Zaključak o prihvaćanju Plana gospodarenja otpadom Grada Mursko Središće

31. Temeljem članka 10. stavka 2. Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04 i 111/06) i članka 30. Statuta Gradskog vijeća Grada Mursko Središće, Gradsko vijeće Grada Mursko Središće na 19. sjednici donosi ZAKLJUČAK o prihvaćanju Plana gospodarenja otpadom Grada Mursko Središće 1. Prihvaća se Plan gospodarenja otpadom Grada Mursko Središće na rok od osam godina. 2. Ovaj Zaključak i Plan gospodarenja otpadom na području Grada Mursko Središće objavit će se u “Službenom glasniku Međimurske županije”. GRADSKO VIJEĆE GRADA MURSKO SREDIŠĆE KLASA: 021-05/07-01/957 URBROJ: 2109/11-07-01 Mursko Središće, 30. listopada 2007. PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak, dr. vet. med., v. r. INVESTITOR: GRAD MURSKO SREDIŠĆE KNJIGA: TD br. 06 - 114 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA MURSKO SREDiŠĆE STUPANJ: Plan gospodarenja otpadom ODGOVORNA OSOBA: SVJETLAN HUDEC, dipl. ing. građ. IZRAĐIVAČ: Mr. sc. KATARINA KNEŽEVIĆ, prof. biologije SURADNICI: VESNA HUDEC, dipl. ing. građ. IVAN KUKOLJA, dipl. ing. građ. NIVES KUKOLJA DIREKTOR: SVJETLAN HUDEC PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA GRADA MURSKO SREDIŠĆE: MILJENKO CMREČAK, dr. vet. med. SADRŽAJ MAPE TD br. 06-114 0.1 Naslovna strana 0.2 Potpisna strana 0.3 Sadržaj mape 0.4 Zaključak o prihvaćanju Plana gospodarenja otpadom na području Grada Mursko Središće 1 UVOD 2 PRAVNI I ZAKONSKI OKVIR 2.1 Pojmovi vezani uz gospodarenje otpadom 2.2 Ciljevi plana gospodarenja otpadom 2.3 Podaci o gradu Mursko Središće 2.3.1 Opći opis područja projekta 2.3.2 Stanovništvo i kućanstva 2.3.3 Gospodarstvo 3 POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU GRADA MURSKO SREDIŠĆE 3.1 Količine komunalnog otpada 3.2 Postupanje s komunalnim otpadom na području Grada Mursko Središće 3.3 Odlagališta otpada Hrastinka 4 PRIJEDLOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUĆJU GRADA MURSKO SREDIŠĆE 4.1 Prikaz hijerarhijskog koncepta IVO 4.2 Opis postupaka u hijerarhijskom konceptu IVO 4.2.1 Izbjegavanje i smanjivanje otpada 4.2.2 Vrednovanje otpada 4.2.3 Skupljanje i prijevoz otpada 4.2.4 Obrada otpada 4.2.5 Zbrinjavanje otpada 4.2.6 Privremeno skladištenje opasnog otpada 5 EDUKACIJA STANOVNIŠTVA 6 MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA 7 MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD 8 POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA 9 REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA 10 IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU SANACIJE 11. PRILOZI 11.1 Zaključak sa 16. sjednice Gradskog vijeća Grada Mursko Središće 11.2 Zaključak sa 17. sjednice Gradskog vijeća Grada Mursko Središće Stranica 1416 - Broj 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2007.

11.3 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o skupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom na području Grada Mursko Središće Temeljem članka 10. stavka 2. Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04 i 111/06) i članka 30. Statuta Gradskog vijeća Grada Mursko Središće, Gradsko vijeće Grada Mursko Središće na 19 sjednici donosi ZAKLJUČAK o prihvaćanju Plana gospodarenja otpadom na području Grada Mursko Središće 1. Prihvaća se Plan gospodarenja otpadom na području Grada Mursko Središće na rok od osam godina. 2. Ovaj Zaključak i Plan gospodarenja otpadom na području Grada Mursko Središće objavit će se u “Službenom glasniku Međimurske županije”. GRADSKO VIJEĆE GRADA MURSKO SREDIŠĆE KLASA: 021-05/07-01/957 URBROJ: 2109/11-07-01 Mursko Središće, 30. listopada 2007. PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak, dr. vet. med. 1. UVOD Aktualan problem koji traži brzo i učinkovito rješavanje je problem gospodarenja otpadom. Stanovništvo svakim danom povećava već i ovako velike količine otpada, a postojeća infrastruktura za zbrinjavanje otpada nije dovoljna. Problem je i u neprovođenju već donesenih propisa za gospodarenje otpadom. Nezaustavljivo je gomilanje opasnog otpada od strane proizvođača koji najviše može štetiti okolišu i stanovništvu. U budućnosti ovakvo stanje i problemi u gospodarenju otpadom mogu dovesti do negativnih učinaka na okoliš tj. na zrak, vodu, tlo i klimu, što će neizbježno utjecati na ljudsko zdravlje i na živi svijet. Najveći problem je moguće zagađenje podzemnih voda koji su glavni izvor pitke vode.

Republika Hrvatska želi razvijati turizam i teži postizanju statusa vodeće turističke zemlje. Pristupanje Europskoj uniji olakšati će postizanje spomenutog statusa, ali se mora riješiti problem gospodarenja otpadom kojeg je Europska unija postavila kao problem koji ima najviši prioritet. Nažalost na spomen zbrinjavanja otpada lokalno stanovništvo postaje problem jer ne želi tuđi otpad u svom “dvorištu”, ali ne želi ni rješavati pitanje vlastitog otpada. Globalno rješenje problema zbrinjavanja otpada počinje rješavanjem na razini pojedinca, kućanstava, gradova pa na kraju i same države. Zbog svega navedenog nužna je izrada plana gospodarenja otpadom Grada Mursko Središće prema zakonu i europskim propisima, a sve u cilju unapređenja kvalitete života lokalnog stanovništva. Za dobro i kvalitetno rješavanje problema na području Republike Hrvatske prvenstveno je potrebno cjelovito rješavanje i na području lokalne samouprave. Gospodarenje otpadom u Hrvatskoj organizirano je prema slijedećoj hijerarhijskoj ljestvici: - gospodarenje opasnim otpadom u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; - proizvodni neopasni otpad u nadležnosti je županija; - komunalni otpad u nadležnosti je gradova i općina. Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti te skrb za odlagališta koja su zatvorena, Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu.

Plan gospodarenja otpadom za Grad Mursko Središće izrađen je prema zakonskim propisima iz Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04, 153/05 i 111/06), usklađen je s Planom gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 12/06), Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 85/07) i Strategijom gospodarenja otpadom (“Narodne novine”, broj 130/05). 2. PRAVNi i ZAKONODAVNi OKViR Zakon o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04, 153/05 i 111/06) pravna je osnova za donošenje Plana gospodarenja otpadom Grada Mursko Središće i on propisuje slijedeće: - Plan gospodarenja otpadom donosi Gradsko vijeće za razdoblje od 8 godina, a njegovo izvršenje provjerava se godišnje; - provedbu Plana gospodarenja otpadom nadzire nadležni ured (ured državne uprave u županiji nadležan za poslove zaštite okoliša); - Gradsko poglavarstvo Grada Murskog Središće dužno je jednom godišnje do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi Gradskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera; - nadležni ured usvojeno izvješće dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša; - Plan gospodarenja otpadom objavljuje se u Službenom glasniku Grada Mursko Središće; - izmjene i/ili dopune Plana gospodarenja otpadom mogu se donijeti samo za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti poduzetih mjera iz izvješća za to razdoblje, a iznimno i prije uz suglasnost Ministarstva.

Ostali zakoni, pravilnici, uredbe, planovi i strategije koje se odnose na otpad: - Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 85/07); - Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 130/05); - Pravilnik o vrstama otpada (“Narodne novine”, broj 27/96, uz izmjene koje su sadržane u članku 9. Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, (“Narodne novine”, broj 50/05); 30. studenoga 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 11 - Stranica 1417 - Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (“Narodne novine”, broj 123/97 i 112/01); - Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (“Narodne novine”, broj 32/98); - Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (“Narodne novine”, broj 50/05); - Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (“Narodne novine”, broj 97/05 i 115/05); - Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (“Narodne novine”, broj 40/06); - Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (“Narodne novine”. broj 59/06); - Zakon o zaštiti okoliša (“Narodne novine”, broj 82/94 i 128/99); - Zakon o zaštiti zraka (“Narodne novine”, broj 178/04); - Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (“Narodne novine”, broj 107/03); - Zakon o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07). 2.1. Pojmovi vezani uz gospodarenje otpadom - Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promiđbe i prodaje;

- Biološki razgradiv otpad je otpad koji se može razgraditi aerobnim ili anaerobnim putem (kao što su hrana, otpad iz vrtova, papir i karton); - Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada; - Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila, madraci, drveće i sl.; - Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti te skrb za odlagališta koja su zatvorena; - Građevine za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje otpada su objekti na određenoj lokaciji koji se sastoje od građevinskog dijela i opreme što zajedno čini tehničko - tehnološku cjelinu, a namijenjene su skladištenju, obrađivanju ili odlaganju pojedinih vrsta otpada uz odobrenje nadležnih tijela; - Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada - spalionice; - Inertni otpad je onaj otpad koje ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama. Inertni se otpad ne otapa, nije zapaljiv, ne reagira fizički ili kemijski, ne razgrađuje se biološkim putem, niti stvara tvari opasne za okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu s bilo kojim spojem. Inertni otpad ima beznačajan stupanj ispuštanja zagađujućih i/ili ekotoksičnih tvari, te ne ugrožava zrak, vode i podzemne vode.

- Izdvajanje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad. Također, to je sortiranje unutar iste grupe otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike). Obavlja se ručno i strojno. - Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava; - Obrađivanje otpada su djelatnosti iskorištavanja vrijednih svojstava otpada radi korištenja u materijalne i energetske svrhe, smanjivanja količine i volumena otpada i djelomičnog ili potpunog uklanjanja njegovih opasnih svojstava; - Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba čija je uloga da pribavi propisane dozvole za obavljanje djelatnosti, obrađuje otpad koristeći najbolje dostupne tehnologije, prijavljuje vrste i količine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili odložili) nadležnom tijelu, gospodari pojedinim vrstama otpada na propisni način te naplaćuje zbrinjavanje prema količini otpada; - Odlaganje otpada je organizirana djelatnost trajnog pohranjivanja otpada u građevine za tu namjenu odlagališta; - Odlagalište znači mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje). Odlagališta mogu biti: lokacije internih odlagališta (proizvođač otpada odlaže otpad iz vlastite proizvodnje, na samom mjestu proizvodnje); lokacije trajnih odlagališta koja služe za trajno pohranjivanje otpada (tj. više od godine dana). - Opasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima listom otpada - Katalogom određen kao opasni;

- Otpad je svaka tvar ili predmet koje je posjednik odbacio ili namjerava odbaciti ili je obvezan odbaciti. Otpad je prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske razvrstan u 15 grupa. - Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom; - Proizvođač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava i prevozi otpad; - Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada; - Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe; - Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad; - Skupljanje otpada je skup organiziranih djelatnosti skupljanja, razvrstavanja i prijevoza otpada; - Skladištenje otpada je organizirana djelatnost privremenog pohranjivanja otpada u građevine za skladištenje otpada - skladišta; - Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš; - Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade ili odlaganja otpada u skladu s propisima; - Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad). Stranica 1418 - Broj 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2007.

2.2. Ciljevi plana gospodarenja otpadom Cilj gospodarenja otpadom je izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada. Postizanje cilja omogućuje se kroz razvoj čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora, tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja, razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi. Oporaba otpada provodi se recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina ili uporabu otpada u energetske svrhe. Zbrinjavanje otpada na propisan način i sanacija otpadom onečišćenog okoliša (Zakon o otpadu, “Narodne novine”, broj 178/04 i 111/06). Gospodarenje otpadom se temelji na uvažavanju opće prihvaćenih načela zaštite okoliša, uređeni posebnim propisima, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša i uvažavanju znanstvenih spoznaja. Pri tome se treba voditi slijedećim načelima: - onečišćivač plaća; - odgovornost proizvođača; - blizina zbrinjavanja otpada. Prema Zakonu o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04 i 111/06). Plan gospodarenja otpadom Grada Mursko Središće sadrži: 1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada; 2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad; 3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta; 4. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša;

5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije. Cilj plana gospodarenja otpadom Grada Murskog Središća je poboljšati i usavršiti postojeći sustav sakupljanja otpada, što se može napraviti na slijedeći način: - izgradnja reciklažnog dvorišta u kojem bi se skupljali otpadni materijali koji imaju svog krajnjeg korisnika ili se mogu privremeno skladištiti. U tom slučaju potrebno je provoditi odgovarajuće propise; - izdvojeno sakupljanje zelenog otpada tj. biootpada s javnih površina, koji bi se koristio za kompostiranje; - izdvojeno skupljanje starih motornih ulja, akumulatora i otpadnih guma u reciklažnim dvorištima; - izgradnja pretovarne stanice koja bi se uz reciklažno dvorište koristila nakon otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom. 2.3. Podaci o Gradu Mursko Središće 2.3.1. Opći opis područja projekta Grad Mursko Središće je najsjeverniji grad poznat kao sjeverna vrata Hrvatske. Smješten je u središnjem dijelu Međimurske županije koja zauzima površinu od 730 km2. Administrativno područje Grada Mursko Središće prostire se na površini od 33,98 km2. Po veličini je druga jedinica lokalne samouprave u Županiji i čini 4,66 % ukupne površine Županije. Na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, zapadno s Općinom Sveti Martin na Muri, jugozapadno s Općinom Selnica, istočno s Općinom Podturen, jugoistočno s Općinom Vratišinec, južno s Gradom Čakovcem. U sastav Grada Mursko Središće ulazi 5 sljedećih naselja: Hlapičina, Križovec, Mursko Središće, Peklenica i Štrukovec. Područje Grada Mursko Središće prostire se najvećim dijelom uz rijeku Muru. S naseljem Štrukovec koji se nalazi na južnom dijelu Grada, zadire u središnji dio Međimurske županije. Osnovna prednost mu je smještaj na samoj granici s Republikom Slovenijom, a druga prednost je ta što je važno prometno čvorište. Značajan cestovni pravac je Državna cesta D 209 koja se veže na autocestu Zagreb - Goričan koja povezuje Sloveniju s unutrašnjosti Republike Hrvatske. Osim cestovne povezanosti značajna je povezanost i sa željezničkom prugom (Slika 1).

Slika 1. Položaj Grada Mursko Središće 30. studenoga 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 11 - Stranica 1419 2.3.2. Stanovništvo i kućanstva Prema službenom popisu stanovništva iz 1981. godine na prostoru Murskog Središća živjelo je 2995 stanovnika u 878 kućanstava, na području naselja Hlapičina 869 stanovnika u 214 kućanstava, na području naselja Križovec 846 stanovnika u 211 kućanstava, na području naselja Peklenica 1275 u 344 kućanstava i na području naselja Štrukovec 436 stanovnika u 122 kućanstva. Ukupno je na području Grada Mursko Središće živjelo 6421 stanovnik u 1769 kućanstava. Gustoća naseljenosti iznosila je 188,96 stan/km2. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na prostoru Murskog Središća živjelo je 3331 stanovnika u 1023 kućanstava, na području naselja Hlapičina 832 stanovnika u 239 kućanstava, na području naselja Križovec 750 stanovnika u 220 kućanstava, na području naselja Peklenica 1284 u 355 kućanstava i na području naselja Štrukovec 434 stanovnika u 129 kućanstva. Ukupno je na području Grada Mursko Središće živjelo 6631 stanovnika u 1966 kućanstava. Gustoća naseljenosti iznosila je 195,14 stan/km2. Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Murskog Središća živjelo je 3714 stanovnika u 1046 kućanstava, na području naselja Hlapičina 865 stanovnika u 226 kućanstava, na području naselja Križovec 787 stanovnika u 204 kućanstava, na području naselja Peklenica 1523 u 392 kućanstava i na području naselja Štrukovec 473 stanovnika u 118 kućanstva.

Ukupno je na području Grada Mursko Središće živjelo 7362 stanovnika u 1986 kućanstava. Gustoća naseljenosti iznosila je 216,55 stan/km2. Službeni popisi stanovništva koji su rađeni svakih deset godina pokazuju povećanje broja stanovnika, a s njihovim povećanjem povećava se i broj kućanstava. 2.3.3. Gospodarstvo Na području Grada Murskog Središća djeluju 62 poduzetnika koji zapošljavaju 796 djelatnika i 99 obrtnika. Devet poduzetničkih zona koje se nalaze na području Grada popunjeni su ili su u fazi popunjavanja. Zona “Stanovanja i privrede Istarsko naselje” je popunjena. Zone “Privredna zona Mursko Središće”, poslovna zona zapadno od državne ceste D 209, poslovna zona istok-Mural, Zona u Sjeverozapadnom djelu Grada i naselje Križovec još imaju slobodnih parcela. Zone naselja Hlapičina, naselje Peklenica i zona istočno od ceste D 209 u fazi su planiranja i formiranja. Zona istočno od ceste D 209 koja ima površinu 400 000 m2, zona naselja Hlapičina koja ima površinu 58 000 m2 i zona Naselje Peklenica površine 30 000 m2 u planu su i nisu još opremljene komunalnom infrastrukturom. 3. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU GRADA MURSKO SREDiŠĆE 3.1. Količine komunalnog otpada Gospodarenje komunalnim otpadom je u nadležnosti gradova i općina koji su dužni na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Prema odredbama Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04 i 111/06), komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva.

U razvijenijim europskim zemljama vrijednost dnevne količine otpada iznosi oko 1,1-1,5 kg po stanovniku na dan. U Gradu Murskom Središću ta vrijednost prema procijeni iznosi 0,5 kg otpada po stanovniku na dan. Mjerenja količina otpada (težinski) nisu provedena tako da se radi o okvirnoj procjeni. Točne količine se mogu dobiti jedino mjerenjem na vagi (Tablica 1). Podaci dobiveni od komunalne tvrtke Murs - ekom d.o.o. o količinama, sastavu i vrsti otpada sakupljenog na području Grada Murskog Središća, prikazani su u tablicama 1, 2 i 3. Ukupna količina otpada koja je sakupljena tijekom 2006. godine iznosi 691,63 tone, a na odlagalište Hrastinka dovezeno je 669 tone otpada (tablica 1 i 2). Razlika od 22,63 tone otpada predstavlja selekcionirani otpad (staklo, metalna ambalaža, papir, PET, otpadne gume i otpadna imovina) koji je predan obrađivačima (tablica 3). Tijekom razdoblja od 2001. do 2006. godine najviše je sakupljeno staklene i metalne ambalaže, te manje količine papira i PET ambalaže, a otpadnih guma i otpadne imovine nije bilo sakupljeno. U 2006. godini sakupljena je izrazito mala količina staklene i PET ambalaže što možemo objasniti kao posljedicu uvođenja Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (“Narodne novine”, broj 97/05 i 115/05) prema kojemu se propisuje novčana naknada za vraćenu ambalažu. Na području Grada Murskog Središća stanuju pripadnici Romske nacionalne manjine koji sakupljaju metalnu ambalažu koju privremeno skladište u svojim dvorištima i prodaju kao sekundarnu sirovinu. U 2006. godini porasla je cijena metala i zbog sakupljanja od strane Romske nacionalne manjine komunalno društvo nije bilo u mogućnosti prikupiti istu ambalažu. Sav odvojeno sakupljeni otpad proslijeđen je daljnjim obrađivačima (Tablica 3).

Od 01.04.2007. godine na području Grada uvedeno je odvojeno sakupljanje otpada u kućanstvima u već označene vreće te se mjesečno prikupi oko 24,10 - 27,80 tona selektiranog otpada (Tablica 4*). Podatke o točnim količinama selektivno sakupljenog otpada po mjesecima u 2007. godini nismo dobili od komunalnog poduzeća Murs-ekom d.o.o., pa ih nismo u mogućnosti prezentirati. Tako selektivno sakupljen otpad predaje se ovlaštenim obrađivačima. * Napomena: Navedene količine dobivene od Mursekom d.o.o. su okvirne količine jer selektivno sakupljanje traje 6 mjeseci i njegova količina mijenja se iz mjeseca u mjesec. Točne godišnje vrijednosti količine otpada znati će se kada prođe ciklus od godine dana. Tablica 1. Količina sakupljenog otpada za 2006. godinu (Podaci dobiveni od Murs-ekom d.o.o.) Godišnja količina saku- Dnevna količina nastalog pljenog otpada (tone) otpada (kg/stanovniku/dan) 691,63 0,5 Stranica 1420 - Broj 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2007. Tablica 2. Količine otpada dovezena na odlagalište Hrastinku za razdoblje od 2001. - 2006. godine (Podaci dobiveni od Murs-ekom d.o.o.) Godine 2001. 2002. Količine otpada 570 t 634 t Tablica 3. 2003. 2004. 2005. 2006. 657 t 501 t 678 t 669 t Količine odvojeno sakupljenog otpada u Gradu Murskom Središću za razdoblje od 2001. - 2006. godine (Podaci dobiveni od Murs-ekom d.o.o.) VRSTA OTPADA 2001. 2002. Staklo 24,26 26,40 Metalna ambalaža 22,90 31,50 Papir 2,10 7,20 PET - - Otpadne gume - - Otpadna imovina - - SVEUKUPNO: 49,26 62,10 Tablica 4.

2003. 2004. 2005. 2006. 62,20 38,64 33,23 4,60 41,12 9,22 25,90 - 5,00 4,08 7,13 6,25 1,00 2,20 2,20 0,20 - - - 6,40 - - - 5,20 109,32 54,14 68,46 22,63 Količine odvojeno sakupljenog otpada u kućanstvima u podijeljenim vrećicama za jednomjesečno razdoblje u 2007. godini (Podaci dobiveni od Murs-ekom d.o.o.) Vrsta otpada Papir Količina (tone) 15 3.2. Postupanje s komunalnim otpadom na području Grada Mursko Središće U Gradu Murskom Središću postupanje s komunalnim otpadom se sastoji od: 1. Sakupljanja na mjestu nastajanja otpada tj. u domaćinstvima se otpad selektivno sakuplja. Na vrećicama se nalazi oznaka koji otpad treba u njega odlagati, a trenutno se koriste četiri vrste vrećica: papir, tetrapak, pet i metal. Vrećice se ne naplaćuju, a djelatnici komunalnog koncesionara nakon što pokupe pune vrećice ostavljaju svakoj kući po dvije nove vrećice (Slike 2, 3,4). Koncesionar Murs-ekom jednom mjesečno sakuplja pojedine vrste otpada u određenim vrećicama. Plan odvoženja otpada, tj. termine odvoženja stanovnici su dobili (Slika 5). Komunalni otpad se sakuplja dva puta mjesečno. Sakupljeni otpad ostavlja se ispred kuća (Slika 6). 2. Transporta od područja sakupljanja do mjesta za daljnju obradu ili odlaganje (Slika 7). 3. Zbrinjavanja otpada 4. Zeleni otoci koji su se sastojali od po jednog kontejnera za staklo, papir, pet i metal na području grada nalazili su se do travnja 2007. Razlog ukidanja zelenih otoka je prelaženje na selekcioniranje otpada u domaćinstvima u već spomenute vrećice. S područja grada uklonjeni su kontejneri za papir, pet i metal, a ostali su kontejneri za staklo (16 komada) i baterije (6-8 komada). Stupanjem na snagu Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (“Narodne novine”, broj 97/05, 115/05), zbog isplate naknade za plastičnu i staklenu ambalažu, oko postavljenih spremnika PET Metalna ambalaža Tetrapak 5,6 - 7 2,1 - 3,5 1,4 - 2,8 stvarao se nered. Spremnici se razbijaju kako bi se došlo do ambalaže koja se može unovčiti.

5. Sakupljanja krupnog otpada koji se odvozi dva puta godišnje. Nadležno tijelo je sklopilo koncesiju za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na području Grada Mursko Središće s komunalnom tvrtkom Murs-ekom d.o.o. Partneri tj. ovlašteni obrađivači koji sudjeluju u obradi odvojeno sakupljenog otpada su: - UNIMER d.o.o. iz Čakovca - papir (20 01 01) i metalna ambalaža (16 01 17, 16 01 18); - UNIJA NOVA d.o.o. iz Zagreba - staklo (15 01 07, 16 01 20, 20 01 02); - GKP Čakom d.o.o. iz Čakovca - plastična ambalaža i tetrapak (15 01 02, 15 01 04); - GRP gumi impex d.o.o. iz Varaždina - otpadne gume (16 01 03); - Sistem plus d.o.o. iz Murskog središća - električni i elektronički otpad (20 01 21, 20 01 23, 20 01 36). Infektivni otpad iz Doma zdravlja zbrinjava sama ustanova, a otpadna ulja I i II kategorije zbrinjava Inina benzinska crpka na kojoj su i sakupljena. Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i broju članova u kućanstvu. Troškovi za kućanstva koja skupljaju otpad u kantama od 120 l iznosi 41,50 kuna. Od navedenog iznosa 11,50 kuna namijenjeno je za sanaciju deponije. Domaćinstva s jednim članom, starosne i socijalne kategorije stanovništva ostvaruju pravo na popuste u plaćanju komunalne usluge što se utvrđuje cjenikom usluga koje donosi Gradsko vijeće Grada Mursko Središće. 30. studenoga 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 11 - Stranica 1421 Slika 2. Vrećica za sakupljanje metalne ambalaže Slika 5. Plan odvoza sekundarnih sirovina u vrećama za Grad Mursko Središće Slika 3. Vrećica za sakupljanje PET ambalaže Slika 6. Pripremljeni selekcionirani otpad u vrećama za odvoz Slika 7. Odvoženje selekcioniranog otpada u vrećama Slika 4. Vrećica za sakupljanje papira od strane komunalnih djelatnika Murs-ekom d.o.o.

Stranica 1422 - Broj 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2007. 3.3. Odlagališta otpada Hrastinka Na području Grada Mursko Središće postoji odlagalište komunalnog otpada Hrastinka na koji se organizirano dovozi otpad i divlje odlagalište Projnice Štrukovec na koje lokalno stanovništvo povremeno dovozi otpad. Odlagalište komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada Grada Mursko Središće nalazi se 400 m udaljeno od naselja Mursko Središće u smjeru prema Peklenici na lokaciji Hrastinka na k.č. 5719 (Slika 8, Prilog 2). Odlagalište je u vlasništvu Grada i njime upravlja Grad Mursko Središće. Otpad na odlagalište odvozi komunalno poduzeće Mursekom d.o.o. iz Murskog Središća (Prilog 3). Trenutno se na odlagalište dovozi otpad s područja Hlapičine, Križovca, Murskog Središća, Peklenice i Štrukovea, Odlukom Vijeća Grada Mursko Središće koja je donesena u lipnju 2007, godine omogućeno je općinama Domašinec, Podturen, Sveti Martin na Muri i Vratišinec odlaganje otpada sakupljenog na svom području na odlagalištu Hrastinka (prilog 1). Odlagalište Hrastinka počelo se koristiti 1980. godine, a nastalo je na napuštenom eksplotacijskom polju šljunka. Površina odlagališta je oko 3,0 ha. Odlagalište ima prilaz makadamskom cestom koja prolazi kraj melioracijskog kanala koji vodi prema rijeci Muri, a s ostale tri strane odlagalište je okruženo šumom. Osim komunalnog poduzeća na odlagalište otpad donose i sami građani. Točnu količinu otpada koji je odložen na odlagalištu nemoguće je odrediti tako da postoje samo procjene o količini, a ona iznosi oko 20.000 m3 (Slika 9). Građevinski otpad bez dokumentacije se također dovozi na ovo odlagalište, te se ne može procijeniti prema vrstama iz kataloga (Tablica 5).

Tablica 5: Podaci o odloženom građevinskom otpadu od 2001. - 2005. godine (Podaci dobiveni od Murs-ekom d.o.o.) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 400 m3 450 m3 500 m3 500 m3 500 m3 Na odlagalište Hrastinka dovoze se i sakupljene automobilske gume koje se nakon sakupljanja veće količine odvoze ovlaštenom obrađivaču (Slika 10). Također se dovozi i glomazni otpad koji se privremeno skladišti na jednom dijelu odlagališta (Slika 11). Biootpad iz voćnjaka i parkova dovozi se i pali uz nadzor na odlagalištu. Odlagalište Hrastinka je drugo po važnosti na prostoru Međimurske županije. Premda nije izgrađena kao sanitarno odlagalište, prema Studiji o stanju odlagališta ima bonitet 28 što je više od prosjeka. Prosječni bonitet za razinu Hrvatske iznosi 27 od mogućih 60. Hrastinka je smještena unutar područja Zaštićenog krajolika Mure i zbog načina uređenja i održavanja ne odgovara hrvatskim propisima za uređenje odlagališta, te se treba sanirati u skladu sa zakonskim odredbama. U tijeku je provođenje istražnih radova, izrada Studija zbrinjavanja otpada i studija utjecaja na okoliš, te izrada Idejnog rješenja sanacije deponije otpada Hrastinka s nastavkom odlaganja do zatvaranja deponije kojima se predviđa prenamjena odlagališta u reciklažno dvorište i pretovarnu stanicu. Reciklažno dvorište bi bio prostor privremenog skladištenja i selektiranja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada koji se može koristiti kao sekundarna sirovina. Slika 8. Katastarski prikaz lokacije odlagališta Hrastinka 30. studenoga 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 11 - Stranica 1423 Slika 9. Odlagalište Hrastinka prije sanacije Slika 10. Sakupljene gume na odlagalištu Hrastinka Slika 11. Sakupljeni glomazni otpad na odlagalištu Hrastinka Stranica 1424 - Broj 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2007.

4. PRi JEDLOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU GRADA MURSKO SREDiŠĆE 4.1. Prikaz hijerarhijskog koncepta iVO Slika 1. Zastupljeni postupci smanjenja količine otpada na bazi hijerarshijskog koncepta 4.2. Opis postupaka u hijerarhijskom konceptu iVO 4.2.1. Izbjegavanje i smanjivanje otpada U gospodarenju otpadom najvažniju aktivnost ima prevencija ili izbjegavanje nastanka otpada i smanjivanje količine otpada. Preventivne mjere koje treba provoditi za uspješnu prevenciju su: - strogo izbjegavanje nastanka otpada i to postupnim izbacivanjem ili zamjenom tvari tj. materijala koji su nepoželjni u tokovima otpada. Ova mjera se može provoditi dobrovoljno ili temeljem regulative između proizvođača i lokalne samouprave. - novi Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu propisuje uvođenje sustava pologa i povrata pa je ambalažni otpad umjesto na odlagalište usmjeren prema recikliranju što omogućuje njegovu ponovnu uporabu; 30. studenoga 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 11 - Stranica 1425 - stanovništvo treba stimulirati i educirati za kupovinu ekološki prihvatljivih proizvoda; - poticanje načela čistije proizvodnje u industriji; - poticanje reklamiranja proizvoda s manjom količinom ambalaže; - označavanje ekološki povoljnijih proizvoda. Smanjivanje količine otpada omogućeno je sljedećim mjerama: - razvijanjem tržišta za materijale koji se mogu reciklirati; - poticanjem proizvođača za korištenje materijala koji se mogu reciklirati;

- uvođenjem novih proizvoda od recikliranog materijala ili proizvoda napravljenih s većim udjelom takvih materijala; - poticanjem stanovništva na uvođenje i prakticiranje kućnog kompostiranja bio otpada, kako bi se smanjila količina organskog otpada u komunalnom otpadu; - poticanjem ponovnog korištenja građevinskog materijala koji se selektivnim metodama rušenja objekta nije oštetio. 4.2.2. Vrednovanje otpada Vrednovanje proizvedenog otpada omogućeno je kroz slijedeće mjere: - poticanje stanovništva i zaposlenika u gospodarstvu na odvojene skupljanje otpada i to u trenutku njegova nastanka; - razdvojeni otpad kroz proces recikliranja mehaničkom, biološkom, termičkom i ostalim obradama vraća se natrag u proizvodni proces za istu ili drugu namjenu osim uporabe otpada u energetske svrhe. 4.2.3. Skupljanje i prijevoz otpada Na području Grada Mursko Središće u 2004. godini u sustav organiziranog skupljanja komunalnog otpada od 1 986 kućanstava uključeno je 1 280 tj. 64 % (Podatak preuzet iz Plana gospodarenja otpadom Međimurske županije). Podatak za 2006. godinu govori o 73 % uključenosti stanovništa u sustav organiziranog sakupljanja otpada (Podatak dobiven od Murs-ekoma d.o.o.). U tablici 6. su prikazani minimalni standardi koji moraju biti zadovoljeni prilikom skupljanja i transporta otpada. Tablica 6: Minimalni standardi skupljanja i transporta koji moraju biti zadovoljeni (Podaci preuzeti iz Plana gospodarenja otpadom Međimurske županije • 1 x u dva tjedna odvoz komunalnog otpada uz obavezno odvojeno skupljanje otpada Način • minimalno 4 x godišnje skupljanje gloskupljanja maznog otpada • minimalno 2 x godišnje • kanta volumena 120 litara • kontejneri volumena 1100 litara Skupljanje • PE vreće za dodatni volumen otpada (u cijenu vreće uključena cijena postupanja s otpadom • korištenje specijalnih vozila (vozila za Transport rad s kantama s zadnjim utovarom, vozila s opremom za podizanje kontejnera • Obavezno odvojeno skupljanje u spremnike/kontejnere na javnim površinama • Plavi spremnici (2 m3) za otpadni papir • Žuti spremnici (2 m3) za pet ambalažu Zeleni otoci • Sivi spremnici (2 m3) za metalni otpad • Zeleni spremnici (2 m3) za otpadno staklo • Crveni (zidni) spremnici za istrošene baterije • Ograđeno • Nadzirano 24 sata • Opremljeno sustavom za zaštitu oko- Reciklažno liša dvorište • Mogućnost preuzimanja odvojeno skupljenog otpada • Razvrstavanje različitih vrsta otpada 4.2.4. Obrada otpada Prema Zakonu o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04)

obrada otpada podrazumijeva postupke kojima se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada. Najvažniji cilj plana gospodarenja otpadom je smanjiti ukupnu količinu komunalnog otpada i smanjiti količinu organskog otpada u komunalnom otpadu. Zbog toga se u okviru centra za gospodarenje otpadom predviđa mehaničko biološka obrada otpada i kompostiranje otpada. Za dobivanje kvalitetnog biokomposta koji će zadovoljiti uvjete kasnijeg iskorištavanja važna je kvaliteta i čistoća sirovina tj. biootpada. Preduvjet za kvalitetu je biootpad bez otpada animalnog porijekla već isključivo biljnog porijekla iz domaćinstva ili iz vrta. Mehaničko biološka obrada otpada je kombinirani postupak koji započinje razvrstavanjem otpada na pojedine dijelove koji se izravno recikliraju, te na krupniju i sitniju frakciju. Sitna se frakcija obrađuje biološkim postupcima u svrhu inertiziranja i koristi se za prekrivanje ili punjenje odlagališta. Krupnija se frakcija najčešće koristi kao gorivo iz otpada (GIO), tj. termički se iskorištava u postojećim postrojenjima ili u posebnim postrojenjima kao što su spalionice otpada ili cementare. Na području Grada kroz drugu fazu sanacije odlagališta Hrastinka izgraditi će se sustav za prihvat otpada. Sustav se sastoji od reciklažnog dvorišta i postrojenja za biološku obradu - kompostiranje biološkog otpada.

Grad Mursko Središće treba nastaviti sa selektivnim sakupljanjem izdvojenog otpada i povećati postotak uključenosti stanovništva u organizirano skupljanje, te u periodu od nekoliko godina postići 100 % pokrivenost. Važno je provoditi edukaciju stanovništva i poticati ih na provođenje mjera izbjegavanja i smanjivanja otpada, te na vrednovanje otpada. Ruralni smještaj Grada Murskog Središća i poljoprivredna opredjeljenost stanovništva omogućuje stvaranje Stranica 1426 - Broj 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2007. velike količine biootpada koji bi se mogao iskoristiti za dobivanje kvalitetnog komposta. Stoga važno je poticati stanovništvo na selektivno sakupljanje biološkog otpada. Potrebno je izraditi Studiju koja bi pokazala je li isplativa izgradnja postrojenja za kompostiranje. Studija zbrinjavanja otpada i Idejno rješenje sanacije s nastavkom odlaganja do zatvaranja deponije koje su u izradi predviđaju sanaciju i zatvaranje odlagališta Hrastinke, ali i njeno korištenje do izgradnje regionalnog centra. Grad Mursko Središće je jedan od osnivača Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sjeverozapadne Hrvatske tj. regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Regionalni centar je smješten na lokaciji Piškornica kod Koprivničkog Ivanca u Koprivničko-Križevačkoj županiji. Koncept gospodarenja otpadom na području Grada razvijat će se u fazama: I faza - Sanacija svih postojećih uređenih ili divljih odlagališta II faza - Pretvaranje lokacije Hrastinka u reciklažno dvorište u narednih 5 godina dok ne dođe do realizacije regionalnog centra.

III faza - Lokacija Hrastinka ostaje reciklažno dvorište i pretovarna stanica nakon otvaranja regionalnog centra 4.2.5. Zbrinjavanje otpada Nakon svih metoda obrade otpada uvijek nastaje ostatak koji je potrebno zbrinuti i odložiti. Za trajno odlaganje ostatka potrebno je izgraditi građevinu za tu namjenu, a to je odlagalište. Na razini županije nije jedinstveno riješeno zbrinjavanje otpada. Prostorni plan Međimurske županije predložio je da se problem odlaganja komunalnog otpada riješi jedinstveno za čitavu Županiju. Rješenje je u izgradnji centralne sanitarne deponije za sve općine i gradove na teritoriju Županije. Na lokaciji Piškornica kod Koprivničkog Ivaneca u Koprivničko-Križevačkoj županiji biti će smješten regionalni centar za gospodarenje otpadom. Županijski centar za gospodarenje otpadom (sažeti opis): Osnovni cilj osnivanja županijskog centra za gospodarenje otpadom je omogućiti sortiranje i razdvajanje komunalnog otpada, iskorištavanje vrijednih sastojaka otpada· (reciklaža), obrada komunalnog otpada, biološka obrada otpada (kompostiranje) te odlaganje ostatnog dijela komunalnog otpada (nakon obrade) i odlaganje neopasnog otpada. U županijskom centru za gospodarenje otpadom predviđa se: - prihvat sortiranog i nesortiranog otpada; - obrada otpada (mehaničko biološka obrada, kompostana za biološku obradu); - obrada glomaznog otpada; - reciklažno dvorište; - sabirno mjesto za opasni otpad; - odlaganje ostatnog komunalnog i neopasnog otpada (ukoliko se ne realizira regionalni centar);

- obrada tekućih i plinovitih ostataka na odgovarajućim instalacijama; - monitoring (praćenje stanja okoliša). Najzahtjevniji dio centra, ujedno i prvi koji mora biti stavljen u funkciju je odlagalište komunalnog i neopasnog otpada. Odlagališni prostor mora biti izgrađen u skladu sa zahtjevima zakonske regulative, te uz primjenu i poštivanje mjera zaštite okoliša. Projekt odlagališta obuhvaća minimalno: - sustav brtvljenja (gornji i donji brtveni slojevi); - skupljanje i obradu odlagališnih plinova; - skupljanje i obradu procjednih voda; - upravljanje oborinskim vodama; - upravljanje sanitarnim vodama; - infrastrukturu i prateće objekte; - monitoring okoliša; - rekultivaciju. U sustavu nadzora kakvoće okoliša potrebno je provoditi sustavni monitoring odlagališta u okviru kojega je nužno pratiti: - utjecaj na tlo i uporabu tla (praćenje kakvoće tla, onečišćenje tla); postupanje s otpadom (dovoz, obrada, odlaganje); - utjecaj na vode (karakteristike otpadnih voda, utjecaj na prijamnike praćenje kakvoće podzemnih i površinskih voda); - ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak (kontrola emisije plinova, praćenje kakvoće zraka, praćenje meteoroloških pokazatelja); - praćenje buke; - utjecaj na floru i faunu. Regionalni centar za gospodarenje otpadom (sažeti opis) Infrastrukturnu osnovu budućeg sustava Republike Hrvatske činit će 10 do 15 regionalnih centara za obradu otpada s uređenim odlagalištima za komunalni i neopasni tehnološki otpad (odnosno industrijski otpad, prema EU terminologiji). Uspostava regionalnih centara bit će postupna: prvo će se urediti regionalno odlagalište, zatim će se prema potrebi i mogućnostima dodavati tzv. prethodna obrada (odvajanje sekundarnih sirovina i njihovo recikliranje, odvajanje gorivog dijela otpada), pa kompostiranje, termička i druga obrada te sakupljanje i skladištenje opasnog otpada. Lociranje regionalnih centara bit će rezultat međužupanijskog dogovora, a neka od njih uspostaviti će se na mjestima postojećih odlagališta. Sva ostala uređena i neuređena odlagališta postupno će se sanirati i zatvoriti.

Na podobnoj lokaciji bit će uspostavljen i Državni centar za opasni otpad s uređenim odlagalištem. U sklopu katastra emisija u okoliš izgradit će se posebni informacijski sustav o otpadu s bazama podataka posredstvom kojih će se pratiti 30. studenoga 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 11 - Stranica 1427 sudbina otpada u svim fazama manipulacije, zatim propisi, rad postrojenja i općenito opterećenja za okoliš. Na lokaciji Piškornica kod Koprivničkog Ivaneca u Koprivničko-Križevačkoj županiji biti će smješten regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske. 4.2.6. Privremeno skladištenje opasnog otpada Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom, zbog čega je u okviru županijskog centra za gospodarenje otpadom predviđeno sabirno mjesto za opasni otpad koje je uređeno prema svim propisima koji se tiču skladištenja opasnog otpada. Privremeno uskladišteni opasni otpad bi se nakon određenog roka odnosno nakon sakupljenih određenih količina transportirao na daljnju obradu. 5. EDUKACiJA STANOVNiŠTVA Za što bolje i uspješnije provođenje hijerarhijskog koncepta IVO neophodna je pravovremena i stalna edukacija stanovništva. Edukacija mora biti organizirana, prilagođenja za ciljanu skupinu stanovništva i redovita. Razvijanje svijesti o povezanosti ponašanja pojedinca, zajednice i nastanka otpada može se uspješno provoditi samo kroz edukaciju. Edukaciju bi trebalo provoditi u obliku predavanja i radionica za djecu predškolske i školske dobi koji bi svojim znanjem i ponašanjem od malih nogu uveliko utjecali na ponašanje odraslih što bi se odrazilo na smanjenu količinu otpada. Starija populacija stanovništva je također važna u gospodarenju otpadom te je i njena edukacija neophodna.

Uloga Grada Murskog Središća je da uz pomoć Županije i ministarstva provodi programe edukacije stanovništva. Programe može organizirati i provoditi samostalno, kroz aktivnost komunalnog poduzeća, nevladinih ekoloških udruga, medija i kroz sustav odgoja i obrazovanja. Tijekom provođenje edukativnih akcija neophodno je upoznati stanovništvo sa slijedećim činjenicama: - Organski otpad koji se sastoji od kuhinjskih ostataka (voće, povrće, ljuske jaja, ostaci kave i čaja, uvelo cvijeće) i otpadaka iz vrta (lišće, otpalo voće, sitno isjeckano granje, korovi, trava) čini nešto više od jedne trećine ukupnog otpada u kanti za smeće iz domaćinstva. Najprihvatljiviji način za zbrinjavanje organskog otpada je kompostiranje. Ovim postupkom dobijaju se vrijedne humusne tvari koje imaju ulogu u obnovi i poboljšanju kvalitete tla; - Papir također čini trećinu ukupnog otpada iz domaćinstva. Recikliranjem starog papira štedi se električna energija, voda i drvo. Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete moraju se posjeći dva stabla i potrošiti 240 000 l vode i 4 700 kWh električne energije. A od starog papira možemo proizvesti istu količinu papira uz utrošak 180 I vode i 2750 kWh električne energije; - Za izradu 700 papirnatih vrećica za kupovinu, potrebno je jedno drvo staro između 15 i 20 godina; - Svaka tona recikliranog uredskog papira znači uštedu 1 436 litara nafte; - Najveći problem u otpadu iz domaćinstva je plastika koju treba izbjegavati ili odvojeno sakupljati. Oporaba plastičnog otpada je komplicirana i otežana zbog mnogo vrsta plastičnih materijala. Plastična vrećica ili boca u prirodi se razgrađuje 100 - 1000 godina;

- Plastične vrećice za kupovinu su često prikladnije od papirnatih, međutim one se ne razlažu u prirodi. Boja koja se koristi za natpise na njima u sebi sadrži kadmij - toksični teški metal. Zbog toga bi trebalo koristiti vrećice koje nemaju natpis i to višekratno; - Vrijedna sekundarna sirovina je staklo, koje odvojenim sakupljanjem po vrstama stakla i recikliranjem štedi sirovinu i energiju. Jedna povratna staklena boca zamjenjuje 40 nepovratnih, što znači da je 40 puta manji volumen otpada; - Odbačena staklena boca može zagađivati okoliš više od 1 000 godina; - Sakupljanje metala u gradovima i mjestima odvija se godinama, a organiziranim odvojenim sakupljanjem bolje je njegovo iskorištavanje; - Odbačena aluminijska konzerva, limenka soka ili piva zagađuje okoliš slijedećih 500 godina; - Mali dio ukupne mase otpadaka otpada na opasni otpad tj. na lijekove, baterije, akumulatore, rabljena motorna ulja, pesticide, herbicide, ostatke boja i lakova i elektronički otpad, ali oni su velika opasnost za nečišćenje okoliša; - Baterije koje koristimo u domaćinstvu npr. u satovima, daljinskim upravljačima, igračkama u sebi sadrže teške metale živu i kadmij. Ovi teški metali kod ljudi koji su dugo izloženi njihovom djelovanju izazivaju fizičke i psihičke bolesti; - Izlijevanje otpadnog ulja u kanalizaciju jednako je kao izlijevanje izravno u rijeku, jezero ili more. Samo pola litre otpadnog ulja može napraviti otrovnu mrlju na gotovo pola hektara vodene površine; - Jedna litra razlivenog rabljenog motornog ulja zagadi oko 1.000.000 litara vode za piće, a jedna litra benzina oko 750.000 litara vode za piće;

- U ostali otpad ubrajamo građevinski materijal, kožu, auto-gume, koji se također može reciklirati i neophodno ga je odvojeno sakupljati; - Stiropor je poguban za život u moru, jezerima i rijekama jer pluta površinom, drobi se u mrvice koje sliče hrani, a životinje jedući ih, ugibaju; - Odvojeno sakupljanje otpada (staklo, stari papir, biološki otpad, poseban i opasan otpad pomaže prirodi jer se 2/3 otpada može ponovno upotrijebiti samo ako je odvojeno sakupljen. Za područje Županije su izrađeni letci sa uputama za postupanje s otpadom - KAM SE KOJE SMEČE MEČE od strane Murs-ekoma d.o.o. Mursko Središće, GKP Čakom d.o.o. Čakovec, Pre-kom d.o.o. Prelog u suradnji s nevladinom udrugom ZEO NOBILIS (Slika 15). Murs-ekom d.o.o. i ZEO NOBILIS zajedno svake godine provode predavanja kojima je cilj edukacija viših vrtičkih grupa i učenika 4 razreda osnovne škole na području Grada Mursko Središće o zbrinjavanju otpada. Stranica 1428 - Broj 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2007. Slika 15. Propagandni letak Kam se koje smeče meče 6. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA Suvremeno gospodarenje otpadom ima svoje uporište u primarnoj reciklaži tj. u odvojenom sakupljanju otpada naročito na samom mjestu njegova nastanka. Cilj odvojenog sakupljanja otpada je omogućiti gospodarenje tim otpadom, u skladu s odredbama Zakona o otpadu. Zakon nalaže odvojeno skupljanje i skladištenje otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti. Odvojeno skupljanje nekih vrsta otpada regulirano je podzakonskim propisima.

Do sada su kroz Pravilnik regulirani sljedeći načini postupanja s posebnim kategorijama otpada i to: - ambalažom i ambalažnim otpadom; - otpadnim gumama; - otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom; - otpadnim uljima; - otpadnim vozilima kojima je istekao vijek trajanja; - otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadrže opasne tvari; - infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova. 30. studenoga 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 11 - Stranica 1429 Donošenje navedenih Pravilnika u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Odvojeno se mogu skupljati korisne tvari iz otpada (npr. papir, staklo, metali, biootpad) i štetne tvari (npr. baterije, akumulatori, stara ulja i masti, lijekovi, boje, lakovi), a namjenjuju se ponovnom korištenju ili organiziranom i sigurnom zbrinjavanju. Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada kod proizvođača otpada preduvjet je za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom. Pod mjerama gospodarenja otpadom podrazumijevamo postupke kojima se otpadu daje nova vrijednost naprimjer ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u energetske svrhe. Uvođenjem odvojenog skupljanja otpada smanjuje se količina ostatnog otpada koji se mora zbrinuti na odlagalištu otpada. Postoji nekoliko načina kako se može organizirati sustav odvojenog sakupljanja otpada: - Reciklažna dvorišta (RD) i zeleni otoci opremljeni su spremnicima i posudama zapremnine 1100 do 5000 litara u kojima se ovisno o veličini i izvedbi odvojeno sakuplja deset različitih vrsta iskoristivih otpadnih tvari i opasnog otpada;

- Spremnici i posude za pojedine vrste otpada na više sabirnih mjesta u naselju ili postavljanje posuda za odvojeno sakupljanje uz spremnik za sakupljanje komunalnog otpada. Sukladno zakonskim propisima za svaku pojedinu vrstu otpada točno je određena veličina, vrsta i boja spremnika ili posuda (Slika 16). Na području Grada Murskog Središće ne postoje više zeleni otoci tj. uklonjeni su kontejneri za papir, plastiku, tetrapak i metalnu ambalažu, a ostavljeni su kontejneri za staklenu ambalažu i za baterije. Navedene vrste otpada se sakupljaju na licu mjesta pomoću vreća. PLAVI SPREMNIK ZA OTPADNI PAPIR U koji se odlažu: Novine, časopisi, prospekti, katalozi, pisma, pisači papir, bilježnice, knjige, telefonski imenici, kartoni (bez dodatnih tvari), vrećice i vreće od papira. Ne odlaže se: Višeslojna ambalaža od lijekova. prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića. tetrapak ambalaža, masni ili prljavi papir, plastična ambalaža. Korištenjem otpadnog papira za prozvodnju iste količine novog papira zagađivanje vode smanjeno je 15 puta. potrošnja vode smanjena je 5 puta, a potrošnja energije 2 puta. Svaka tona otpadnog papira nadomjesti 3,5 m3 drveta. ŽUTI SPREMNIK ZA PET AMBALAŽU U koji se odlažu: Prazne boce od osvježavajućih pića (Studena. Studenac, Deit, Coca Cola i sl.). prazne boce prehrambenih tekućih proizvoda (ulja i sl.). Ne odlaže se: čepovi od pet boca. Stranica 1430 - Broj 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2007. SIVI SPREMNIK ZA METALNI OTPAD U koji se odlažu: