Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Dunjkovec - “Ciglenice”

18. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 32. Statuta Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 2/06) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 16/04) Općinsko vijeće Općine Nedelišće na 11. sjednici održanoj 28. prosinca 2006. godine donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Dunjkovec - “Ciglenice” OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja dijela naselja Dunjkovec - “Ciglenice” (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se u sjeveroistočnom dijelu naselja Dunjkovec i istočno od županijske ceste ŽC-2015 Nedelišće - Brezje. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 14,0 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

Članak 4. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 2. - “Detaljna namjena površina“, kojime je definirana namjena površina za: - građevne čestice stambene namjene /oznaka S/; - građevne čestice mješovite namjene - pretežito stambene /oznaka M1/; - građevne čestice mješovite namjene - pretežito poslovne /oznaka M2/; - građevne čestice mješovite namjene - stambene ili poslovne /oznaka M3/; - građevna čestica društvene namjene - podcentar /oznaka D1/; - javna zelena površina - čestica javnog parka /oznaka Z1/; - javna zelena površina - inundacijski pojas kanala /oznaka Z2/; - javna zelena površina - dječja igrališta /oznaka Z3/; - javna zelena površina - parkovni pojas uz cestu /oznaka Z4/; - čestica građevina infrastrukturnih sustava - za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/; - čestice poljskog puta /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom koridora/; - površina javnog parkirališta /oznaka P/; - ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i - zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora (linijska oznaka).

Članak 5.

Članak 5. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenim prema svakoj pojedinačnoj osnovnoj namjeni, u člancima 6 - 17, ovih Odredbi.
Članak 6. 1) Kao osnovnu građevinu na čestici stambene namjene /oznaka S/ moguće je graditi stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 2 stambene jedinice 2) Na čestici stambene namjene, ne može se graditi prateća građevina. 3) Uz izgrađenu osnovnu građevinu moguće je na čestici stambene namjene, graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, - iza osnovne građevine lociraju se: Stranica 2604 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. prosinca 2006. - garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni, najviše jedan bazen površine do 36,0 m2 i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, - na česticama dovoljne dubine moguće je locirati jednu pomoćnu građevinu za uzgoj životinja, površine do 20,0 m2, uz uvjet da od linije regulacije bude udaljena najmanje 37,0 m, a od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim česticama naj manje 12,0 m.

Članak 7.

Članak 7. 1) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovini proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično) - ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2 ovog stavka. 2) Ukoliko je osnovna građevina stambena, unutar područja za razvoj građevina na čestici, je kao samostojeću građevinu ili u kompleksu s osnovnom moguće graditi prateću građevinu: - jednu poslovnu građevinu, definiranu prema stavku 1, alineji 2, ovog članka ili - jednu ili kompleks gospodarskih građevina, namijenjenih obavljanju:

Članak 7.

- djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), - proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drve ta, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti, - građevina za skladištenje i/ili primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (skladišta, hladnjače, sortirnice, pakirnice i dr.) te poljoprivrednih strojeva. 3) Uz izgrađenu osnovnu građevinu, na građevnoj liniji osnovne građevine ili dublje unutar čestice, moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za osobna vozila, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom) - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja - građevine za uzgoj životinja (staje, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 30,0 m2 po čestici.

Članak 8.

Članak 8. 1) Na građevnim česticama mješovite, pretežito poslovne namjene /oznake M2/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene jedna ili kompleks: - stambenu građevnu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 2 stambene jedinice, - poslovnih građevina - uslužnih, trgovačkih ili komunalno servisnih, te - proizvodnih građevina, osim za primarnu poljoprivrednu stočarsku proizvodnju. 2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.) - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 3) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalno servisnih djelatnosti smatra se građevina za: - sajmište, osim stočnog sajma, - kamionska i ostala parkirališta, parkirališne i garažne građevine, - privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, 4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi i slično.

Članak 8.

5) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za industrijsku ili obrtničku: 29. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 19 - Stranica 2605 - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, te žbuke - preradu drveta, - preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mesa, ribe, rakova i sl., - proizvodnju tekstila, - proizvodnju hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti. 6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovarno - istovarne rampe, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformataorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično. 7) Unutar čestica pretežito poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za: - proizvodnju metala, kože, stakla, - proizvodnju kemijskih proizvoda koji ne spadaju u grupu prehrambenih, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka, - smještajne turističko-ugostiteljske namjene, niti - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 9.

Članak 9. 1) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M3/ moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovini proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično) - ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2 ovog stavka. 2) Na čestici mješovite, stambene i/ili poslovne namjene, ne može se graditi prateća građevina, već je sadržaje osnovne i prateće namjene potrebno objediniti u jednoj (osnovnoj) građevini. 3) Uz izgrađenu osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina:

Članak 9.

- garažu za najviše dva (2) osobna vozila, koja, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, - iza osnovne građevine lociraju se: - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim bazena i tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, 4) Na čestici nije moguće graditi građevine za: - društvene djelatnosti (dječji vrtići, jaslice, zdravstvene i socijalne ustanove i drugo), - smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli , pansioni i sl.),te - građevine za uzgoj životinja.

Članak 10.

Članak 10. 1) Kao osnovnu građevinu na čestici društvene namjene /oznaka D1/ moguće je graditi jednu građevinu ili kompleks javnih namjena koji može sadržavati prostorije za djelovanje građanskih udruga, trgovačke sadržaje, prostore uslužnih djelatnosti, te manji ugostiteljski sadžaj. 2) Svi pomoćni sadržaji, koji uključuju servisno dvorište i prostor za skupljanje otpada, trebaju biti sadržani unutar kompleksa.
Članak 11. 1) Javna zelena površina - čestica javnog parka /oznaka Z1/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju parka javnog režima korištenja. 2) Park je potrebno urediti sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta na način da se postigne prepoznatljiva ambijentalna parkovna površina za odmor i provođenje slobodnog vremena. 3) Park nije dozvoljeno ograđivati. 4) Unutar parka potrebno je: - predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti lokacije za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom, - odrediti lokacije za postavu javne plastike, fontane ili sličnog. 5) Unutar parka moguće je graditi jednu manju, prizemnu sakralnu građevinu - poklonac, tlocrtne površine do 20,0 m2. 6) Unutar parka nije dozvoljeno postavljati građevine infrastrukture - trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske redukcijske stanice i slično. Stranica 2606 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. prosinca 2006.

Članak 12.

Članak 12. 1) Javna zelena površina - inundacijski pojas kanala /oznaka Z2/ je dio postojećeg kanala za odvodnju oborinskih voda naselja Dunjkovec, koji se zadržava u postojećoj funkciji. 2) Površina nije namijenjena gradnji građevina koje nisu u funkciji kanala, a unutar čestice ne mogu se locirati ni objekti komunalne infrastrukture.
Članak 13. 1) Javna zelena površina dječjeg igrališta /oznaka Z3/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju parkovne površine s dječjim igralištem javnog režima korištenja. 2) Igralište je potrebno urediti kao park - sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta. 3) Unutar parka potrebno je: - locirati igrala za djecu i - predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti najmanje jednu lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom. 4) Unutar površine dječjeg igrališta nije dozvoljeno postavljati građevine infrastrukture - trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske redukcijske stanice i slično.

Članak 14.

Članak 14. 1) Javna zelena površina - parkovni pojas uz cestu /oznaka Z4/ namijena je formiranju površine unutar uličnog koridora s funkcijom ambijentalnog zelenila - manjeg parka ili drvoreda. 2) Na čestici navedene namjene dozvoljava se postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja - plinskih redukcijskih stanica, ukoliko se time ne ugrožava promet i na način da od međe čestice budu udaljene najmanje 4,0 m.
Članak 15. 1) Čestica građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ namijenjena je formiranju građevne čestice za izgradnju građevine u funkciji komunalnih i infrastrukturnih mreža i to za izgradnju transformatorske stanice.

Članak 16.

Članak 16. 1) Površine poljskih putova /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom prolaza/ su površine namijenjene pristupu obradivim površinama sjeverno od područja za razvoj naselja. 2) Površine poljskih putova javnog su režima korištenja i ne smiju se ograđivati, niti zagrađivati, a ukoliko se ukaže potreba unutar njihovih čestica moguće je locirati mreže infrastrukture.
Članak 17. 1) Površina javnog parkiranja /oznaka P/ unutar uličnog koridora UK5 namijenjena je uređenju površine javnog parkirališta u funkciji sadržaja podcentra naselja i središnjeg javnog parka. 2) Površinu je potrebno urediti parternim opločenjem i postavom urbane opreme, te povezati s površinom centralnog parka.

Članak 18.

Članak 18. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina
Članak 19. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica 2.1 Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 20.

Članak 20. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice koje su s obzirom na zauzetost podijeljene na: - postojeću česticu /oznaka broja čestice i sufiksa p/ i - planirane čestice /oznaka broja čestice/. 3) U kartografskom prikazu broj 6. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu broj 7 - “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 21.

Članak 21. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 22. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 29. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 19 - Stranica 2607 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 23.

Članak 23. 1) Više susjednih građevnih čestica iste namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Na objedinjenoj građevnoj čestici ne može se graditi više od jedne stambene građevine. 2.2 Veličina i površina građevina
Članak 24. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/

Članak 25.

Članak 25. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina visokogradnje (zgrada) na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ iznosi kig <=0,40 za građevne čestice: - građevne čestice stambene namjene /oznaka S/; - građevne čestice mješovite namjene - pretežito stambene /oznaka M1/; - građevne čestice mješovite namjene - pretežito poslovne /oznaka M2/; - građevne čestice mješovite namjene - stambene i/ili poslovne /oznaka M3/ i - građevna čestica društvene namjene /oznaka D1/. 4) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ infrastrukturnih sustava - za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/; iznosi kig <=0,40. 5) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, te natkrivena otvorena skladišta, visine vijenca do 5,0 m, građene unutar površina za razvoj na građevnim česticama pretežito poslovne namjene /oznaka M2/, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 20% površine čestice.

Članak 26.

Članak 26. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne /bruto/ izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/ iznosi kis <=1,00 za građevne čestice: - građevne čestice stambene namjene /oznaka S/; - građevne čestice mješovite namjene - pretežito stambene /oznaka M/; - građevne čestice mješovite namjene - pretežito poslovne /oznaka M2/; - građevne čestice mješovite namjene - stambene i/ili poslovne /oznaka M3/ i - građevna čestica društvene namjene /oznaka D1/. 3) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ infrastrukturnih sustava - za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/ iznosi kis <=0,40.

Članak 27.

Članak 27. 1) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje osnovne građevine, ukoliko apsolutna visina kote uređenog terena uz ulično pročelje nije više od 1,0 m. veća od apsolutne visine kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije. 2) Ukoliko je kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice. 3) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm.

Članak 28.

Članak 28. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina određena je kao visina najvišeg vijenca građevine ili građevnog kompleksa i iznosi: - za građevne čestice stambene namjene /oznaka S/ V=6,60 m, - za građevne čestice mješovite namjene - pretežito stambene /oznaka M1/ Vosn=6,60 m, - za građevne čestice mješovite namjene - pretežito poslovne /oznaka M2/ V=7,00 m, - za građevne čestice mješovite namjene-stambene i/ili poslovne /oznaka M3/ Vosn=6,60 m, - za građevnu česticu društvene namjene /oznaka D1/. Vosn=6,60 m - za infrastrukturne građevine /oznaka IS/ Vosn=4,00m. 2) Izuzetno od alineje 3. stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama pretežito poslovne namjene /oznaka M2/, visina vijenca može se iz tehnoloških ili konstruktivnih razloga, kao i razloga koji su uvjetovani posebnim propisima povisiti i iznad 7,0 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% izgrađenih građevina na čestici. 3) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na građevnim česticama pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ može biti iste visine kao i građevine osnovne namjene. Stranica 2608 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. prosinca 2006.

Članak 29.

Članak 29. 1) Visina vijenca pomoćnih građevina na svim građevnim česticama na kojima je utvrđena mogućnost njihove gradnje određuje se kao manja ili jednaka visini pratećih građevina, ovisno o namjeni čestice. 2) Izuzetno od prethodnog stavka visina pomoćnih građevina na česticama pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ može biti i viša ukoliko se radi o specifičnim građevinama kao što su silosi ili dimnjaci, koji mogu imati i veću visinu, ukoliko se dokaže njihova statička stabilnost sigurnost od ugrožavanja građevina susjednih čestica.

Članak 30.

Članak 30. 1) Na čestici za izgradnju infrastrukturnih građevina - /oznaka IS/ ne mogu se graditi pomoćne građevine.
Članak 31. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina osnovne i prateće namjene iznosi: 2) Na građevnim česticama stambene namjene /oznaka S/ osnovnu i prateću građevinu moguće je izgraditi sa najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE. 3) Na građevnoj čestici mješovite pretežito stambene namjene /oznaka M1/ osnovnu i prateću građevinu moguće je izgraditi sa najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE. 4) Na građevnoj čestici mješovite pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ osnovnu i prateću građevinu moguće je izgraditi s najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZE- MLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. 5) Na građevnim česticama mješovite stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M3/ osnovnu građevinu moguće je izgraditi sa najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE. 6) Na građevnim česticama društvene namjene /oznake D1/, osnovne i prateće građevine mogu imati najviše četiri
(4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT + URE- ĐENO POTKROVLJE. 7) Na građevnoj čestici infrastrukturnih građevina (IS) osnovna građevina može imati najviše jednu (1) etažu i to PRIZEMLJE. 8) Pomoćne građevine, ako se grade kao samostojeće na česticama, mogu imati jednu (1) etažu i to PRIZEMLJE, a ako su u kompleksu, etažnost im se utvrđuje u odnosu prema dozvoljenoj visini vijenca građevine, sukladno članku 28. ovih odredbi.

Članak 32.

Članak 32. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata.

Članak 33.

Članak 33. 1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica /ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3 Namjena građevina

Članak 34.

Članak 34. Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu broj 2. - “Detaljna namjena površina” i definicijom osnovne građevine iz članaka 7- 10. ovih odredbi.
Članak 35. 1) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 7 - 10. ovih odredbi. 2) Površina pratećih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene.

Članak 36.

Članak 36. Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 7 - 10. ovih odredbi. 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 37. 1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom broj 7. - “Uvjeti gradnje građevina”. 2) Tim prikazom je za građevne čestice određen: - režim održavanja i moguće dogradnje, odnosno nadogradnje, za postojeću građevinu koja se može dograđivati i nadograđivati unutar predviđenog područja za razvoj, - za novu gradnju na postojećim ili novoformiranim česticama - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 38.

Članak 38. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: 29. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 19 - Stranica 2609 - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, sukladno Pravilniku za vatrogasne pristupe. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5. Oblikovanje građevina