Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

20 02 01 Biorazgradivi otpad 20 03 Ostali komunalni otpad 20 03 01 Miješani komunalni otpad 20 03 04 Muljevi iz septičkih jama 7,7 4 28,00 200,51 547,805 67,53 2673,2 UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 20 00 00 1504,9324 4720,5044 UKUPNO PROIZVEDENOG NEOPASNOG PROIZVODNOG OTPADA 18 440,93 31 585,05 IZVOR: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo Grafikon br. 2. Udio pojedinih vrsta neopasnog Grafikon br. 3. Udio pojedinih vrsta neopasnog proizvodnog otpada u 2004. godini proizvodnog otpada u 2005. godini LEGENDA uz Grafikone: 02 00 00 OTPAD IZ POLJODJELSTVA, VRTLARSTVA I PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, ŠUMAR- STVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE 03 00 00 OTPAD OD PRERADE DRVETA I PROIZVODNJE PLOČA I NAMJEŠTAJA, CELULOZE, PAPIRA I KARTONA 04 00 00 OTPAD IZ KOŽARSKE, KRZNENE I TEKSTILNE INDUSTRIJE 10 00 00 OTPAD IZ TERMIČKIH PROCESA 12 00 00 OTPAD OD OBLIKOVANJA I POVRŠINSKE FIZIČKO – KEMIJSKE OBRADE METALA I PLASTIKE 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1799 15 00 00 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKA- NINE I SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITTNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NA- ČIN 16 00 00 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU 170000 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠE- NJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI I OTPAD OD ISKOPAVANJA ONEČIŠĆENOG TLA) 18 00 00 OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZAŠTITE ZDRAVLJA LJUDI I ŽIVOTINJA I/ILI SRODNIH ISTRAŽI- VANJA (ISKLJUČUJUĆI OTPAD IZ KUHINJA I RESTORANA KOJI NE POTJEČE IZ NEPO- SREDNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE)

19 00 00 OTPAD IZ UREĐAJA ZA POSTUPANJE S OTPADOM, UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE GRADSKIH OTPADNIH VODA I PRIPREMU PITKE VODE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPORABU 20 00 00 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAČINSTA- VA, TRGOVINE, ZANATSTVA I SLIČNI OTPAD IZ PROIZVODNIH POGONA I INSTITUCIJA), UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE FRAKCIJE Na području Županije najveće količine neopasnog proizvodnog otpada proizvode se u slijedećim djelatnostima: 02 00 00 Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade 10 00 00 Otpad iz termičkih procesa 15 00 00 Otpadna ambalaža; apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način 19 00 00 Otpad iz uređaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu 20 00 00 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstva, trgovine, zanatstva i slični otpad iz proizvodnih pogona i institucija) uključujući odvojeno prikupljene frakcije Unutar skupine 02 00 00 najveće prijavljene količine odnose se na otpadno životinjsko tkivo te materijale neprikladne za potrošnju i preradu. Postupanje s otpadom životinjskog porijekla uređeno člancima 32. – 35. Zakona o veterinarstvu (“Narodne novine”, br.oj 70/97, 105/01, 172/03) te Pravilnikom o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovu uništavanju (“Narodne novine”, broj 24/03). Postupanje sa životinjskim otpadom po veterinarsko – zdravstvenim načelima i načelima veterinarske zaštite okoliša podrazumijeva prihvat, skupljanje, razvrstavanje prema stupnju rizičnosti (kategorije), privremeno uskladištavanje otpada u sabiralištima s uređajima za hlađenje, razudbu uginulih životinja (određivanje uzroka uginuća), toplinsku preradu.

Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 130/05) sustav gospodarenja organskom masom i energijom klaoničkog otpada treba prvenstveno uskladiti sa zakonodavstvom EU – a, posebice Direktivom EC 1774/2002 koja definira kategorije koje proizlaze iz klaoničkih procesa i njihovu daljnju obradu, uz primjenu sterilizacije prije utilizacije. Prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva treba graditi objekte otvorenog tipa za toplinsku predadu animalnog otpada koji će ispunjavati sve propisane uvjete EU – a, a posebno u odnosu na mogućnost toplinske prerade razvrstanog otpada različitih kategorija rizičnosti. Studijama će se odrediti broj, kapacitet i lokacije potrebnih objekata. Uz navedene objekte za potrebe potpunog i propisanog zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla nužno je sagraditi i nekoliko objekata – sabirališta s tzv. temperaturnim režimom, bilo za potrebe jedne ili više županija. Unutar skupine 10 00 00 najveće prijavljene količine odnose se na korišteni ljevački pijesak i kalupi. Unutar skupine 19 00 00 najveće prijavljene količine odnose se na muljeve od obrade otpadnih voda. Očekuje se porast ove vrste otpada izgradnjom novih uređaja za pročišćavanje na području Županije, odnosno pojavit će se nove količine otpadnog mulja koje će trebati adekvatno zbrinuti. Na području Županije mulj s pročistača otpadnih voda Grada Čakovca preuzima GKP Čakom d.o.o. Čakovec, a koristi se za proizvodnju komposta.Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske zbrinjavanje komunalnog muljarješavat će se prema europskoj praksi i ciljevima, različito prema regionalnim prilikama odtermičke obrade do iskorištavanja komunalnog mulja u poljoprivredi.

Tablica 15.: Vrste i količine opasnog proizvodnog otpada u Međimurskoj županiji u 2004. i 2005. godini KLJUČNI DJELATNOST / NAZIV OTPADA BROJ KOLIČINA OTPADA (t/god) 2004. 2005. OTPAD OD PRERADE DRVETA I PROIZVODNJE PLOČA I NAMJEŠTAJA, CELULOZE, PAPIRA I 03 00 00 KARTONA 03 02 05*1 Ostala sredstva za zaštitu drva koja sadrže opasne tvari 523,02 UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 03 00 00 523,02 04 00 00 OTPAD IZ KOŽARSKE, KRZNENE I TEKSTILNE INDUSTRIJE 04 02 16* Sredstva za bojenje i pigmenti koji sadrže opasne tvari 4,314 UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 04 00 00 4,314 Stranica 1800 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. KLJUČNI DJELATNOST / NAZIV OTPADA BROJ 07 00 00 KOLIČINA OTPADA (t/god) 2004. 2005. OTPAD OD ORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA 07 07 08* Ostali talozi i ostaci od reakcija i destilacija 44,4 UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 07 00 00 44,4 OTPAD OD PROIZVODNJE, FORMULACIJA, PRODAJE I PRIMJENE PREMAZA (BOJE , LAKOVI, 08 00 00 STAKLASTI EMAJL), LJEPILA, SREDSTAVA ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH BOJA *08 01 02 Otpadne boje i lakovi bez halogeniranih otapala 5,02 1 12,8 Otpadne boje i lakovi koji sadrže organska otapala ili druge 08 01 11* opasne tvari 0,88 Otpadna ljepila i sredstva za brtvljenje koja sadrže organska 08 04 09* otapala ili druge opasne tvari UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 08 00 00 5,02 14,68 09 00 00 OTPAD IZ FOTOGRAFSKE INDUSTRIJE 09 01 01* Razvijači i aktivatori na vodenoj osnovi 09 01 02* Razvijači za offset ploče na vodenoj osnovi 09 01 04* Otopine fiksira 0,95 0,35 2,4 UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 09 00 00 3,7 OTPAD IZ TERMIČKIH PROCESA 10 00 00 10 09 10 22,806 Prašina iz dimnih plinova koja nije navedena pod 10 09 09 UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 10 00 00 22,806 12 00 00 OTPAD OD OBLIKOVANJA I POVRŠINSKE FIZIČKO – KEMIJSKE OBRADE METALA I PLASTIKE 12 01 09* Emulzije za obradu koje ne sadrže halogene 1,032 UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 12 00 00 1,032 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (OSIM JESTIVOG ULJA I OTPADA IZ GRUPA 05, 13 00 00 12 I 19)

*13 01 03 Neklorirana hidraulična ulja (ne emulzije) *13 01 06 Hidraulična ulja koja sadrže samo mineralna ulja *13 01 07 Ostala hidraulična ulja *13 02 00 0,94 16,9 2,94 0,21 42,27 23,9656 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje Neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i *13 02 02 podmazivanje Ostala otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i *13 02 03 podmazivanje 13 02 06* Sintetska maziva ulja za motore i zupčanike Neklorirana maziva ulja za motore i zupčanike na bazi 13 02 05* mineralnih ulja 13 02 08* Ostala maziva ulja za motore i zupčanike 13 01 10* Ostala izolacijska ulja i ulja za prijenos topline 13 01 13* Ostala hidraulična ulja 11,038 4,327 0,64 0,59 1,02 7,129 13,514 3,2 9,41 13,4 Neklorirana izolacijska ulja i ulja za prijenos topline na bazi 13 03 07* mineralnih ulja *13 05 02 Muljevi iz odvajača ulje/voda 13 05 02* *13 05 07 Zauljena voda iz odvajača ulje/voda *13 06 01 Zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 1 13,2 9,6 0,003 0,735 obzirom da je novi katalog otpada na snazi tek od 2005. godine podaci u KEO 2004 prikazani su prema starom katalogu, kako je u međuvremenu na snagu stupio novi katalog otpada podaci u KEO 2005 prikazani su prema novom katalogu. Razlika u prikazivanju novog i starog kataloga u tablici za opasni otpad je ta što opasni otpad za KEO 2004 kod ključnog broja ima oznaku * ispred ključnog broja za kod KEO 2005 oznaka se nalazi iza ključnog broja. 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1801 KLJUČNI DJELATNOST / NAZIV OTPADA BROJ 13 08 99* Otpad koji nije na drugi način specificiran 13 01 05* Neklorirane emulzije KOLIČINA OTPADA (t/god)

2004. 2005. 0,478 1,58 UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 13 00 00 9,243 86,8466 14 00 00 OTPAD OD ORGANSKIH OTAPALA, RASHLADNIH I POTISNIH MEDIJA (OSIM 07 I 08) 14 01 04* Muljevi ili kruti otpad koji sadrži halogenirana otapala 14 06 03* Ostala otapala i mješavine otapala 0,1892 1,78 UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 14 00 00 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE I SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE, 15 00 00 FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITTNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN 0,397 Apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji 15 02 02* nisu na drugi način specificirani), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim tvarima 0,863 Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena 15 01 10* opasnim tvarima UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 15 00 00 16 00 00 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU 16 01 07* Filtri za ulje 16 01 14* Antifriz tekućine koje sadrže opasne tvari 0,7688 0,155 0,187 Stara oprema koja sadrži PCB – e ili je onečišćena istima, a 16 02 10* nije navedena pod 16 02 09 0,008 Laboratorijske kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih 16 05 06* sadrže, uključujući mješavine laboratorijskih kemikalija 16 06 00* Baterije i akumulatori 16 06 01* Olovne baterije 16 06 06* Odvojeno skupljeni elektroliti iz baterija i akumulatora 16 07 08* Otpad koji sadrži ulja *16 06 00 Baterije i akumulatori *16 06 01 Olovne baterije *16 06 06 Elektroliti iz baterija i akumulatora 16 07 06* 0,1 1,471 2,399 7,972 0,2 0,69 1,151 1,191 Otpad od čišćenja spremnika za skladištenje koji sadrži ulja UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 16 00 00 3,232 13,0608 OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZAŠTITE ZDRAVLJA LJUDI I ŽIVOTINJA I/ILI SRODNIH 18 00 00 ISTRAŽIVANJA (ISKLJUČUJUĆI OTPAD IZ KUHINJA I RESTORANA KOJI NE POTJEČE IZ NEPOSREDNE ZDRASTVENE ZAŠTITE)

Ostali otpad čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto *18 01 03 specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 18 01 08* Citotoksici i citostatici 18 02 04* Iskorištene kemikalije 55,4497 55,3665 2,72 0,0210 UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 18 00 00 55,3875 58,1697 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAČINSTAVA, TRGOVINE, ZANATSTVA I SLIČNI OTPAD IZ 20 00 00 PROIZVODNIH POGONA I INSTITUCIJA), UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE FRAKCIJE 20 01 27* Boje, tinta, ljepila i smole koje sadrže opasne tvari 0,084 0,671 Odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena 20 01 35* pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrže opasne komponente 20 01 21* Fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu 0,215 31,861 UKUPNO PROIZVEDENOG OTPADA IZ DJELATNOSTI 20 00 00 0,215 31,616 UKUPNO PROIZVEDENOG OPASNOG PROIZVODNOG OTPADA 678,14 283,81 IZVOR: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo Stranica 1802 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. Grafikon br. 4. Udio pojedinih vrsta opasnog proizvodnog otpada u 2004. godini LEGENDA uz Grafikone: 03 00 00 OTPAD OD PRERADE DRVETA I PROI- ZVODNJE PLOČA I NAMJEŠTAJA, CE- LULOZE, PAPIRA I KARTONA 04 00 00 OTPAD IZ KOŽARSKE, KRZNENE I TEK- STILNE INDUSTRIJE 07 00 00 OTPAD OD ORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA 08 00 00 OTPAD OD PROIZVODNJE, FOR- MULACIJA, PRODAJE I PRIMJE- NE PREMAZA (BOJE , LAKOVI, STAKLASTI EMAJL), LJEPILA, SREDSTAVA ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH BOJA 09 00 00 OTPAD IZ FOTOGRAFSKE INDUSTRIJE 10 00 00 OTPAD IZ TERMIČKIH PROCESA 13 00 00 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (OSIM JESTIVOG ULJA I OTPADA IZ GRUPA 05, 12 I 19)

16 00 00 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICI- RAN U KATALOGU 18 00 00 OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZA- ŠTITE ZDRAVLJA LJUDI I ŽIVO- TINJA I/ILI SRODNIH ISTRAŽI VANJA (ISKLJUČUJUĆI OTPAD IZ KUHINJA I RESTORANA KOJI NE POTJEČE IZ NEPOSREDNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE) 20 00 00 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAČINSTAVA, TRGOVINE, ZA- NATSTVA I SLIČNI OTPAD IZ PROIZVODNIH POGONA I INSTITUCIJA), UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE FRAKCIJE Na području Županije najveće količine opasnog proizvodnog otpada proizvodi se u slijedećim djelatnostima: 13 00 00 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupa 05, 12 i 19) 18 00 00 Otpad koi nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (isključujući otpad iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite) Temeljem Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske smjernice za unapređivanje sustava gospodarenja otpadnim uljima su: Grafikon br. 5. Udio pojedinih vrsta opasnog proizvodnog otpada u 2005. godini - zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja termičkom obradom u postojećim i novim termoelektranama, tvornicama cementa te industrijskim toplanama i kotlovnicama, - uvođenje naknade na uvoz i proizvodnju ulja, đunapređivanje sustava odvojenog skupljanja otpadnih ulja i pojačana kontrola skupljača otpadnih ulja zbog postizanja određene i garantirane kvalitete, - poduzimanje određenih manjih rekonstrukcija u pogonima zbog omogućavanja ili povećavanja kapaciteta suizgaranja otpadnih ulja, - otpadna jestiva ulja posebno sakupljati i oporabiti (proizvodnja motornih biogoriva i sl.).

Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sustav gospodarenja otpadom koji nastaje pružanjem zdravstvene zaštite na temelju analize troškova i koristi i izrađenih studija te katastra postojećih uređaja za zbrinjavanje otpada u nadležnosti je Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. 5. PRIJEDLOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI 5.1. Planirani sustav gospodarenja otpadom Prijedlog uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji obuhvaća prostor svih gradova i općina u Međimurskoj županiji, temelji se na osnovnim načelima koja su uvjet za efikasnu primjenu sustava: - prihvatljivost za okoliš, - ekonomska opravdanost i - socijalna podnošljivost. Sustav objedinjuje uporabu širokog niza različitih mjera i metoda, od izbjegavanja i smanjenja količina otpada, odvojenog skupljanja otpada, ponovne uporabe i reciklaže otpada, prijevoza i skladištenja otpada, obrade i odlaganja otpada. Svaka mjera i metoda ima specifičnu ulogu u planiranom sustavu gospodarenja otpadom. Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji sastojat će se od slijedećih elemenata: 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1803 - izbjegavanje i smanjivanje količina otpada, - odvojeno skupljanje otpada (primarna reciklaža), - skupljanje i prijevoz otpada, - skladištenje otpada, - centar za gospodarenje otpadom - obrada otpada, - odlaganje otpada. Usporedno s aktivnostima na uspostavi centra za gospodarenje otpadom i navedenih elemenata gospodarenja otpadom treba započeti postupak sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta i otpadom onečišćenog tla (uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost).

Općenito su centri za gospodarenje otpadom zamišljeni kao lokacije na kojima je omogućen: - prihvat sortiranog i nesortiranog otpada, - obrada otpada (mehaničko-biološka obrada, kompostana), - sabirno mjesto za opasni otpad, - odlaganje komunalnog i neopasnog otpada itd. Prvi objekt na odabranoj lokaciji centra za gospodarenje otpadom (bilo da govorimo o županijskom ili regionalnom), a ujedno i najzahtjevniji s obzirom na prihvatljivost za okoliš, ekonomsku opravdanost i socijalnu podnošljivost, je uređeno odlagalište. Prostor centra za gospodarenje otpadom nadograđuje se različitim postrojenjima za predobradu otpada, postrojenjima za obradu otpada, sabirnim mjestom za opasni otpad i drugim sadržajima. Planira se etapna uspostava centra za gospodarenje otpadom, u fazama koje uključuju: - obustavu dovoza novog otpada, zatvaranje i sanaciju/rekultiviranje svih postojećih odlagališta, - ograničeno funkcioniranje odlagališta “Totovec” kao privremenog županijskog centra za gospodarenje otpadom, s aktivnostima na pripremi i izgradnji regionalnog/županijskog centra za gospodarenje otpadom. Obrazloženje: Odlagalište Totovec zatvara se do popunjenja kapaciteta. Nakon zatvaranja odlagališta “Totovec”, prostor odlagališta će se prenamijeniti u centar za gospodarenje s otpadom. U njemu će se predobrađivati i obrađivati komunalni i neopasni proizvodni otpad, te će funkcionirati kao pretovarna stanica na putu otpada prema regionalnom odlagalištu izvan područja Međimurske županije za Sjeverozapadnu Hrvatsku.

Ukoliko se projekt regionalnog centra ne realizira, lokacija “Totovec” može biti u funkciji županijskog centra za gospodarenje otpadom. Na toj lokaciji nakon zatvaranja odlagališta, ostaje reciklažno dvorište, postrojenje za mehaničko biološku obradu otpada, postrojenje za kompostiranje biološkog otpada i ostali elementi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, bez prostora za odlaganje. Iz tog razloga Županija mora pokrenuti realizaciju Županijskog centra za gospodarenje s otpadom “Pustošija”. Nijedna jedinica lokalne samouprave na području Županije u svom prostornom planu uređenja nije predvidjela izgradnju centra za gospodarenje otpadom, nego je gospodarenje otpadom vezala na Prostorni plan Županije i PPUG-Čakovca, odnosno lokaciju “Pustošija” ili odvoz otpada izvan prostora Županije. U trenutku realizacije županijskog centra za gospodarenje otpadom “Pustošija” važno je iskoristiti postojeća postrojenja i kapacitete s lokacije Totovec, odnosno etapnim preseljenjem pojedinih postrojenja na lokaciju “Pustošija”. Jedno određeno vrijeme Županija bi imala u funkciji dva centra za gospodarenje otpadom, naravno s različitom infrastrukturom. Etapnom realizacijom uspostavio bi se jedan županijski centar za gospodarenje otpadom. Ukoliko se u međuvremenu iznađu nova rješenja, ovaj Plan podliježe reviziji i promjenama, koje je potrebno provesti kroz izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije. Organizacijski gledajući isto znači postupno uključivanje lokalnih komunalnih društava koje se bave gospodarenjem otpada u cjeloviti integralni sustav županije. Nadalje navedeno znači kako unificiranje načina prikupljanja, transporta tako i transfera otpada s cijelog područja Županije do mjesta za centralno gospodarenje otpadom Županije (u prvoj fazi do 2011. do privremenog centra za gospodarenje otpadom “Totovec”). To je cilj koji je potrebno realizirati u početnim fazama uspostavljanja cjelovitog sustava. Bez realizacije navedenog početnog cilja ne ostvaruju se uvjeti za zatvaranje i sanaciju ostalih odlagališta na području Županije.

Županija treba osnovati jedan od oblika trgovačkog društva ili javnu ustanovu, koje će svim raspoloživim sredstvima ubrzati uvođenje jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom na području Županije i centra za gospodarenje otpadom, koordinirati aktivnosti u pogledu izrade projektne dokumentacije, osmišljavati projekte za kandidiranje projekata za korištenje sredstava fondova Europske unije, surađivati na realizaciji projekta sanacije i druge aktivnosti iz djelatnosti gospodarenja otpadom na području Županije. U nastavku Plana slijedi opis elemenata osnovnog koncepta cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji, prijedlog rješavanja problema sanacije otpadom onečišćenog tla te prijedlog zajedničke strategije gradova/ općine Međimurske županije o gospodarenju otpadom. 5.2. Izbjegavanje (prevencija) i smanjivanje količina otpada Najprioritetniju aktivnost u gospodarenju otpadom čini prevencija (izbjegavanje) nastanka otpada i smanjivanje količina otpada. Prevencija uključuju preventivne mjere za: - strogu prevenciju - strogo izbjegavanje nastanka otpada kroz izbjegavanje upotrebe opasnih tvari te izbjegavanje upotrebe pojedinih materijala ili upotrebe energije u proizvodnji, potrošnji i distribuciji, - smanjivanje količine otpada na izvoru nastanka - smanjivanje upotrebe toksičnih ili opasnih tvari, te smanjivanje materijala ili potrošnje energije i - ponovnu uporabu proizvoda - ponovna uporaba proizvoda, za istu ili drugu namjenu, sa ili bez prerade. Smanjivanje količina otpada uz preventivne mjere uključuje i mjere gospodarenja otpadom kao što su:

- recikliranje -ponovnu uporabu otpada u proizvodnom procesu (za istu ili drugu namjenu), osim uporabe otpada u energetske svrhe, - oporaba u energetske svrhe -svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja energetske svrhe. Stranica 1804 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. Mjere izbjegavanja i smanjivanja količina otpada načelno su prisutne u postojećem sustavu gospodarenja otpadom u Županiji, ali nisu detaljno razvijene, niti primijenjene i realno je za očekivati da će za prve rezultate, smanjenje porasta količina i pad količina otpada, trebati dulje vrijeme i disciplinirano pridržavanje svih preventivnih mjera i mjera gospodarenja otpadom. U skupini preventivnih mjera postoji više mehanizama, odnosno načina za izbjegavanje otpada, a predlažu se sljedeći: - postupno izbacivanje ili zamjena tvari/materijala/ proizvoda koji su nepoželjni u tokovima otpada, temeljem odgovarajuće regulative ili dobrovoljno -primjerice sporazumno između proizvođača i lokalne samouprave, - uvođenje sustava pologa i povrata kako bi se umjesto na odlaganje kao otpad, proizvode usmjerilo prema ponovnoj uporabi (primjer: novi Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu), - stimuliranje kupovine ekološki prihvatljivih proizvoda, - promicanje načela čistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrđivanja sustava upravljanja okolišem (EMS, ISO 14000), označavanja ekološki povoljnih proizvoda, i dr. Smanjivanje količina otpada može se postići mjerama kao što su:

- razvitak tržišta za materijale koji se mogu reciklirati u smislu poticanja potražnje za takvim materijalima, uvođenja novih proizvoda od recikliranog materijala ili s povećanim udjelom takvog materijala, - poticanje uvođenja sustava kućnog kompostiranja bio-otpada, kako organski otpad ne bi opterećivao komunalni sustav zbrinjavanja otpada, - uvođenje ponovnog korištenja nekih vrsta otpada, npr. u graditeljstvu kroz selektivne metode rušenja objekta, - oporaba otpada u energetske svrhe. Da bi se ostvarile pozitivne promjene u izbjegavanju nastanka i smanjenju količina otpada od velike je važnosti sustavna edukacija stanovništva. Edukacija mora biti organizirana, ciljana i redovita. Potrebno je razvijati svijest šire javnosti o uzročno-posljedičnoj vezi ponašanja zajednice i pojedinca i nastanka otpada. Cilj edukacije je postupno mijenjanje navika i prihvaćanje novih obrazaca ponašanja (potrošačkog ponašanja i odnosa prema okolišu i otpadu). Inicijativa, plan i provedba mjera i aktivnosti na izbjegavanju nastanka i smanjivanju količina otpada primarno su u nadležnosti države, odnosno ministarstva. Uloga gradova i općina u Međimurskoj županiji je da uz pomoć županije provode programe ministarstva, te samostalno organiziraju i provode edukaciju o zaštiti okoliša i razvijaju odnos s javnošću i to kroz aktivnosti svojih komunalnih poduzeća, nevladinih ekoloških udruga, medija, te kroz sustav odgoja i obrazovanja. Dobar primjer na području Županije su upute za postupanje s otpadom – KAM SE KOJE SMEČE MEČE, edukacija koju putem letaka i medija provodi GKP Čakom d.o.o. Čakovec u suradnji s nevladinom udrugom ZEON.

Letak s uputama o postupanju s otpadom proširiti na područje cijele županije. Slika 7.:Letak s uputama o postupanju s otpadom GKP Čakom d.o.o. Čakovec IZVOR: www.cakom.hr 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1805 Važno je napomenuti da izbjegavanje i smanjivanje otpada počinje pri kupovini. Neki primjeri izbjegavanja i smanjivanja otpada: - kupovanje robe s duljim vijekom upotrebe, - izbjegavanje suvišne ambalaže, - nabava proizvoda koji se mogu obnoviti odnosno ponovno upotrijebiti, - korištenje recikliranih proizvoda, - razumno kupovanje, - smanjiti ambalažu za kupovanje, - smanjivanje otpadnih pelena, - smanjivanje otpada kod priredbi, sporta, rekreacije i slavlja, - pokloni s manje otpada - na groblju također nastaje otpad – na groblje donijeti grobne ukrase koji su za okoliš povoljniji, - razumno korištenje energije, - izbjegavati kemijske olovke, odnosno pisaći pribor za jednokratnu upotrebu, - koristiti baterije koje se ponovno pune, - izbjegavati “spray” ambalažu. U razdoblju koje bi trajalo do 2008. godine na području cijele Županije treba realizirati slijedeće podsustave: - izdvojeno skupljanje otpadnog papira na mjestu nastanka kontejnerima/spremnicima postavljenim na javne površine, - izdvojeno skupljanje otpadne staklene ambalaže (miješane po bojama) – kontejnerima postavljenim na javne površine, - izdvojeno skupljanje kartonske ambalaže u obliku svežnjeva, - izdvojeno skupljanje otpadne pet ambalaže, - izgradnja reciklažnog dvorišta u kojem bi se skupljali oni otpadni materijali koji imaju svog krajnjeg korisnika ili se mogu, adekvatno propisima, privremeno skladištiti, - izdvojeno skupljanje biootpada (zelenog otpada)

s javnih površina, - izdvojeno skupljanje starih motornih ulja u reciklažnim dvorištima te tvrtkama za skupljanje, obradu i promet sekundarnim sirovinama, - izdvojeno skupljanje akumulatora u reciklažnim dvorištima, - izdvojeno skupljanje baterija putem posuda smještenih u trgovinama koje prodaju baterije u odabranim mjestima u naseljima i reciklažnom dvorištu, - izdvojeno skupljanje otpadnih guma. Da bi program reciklaže postigao svoj očekivani uspjeh, bitno je napomenuti da edukacija stanovništva u tome ima svoju važnu, ako ne i najvažniji ulogu. Pojmovi kao zaštita okoliša, gospodarenje otpadom, primarna reciklaža, recikliranje i dr., na posredan ili neposredan način uključuju se u život svakog pojedinca i dovode ga u nedoumicu što se točno pod kojim pojmom podrazumijeva. Iz tog razloga, nužno je kontinuirano provoditi raznovrsne propagandne akcije s ciljem upoznavanja stanovništva o toj problematici. 5.3. Edukacija i razvoj odnosa s javnošću U procesu razvijanja sustava edukacije o otpadu i mijenjanja svijesti o otpadu potrebno je: - razraditi programe i metode za edukaciju, informiranje i komunikaciju te ih provoditi, - kontinuirano ukazivati na probleme vezane uz otpad i promicati pravilno postupanje s otpadom; - promicati pozitivan pristup, demokratski dijalog i partnerstvo (timski rad) s ciljem izgrađivanja povjerenja, odnosno iznalaženja sporazuma za rješavanje problema otpada i održivog razvoja. Obveza je Županije kontinuirano promicati značaj izobrazbe i educirati javnost. Izobrazba nije jedini čimbenik koji utječe na ljudsko ponašanje i ne rezultira trenutnim promjenama (promjenama u kratkom vremenskom razdoblju).

Riječje o dugoročnom, kontinuiranom procesu koji se mora provoditi zajedno sa drugim komplementarnim procesima, primjerice primjenom zakona i propisa, financijskim poticajima i restrikcijama itd. Na taj način se javnost može uspješno suočiti sa aktualnim pitanjima. Predstojeće obveze ili aktivnosti Županije moraju biti usmjerene na razvijanje sustava edukacije i zauzimanje aktivnog stava, a ne pasivnog čekanja na eventualne poticaje ili, kasnije, izričite zahtjeve nadležnog ministarstva. Gledajući kroz Plan gospodarenja otpadom, od osobitog značaja su pitanja izbjegavanja nastajanja i smanjivanja količina i opasnih svojstava otpada te selekcije u odvojenom sakupljanju otpada. Za potrebe razvoja sustava edukacije i odnosa s javnošću Županija može koristiti vlastite resurse, ali i usluge nevladinog sektora te usluge tvrtki koje se usmjereno bave odnosima javnošću, marketingom, edukacijom i zaštitom okoliša. Imajući u vidu ukupnu problematiku gospodarenja otpadom na području Županije, odnosno različit stupanj razvijenosti sustava u gradovima/općinama, odnosno brojnost i različitost interesnih skupina, s aktivnostima treba započeti što prije, kako bi predmetna znanja i relevantne informacije bile pravovremeno proslijeđene, odnosno stvoreno pozitivno ozračje za sve ostale planirane aktivnosti u sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. 5.4. Odvojeno skupljanje otpada Polazište suvremenog gospodarenja otpadom je odvojeno prikupljanje otpada, i to na samom mjestu njegovog nastanka. Otpad koji nije izbjegnut odnosno nije iskorišten treba odvojeno odložiti i prikupiti. Cilj odvojenog skupljanja otpada je omogućiti gospodarenje tim otpadom, a u skladu sa odredbama Zakon o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04).

Do sada su kroz Pravilnike regulirani slijedeći načini postupanja s posebnim kategorijama otpada i to: - ambalažom i ambalažnim otpadom, - otpadnim gumama. Posebno će se kroz Pravilnike regulirati način postupanja s posebnim kategorijama otpada i to: - otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom, - vozilima kojima je istekao vijek trajanja,đotpadnim baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari, - infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova, - otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina i - otpadnim uljima. Donošenje Pravilnika u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Odvojeno se mogu sakupljati korisne tvari iz otpada (npr. papir, staklo, metali, biootpad i dr.) i štetne/opasne tvari (npr. baterije, Stranica 1806 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. akumulatori, stara ulja i masti, lijekovi, boje, lakovi i dr.), a namjenjuju se ponovnom korištenju ili organiziranom i sigurnom zbrinjavanju. Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvođača otpada) preduvjet je za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom, tj. postupaka kojima se otpadu daje nova vrijednost, primjerice: ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u energetske svrhe. Uvođenjem odvojenog skupljanja otpada smanjuje se količina ostatnog otpada koji se zbrinjava na odlagalištu otpada. Odvojeno skupljanje otpada mora biti odgovarajuće organizirano i u privredi te u domaćinstvima, ustanovama i institucijama, a u cilju stvaranja sekundarnih sirovina (papir, staklo i dr.), uštede energije i kapaciteta transporta i obrade, te posljedično smanjenje opasnosti za površinske i podzemne vode, te okoliš općenito.

Pojedine komponente otpada (staklo, PET, papir, metal i dr.) mogu se zasebno odlagati u kontejnere smještene na javnim površinama naselja, na tzv. zelenim otocima. Sustav zelenih otoka već postoji u Županiji. Radi boljeg funkcioniranja odvojenog skupljanja potrebno je kroz faznu realizaciju osigurati zelene otoke u naseljima na području Županije koje nemaju uspostavljen sustav zelenih otoka. Obzirom da je na snagu stupio Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, prodavatelji (trgovine na malo) dužni su preuzeti ambalažu za piće i napitke do deset ambalažnih jedinica. Isto tako Županija je sukladno Zakonu o otpadu odabrala koncesionara za obavljanje djelatnosti skupljanja ambalažnog otpada za područje gradova i općina Međimurske županije. Ovim Planom preporuča se zadržavanje postojećih zelenih otoka na području gradova/općina županije uz veću kontrolu od strane komunalnog redarstava sa svrhom održavanja reda i čistoće oko zelenih otoka koji su nastali zbog primjene gore navedenog Pravilnika. Sustav zelenih otoka organizira se ovisno o broju stanovnika i mogućnosti financiranja, a cilj je omogućiti svakodnevnu dostupnost zelenim otocima i time osigurati dnevno preuzimanje otpada za ponovnu uporabu ili reciklažu. Županijsko poglavarstvo Mjerama postupanja s ambalažnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/04) propisalo je da na svakih 400 stanovnika na području svake jedinice lokalne samouprave skupljač mora postaviti jedan zeleni otok (po jedan kontejner/spremnik za staklo, papir, plastičnu i metalnu ambalažu).

U međuvremenu donijet je novi Zakon o otpadu i Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, a donesene Mjere treba staviti izvan snage. Obzirom na novonastalu situaciju donošenjem Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, do kraja 2006. godine stručne službe Županije u suradnji s odabranim koncesionarom trebaju donijeti Pravilnik provedbe uspostave zelenih otoka sukladno slijedećim principima: - koncepcija izbora osnovnih materijala koji se prikupljaju, - kapacitet pojedinih spremnika, - izbor lokacija, - način i učestalost pražnjenja, - uklapanje u strukturu drugih aktivnosti glede cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Odvojeno odlaganje i prikupljanje pojedinih vrsta komunalnog otpada obavezno je na području cijele Županije, a biti će omogućeno kroz korištenje posebnih posuda i spremnika postavljenih na javne površine i u reciklažnim dvorištima. Sukladno zakonskim propisima za svaku pojedini vrstu otpada točno je određena veličina, vrsta i boja spremnika ili posuda sukladno posebnim propisima. Otpad treba odvojeno prikupljati i odložiti po vrstama u za to predviđene spremnike. U i uz spremnike za odvojeno prikupljanje otpada nikada ne odlagati ostali otpad. Županija treba podržati sve tvrtke i institucije koje dodatnim financiranjem i edukativno – promidžbenim akcijama pomažu odvojenom prikupljanju i recikliranju komunalnog otpada. Slika 8.: Prikaz spremnika/kontejnera za odvojeno odlaganje otpada unutar zelenih otoka ŽUTI SPREMNIK ZA PET AMBALAŽU u koji se mogu odlagati prazne boce od osvježavajućih pića (Studena, Studenac, Deit, Coca Cola i sl.), prazne boce prehrambenih tekućih proizvoda (ulja i sl.)

PLAVI SPREMNIK ZA OT- PADNI PAPIR u koji se mogu odlagati novine, časopisi, prospekti, katalozi, pisma, pisači papir, bilježnice, knjige, telefonski imenici, kartoni (bez dodatnih tvari), vrećice i vreće od papira SIVI SPREMNIK ZA METAL- NI OTPAD u koji se mogu odlagati prazne metalne doze -konzerve alkoholnih i bezalkoholnih pića, prazne konzerve prehrambenih proizvoda, metalne kraće cijevi, alat, čelične trake, metalni zatvarači i čepovi od boca i staklenki ZELENI SPREMNIK ZA OT- PADNO STAKLO u koji se mogu odlagati prazne staklenke i boce svih boja bez zatvaračai čepova CRVENI ZIDNI SPREMNIK ZA OTPADNE BATERIJE u koji se mogu odlagati obične baterije, baterije koje se dopunjuju (Ni-Ca) baterije, dugmaste baterije, baterije mobilnih telefona 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1807 Uz zelene otoke treba uspostaviti reciklažna dvorišta na području Županije. Zeleni otoci su jeftiniji i jednostavniji objekti od većih i skupljih reciklažnih dvorišta, koja su osnova sustava odvojenog skupljanja otpada. Reciklažna dvorišta su ograđeni i nadzirani objekti, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u kojima je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i razvrstavanje različitih vrsta otpada (uključujući i tekući otpad i ulja, akumulatore, opasni otpad iz kućanstva (pesticide, lijekove, razrjeđivače, boje, otapala i ostale kemikalije, električnu i elektroničku opremu i zeleni otpad). Okvirni optimalni ekonomski izračun pokazuju da bi reciklažna dvorišta trebalo locirati i izgraditi u većim središtima u Županiji. Za sada je izgradnja reciklažnog dvorišta u planu kroz II. fazu sanacije odlagališta “Totovec”. Za predmetno reciklažno dvorište izrađena je Studija o utjecaju na okoliš, a u postupku je ishođenje potrebne dokumentacije (lokacijska i građevinska dozvola). Prema idejnom rješenju zahvat predviđa privremeno skladištenje odvojeno skupljenog otpada, sortiranje komunalnog otpada uz naknadnu biološku obradu tj. stabilizaciju izdvojene biološke frakcije i kompostiranje odvojeno skupljenog biološkog otpada.

Glavni ciljevi izgradnje reciklažnog dvorišta su: - skupljanje potencijalno iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika, biološki otpad), - izdvojeno skupljanje opasnog otpada iz domaćinstva (baterije, akumulatori, otapala, lijekovi). Postupanje s otpadnim tvarima u reciklažnom dvorištu odvijat će se putem slijedećih operacija: - preuzimanje odvojeno skupljenih komponenti komunalnog otpada, - selektivno privremeno skladištenje odvojeno skupljenog otpada,đupućivanje preuzetog i uskladištenog otpada na daljnje postupanje obrađivaču otpada. Planom se predlaže izgradnja još jednog reciklažnog dvorišta za područje Donjeg Međimurja (područje Grada Preloga). Ukoliko se ukaže potreba, moguća je izgradnja manjih reciklažnih dvorišta u drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s sustavom gospodarenja otpadom i potrebama stanovništva. Sustav odvojenog sakupljanja otpada obuhvaća i odvojeno sakupljanje bio-otpada. To je jedan od preduvjeta za kompostiranje. Izdvajanjem biorazgradive komponente iz ukupnog otpada smanjila bi se količina plinova koja se oslobađa s odlagališta uslijed razgradnje otpada. Biootpad se može odvojeno skupljati kroz sustav posebnih posuda za stambene objekte (uz dolazak skupljača), što je prikladno za gusto naseljena urbana područja, zatim dovozom biootpada na središnja mjesta skupljanja (kompostane i reciklažna dvorišta). Isto tako postoji mogućnost organiziranih akcija javnog skupljanja zelenog otpada. Na području Županije zeleni otpad za sada se skuplja uglavnom putem organiziranih akcija javnog skupljanja.

Izgradnja postrojenja za kompostiranje biološkog otpada planirana je u okviru odlagališta Totovec, odnosno druge Slika 9.: Skladištenje metalnog otpada u krugu poduzeća Unimer d.o.o. Čakovec faze sanacije. Za sada se kompostiranje zelenog otpada vrši na lokaciji GKP Čakom d.o.o. Čakovec, Mihovljanska bb. Kao najpovoljniji proces budućeg postrojenja za kompostiranje biološkog otpada na lokaciji Totovec odabran je proces aerobne biološke obrade u hrpama, odnosno gredicama. Za predmetno postrojenje ocjenjena je Studija o utjecaju na okoliš i izdano rješenje, a u postupku je ishođenje potrebne dokumentacije (lokacijska, građevinska dozvola). U ostalim jedinicama lokalne samouprave na području županije skuplja se zeleni otpad u okviru organiziranih akcija skupljanja, odlaže na jednom mjestu, te se najčešće spaljuje kao “vuzmenka” uoči blagdana Uskrsa. Dio zelenog otpada odlaže se i na postojeća odlagališta u jedinicama lokalne samouprave. Plan gospodarenja podržava plan izgradnje kompostane na lokaciji Totovec, a za područje Međimurske županije predlaže centralizirano postrojenje za kompostiranje u okviru županijskog centra za gospodarenje otpadom. Odluka o načinu odvojenog skupljanja biootpada, opseg i organizaciju prepušta se gradovima i općinama, uz suradnju s Županijom. Za gospodarstvo Međimurske županije, u sustavu gospodarenja otpadom, važnu ulogu može imati burza otpada i sekundarnih sirovina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Hrvatska burza otpada je središte ponuda i potražnji svih vrsta otpada nastalih tijekom proizvodnje koje se međusobno povezuju ovisno o predmetu prijave. Organizirana je s ciljem povezivanja poslovnih partnera koji nude ili traže sve vrste korisnog otpada / sekundarnih sirovina koje se mogu iskoristiti kao ulazna sirovina za daljnju proizvodnju.

Osnovana je u Hrvatskoj gospodarskoj komori kao ekološki projekt i po svojoj funkciji je element ukupne državne strategije gospodarenja otpadom. Na odvojeno skupljanje otpada nadovezuje se izdvajanje problematičnih tvari tj. opasnog otpada koji nastaje u kućanstvima, ustanovama ili u industrijskim pogonima (nije rezultat njihove osnovne djelatnosti – nije njihov opasni otpad). Izdvajanje se može provoditi kod proizvođača otpada, kod skupljača (komunalna poduzeća, reciklažna dvorišta, ostali skupljači), kod obrađivača otpada te u okviru županijskog centra za gospodarenje otpadom. Problematične tvari izdvojene na mjestima njihovog odvojenog skupljanja ulaze u sustav postupanja s opasnim otpadom te se ovisno o vrsti i količini zbrinjavaju na prikladan način. Do kraja 2008. godine na cijelom području Županije treba uvesti sustav odvojenog skupljanja otpada, odnosno na optimalan način povezati mrežom zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, a do kraja 2012. povezati s centralnim reciklažnim prostorom s pratećim objektima i postrojenjem za kompostiranje u sastavu županijskog centra za gospodarenje otpadom. Treba spomenuti da na području Županije poduzeće “Unimer” d.o.o., Rudolfa Steinera 3, Čakovec, posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom izdanu temeljem Zakona otpadu za skupljanje i skladištenje neopasnog otpada čija se svojstva mogu iskoristiti. Slika 10.: Skladištenje papirnatog otpada u krugu poduzeća “Unimer” d.o.o. Čakovec Stranica 1808 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006.

Na području županije djeluje i Tehnix d.o.o., Braće Radića bb, Donji Kraljevec, vodeće poduzeće u ovom dijelu Europe za projektiranje, proizvodnju, servisiranje strojeva i opreme koji su u funkciji zaštite okoliša. Proizvodni program poduzeća sadrži široku lepezu proizvoda i usluga, poduzeće proizvodi i servisira slijedeće strojeve i opremu za zaštitu okoliša: - opremu za komunalnu tehnologiju – preskontejneri od 5, 10, 20 i 32 m3, nadogradnja komunalnih vozila, cisterne, rolokontejneri, komunalni kontejneri 5,7, 10 m3 i komunalna oprema, - strojevi za reciklažu otpada – preše za baliranje vertikalne 10, 15 i 20 t, horizontalne 25 i 50 t, automatska preša balirka od 50 t s kompletnom automatikom, strojevi za reciklažu, reciklažna dvorišta s kompletnom opremom, prihvatni zeleni otoci, tvornice za reciklažu komunalnog otpada i sortirnice, kompostane, Slika 11.: - eko kontejneri za zapaljive i opasne tvari – eko kontejneri, mobilna ekološka spremišta, eko kontejneri za stare akumulatore, filtere, krpe i medicinski otpad, kontejneri za tekućine i kemikalije, eko tankvane, uskladištenje bačvi, spremišta zapaljivih tekućina, protupožarna zaštita. Tehnixovim asortimanom kontejnera zbrinjavaju se sve vrste otpada, od komunalnog otpada, otpadnog stakla, starih baterija, zauljenih krpa, fluorescentnih cijevi, medicinskog otpada te sprječavanja širenja neugodnih mirisa i raznih bakterija. Preskontejnerima se smanjuje volumen otpada i u isto vrijeme reserećuju odlagališta. Prešama za baliranje ne samo da se smanjuje volumen otpada nego i omogućava jednostavno i lako manevriranje (vezanje bala žicom sprječava rasipavanje otpada). Sjeckalica granja za kompostiranje vrlo je važna i korisna za domaćinstva, a ujedno i za vrtne površine.

Dio asortimana tvrtke Tehnix d.o.o. Donji Kraljevec (www.tehnix.hr) Kontejner za stare akumulatore 3 Drobilica pet ambalaže Tehnix Tip 500 Komunalni kontejner 5 m , U okviru uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Županije te uspostave županijskog centra za gospodarenje otpadom koristiti znanje, tehnologiju i ostale kapacitet gore navedenih poduzeća, kao i ostalih koji djeluju na području županije, a nisu ovdje spomenuti. 5.5. Skupljanje i prijevoz otpada U Međimurskoj županiji uključenost kućanstava u organizirano sakupljanje komunalnog otpada iznosi 66 %. zatvorena izvedba U sljedećem petogodišnjem razdoblju postotak uključenost stanovništva/kućanstava u organizirano skupljanje komunalnog otpada treba iznositi 100 %. Osim na povećanju uključenja treba raditi na načinu i kvaliteti provedbe skupljanja, a koji se trenutno bitno razlikuju između pojedinih gradova i općina. Sustavi se moraju unaprjeđivati i ujednačavati standardom i opremom na cijelom području Županije, a to je moguće postići i propisivanjem standarda. Minimalni standard: 1x tjedno odvoz komunalnog otpada uz obavezno odvojeno skupljanje (poželjno postupno smanjiti na 1x u dva tjedna) NAČIN SKUPLJANJA Min.4 x godišnje skupljanje glomaznog otpada Min. 2 x godišnje skupljanje zelenog otpada SKUPLJANJE kante 120 l, kontejneri 1100 l, uz mogućnost dodatnog odlaganja u vreće koncesionara/skupljača korištenje specijalnih vozila – vozila za rad s kantama, vozila s zadnjim utovarom s opremom za TRANSPORT podizanje kontejnera obavezno odvojeno skupljanje u spremnike/kontejnere na javnim površinama – plavi spremnici volumena 2 m3 3 3 za otpadni papir, žuti spremnici volumena 2 m za pet ambalažu, sivi spremnici volumena 2 m za ZELENI OTOCI 3 metalni otpad (moguća kombinacija žutih i sivih spremnika), zeleni spremnik volumena 2 m za otpadno staklo, crveni zidni spremnik za otpadne baterije RECIKLAŽNO ograđeno, nadzirano 24 sata, opremljeno sustavom za zaštitu okoliša, mogućnost preuzimanja odvojeno DVORIŠTE skupljenog otpada iz kućanstava, razvrstavanje različitih vrsta otpada Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:

- troškove odvojenog skupljanja otpada, - troškove prijevoza otpada, - troškove drugih mjera gospodarenja koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada, TROŠKOVI - procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odložila izvan odlagališta otpada, - troškove odlaganja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i gradnje građevina za odlaganje otpada, troškove rada odlagališta te procjenu troškova zatvaranja odlagališta, njegovog naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće. 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1809 Sukladno Pravilniku o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, vlasnik ili nositelj drugih stvarnih prava na građevini namijenjenoj zbrinjavanju otpada obavezan je svaki mjesec uplaćivati naknadu koju rješenjem utvrđuje upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove zaštite okoliša. Naknada vlasnicima nekretnina: Pravo na umanjenu tržišnu vrijednost nekretnine vlasnik nekretnine ima pod uvjetom da je nekretninu stekao prije početka gradnje odnosno sanacije ili rekonstrukcije građevine namijenjene zbrinjavanju otpada, da je ista zakonito izgrađena i da se nalazi na udaljenosti do 500 m od građevine namijenjene zbrinjavanju otpada. Pod nekretninom podrazumijeva se stambena ili stambeno-poslovna građevina Naknada jedinicama lokalne samouprave:

Jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi građevina namijenjena zbrinjavanju otpada imaju pravo na novčanu naknadu. Obveznici plaćanja naknade su jedinice lokalne samouprave koje koriste građevinu namijenjenu zbrinjavanju otpada na području druge jedinice lokalne samouprave. Naknada iznosi 30 % iznosa po toni zbrinutog otpada. Jedinica lokalne samouprave može svojom odlukom u cijelosti ili djelomično osloboditi druge jedinice lokalne samouprave od plaćanja naknade. Jedinica lokalne samouprave u provedbi odredbi iz ovog članka ugovorom s drugom jedinicom lokane samouprave uređuje međusobne odnose. Komunalna djelatnost prijevoza otpada ima vrlo važnu ulogu u sustavu gospodarenja otpadom. Općenito, ukupna potreba za prijevozom otpada će provedbom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kakav je uspostavljen Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, znatno porasti, a to će se vjerojatno dogoditi i u Županiji. Planom se predlaže da sakupljanje i prijevoz otpada ostaju u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (gradova i općina), tj. postojećih komunalnih poduzeća u vlasništvu tih gradova i općina, odnosno poduzeća koja od općina/ gradova dobiju koncesiju za sakupljanje i odvoz otpada. Pri tome, gradovi i općine moraju značajnije utjecati na poboljšanje kvalitete skupljanja i odvoza otpada, koja ovisi o veličini/opremljenosti poduzeća koje obavlja aktivnost, a koncesionari moraju pružiti propisanu uslugu kvalitetom specijaliziranih vozila, posuda i opreme.

To se može postići povezivanjem poduzeća za postupanje s otpadom kroz koordiniranu suradnju skupljanja otpada na područjima pojedinih općina i gradova ili udruživanjem više poduzeća u jedno poduzeće. Apelira se na udruživanje komunalnih poduzeća s područja Županije te zajednički nastup u okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Županije. Cilj je omogućiti kvalitetnije i racionalnije obavljanje usluga skupljanja otpada i prijevoza do buduće lokacije centra za gospodarenje otpadom, bilo da se radi o županijskom ili regionalnom centru. Gospodarska djelatnost skupljanja i prijevoza opasnog otpada u nadležnosti je države. Nadležno Ministarstvo zašite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva posjeduje informacije o tvrtkama registriranim za postupanje s otpadom. Neovisno o sjedištu tvrtke, kao i o lokacijama proizvođača i obrađivača opasnog otpada, sve tvrtke mogu djelovati na čitavom području Republike Hrvatske, tako i na području Međimurske županije. 5.6. Skladištenje otpada Prema Zakonu o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04) skladištenje otpada jest privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada – skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja. Skladištenje otpada je najčešće povezano za proizvodni otpad (neopasni i opasni) koji se prije otpreme na obradu ili odlaganje privremeno zadržava, tj. skladišti najčešće kod gospodarskih subjekata (proizvođača otpada) ili kod obrađivača otpada. Proizvođač otpada namijenjenog oporabi ili zbrinjavanju može vlastiti proizvedeni otpad privremeno skladištiti na za to namijenjenom prostoru unutar svojeg poslovnog prostora, najduže godinu dana računajući od dana proizvodnje toga otpada. Ako ne postoje mogućnosti za oporabu ili zbrinjavanje vlastitoga proizvedenog otpada u roku od godine dana, proizvođač otpada, uz uvjete propisane Zakonom, može taj otpad privremeno skladištiti najduže do tri godine računajući od dana proizvodnje otpada. Za skladištenje proizvođačje obvezan pribaviti suglasnost Ministarstva.

Do usklađivanja pratećih i provedbenih dokumenata s novim Zakonom kojima će se odrediti uvjeti za mjesta i način privremenog skladištenja otpada, na snazi je Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (“Narodne novine”, broj 32/98) kojom su određeni uvjeti o tehničkotehnološkoj opremljenosti prostora, opreme i građevina za skladištenje opasnog otpada (a također i građevina za obrađivanje i odlaganje opasnog otpada). Nešto jednostavnije uvjete za otpad općenito, propisuje Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (“Narodne novine”, broj123/97). Uvjeti skladištenja iz pravilnika odnose se i na spremnike i kontejnere za otpad, kao i na reciklažna dvorišta (kao prostor za privremeno, kratkotrajno odlaganje otpada). Za sada ne postoje detaljne smjernice, odnosno kriteriji za izbor lokacija građevina za skladištenje opasnog otpada te za građevine za obrađivanje ili odlaganje opasnog otpada. Obzirom da je država odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom, ovim Planom predlaže se da u sklopu županijskog centra za gospodarenje otpadom bude smješteno i županijsko sabirno mjesto za opasni otpad, sukladno svim propisima koji su doneseni, odnosno koji će biti doneseni po pitanju skladištenja opasnog otpada. Ukoliko se realizira regionalni centar za gospodarenje otpadom za područje četiri županije Sjeverozapadne Hrvatske, Plan predlaže da se lokacija “Totovec” prenamjeni u centar za gospodarenje otpadom gdje će se predobrađivati i obrađivati komunalni i neopasni proizvodni otpad te koji će funkcionirati kao pretovarna stanica na putu otpada prema regionalnom odlagalištu za sjeverozapadnu Hrvatsku.