Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone i mješovite, stambenogospodarske zone u Belici

31. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novnine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 16. Statuta Općine Belica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/06) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Belica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 17/05), Općinsko vijeće Općine Belica na 10. sjednici održanoj 10. studenoga 2006. godine donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone i mješovite, stambeno-gospodarske zone u Belici I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone i mješovite, stambeno-gospodarske zone u Belici (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Stranica 1832 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. studenoga 2006. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se u južnom dijelu naselja Belica i istočno od županijske ceste ŽC-2022 Belica – Mala Subotica. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 7,3 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. 1) Unutar gospodarske zone i mješovite, stambenogospodarske zone lociraju se proizvodne i/ili poslovne djelatnosti namijenjene industrijskoj ili obrtničkoj proizvodnji ili preradi, te poslovnim – uslužnim, trgovačkim i komunalno servisnim djelatnostima, koje se mogu obavljati unutar naselja, ali imaju veće energetske i prostorne potrebe, te mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. 2) Lociranje stambenih sadržaja ograničeno je na čestice u sjevernom dijelu područja obuhvata DPU-a, koji su u odnosu na ostatak zone položene rubno i čine kontaktni prostor prema stambenim područjima Belice.

Članak 5.

Članak 5. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. – “Detaljna namjena površina“, kojime je definirana namjena površina za: - postojeću građevnu česticu mješovite namjene - pretežito stambene /oznaka M1/; - planirane građevne čestice mješovite namjene – stambene i/ili poslovne /oznaka M2/; - građevne čestice gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne /oznaka I1/; - čestica zelene površine i otvorenog kanala oborinske odvodnje naselja /oznaka Z/; - čestica građevina infrastrukturnih sustava – za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/; - ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i - zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 6.

Članak 6. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenim prema svakoj pojedinačnoj osnovnoj namjeni, u člancima 7- 12, ovih Odredbi.
Članak 7. 1) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovini proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično) - ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2 ovog stavka.

Članak 7.

2) Ukoliko je osnovna građevina stambena, unutar područja za razvoj građevina na čestici, je kao samostojeću građevinu ili u kompleksu s osnovnom moguće graditi prateću građevinu: - jednu poslovnu građevinu, definiranu prema stavku 1, alineji 2, ovog članka ili - jednu ili kompleks gospodarskih građevina, namijenjenih obavljanju: - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), 18. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 13 - Stranica 1833 - proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drveta, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti, - građevina za skladištenje i/ili primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (skladišta, hladnjače, sortirnice, pakirnice i dr.) te poljoprivrednih strojeva. 3) Uz izgrađenu osnovnu građevinu, na građevnoj liniji osnovne građevine ili dublje unutar čestice, moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za osobna vozila, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom) - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja - građevine za uzgoj životinja (staje, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 30,0 m2 po čestici.

Članak 8.

Članak 8. 1) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovini proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično) - ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1. i 2. ovog stavka. 2) Ukoliko je na čestici izgrađena građevina osnovne namjene, ili se planira istovremena izgradnja kompleksa osnovne i prateće gradnje, kao prateću građevinu moguće je graditi: - poslovnu građevinu definiranu prema stavku 1, alineji 2, ovog članka - jednu ili kompleks gospodarskih građevina, namijenjenih obavljanju:

Članak 8.

- tehničkih servisa (autoelektričarskih usluga i pranje automobila, automehaničarske, autolimarske i limarske radione), - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), - proizvodnju proizvoda od tekstila, - proizvodnje proizvoda od papira, tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, betona i plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti. - mini pekare do 600,0 m2, - mini mljekare kapaciteta do 10.000,0 lit/dnevno, uključujući i otkup mlijeka - prostore za proizvodnju i prodaju sadnica, - građevina za skladištenje i/ili primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (skladišta, hladnjače, sortirnice, pakirnice, uljare i dr.) te poljoprivrednih strojeva. 3) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, koja, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, - iza osnovne građevine lociraju se: - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim bazena i tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine. 4) Na čestici nije moguće graditi građevine za: - društvene djelatnosti (dječji vrtići, jaslice, zdravstvene i socijalne ustanove i drugo), - smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli , pansioni i sl.), te - građevine za uzgoj životinja.

Članak 9.

Članak 9. 1) Na građevnim česticama gospodarske proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene jedna ili kompleks: - proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine, - poslovnih građevina – uslužne, trgovačke ili komunalnoservisne namjene i - prateće građevine u njihovoj funkciji. 2) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, uključujući i klaonice, - preradu drveta, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, Stranica 1834 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. studenoga 2006. - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti. 3) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.) - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za:

Članak 9.

- trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi , trgovine plinom i sl. 5) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalnoservisnih djelatnosti smatraju se: - kamionska parkirališta, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa i sl. 6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti - porte, prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, nadstrešnice za parkirališta, garaže za vozila, otvorena skladišta, utovarno – istovarne rampe, silose, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, spremnike goriva i slično. 7) Unutar čestica proizvodne i/ili poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za: - primarnu poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - proizvodnju metala, kože i stakla, - preradu životinjskih ostataka, - preradu otpada, osim mehaničke obrade neopasnog otpada sekundarne sirovine, - deponiranje otpada, - građevine smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli , pansioni i sl.), - građevine društvenih djelatnosti (odgojne, obrazovne, zdravstvene, socijalne i druge ustanove), te - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 10.

Članak 10. 1) Čestica zelene površine otvorenog kanala za oborinsku odvodnju /oznaka Z/ je dio postojećeg kanala za odvodnju oborinskih voda naselja Belica, koji se zadržava u postojećoj funkciji. 2) Površina nije namijenjena gradnji građevina koje nisu u funkciji kanala, a unutar čestice ne mogu se locirati ni objekti komunalne infrastrukture.
Članak 11. 1) Čestica građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ namijenjena je formiranju građevne čestice za izgradnju građevine u funkciji komunalnih i infrastrukturnih mreža i to za izgradnju transformatorske stanice.

Članak 12.

Članak 12. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 13. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 14.

Članak 14. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice koje su s obzirom na zauzetost podijeljene na: - postojeću česticu /oznaka broja čestice i sufiksa p/ i - planirane čestice /oznaka broja čestice/. 3) U kartografskom prikazu br. 6. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7 – “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.

Članak 15.

Članak 15. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 18. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 13 - Stranica 1835 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 16. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 17.

Članak 17. 1) Više susjednih građevnih čestica iste namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Jedna građevna čestica predviđena detaljnim planom uređenja može se cijepati na najviše dvije, pod uvjetom da nijedna od novoformiranih nije uža od 28,0 m i nema površinu manju od 1120,0 m. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 18. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.

Članak 19.

Članak 19. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina visokogradnje (zgrada) na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ iznosi kig <=0,40 za građevne čestice: - postojeću građevnu česticu mješovite namjene - pretežito stambene /oznaka M1/; - planirane građevne čestice mješovite namjene– stambene i/ili poslovne /oznaka M2/ i - građevne čestice gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne /oznaka I1/. 4) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ infrastrukturnih sustava – za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/; iznosi kig <=0,80. 5) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, te natkrivena otvorena skladišta, visine vijenca do 5,0 m, građene unutar površina za razvoj na građevnim česticama gospodarske, proizvodne i/ili poslovne /oznaka I1/, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 20% površine čestice.

Članak 20.

Članak 20. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/ iznosi kis <=1,00 za građevne čestice: - postojeću građevnu česticu mješovite namjene - pretežito stambene /oznaka M1/; - planirane građevne čestice mješovite namjene– stambene i/ili poslovne /oznaka M2/ i - građevne čestice gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne /oznaka I1/. 3) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ infrastrukturnih sustava – za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/ iznosi kis <=0,80.

Članak 21.

Članak 21. 1) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje osnovne građevine, ukoliko apsolutna visina kote uređenog terena uz ulično pročelje nije više od 1,0 m. veća od apsolutne visine kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije. 2) Ukoliko je kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice. 3) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm.

Članak 22.

Članak 22. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina određena je kao visina najvišeg vijenca građevine ili građevnog kompleksa i iznosi: - za mješovitu pretežito stambenu namjenu /oznaka M1 / Vosn= Vprateće=6,60 m, - za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M2/ V=6,60 m, - za gospodarsku, poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka I1/ Vosn=7,00 m, - za infrastrukturne građevine /oznaka IS/ Vosn=4,00m. 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/, visina vijenca može se iz tehnoloških ili konstruktivnih razloga, kao i razloga koji su uvjetovani posebnim propisima povisiti i iznad 7,0 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% izgrađenih građevina na čestici. 3) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na građevnim česticama gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/ može biti iste visine kao i građevine osnovne namjene. Stranica 1836 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. studenoga 2006.

Članak 23.

Članak 23. 1) Visina vijenca pomoćnih građevina na svim građevnim česticama na kojima je utvrđena mogućnost njihove gradnje određuje se kao manja ili jednaka visini pratećih građevina, ovisno o namjeni čestice. 2) Izuzetno od prethodnog stavka visina pomoćnih građevina na česticama gospodarske namjene, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/ može biti i viša ukoliko se radi o specifičnim građevinama kao što su silosi ili dimnjaci, koji mogu imati i veću visinu, ukoliko se dokaže njihova statička stabilnost sigurnost od ugrožavanja građevina susjednih čestica.

Članak 24.

Članak 24. 1) Na čestici za izgradnju infrastrukturnih građevina - /oznaka IS/ ne mogu se graditi pomoćne građevine.
Članak 25. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina osnovne i prateće namjene iznosi: 2) Na građevnoj čestici mješovite pretežito stambene namjene /oznaka M1/ osnovnu i prateću građevinu moguće je izgraditi sa najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE. 3) Na građevnim česticama mješovite stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ osnovnu građevinu moguće je izgraditi sa najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE, a prateće i pomoćne građevine sa najviše 3 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT . 4) Na građevnim česticama gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznake I1/, osnovne i prateće građevine mogu imati najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT + UREĐENO POTKROVLJE. 5) Na građevnoj čestici infrastrukturnih građevina /IS/ osnovna građevina može imati najviše jednu (1) etažu i to PRIZEMLJE. 6) Pomoćne građevine, ako se grade kao samostojeće na česticama, mogu imati jednu (1) etažu i to PRIZEMLJE, a ako su u kompleksu, etažnost im se utvrđuje u odnosu prema dozvoljenoj visini vijenca građevine, sukladno članku 23. ovih Odredbi.

Članak 26.

Članak 26. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata.

Članak 27.

Članak 27. 1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 28.

Članak 28. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. – “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članaka 7- 12. ovih Odredbi.
Članak 29. 1) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 7 – 9. ovih Odredbi. 2) Površina pratećih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene.

Članak 30.

Članak 30. 1) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 7 – 9. ovih odredbi. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 31. 1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.7. – “Uvjeti gradnje građevina“. 2) Tim prikazom je za građevne čestice određen: - režim održavanja i moguće dogradnje, odnosno nadogradnje, za postojeću građevinu koja se može dograđivati i nadograđivati unutar predviđenog područja za razvoj, - za novu gradnju na postojećim ili novoformiranim česticama - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 32.

Članak 32. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i 18. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 13 - Stranica 1837 - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, sukladno Pravilniku za vatrogasne pristupe. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 33.

Članak 33. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao samostojeća ili arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 34. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 35.

Članak 35. 1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, lučni ili kompleksni,. 2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 3) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 4) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena na česticama gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene. 5) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 36.

Članak 36. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, NAMJENA GRAĐEVINE 1. industrijska i obrtnička proizvodnja i skladišta 1 zaposleni 2. uredski prostori 100 m2 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 100 m2 4. stambene građevine 1 stan - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA