Arhiva › 2008. › SGMŽ 17

SGMŽGrad Prelog · 10. rujna 2008. · KLASA 350-01/07-01/10 · URBROJ 2109/14-01-08-70

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela centra u Prelogu - Istok

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1085

Članak 34.

Članak 34.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. – “Detaljna namjena površina” i definicijom osnovne građevine iz članaka 6.- 22. ovih odredbi.
(2) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6.- 22. ovih odredbi.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6.- 22. ovih odredbi.
(4) Površina prateće građevine, ukoliko se može graditi na čestici, limitirana je tlocrtnom površinom od 400,0 m2, a površina pomoćnih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 35.

Članak 35.
(1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama i pojedinim postojećim građevnim česticama Stranica 1086 - Broj 17 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 10. rujna 2008. određen je kartografskim prikazom br. 4. – “Uvjeti gradnje građevina“ na način da su grafički određeni: - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i - udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, - za neke od čestica i obvezni građevinski pravac na koji se obvezno locira građevina osnovne namjene.
(2) Smještaj građevina na ostalim građevnim česticama određuje se temeljem smjernica za lociranje građevina iz plana šireg područja, odnosno na navedenim česticama se građevine trebaju locirati na slijedeći način: - osnovna građevina locira se na građevinskom pravcu ulice, koji se u Glavnoj ulici i Ulici kralja Zvonimira u većini slučajeva izgrađene strukture, poklapa s linijom regulacije, a u ostalim ulicama i trgovima je uvučen u dubinu čestice, - izuzetno od prethodne alineje, postojeće građevine u Ulici kralja Zvonimira, koje su uvučene od linije regulacije, mogu se rekonstruirati na postojećoj poziciji, a u slučaju zamjenske gradnje, građevinu je moguće locirati na liniju regulacije ili na poziciju postojeće građevine, - osnovnu građevinu potrebno je locirati sa strane čestice koja je tipična za ulicu, ili na poziciji postojeće građevine, ukoliko se vrši zamjenska gradnja, - osnovnu građevinu moguće je locirati kao samostojeću, poluugrađenu ili ugrađenu uz uvjet da se kroz nju osigura prilaz na dvorišni dio čestice, - udaljenost građevina od bliže susjedne međe, ovisi o zatečenoj situaciji za građevine koje se rekonstruiraju ili dograđuju, a kod zamjenske gradnje ih je moguće locirati ili na međi ili do 1,0 m udaljeno od međe, - prateće građevine, ukoliko ih je moguće graditi, ovisno o namjeni lociraju se iza osnovne građevine na istoj strani kao i osnovna gradnja ili na neki drugi način organizirano u dubini čestice, - pomoćne građevine se lociraju u dubini čestice kao prigrađene ili samostojeće, a moguće ih je do površine od 20,0 m2, u slučaju da organizacija čestice i oblikovanje kompleksa zadovoljavaju, locirati i sa suprotne strane čestice od osnovne građevine, uz uvjet da su najmanje 4,0 m uvučene iza uličnog pročelja osnovne građevine, te da se mimo njih osigura slobodni kolni prilaz stražnjem dijelu građevne čestice, širine najmanje 3,0 m.

Članak 35.

(3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
(4) Građevinski pravac je linija koja određuje poziciju osnovnog volumena uličnog pročelja osnovne građevine na čestici, a u pravilu se određuje jednoznačno za ulicu ili dijelove uličnih poteza.
(5) Obavezni građevinski pravac označava obavezu gradnje na građevinskom pravcu, bilo da je određen u grafičkom dijelu plana, bilo da ga određuje izgrađena građevna struktura.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 37.

Članak 37.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
(2) Građevina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 38.
(1) Na česticama na kojima je precizno utvrđena površina za razvoj građevina, svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4.
(2) Na česticama na kojima nije precizno utvrđena površina za razvoj građevina, istaci na građevini ne mogu se prepuštati preko međa čestice, osim ukoliko se građevinski pravac poklapa s linijom regulacije, pri čemu se istak tretira prvenstveno kao tehnički, a manje kao oblikovni element.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, pri čemu se u Glavno ulici i Ulici kralja Zvonimira, radi ambijentalnih značajki povijesne građevne strukture preporuča upotreba kosog krova, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 10. rujna 2008. Broj 17 - Stranica 1087 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina u Glavnoj ulici i Ulici kralja Zvonimira, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
(2) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 42.

Članak 42.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda. namjena građevine 1 SKLADIŠTA 2 UREDSKI PROSTORI 3 TRGOVINA,USLUGE, UGOSTITELJSTVO VIŠENAMJENSKE DVORANE I SAKRALNE GRA- 4 ĐEVINE 5 SPORTSKE GRAĐEVINE 6 STAMBENE GRAĐEVINE
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Obavezna ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za parkirališta označena kao parkirališne površine /oznaka P/ u kartografskom prikazu br. 1- “Detaljna namjena površina“ i na drugim parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 44.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Ukoliko je formirana samo jedna od više DPU-om predviđenih ulica, na koje se planira prometni priključak građevne čestice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice.
(3) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.
(4) Pristup na čestice podvrtnica /oznake Z3/ ostvaruje se preko građevnih čestica na koje se pojedina podvrtnica nastavlja. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta

Članak 46.

Članak 46.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: koeficijent broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 0,45 1 zaposlenika 20 1000 m2 korisnog prostora 40 1000 m2 korisnog prostora 0,15 1 posjetitelja 0,20 1 gledatelja 1 1 stan 2.6.3 Gradnja ograda
Članak 47.
(1) Ograde se mogu graditi: - na liniji regulacije Glavne ulice i Ulice kralja Zvonimira mogu se graditi dekorativne niske ograde, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela ili kao zidane visoke ograde s portalima, ovisno o tipu građevine i njenim oblikovni karakteristikama, - ulične ograde u ostalim ulicama grade se kao niske, visine do 1,20 m, s parapetom do 50,0 cm ili kao zelene živice visine do 1,20 m, Stranica 1088 - Broj 17 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 10. rujna 2008. - parkirališni prostor čestice br. 13 se prema Glavnoj ulici preporuča dijelom ograditi zidanom ogradom, visine do 1,20 ili se umjesto ograde može urediti zeleni pojas s drvoredom, - ograde prema bočnim i stražnjoj međi može se urediti kao prozračna, puna ili živica, visine do 1,80 m.
(2) Gradnja ograda nije predviđena na dječjem igralištu, osim kao element zaštite.
(3) Ograde oko tenis igrališta izvode se standardne visine u funkciji zaštite tenis igrališta, a ukupni rekreacijski centar se ne treba ograđivati ali se može ograditi prozračnom žičanom ogradom, visine do 1,80 ili živicom.

Članak 47.

(4) Javni park – Z1 se ne preporuča ograđivati, ali se može ograditi dekorativnom prozračnom ogradom, visine do 1,20 m.
(5) Nije predviđeno ograđivati zelenu površinu uz ulični koridor /oznaka Z4/, niti parkiralište tenis centra, na čestici br. 16. 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 48.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNI- KACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MRE- ŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 49.

Članak 49.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“
(2) Ulična mreža obuhvata detaljnog plana uređenja sastoji se od postojećih ulica i jedne novoplanirane ulice – UK2.
Članak 50.
(1) Glavna ulica u Prelogu, je istovremeno i državna cesta D 20 i izvedena s kolnom širinom od 7,0 m, pješačkobiciklističkim stazama uz liniju regulacije, te mjestimično, ovisno o širini uličnog koridora sa zelenim pojasom, odnosno zelenim otocima između kolnika i pješačke staze, te se i njeno daljnje uređenje treba vršiti na način da se zadrže navedeni elementi.
(2) Ostale ceste u obuhvatu plana trebaju imati kolnu površinu minimalne širine 5,0 m.
(3) Maksimalni obim uređenja istočne strane Trga Slobode su kontinuirano izvedena parkirališta, zeleni pojas s drvoredom i pješačka staza.
(4) Maksimalni obim uređenja Ulica Ivana Meštrovića su obostrano pješačka staza i zeleni pojas između staze i kolnika.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Ovaj plan predviđa izvedbu još jedne ulice, u kategoriji nerazvrstane ceste, koja bi trebala unutrašnjost bloka povezati na Trg Slobode.
(2) Planiranoj ulici UK2 predviđa se opremanje obostrano pješačkom stazom i javnim parkiralištima.
(2) Ulica UK2 ima dodatno proširenje u vidu čestice zelene površine – Z4, koja predstavlja javnu zelenu površinu sa funkcijom zaštite od utjecaja ulice prema planiranim stambenim česticama, južno orijentiranim na novu ulicu, a preko koje površine se predviđa i izvedba kolnih prilaza na čestice brojeva od 6 do 10.

Članak 52.

Članak 52.
(1) DPU predviđa izvedbu dvaju kolnih prilaza /oznake KP/ i to: - prilaz do tenis centra /KP1/ - prilaz za pristup trgovačkom centru /KP2/.
(2) U slučaju trgovačkog centra, kolni prilaz je dio čestice br. 13, te se sastoji od kolnika parkirališta za dostavu.
(3) Širina kolne površine za kolne prilaze /oznaka KP1 i KP2 u sastavu čestice br 13/ treba omogućiti dvosmjerni promet.
(4) Širina opločene površine za potrebe hitne intervencije,za pješačku površinu /oznake PP/, određuje se s 3,5 m.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Spoj planiranih cesta i dvosmjernih kolnih prilaza na državne i nekategorizirane ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (“Narodne novine”, broj 73/98) i prema normi HRN U.C4.050.
(2) Voda se s nerazvrstanih cesta i kolnih prilaza ne smije izlijevati na kolnik državne ceste.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (“Narodne novine”, broj 33/05, 64/05 i 155/05).

Članak 54.

Članak 54.
(1) Minimalna širina pješačkih staza unutar uličnih koridora određuje se sa 1,60 m, a pješačko-biciklističkih sa 2,50 m.
Članak 55.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“ dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 56.

Članak 56.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom 10. rujna 2008. Broj 17 - Stranica 1089 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica ili u periodu do predviđenog izmještanja potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(4) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 57.

Članak 57.
(1) Postojeće i planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 58.
(1) Područjem obuhvata – Glavnom ulicom, prolazi magistralni vodoopskrbni cjevovod.
(2) Distibutivna vodoopskrbna mreža izvedena je u svim postojećim ulicama, odnosno trgovima.
(3) Izvedba mreže vodoopskrbe u planiranoj ulici UK2 i pješačkoj površini /oznake PP/ predviđena je na način da se povezuje u prsten u odnosu na postojeću mrežu.
(4) U slučaju fazne izvedbe nove ulice, predviđena je i fazna izvedba vodoopskrbne mreže.
(5) Koridorom kolnog prilaza za pristup tenis centru moguće je položiti vodoopskrbni vod, odnosno alternativno vodovodni priključak za vodoopskrbu tenis centra.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Za korištenje vode u svrhu održavanja tenis terena, moguće je koristiti i vodu iz podzemlja, prema posebnim uvjetima nadležne javne ustanove – u ovom slučaju Hrvatskih voda – VGI Čakovec.
Članak 60.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(3) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 7.4 Zaštita od požara, ove Odluke. 3.2.1.2 Odvodnja

Članak 61.

Članak 61.
(1) U svim postojećim ulicama izvedena je mreža odvodnje otpadnih voda Preloga, kojeg je potrebno integrirati u sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za područje Donjeg Međimurja, sukladno zakonskim propisima.
(2) Za novoplanirane čestice u obuhvatu plana se predviđa povezivanje na navedeni postojeći sustav mješovite odvodnje Preloga.
Članak 62.
(1) Za površine parkirališta /oznaka P/ i za parkirališta na drugim česticama, čiji je broj parkirališnih mjesta veći od 10 po čestici, obavezna je izvedba kontroliranog skupljanja oborinskih voda, na način da se iz njih izdvajaju čestice ulja i masti, prije ispuštanja voda u kanalizacijski sustav.
(2) Ukoliko je izvedivo, oborinske vode s čestica moguće je predvidjeti i na način da se ispuštaju na vlastitoj čestici, bilo na zelene površine, bilo u upojne bunare, ali također uz prethodnu separaciju ulja i masti, odnosno drugih moguće štetnih čestica koje bi mogle štetno utjecati na kakvoću podzemnih voda.
(3) Tehnološke vode, se s obzirom na djelatnosti unutar obuhvata plana ne očekuje, a ukoliko se utvrdi njihovo postojanje, mogu se upuštati u sustav odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja do razine određene posebnim propisima. 3.2.1.3 Kućni priključci vodoopskrbe i odvodnje

Članak 63.

Članak 63.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice.
(3) Nove čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovom planu. 3.2.1.4 Plinoopskrba

Članak 64.

Članak 64.
(1) Glavnom ulicom prolazi srednjetlačni vod plinoopskrbe, a distributivno redukcijska stanica izvedena je neposredno južno od područja obuhvata, što je vidljivo iz kartografskog prikaza.
(2) Svim postojećim ulicama, u obuhvatu plana izvedena je niskotlačna plinska mreža za opskrbu plinom, te se i predviđa dogradnja mreže u koridoru ulice UK2 i površinom PP, na način da se formira prsten.
(3) U slučaju fazne izvedbe nove ulice, predviđa se i fazna izvedba mreže plinoopskrbe.
(4) Mrežu plinoopskrbe moguće je izvesti i unutar koridora kolnog prilaza za tenis centar, a alternativno je tom trasom moguće izvesti i samo plinski priključak. Međutim, Stranica 1090 - Broj 17 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 10. rujna 2008. obzirom da postojeća zgrada tenis kluba već ima izveden plinski priključak, to se postojeće stanje u I. fazi može i zadržati.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovodi prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovodi prema informacij- 0,30 0,50 skim kablovima plinovod do elektroenerget- 0,50 1,00 skih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 66.

Članak 66.
(1) Unutar područja obuhvata DPU ne predviđa se izvedba novih redukcijskih stanica, međutim: - ukoliko je to potrebno za povećanje kvalitete mreže plinoopskrbe redukcijska stanica se može izvesti na javnoj zelenoj površini uz ulični koridor /oznaka UK2/, te - ukoliko je to potrebno radi plinoopskrbe trgovačkog centra, redukcijska stanica se može locirati u okviru čestice br. 13, te se u tom slučaju navedena čestica može priključiti na srednjetlačni vod plina izveden u Glavnoj ulici.
(2) Ukoliko će se izvoditi nove plinske redukcijske stanice, potrebno ih je locirati na slijedeće udaljenosti od u tabeli navedenih građevina: minimalni razmak vrsta gradnje od plinovoda /m/ od dvorišnih ograda 0,20 od javnih cesta, ulica, puteva, vodotoka i nadzemnih niskonaponskih 3,00 vodova od od stambenih građevina, trafosta- 4,00 nica i visokih stabala od javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih 6,00 materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo 3.2.1.5 Kućni priključci plinoopskrbe

Članak 67.

Članak 67.
(1) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 68.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Podzemni srednjenaponski vod izveden je južnom stranom Glavne ulice, a trafostanica, iz koje se područje obuhvata napaja električnom energijom izvedena je na Florijanskom trgu.
(2) Načelno se unutar područja obuhvata DPU ne predviđa izgradnja novih trafostanica.
(3) Međutim, ukoliko postojeći sustav elektroopskrbe neće moći zadovoljiti potrebe trgovačkog centra na čestici br. 13, za potrebe trgovačkog centra se ovim planom predviđa mogućnost izvedbe trafostanice na čestici br. 13, a u slučaju izgradnje potrebno ju je locirati na način da bude lako dostupna s javne prometne površine ili s kolnog prilaza, te je moguće predvidjeti i izdvajanje čestice za trafostanicu kao zasebne infrastrukturne građevne čestice.
(4) Navedenu trafostanicu potrebno je srednjenaponskim podzemnim vodom povezati s najbližim, odnosno odgovarajućim trafostanicama u naselju.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Podzemna nn mreža predviđa se unutar površine uličnog koridora UK2 s obje strane ulice, a unutar pješačke površine PP s jedne strane, te međusobno spajanje vodova kod čestice 12 na kabelski razvodni ormar (u daljnjem tekstu KRO), bez mogućnosti spajanja na postojeću mrežu.
(2) Predviđa se spajanje KRO kod čestice 12 na trafostanicu na Florijanskom trgu.
(3) Ispod sjevernog pločnika Glavne ulice i istočnom stranom Trga Slobode izvedeni su podzemni niskonaponski elektroenergetski vod, te zasebno podzemni niskonaponski vod javne rasvjete, te je i eventualnu rekonstrukciju ovih vodova potrebno predvidjeti identično.
(4) Ulica Ivana Meštrovića ima sjevernom stranom izveden nadzemni niskonaponski elektroenergetski vod s javnom rasvjetom, a rekonstrukcija navedenih vodova moguća je kao nadzemna ili kao zamjena podzemnim nn vodovima, odvojeno za elektroopskrbu i javnu rasvjetu.
(5) Niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se podzemno kao jednostrano u UK2 i PP, s mogućnošću spajanja na mrežu javne rasvjete u Glavnoj ulici i na Trgu Slobode.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 10. rujna 2008. Broj 17 - Stranica 1091 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 3.2.2.1 Kućni priključci elektroopskrbe

Ostali akti u ovom izdanju (21)