Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela gospodarske zone Nedelišće - istočno od Macinca

6. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 32. Statuta Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 2/06) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 16/04 i 2/06), Općinsko vijeće Općine Nedelišće na 15. sjednici održanoj 29. lipnja 2007. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela gospodarske zone Nedelišće – istočno od Macinca I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja dijela gospodarske zone Nedelišće – istočno od Macinca (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. u kunama Povećanje/ 1. izmjene Plan 2007. Smanjenje i dopune 3.001.500,00 0,00 3.001.500,00 2.540.000,00 0,00 2.540.000,00 350.000,00 0,00 350.000,00 111.500,00 0,00 111.500,00 18.370.100.00 7.602.800,00 25.972.900.00
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Područje obuhvata ovog DPU-a odnosi se na dio gospodarske zone Nedelišće, koja je Prostornim planom uređenja Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/04) definirana kao izdvojena gospodarska zona, a prostire se uz magistralnu željezničku prugu Kotoriba – Pragersko i to u dužini od cca 5,5 km.
(2) Predmet obuhvata ovog DPU-a je dio zone lociran jugoistočno od naselja Macinec, čija površina obuhvata iznosi cca 2,4 ha, a granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela.
(2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje II Odredbe za provođenje
(3) Grafički dio sadrži 7 kartografskih prikaza u mjerilu 1:1000 0.1 Situacija - podloga za izradu DPU 1 Detaljna namjena površina 2 Plan komunalne infrastrukture: 2.1 Plan prometa 2.2 Mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe 2.3 Mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija 3 Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 4 Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4.
(1) Unutar područja obuhvata dijela gospodarske zone, koja je predmet ovog DPU-a, predviđa se obavljanje indu- Stranica 936 - Broj 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. lipnja 2007. strijskih proizvodnih djelatnosti i poslovnih - uslužnih i trgovačkih djelatnosti.
Članak 5.
(1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. – “Detaljna namjena površina“, kojime je definirana namjena površina za: - građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, - ulični koridor s prometnim i zelenim površinama /oznaka UK/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Jedinica namjene, u smislu ovog DPU-a je građevna čestica.
(2) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni.
Članak 7.
(1) Na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina, industrijske razine ili poslovne građevine, odnosno prostori uslužnih ili trgovačkih djelatnosti.
(2) Građevine ili prostori uslužnih i/ili trgovačkih djelatnosti mogu se na čestici pojaviti i kao prateći u funkciji osnovne- proizvodne djelatnosti.
(3) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - proizvodnju proizvoda od metala, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti, - građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina.
(4) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi).
(5) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta
(6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće, odnosno pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - otvorena skladišta, - utovarno – istovarne rampe, - silose, - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično.

Članak 7.

(7) Unutar čestica proizvodne i/ili poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada, - smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli, pansioni i sl.), te - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Ulični koridor /oznaka UK/ formira se radi izgradnje prometnice, pješačke staze, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐE- VINA
Članak 9.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 10.

Članak 10.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice koje su s obzirom na postojeću izgrađenost podijeljene na: - postojeću česticu /oznaka broja čestice i sufiksa p/ i - planiranu česticu /oznaka broja čestice/.
(3) U kartografskom prikazu br. 3 – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4 – “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: 30. lipnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 6 - Stranica 937 - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 12.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Postojeća i planirana građevna čestica proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, unutar obuhvata ovog DPU-a, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 14.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Tlocrtna površina građevine je, u smislu ove Odluke, vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
(3) Koeficijent izgrađenosti iznosi: - kig <=0,40 za postojeću građevnu česticu, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/ - pod brojem 1p, - kig <=0,60 za novoformiranu građevnu česticu proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/- pod brojem 1.
(4) U slučaju spajanja čestica pod brojevima 1p i 1 u jednu, sukladno članku 13. ovih odredbi, koeficijent izgrađenosti novoformirane građevne čestice iznosi kig <= 0,60.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Koeficijent iskoristivosti iznosi kis <=1,00 za obje građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/.
Članak 17.
(1) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje građevine.
(2) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina građevnog kompleksa /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, na građevnim česticama brojeva 1 i 1p, određena je kao visina najvišeg vijenca, najviše građevine unutar građevnog kompleksa i iznosi Vosn=8,50 m.
(3) Izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnoj čestici broj 1p, visina vijenca osnovne građevine može se povisiti i iznad 8,5 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% izgrađenih građevina na čestici.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Visina vijenca trafostanice koja se planira na čestici br 1. utvrđuje se sa najviše 4,0 m.
(2) Visina vijenca ostalih pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama brojeva 1 i 1p određuje se s maksimalno 7,0 m.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, visina pomoćnih građevina može biti i viša ukoliko se radi o specifičnim građevinama kao što su silosi ili dimnjaci, koji mogu imati i veću visinu, ukoliko se dokaže njihova statička stabilnost i sigurnost od ugrožavanja građevina susjednih čestica, a takve građevine je potrebno locirati najmanje 100,0 m udaljeno od županijske ceste – ŽC 2009.

Članak 19.

Članak 19.
(1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja.
(2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena.
(3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže, odnosno 0,60 m od gornje kote stropa kata.
(4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Građevina izgrađena na građevnoj čestici proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I/ može imati najviše četiri
(4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT + URE- ĐENO POTKROVLJE.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, POSLJEDNJA ETAŽA se može oblikovati i kao KAT, ukoliko je visina Stranica 938 - Broj 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. lipnja 2007. prostora uvjetovana visinom konstrukcije, odnosno ukoliko je vijenac građevine viši od 7,00 m.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije).
(2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.
(3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. – “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članka 7. ovih odredbi.
(2) Pratećom, građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema članku 7. ovih odredbi.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u članku 7. ovih odredbi.
(4) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 23.

Članak 23.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4. – “Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određen: - za postojeće građevine, režim održavanja, te moguće dogradnje, odnosno nadogradnje, unutar u tu svrhu predviđenog područja za razvoj građevina, - za novu gradnju, na postojećoj ili novoformiranoj građevnoj čestici - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i - udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.
(2) Minimalna međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama unutar obuhvata DPU-a određena je površinom za razvoj građevina iz kartografskog prikaza br. 4. – “Uvjeti gradnje građevina“ i u ovom slučaju, za čestice oznake 1p i 1 jednaka JE 0,0 m, odnosno predviđa se mogućnost gradnje kompleksa koji će funkcionalno povezati djelatnosti na obje građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene, te se sukladno tome predviđa mogućnost fizičkog spajanja građevina na obje čestice u jedinstveni kompleks.
(3) Međusobna udaljenost građevina, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(4) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara.
(5) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, minimalna međusobna udaljenost građevina unutar obuhvata DPU-a, prema osnovnim građevinama na česticama unutar naselja Macinec, iznosi 10,0 m. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 25.

Članak 25.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici ili obje predviđene građevne čestice, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 26.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 30. lipnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 6 - Stranica 939
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 29.

Članak 29.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 30.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.
(2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone, na mreže navedenih sustava, korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 32.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Ukoliko je formirana samo jedna od više DPU-om predviđenih ulica, na koje se planira prometni priključak građevne čestice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice.
(3) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 4,0 m do stražnjeg dijela čestice.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Broj parkirališ- Koefi- Namjena građevine nih ili garažnih cijent mjesta na INDUSTRIJA I SKLA- 1 0,45 1 zaposlenika DIŠTA 100 m2 korisnog 2 UREDSKI PROSTORI 2,00 prostora USLUGE, UGOSTITELJ- STVO I TRGOVINE 100 m2 korisnog 3a VELIKOG PROMETA 4,00 prostora (supermarketi, trgovine mješovitom robom) SPECIJALIZIRANE TR- 100 m2 korisnog 3b GOVINE (namještaj, bijela 2,50 prostora tehnika, automobili i sl.)
(2) Parkirališni prostor za vlastite potrebe potrebno je izvesti na vlastitoj građevnoj čestici.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, ukoliko na čestici nije moguće osigurati ukupan broj parkirališnih mjesta, prema tabeli iz stavka 1. ovog članka, nedostajući broj parkirališnih mjesta isključivo za osobna vozila, moguće je osigurati na drugoj građevnoj čestici u neposrednoj blizini ili na javnom parkiralištu unutar naselja Macinec.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde.
(2) Ukoliko se čestica oblikuje na način da se u njenom prednjem dijelu uređuje parkirališni prostor i/ili reprezentativni park – ogradu je moguće uvući od linije regulacije u dubinu čestice.
(3) Ulične ograde /čestica oznake I1/ trebaju biti prozračne žičane ograde, visine do 1,80.
(4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne najveće visine 2,20 m.
Članak 35.
(1) Svaka građevna čestica, /čestice oznaka I1/ treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima i zasađena drvoredom.
(3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom, treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a minimalna površina zemljišta po stablu treba iznositi 2,5 x 5,5 m.
(4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih vrsta. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 36.

Članak 36.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“
(2) Za planiranu ulicu /oznaka UK/ određuje se širina koridora od minimalno 7,60 m, te širina asfaltnog kolnika Stranica 940 - Broj 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. lipnja 2007. s minimalno 6,0 i maksimalno 6,15 m, u što su uključeni i rubni kolnički elementi.
(3) Južni rub kolnika unutar planirane ulice /oznaka UK/ istovremeno je međa čestice planirane ulice i južna granica gospodarske zone, a njegova udaljenost od osi postojećeg kolosijeka željezničke pruge definira se sa minimalno 8,0 m.
(4) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Čitavu površinu sjeverno od kolnika uličnog koridora /oznaka UK/ potrebno je urediti kao pješačku.
(2) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture, a vodove infrastrukture je od osi željezničke pruge potrebno udaljiti: - cjevovode vodoopskrbe i odvodnje minimalno 10,0 m, - kabelske instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija minimalno 10,0 m, - plinske vodove minimalno 15,0 m.
(3) Obzirom na utvrđenu širinu koridora planirane ulice od /oznaka UK/, a radi nemogućnosti postizanja potrebne udaljenosti od osi kolosijeka željezničke pruge, unutar područja obuhvata DPU, unutar uličnog koridora nije moguće locirati plinske cjevovode.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Spoj planirane nerazvrstane ceste u koridoru UK na županijsku cestu potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (“Narodne novine”, broj 73/98) i prema normi HRN U.C4.050.
(2) Spoj planirane nerazvrstane ceste u koridoru UK na županijsku cestu potrebno je projektirati na način da se omogući rekonstrukcija prijelaza preko željezničke pruge, u smislu izvedbe pješačkog prijelaza odvojenog od kolnog, tj. potrebno je predvidjeti stazu za pješake u koridoru županijske ceste koja se križa s prugom i postavu odgovarajuće pješačke barijere na prijelazu, prema posebnim propisima.
(3) Radijusi zakretanja na spoju nerazvrstane ceste na županijsku trebaju biti minimalno 12,0 m.
(4) Voda se s nerazvrstane ceste ne smije izlijevati na kolnik županijske ceste.
(5) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (“Narodne novine”, broj 33/05, 64/05 i 155/05).
(6) Kolničku konstrukciju prometnih površina na spoju nerazvrstane i županijske ceste treba dimenzionirati na osovinski pritisak od 11,5 t.