Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone i dijela stambenog područja u Brezju

5. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 5. Statuta Općine Sveti Juraj na Bregu (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/01) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 4/06), Općinsko vijeće Općine Sveti Juraj na Bregu na 11. sjednici održanoj 19. lipnja 2007. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone i dijela stambenog područja u Brezju I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone i dijela stambenog područja u Brezju (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Područje obuhvata nalazi se u istočnom dijelu naselja Brezje, i južno od županijske ceste ŽC 2001 Čakovec - Štrigova, na lokaciji topografskog naziva Kozja Graba.
(2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima.
(3) Površina obuhvata iznosi cca 7,0 ha.
Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela.
(2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje
(3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 0.1 Situacija - podloga za izradu DPU 1. Detaljna namjena površina 2. Plan komunalne infrastrukture 2.1 Plan prometa 30. lipnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 6 - Stranica 967 2.2 Mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 2.3 Mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 3. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 4. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4.
(1) Sukladno prikazu građevinskog područja naselja Brezje iz Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 4/06) područje obuhvata Detaljnog plana uređenja gospodarske zone i dijela stambenog područja u Brezju podijeljeno je na prostor namijenjen gospodarskim djelatnostima i na prostor mješovite, pretežito stambene namjene.
(2) Unutar prostora namijenjenog gospodarskim djelatnostima predviđeno je formiranje čestica i gradnja građevina za obavljanje proizvodnih i/ili poslovnih djelatnosti namijenjenih industrijskoj ili obrtničkoj proizvodnji ili preradi, te poslovnim - uslužnim, trgovačkim i komunalno servisnim djelatnostima, koje se mogu obavljati unutar naselja, ali imaju veće energetske i prostorne potrebe, te mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.
(3) Unutar prostora mješovite, pretežito stambene namjene, predviđeno je lociranje stambenih građevina u ili građevina namijenjenih poslovnim sadržajima koji nemaju negativnog utjecaja na stanovanje, te manjih pomoćnih građevina.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 1. - “Detaljna namjena površina“, kojime je definirana namjena površina za: - planirane građevne čestice mješovite namjene - stambene i/ili poslovne /oznaka M1/; - građevne čestice gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne /oznaka I1/; - kolne prilaze /oznaka KP sa dodatnom numeričkom oznakom prilaza/; - ulične koridore /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i - zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica.
(2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenim prema pojedinačnoj osnovnoj namjeni, u člancima 7 - 8, ovih odredbi.
Članak 7.
(1) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M1/ moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično) - ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1. i 2. ovog stavka.

Članak 7.

(2) Prateća građevina na čestici se ne može graditi, već je više različitih sadržaja definiranih stavkom 1. ovog članka, potrebno predvidjeti u istoj građevini.
(3) Uz izgrađenu osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, koja, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, - iza osnovne građevine lociraju se: - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim bazena i tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine,
(4) Na čestici nije moguće graditi građevine za: - društvene djelatnosti u kojima se predviđa dulji boravak ljudi (dječji vrtići, jaslice, zdravstvene i socijalne ustanove stacionarnog tipa i drugo), - smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli, pansioni i sl.), te - građevine za uzgoj životinja.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Na građevnim česticama gospodarske proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene jedna ili kompleks: - proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine, - poslovnih građevina - uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne namjene i - prateće građevine u njihovoj funkciji. Stranica 968 - Broj 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. lipnja 2007.
(2) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, uključujući i klaonice, - preradu drveta, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti.
(3) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.) - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice),
(4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za:

Članak 8.

- trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i sl.
(5) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalnoservisnih djelatnosti smatraju se: - kamionska parkirališta, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa i sl.
(6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti - porte, prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, nadstrešnice za parkirališta, garaže za vozila, otvorena skladišta, utovarno - istovarne rampe, silose, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice, spremnike goriva i slično.
(7) Unutar čestica proizvodne i/ili poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za: - primarnu poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - proizvodnju metala, kože i stakla, - preradu životinjskih ostataka, - preradu otpada, osim mehaničke obrade neopasnog otpada sekundarne sirovine, - deponiranje otpada, - građevine smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli, pansioni i sl.), - građevine društvenih djelatnosti (odgojne, obrazovne, zdravstvene, socijalne i druge ustanove), te - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Površina kolnog pristupa /oznaka KP/ namijenjena je formiranju čestice kolnog i pješačkog prilaza građevnim česticama, te vođenju infrastrukture.
(2) Čestica se određuje kao površina javnog korištenja i ne može se ograđivati niti pregrađivati.
Članak 10.
(1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRA- ĐEVINA

Članak 11.

Članak 11.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 12.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu broj 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu broj 4 - “Uvjeti gradnje građevina” svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine. 30. lipnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 6 - Stranica 969
Članak 14.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Više susjednih građevnih čestica gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom.
(2) Najviše tri susjedne građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2.2. Veličina i površina građevina

Članak 16.

Članak 16.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.
Članak 17.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina visokogradnje (zgrada) na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ iznosi kig <=0,40 za sve planirane građevne čestice.
(4) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, te natkrivena otvorena skladišta, visine vijenca do 5,0 m, građene unutar površina za razvoj na građevnim česticama gospodarske, proizvodne i/ili poslovne /oznaka I1/, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 20% površine čestice.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/ iznosi kis <=1,00 za sve građevne čestice.
Članak 19.
(1) Visina vijenca građevine mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje osnovne građevine, ukoliko apsolutna visina kote uređenog terena uz ulično pročelje nije više od 1,0 m. veća od apsolutne visine kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije.
(2) Ukoliko je kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice.
(3) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 80,0 cm.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Maksimalno dozvoljena visina građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina određena je kao visina najvišeg vijenca građevine ili građevnog kompleksa i iznosi: - za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M1/ Vosn = 6,60 m, - za gospodarsku, poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka I1/ Vosn=7,00 m,
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/, visina vijenca može se iz tehnoloških ili konstruktivnih razloga, kao i razloga koji su uvjetovani posebnim propisima povisiti i iznad 7,0 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% izgrađenih građevina na čestici.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Visina vijenca pomoćnih građevina na građevnim česticama određuje se: - za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M1/ Vosn = 3,00 m, - za gospodarsku, poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka I1/ Vosn = 7,00 m,
(2) Visina pomoćnih građevina na česticama stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M1/, može biti do 4,80, ako se radi o spremištu poljoprivrednih strojeva ili proizvoda.
(3) Visina pomoćnih građevina na česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/ može biti i viša od 7,0 m ako ukoliko se radi o specifičnim građevinama kao što su silosi ili dimnjaci, koji mogu imati i veću visinu, ukoliko se dokaže njihova statička stabilnost sigurnost od ugrožavanja građevina susjednih čestica.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina osnovne i prateće namjene iznosi:
(2) Na građevnim česticama mješovite stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M1/ osnovnu građevinu moguće je izgraditi sa najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRI- ZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE.
(3) Na građevnim česticama gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznake I1/, osnovne i prateće gra- Stranica 970 - Broj 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. lipnja 2007. đevine mogu imati najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 2 KATA (ili 1 KAT i UREĐENO POT- KROVLJE)
(4) Pomoćne građevine se u načelu predviđaju kao jednoetažne, odnosno prizemnice, ali mogu imati podrum i uređeno potkrovlje, ovisno o dozvoljenoj visini vijenca pomoćne građevine, sukladno članku 21. ovih odredbi.

Članak 23.

Članak 23.
(1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja.
(2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena.
(3) Katom se smatraju etaže svjetle visine najmanje 250,0 cm visine, iznad prizemlja.
(4) Ukoliko se oblikuje kosim krovom, potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata.
(5) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko se građevina oblikuje s ravnim ili skrivenim kosim krovom nagiba do 10°, potkrovljem se smatra etaža pune visine, uz uvjet da je površine do najviše 75% površine karakteristične etaže, te da je ulično pročelje tako izvedenog potkrovlja, uvučeno od uličnog pročelja karakteristične etaže za najmanje 1,50 m.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije).
(2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.
(3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3. Namjena građevina

Članak 25.

Članak 25.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu broj 1. - “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članaka 7- 8. ovih odredbi.
Članak 26.
(1) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 7 - 8. ovih odredbi. 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 27.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom broj 7. - “Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određena površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne i pomoćne) i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, sukladno Pravilniku za vatrogasne pristupe.
(2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5. Oblikovanje građevina

Članak 29.

Članak 29.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Građevina može biti oblikovana kao samostojeća ili arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 30.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, lučni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(3) Kose krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(4) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena na česticama gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene.
(5) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 30. lipnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 6 - Stranica 971
(2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 33.

Članak 33.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 34.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice.
(2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone na mreže navedenih sustava, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti.
(3) Na ostale sustave priključenje je opcionalno, ovisno o funkciji čestice i konceptu energetske neovisnosti građevine, koji treba biti usklađen sa zakonskim propisima.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.
Članak 36.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Na svakoj građevnoj čestici ili na pripadajućoj površini predviđenoj za parkiranje potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: NAMJENA BROJ MJESTA POTREBAN GRAĐEVINE NA BROJ MJESTA 1. industrijska i obrtnička 1 zaposleni 0,45 PGM proizvodnja i skladišta 100 m2 korisnog 2. uredski prostori 2 PGM prostora 3. trgovina, usluge, 100 m2 korisnog 4 PGM ugostiteljstvo prostora 4. stambene građevine 1 stan 1 PGM
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Na liniji regulacije građevnih čestica mješovite namjene /oznake M1/, mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m, a treba se oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, ograda se može izvesti i kao živica, pri čemu na uglovnim česticama uz raskrižja prometnica, visina takve ograde ne smije viti viša od 90,0 cm.
(3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Ulične ograde čestica gospodarske namjene /oznake I1/ trebaju biti prozračne žičane ograde, visine do 1,80, a prema susjednoj čestici do najviše 2,20 m.
Članak 40.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima i zasađena drvoredom.
(3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a minimalna površina zemljišta po stablu treba iznositi 2,5 x 5,5 m.
(4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže