Arhiva › 2006. › SGMŽ 13

SGMŽOpćina Belica · 18. studenoga 2006. · KLASA 021-05/06-01/46 · URBROJ 2109/3-02-06

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone i mješovite, stambenogospodarske zone u Belici

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1837

Članak 37.

Članak 37. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 38. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone na mreže navedenih sustava, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti. 3) Na ostale sustave priključenje je opcionalno, ovisno o funkciji čestice.

Članak 39.

Članak 39. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 40. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste.

Članak 41.

Članak 41. 1) Na svakoj građevnoj čestici ili na pripadajućoj površini predviđenoj za parkiranje potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: BROJ MJESTA NA POTREBAN BROJ MJESTA 0,45 PGM korisnog prostora 2 PGM korisnog prostora 4 PGM 1 PGM Stranica 1838 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. studenoga 2006. 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 42.

Članak 42. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mješovite namjene /oznake M1 i M2/, mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 4) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice. 5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,20 m.

Članak 43.

Članak 43. 1) Ulične ograde čestica gospodarske namjene /oznake I1/ trebaju biti prozračne žičane ograde, visine do 1,80, a prema susjednoj čestici do 2,40 m. 2) Ograde se ne predviđaju na čestici infrastrukturnih sustava /oznaka IS/.
Članak 44. 1) Svaka građevna čestica gospodarske namjene, proizvodne i/ili poslovne /oznaka I1/ treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima i zasađena drvoredom. 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a minimalna površina zemljišta po stablu treba iznositi 2,5 x 5,5 m. 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 45.

Članak 45. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3. - Plan prometa.
Članak 46. 1) Za planiranu ulicu UK1 određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m, a za županijsku cestu od 5,0 do 7,0 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti vođenje mreža komunalne infrastrukture. 4) Kod projektiranja i izvođenja novih ulica poželjno je na prikladnim udaljenostima predvidjeti izvedbu cijevi ispod kolničke konstrukcije, kroz koje će se moći kablirati infrastrukturni priključci s jedne na drugu strani prometnice, odnosno infrastrukturno opremiti čestice bez prekapanja ceste.

Članak 47.

Članak 47. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - “Plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko- biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,60 m, a pješačko-biciklističkih s 2,50 m 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 48.

Članak 48. 1) U postupku projektiranja uličnog koridora UK1, potrebno je, radi oblikovanja priključka na županijsku cestu ŽC 2022, zatražiti posebne uvjete od nadležne ustanove Županijske uprave za ceste Čakovec.
Članak 49. 1) Na parkiralištima je potrebno predvidjeti odgovarajući broj parkirališnih mjesta za osobe s posebnim potrebama, sukladno posebnim propisima. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 50. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 51.

Članak 51. 1) Planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 18. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 13 - Stranica 1839 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 52.

Članak 52. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog cjevovoda u koridoru UK1 i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja Belica, koja je izvedena u koridoru županijske ceste. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokaciju hidrantske mreže sukladno posebnim propisima. 5) Ukoliko tlak izvedene vodovodne mreže nije dostatan da zadovolji posebne propise zaštite požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, te po mogućnosti korištenjem otpadnih oborinskih i dovoljno kvalitetnih tehnoloških voda za navedene potrebe. 6) Kod rekonstrukcije vodovodne mreže, ukoliko ona nema dostatni tlak za zaštitu od požara, potrebno je ispitati mogućnost povećanja tlaka za navedene potrebe.

Članak 53.

Članak 53. 1) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Belica je predviđen kao kombinacija razdjelnog i mješovitog sustava, te se shodno tome unutar područja obuhvata planira izvesti odvojena zatvorena kanalizacija za sanitarno-fekalne vode u koju se mogu upuštati i prethodno pročišćene tehnološke vode i odvojena djelomično otvorena i djelomično zatvorena kanalizacija za oborinsku odvodnju. 2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu odvodnje sanitarno – fekalnih voda treba pročistiti do razine određene posebnim propisima, a nije ih dozvoljeno upuštati u mrežu oborinske odvodnje. 3) Trase mreža odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u koridorima javnih prometnica. 4) Ne dozvoljava se priključenje građevina na mrežu odvodnje sanitarno-fekalnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.

Članak 54.

Članak 54. 1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine, otpadne sanitarno – fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti upuštanjem u trodijelne zatvorene septičke taložnice, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima. 2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razdoblju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima. 3) Septičke taložnice i jame mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine. 4) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame staviti izvan funkcije.

Članak 55.

Članak 55. 1) Odvodnja oborinskih voda s uličnog koridora UK1 predviđena je u otvoreni kanal oborinske odvodnje, koji alternativno može biti i zatvoreni kanal. 2) Oborinske vode s površina čestica i s površina uličnih koridora moguće je upuštati u kanal oborinske odvodnje naselja, odnosno na zelene površine unutar vlastitih čestica. 3) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju, treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u oborinsku kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do stupnja kakvoće vode u recipijentu. 4) Obavezna ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za građevinske čestice za koje se projektom predviđa više od 10 parkirališnih mjesta na čestici.

Članak 56.

Članak 56. 1) Oborinske vode ne smiju se upuštati u mrežu sanitarno – fekalne odvodnje, a sanitarno-fekalne i tehnološke vode ne smiju se upuštati u mrežu oborinske odvodnje.
Članak 57. 1) Plinoopskrbu gospodarskog dijela unutar područja obuhvata DPU-a, treba riješiti izvedbom srednjetlačne mreže plinoopskrbe i to od postojećeg srednjetlačnog voda u Ulici Kralja Tomislava, ulicom Dr. Ljudevita Gaja i planiranom ulicom UK1, kroz područje gospodarske zone , te dalje nastavkom do čestice poljoprivrednog gospodarstva – tzv. Ekonomije. 2) Unutar koridora Ulice Dr.Ljudevita Gaja osigurava se koridor srednjetlačne mreže i u nastavku područja izvan naselja Belice, u smjeru Male Subotice. 3) Plinoopskrba mješovitog, poslovnog i/ili stambenog dijela područja obuhvata DPU-a može se riješiti priključenjem na postojeću niskotlačnu mrežu koja je izvedena u koridoru Ulice Dr. Ljudevita Gaja. 4) Mreže plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 5) Materijal voda treba definirati kao PE HD. 6) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Stranica 1840 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. studenoga 2006. minimalni razmaci križanje /m/ paralelno vođenje /m/ plinovodi 0,20 0,60 međusobno plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do okna i 0,20 0,30 kanala

Članak 58.

Članak 58. 1) Za kućne instalacije vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom kartografskim prikazom br 6 – Uvjeti uređenja zemljišta, definiran je smjer priključenja građevina na mrežu infrastrukture. 2) Priključci na mrežu vodoopskrbe i odvodnje predviđaju se kao pojedinačni. 3) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. 4) Plinski ormarić za priključak plina locira se na pročelju građevine ili kao samostojeći plinski, tipski ormarić unutar čestice, na mjestu na kojem ne ometa promet. 5) Za čestice koje će se priključivati na srednjetlačnu plinoopskrbnu mrežu, predviđa se izvedba plinskih redukcijskih stanica na vlastitoj čestici. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 59.

Članak 59. 1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5.– “Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 60. 1) Izgradnja transformatorske stanice predviđena je na vlastitoj građevnoj čestici prema grafičkom prikazu. 2) Planiranu transformatorsku stanicu potrebno je povezati podzemnim srednjenaponskim kabelskim vodom s postojećim dalekovodima, prema kartografskom prikazu sa postojećim TS 10/0,4 kV Ekonomija i TS 10/0,4 kV Mostišće. 3) Na pojedinačnoj gospodarskoj građevnoj čestici moguće je izgraditi transformatorsku stanicu za potrebe pojedinačnog korisnika ili nekoliko korisnika, te je podzemnim srednjenaponskim kabelskim spojem povezati na najbližu postojeću transformatorsku stanicu.

Članak 61.

Članak 61. 1) Postojeća niskonaponska zračna mreža, kojom se napaja izdvojeno građevinsko područje – južno uz cestu prema Maloj Subotici, dijelom se predviđa izmjestiti (do spoja županijske ceste i planirane UK1) na istočnu stranu koridora županijske ceste, ta se uz zračnu nn mrežu elektroopskrbe planira izvesti i nn zračna mreža javne rasvjete. 2) Od UK1 prema izdvojenom građevinskom području južno uz cestu prema Maloj Subotici, zadržava se zračna nn mreža elektroopskrbe. 3) Unutar koridora UK1 predviđa se izvesti podzemni nn vod elektroopskrbe i podzemni nn vod javne rasvjete.

Članak 62.

Članak 62. 1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.
Članak 63. 1) Niskonaponske priključke građevina izvesti spajanjem na zračnu ili podzemnu niskonaponsku uličnu mrežu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3) Za gospodarske građevine predviđen je način priključenja građevina vlastitim nn priključkom podzemnim kabelskim vodom iz trafostanica, a polaganje takvih priključaka treba voditi javnim koridorima, a ne preko susjednih čestica. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža

Članak 64.

Članak 64. 1) Trasa fiksne telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 5 – “Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 65. 1) Telekomunikacijsku mrežu fiksne telefonije treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica, sukladno kartografskom prikazu. 2) Postojeći telekomunikacijski korisnički vod je premalog kapaciteta, te planiranu mrežu treba spojiti na UPS Belica.

Članak 66.

Članak 66. 1) Priključci na mrežu fiksne telefonije se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 18. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 13 - Stranica 1841 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima.
Članak 67. 1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati na visokim građevinama ili na samostojećim stupovima unutar građevnih čestica gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/. 2) Ukoliko se postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža pozicioniraju na samostojećim stupovima, za to je potrebno ishoditi odobrenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Varaždinu. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 68.

Članak 68. 1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 3) Zelenu površinu uz kanal oborinske odvodnje potrebno je uređivati na način da omogućava funkciju kanala oborinske odvodnje. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 69. 1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7. - Uvjeti gradnje građevina. 2) Na građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2. – 2.5.

Članak 70.

Članak 70. 1) Za gradnju građevina određeni su slijedeći načini gradnje: - samostojeća gradnja /oznaka SS/ ili - mješoviti način gradnje /oznaka MJ/. 2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice. 3) Kod mješovitog načina gradnje, tipologija gradnje odabire se ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu.
Članak 71. 1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.

Članak 72.

Članak 72. 1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 73. 1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih - sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda – na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje. 2) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji. 3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.

Članak 74.

Članak 74. 1) Zaštitu zraka potrebno je provoditi prema posebnim propisima. 2) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava minimalno II. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak).
Članak 75. 1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. 2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata DPU-a, ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću. 3) Utjecaj buke u kontaktnoj stambenoj zoni, izvan obuhvata DPU-a, treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke izvan obuhvata DPU-a, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 4) Vrijednosti navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi.

Članak 76.

Članak 76. 1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
Članak 77. 2) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 78. 1) Izvornik Detaljnog plana uređenja gospodarske zone i mješovite, stambeno-gospodarske zone u Belici ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. 2) Izvornik je izrađen u 6 primjeraka. Stranica 1842 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. studenoga 2006.

Članak 79.

Članak 79. 1) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo Državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. 2) Preslika koja nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz detaljnog plana uređenja. III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 80. 1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. 2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BELICA KLASA: 021-05/06-01/46 URBROJ:2109/3-02-06 Belica, 10. studenoga 2006. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Franjo Mesarić, v. r.

Ostali akti u ovom izdanju (40)