, ukoliko nisu zagađene česticama koje mogu štetno utjecati na kakvoću površinskih ili podzemnih voda, ili su prethodno pročišćene izdvajanjem štetnih čestica, a prvenstveno se to odnosi na krovne vode i vode s pješačkih površina, mogu se ispuštati na zelene površine unutar čestica ili u podzemlje upojnim bunarima.
(5) Obzirom na poziciju kompleksa, unutar III. zone zaštite vodocrpilišta Prelog, parkirališne površine unutar područja obuhvata DPU, potrebno je izvesti na način da se oborinske vode mogu kontrolirano skupljati i odvoditi, te da se ugradnjom separatora pijeska, ulja i masti na parkirališta, iz vode izdvajaju štetne tvari.
Stranica 1469
Članak 47.
27. studenoga 2008. Broj 22 - Stranica 1469 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 48.
(1) Odvodnju oborinskih voda sa javnih prometnih površina unutar kompleksa, treba riješiti unutar zelenog pojasa uličnog koridora, u pravilu zatvorenim, a iznimno otvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti sa sustavom odvodnih kanala odvodnje oborinskih voda s čestica, a zaštitu voda potrebno je primijeniti temeljem posebnih vodopravnih uvjeta.
(2) Ukoliko se odvodnja oborinskih voda predvidi sustavom otvorenih kanala, dimenzioniranje i pozicioniranje kanala, unutar koridora ulice, potrebno je definirati na način da se uz regulacijsku liniju ostavi prostora za izvedbu pješačke, odnosno pješačko-biciklističke staze širine najmanje 1,60 m. 3.2.1.2.3 Tehnološke vode - bazenska voda i voda za pranje bazenske tehnike
Članak 49.
Članak 49.
(1) Otpadnu bazensku vodu, kao i vodu koja će se koristiti za pranje filtera bazena, odnosno drugih uređaja bazenske tehnike i sličnih uređaja unutar kompleksa, potrebno je zatvorenim kanalima odvesti do uređaja za desalinizaciju, izdvajanje klora i drugih štetnih primjesa, te spuštanje temperature, kojim se kakvoća vode treba svesti na II. kategoriju, sukladno posebnom pravilniku.
(2) Uređaj može biti zajednički za čitav kompleks ili ih može biti više, ovisno o tehnološkom rješenju, potrebno ga je locirati na tehnološki i vizualno odgovarajućem mjestu, a prioritetno na čestici br. 2.
(3) Vodu iz uređaja moguće je upuštati u sustav jezera koja su predviđena kao dio pejsažnog uređenja prostora kompleksa s preljevom u kanale oborinske odvodnje, ili direktno u kanale oborinske odvodnje područja. minimalni razmaci plinovodi međusobno plinovod prema vodovodu i kanalizaciji plinovod prema informacijskim kablovima plinovod do elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala (1) 3.2.1.3 Plinoopskrba
Članak 50.
Članak 50.
(1) Postojeći visokotlačni vod plinovoda, koji presijeca česticu br 1. potrebno je, sukladno grafičkom, prikazu izmjestiti unutar zelenog pojasa /oznaka Z/ lociranog uz koridor ulice UK3 i D 20 i uz česticu parka br 8., uz osiguranje zaštitnog pojasa od 15,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, unutar kojeg nije dozvoljeno graditi građevine visokogradnje.
(2) Postojeći srednjetlačni plinovod, koji presijeca čestice br. 3. i 4. potrebno je, sukladno grafičkom, prikazu izmjestiti sjevernim unutar zaštitne zelene površine /oznaka Z/ južno od ceste D 20.
Članak 51.
Članak 51.
(1) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a moguće je riješiti alternativno, ovisno o namjeni pojedine čestice priključenjem na srednjetlačni ili niskotlačni vod plinoopskrbe unutar ili u kontaktnom području obuhvata DPU-a.
Članak 52.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje /m/ paralelno vođenje /m/ 0,20 0,60 0,20 0,60 0,30 0,50 0,50 1,00 0,20 0,30
Članak 53.
Članak 53. Ukoliko će se izvoditi nove plinske redukcijske stanice, potrebno ih je locirati na slijedeće udaljenosti od u tabeli navedenih građevina: vrsta gradnje od dvorišnih ograda od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i nadzemnih niskonaponskih vodova od stambenoh građevina, trafostanica i visokih stabala minimalni razmak od plinovoda /m/ 0,20 3,00 4,00 od javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo 6,00 Stranica 1470 - Broj 22 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 27. studenoga 2008.
Članak 54.
Članak 54.
(1) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
Članak 55.
(1) Obzirom na utvrđenu prisutnost plina u termalnoj vodi, osim priključenja na javni sustav plinoopskrbe moguće je unutar čestice 4. predvidjeti lociranje uređaja za separaciju plina iz vode i njegovo korištenje u energetske svrhe za potrebe kompleksa.
(2) Sustav rekuperacije ne mora biti lociran na čestici 4. 3.2.2 Elektroprijenos, elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 56.
Članak 56.
(1) Planirane mreže elektroprijenosa, elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.1.1 Elektroprijenos
Članak 57.
(1) Visokonaponski elektroenergetski vod - 110 kV - He Dubrava - TS 110/35 Prelog, planira se, sukladno Izmjeni i dopuni PPUG Preloga, zamjenski izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju po istoj trasi, odnosno u dijelu lječilišno - turističkog kompleksa i na drugačijoj trasi usklađenoj s ostalim sadržajima kompleksa.
(2) Izmještanje je predvođeno prioritetno kao podzemno, a samo u slučaju da tehnički nije moguće može se dalekovod izmjestiti kao zračni, izvan područja obuhvata DPU.
(3) U slučaju izvedbe zračnog voda, potrebno je posebno voditi računa o odnosu izmještenog voda prema spoju državne ceste D 20 i UK1 pošto je navedeno raskrižje glavni prilaz kompleksu termalnog i rekreacijskog kupališta, te prema dijelovima građevinskog područja Cirkovljana i izvedenim poljoprivrednim gospodarstvima u blizini. 3.2.2.1.2 Elektroopskrba
Članak 58.
Članak 58.
(1) Za područje obuhvata predviđa se izvedba novih transformatorskih stanica kao vlastitih, koje je potrebno umrežiti s postojećim sustavom elektroopskrbe šireg područja.
(2) Obzirom na predviđenu mogućnost proizvodnje vlastite električne energije, korištenjem termalne vode i plina unutar kompleksa, potrebno je predvidjeti mogućnost prihvata na takav način proizvedene električne energije u javni elektroenergetski sustav.
(3) Moguća pozicija planiranih trafostanica dana je kartografskim prikazom, a moguće ih je locirati i na druge načine, te u većem ili manjem broju, ovisno o energetskom rješenju kompleksa.
Članak 59.
Članak 59.
(1) Izvedba srednjenaponskih vodova predviđa se podzemno.
(2) Niskonaponska elektroenergetska mreža predviđena je kao podzemna kabelska kanalizacija, jednostrano ili obostrano vođena unutar uličnih koridora i unutar površina građevnih čestica.
Članak 60.
(1) Niskonaponske priključke za manje potrošače treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za veće korisnike el. energije, može se, ovisno o potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz javne trafostanice.
(3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.2.1.3 Javna rasvjeta
(1) Niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se kao podzemna kabelska kanalizacija jednostrano vođena unutar uličnih koridora.
(2) Svjetiljke javne rasvjete, unutar prometnih površina (uličnih koridora, kolnih prilaza i parkirališta) treba montirati na tipizirane stupove.
(3) Potrebno je voditi računa o dobroj osvjetljenosti raskrižja i priključaka na državnu prometnicu.
(4) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost javne prometne površine.
(5) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
Članak 60.
(6) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.
(7) Svjetiljke rasvjete unutar javnih parkovnih površina čestica potrebno je primijeniti oblikovno primjerenu javnu rasvjetu.
(8) Rasvjeta unutar kompleksa, koja se ne postavlja unutar uličnih koridora ne smatra se javnom rasvjetom i sukladno tome može se koncipirati ambijentalno. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža 3.2.3.1 Mreža fiksne telefonije
Članak 61.
(1) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu. 27. studenoga 2008. Broj 22 - Stranica 1471 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Trasa postojeće fiksne telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(3) Unutar izvedenih ulica u kontaktnom području obuhvata DPU-a izvedena je podzemna kanalizacija za fiksnu telekomunikacijsku mrežu, koju je potrebno nastaviti i unutar područja obuhvata DPU-a.
Članak 62.
Članak 62.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar čestica moguće je predvidjeti postavu samostojećih kabineta na površini dimenzija 2,0 m x 1,0 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
Članak 63.
(1) Priključci na DTK mrežu se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna.
(2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji distributera, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 3.2.3.2 Mreža mobilne telefonije
Članak 64.
Članak 64.
(1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža mogu se unutar područja obuhvata DPU-a postavljati na visoke građevine i to montažom na tipizirane prihvate, maksimalne visine prihvata do 5,0 m.
(2) Unutar područja obuhvata ne mogu se postavljati samostojeći visoki stupovi za prihvat baznih postaja i sličnih radijskih uređaja, ali se uređaju (u novim sustavima mobilne telefonije) mogu postavljati na stupove javne rasvjete, ukoliko to neće predstavljati opasnost za kolni i pješački promet. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 65.
Članak 65.
(1) Zelene površine u sastavu uličnog koridora nisu namijenjene izgradnji građevina.
(2) Zelene površine potrebno je uređivati sadnjom autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva.
(3) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
Članak 66.
(1) Za površine čestica brojeva 1, 2, 3, 4, 5 i 6. i površine uličnih koridora, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja.
(2) Maksimalna vodena površina otvorenih bazena i jezera, koja se mogu smatrati dijelom pejsažnog uređenja, način uređenja i mogućnost gradnje, na zelenim površinama unutar pojedinih čestica utvrđuje se prema poglavlju 2.2. ovih odredbi.
(3) Za pejsažno uređenje područja kompleksa, uključujući i jezera koja se predviđaju kao dio pejsažnog oblikovanja potrebno je primijeniti za podneblje tipične biljne vrste. 5 UVJETI I NAČIN UREĐENJA POSEBNO OSJETLJIVIH CJELINA
Članak 67.
Članak 67.
(1) Parkovni prostor čestice br. 1. potrebno je urediti restauracijom ili korištenjem elemenata opkopa za oblikovanje parka, a radi formiranja međuprostora između rekreacijske namjene prema naselju, udio parkovnih površina u površini čestice, treba iznositi najmanje 35%, u što se ne uračunava vodena površina jezera. 6 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 68.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. - “Uvjeti gradnje građevina”, a precizno su definirani za svaku česticu zasebno - tabelarno u poglavlju 2.2. ovih odredbi.
(2) Kartografskim prikazom br. 4. za svaku od građevnih čestica je određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine, s diferencijacijom na površine za gradnju građevina raznih namjena građevina, - površine za razvoj jezera, kao pejsažnog elementa oblikovanja i - udaljenost navedenih površina od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
Članak 69.
Članak 69.
(1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 70.
(1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
(2) Građevine trebaju zadovoljiti propise o prilagodbi osobama sa smanjenom pokretljivošću.
Članak 71.
(1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. Stranica 1472 - Broj 22 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 27. studenoga 2008. 7 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 7.1 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 72.
Članak 72.
(1) Područje obuhvata DPU-a nalazi se unutar prostora koji je Uredbom o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 109/07) proglašen područjem važnim za divlje svojte i staništa i međunarodno važnim područjem za ptice - HR5000013 - Šire područje Drave.
(2) Područje ekološke mreže poklapa se s preventivno zaštićenim područjem rijeke Mure i Drave, do proglašenja regionalnog parka za isto područje, prema rješenju Ministarstva kulture, KLASA: UP/I-612-07/07-33/1282, URBROJ: 532-08-02/01-08-01.
(3) Zaštita područja unutar ekološke mreže, odnosno budućeg regionalnog parka, osigurava se provedbom propisanih mjera zaštite i uvjeta zaštite koje u postupku izdavanja lokacijske dozvole izdaje tijelo nadležno za poslove zaštite prirode u Međimurskoj županiji.
Članak 73.
Članak 73.
(1) Područjem ekološke mreže, koje je ujedno i proglašeno zaštićeno područje upravlja Javna ustanova za upravljanjem zaštićenih dijelova prirode u Međimurskoj županiji. 7.2 MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 74.
(1) Unutar čestice br. 1. potrebno je prije bilo kakvih zahvata provesti preliminarna arheološka istraživanja, koja će uključiti sustavno rekognisciranje i probno sondiranje terena na arheološkim zonama, odnosno prostoru za koji se pretpostavlja da se na njemu nalazila “grofovska kurja” i na prostoru lokaliteta “Okol”.
(2) Uvjet za gradnju na navedenim prostorima je izvještaj arheologa o preliminarnim arheološkim istraživanjima.
Članak 75.
Članak 75.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, unutar područja obuhvata DPU, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 8 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1 ZAŠTITA POVRŠINSKIH VODA I VODONOSNIKA OD ZAGAĐENJA
Članak 76.
Članak 76.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih voda prema poglavlju 3.2.1. ovih odredbi i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje ili vodotoke - kategorizirane kanale.
(2) Ne dozvoljava se priključenje građevina na javni sustav odvodnje sanitarno - fekalnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, sukladno načelima zaštite okoliša.
(3) Sustav odvodnje otpadnih voda - oborinskih i tehnoloških, koje se planiraju ispuštati u vodotoke, potrebno je projektirati prema posebnim vodopravnim uvjetima.
(4) Parkirališta s brojem mjesta od 10 i više trebaju imati izvedenu separaciju ulja i masti iz oborinskih voda.
Članak 77.
Članak 77.
(1) Dubina zahvata za planiranu pitku vodu, koja se predviđa za potrebe punionice određuje se na dubini drugog vodonosnika, odnosno na dubini od 50,0 do 70,0 m ispod razine tla, koji je od zagađenja onečišćenim površinskim vodama zaštićen nepropusnim naslagama gline od prvog vodonosnika, tako da ne postoji opasnost zagađenja s površine.
(2) Termalna voda koja će se koristiti za energetske potrebe kompleksa upuštat će se utisnom bušotinom na dubinu s koje je izvađena, čime se onemogućuje zagađenje vodonosnika, koji se koristi za javnu vodoopskrbu. 8.2 ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA ZRAKA
Članak 78.
Članak 78.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka /”Narodne novine”, broj 178/04/, kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve, odnosno druge kategorije. 8.3 ZAŠTITA OD BUKE
Članak 79.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupaka, a posebno u sklopu postupaka proizvodnje energije i eksploatacije, može razviti unutar područja obuhvata DPU-a, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja sportsko rekreacijske zone kupališta ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću, a u prostorima turističkih smještajnih namjena i u kontaktnoj stambenoj zoni, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 8.4 ZAŠTITA OD POŽARA
Članak 80.
Članak 80.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje ½ visine više građevine, odnosno najmanje 4,0 m. 27. studenoga 2008. Broj 22 - Stranica 1473 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta i druge požarno ugrožene prostore, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90,0 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.
Članak 81.
Članak 81.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, postavljanjem istih unutar uličnog koridora.
(2) Vanjska hidrantska mreža građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.
Članak 82.
(1) Ukoliko ustanovljeni tlak vode u uličnoj hidrantskoj mreži ne zadovoljava uvjete korištenja za zaštitu od požara, potrebno je predvidjeti rekonstrukciju mreže ili povećati tlak posebnim stanicama.
(2) Stanice za dizanje tlaka mogu se predvidjeti na uličnoj hidrantskoj mreži ili na hidrantskoj mreži pojedine građevne čestice.
(3) Ako iz tehničkih razloga nije moguće postići zadovoljavajući tlak za gašenje požara, na načine definirane stavcima 1. i 2. ovog članka, na pojedinačnoj čestici je moguće predvidjeti nezavisan sustav za osiguranje potrebne količine i tlaka vode za potrebe gašenja od požara, sukladno posebnim propisima, odnosno sa jednakim učinkom kao da potreban tlak u hidrantskoj mreži postoji.
Članak 83.
Članak 83.
(1) Za gospodarske građevine, u kojima se na bilo koji način u tehnološkom postupku koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od PU Međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine.
(2) Za potrebe izdavanja posebnih uvjeta iz stavka 1. ovog članka potrebno je uz zahtjev PU dostaviti idejno rješenje koje treba sadržavati situacijski nacrt u odgovarajućem mjerilu do najviše 1:500, s ucrtanim planiranim i postojećim građevinama i postrojenjima, prometnicama i ogradama i slično, te predviđenim zonama opasnosti u 3 dimenzije i sigurnosnim udaljenostima. 8.5 POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 84.
Članak 84.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 8.6 PROVEDBA POSTUPKA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ I OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA PRIRODU
Članak 85.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (“Narodne novine”, broj 59/00, 136/04 i 85/06) u odnosu na građevine za korištenje voda, sportske građevine i turističko - ugostiteljske cjeline.
(2) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa.