Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

Svjetska iskustva pokazuju da vozila za skupljanje otpada imaju racionalni radijus kretanja do 35 km i za veće udaljenosti predviđa se izgradnja pretovarnih stanica. Primarni razlog za to je smanjenje troškova prijevoza otpada do regionalnog centra za gospodarenje otpadom, odnosno u slučaju Međimurske županije, regionalni centar bi služio samo za odlaganje otpada s područja županije. Pretovarna stanica uključuje i smanjenje vremena skupljanja otpada te smanjenje potrošnje goriva i troškova održavanja vozila, a posljedično se smanjuje i ukupni promet te ispuštanje štetnih plinova u zrak. Za pretovarnu stanicu najbolje je odabrati postojeće odlagalište, koje se po sanaciji prenamjeni te time Stranica 1810 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. postaje novi prostorni potencijal koji se može prilagoditi selektivnijem postupanju s otpadom. Pretovarna stanica omogućuje selekciju otpada prije zbrinjavanja (identificiranje odvajanje reciklažnog otpada) i privremeno skladištenje izdvojeno skupljenih vrsta otpada. Pretovarna stanica bit će namijenjena i za javnu upotrebu, odnosno građani ćei sami moći dovoziti otpad. U okviru pretovarne stanice moguća su i postrojenja za obradu otpada, postrojenja za kompostiranje biološkog otpada, reciklažno dvorište i ostali sadržaji koji spadaju u centrar za gospodarenje otpadom. Otpad koji je namijenjen odlaganju u kontejnerima se transportira na centralo regionalno odlagalište. Obzirom da zakonska legislativa Republike Hrvatske ne propisuje kriterije za odabir pretovarnih stanica, te kako nije izvjesno vrijeme u kojem će doći do realizacije Regionalnog odlagališta za Sjeverozapadnu Hrvatsku, može se pretpostaviti da će na pretovarnoj stanici nakon tehnološke obrade prihvaćenog otpada ostati određena količina otpada koju treba naknadno zbrinuti u okviru regionalnog ili županijskog centra za gospodarenje otpadom.

5.7. Obrada otpada Obrada otpada važan je element sustava gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji. Prema Zakonu o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04) obrada otpada podrazumijeva postupke kojima se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada. Vezano za komunalni otpad, jedan od ciljeva cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom je smanjiti ukupnu količinu komunalnog otpada, te smanjiti udjel organskog otpada u komunalnom otpadu koji se zbrinjava odlaganjem na odlagališta, a u skladu sa zahtjevima Europske direktive. Stoga se u sklopu županijskog centra za gospodarenje otpadom predviđa mehaničko biološka obrada otpada i kompostiranje biootpada. Kako je za dobivanje kvalitetnog biokomposta koji će zadovoljavati uvjete njegovog kasnijeg iskorištavanja izuzetno važna kvaliteta i čistoća sirovine – biootpada, to je preduvjet za takvu biološku obradu organizacija sustava odvojenog prikupljanja biootpada. Način te organizacija i opseg/obuhvat prikupljanja u nadležnosti je gradova i općina, kao što je to većnavedeno u prethodnim poglavljima. Za određene vrste otpada koriste se različiti postupci obrade s ciljem da se potpuno izbjegne ili što je moguće više smanji odlaganje otpada. Budući da je u zakonski propisano gospodarenje otpadom potrebno uložiti velika financijska sredstva, treba težiti da otpada bude manje po količini i po volumenu s jedne strane, a s druge strane da se, zbog ograničenosti energije i sirovina, iz otpada iskoristi sve što je ekonomski isplativo. U tu svrhu razvili su se u svijetu različiti postupci i tehnologije za obradu.

Odlaganje je najstarija od svih metoda obrade otpada. Pretpostavlja postojanje sanitarne deponije izgrađene prema svim važećim europskim normama zaštite okoliša. Spaljivanje otpada prokušana je metoda već dugi niz godina i u zapadnoj je Europi do sada bila vrlo zastupljena. Zahtjeva vrlo visoku investiciju, a osim toga zahtijeva i kritičnu masu otpada, odnosno postojanje veće količine ulaznog otpada pa je za područja kao što je Županija u potpunosti neadekvatno. Važno je napomenuti da se više ni u Europi ne grade spalionice za kompletan otpad jer je se uvidjelo da je besmisleno spaljivati biorazgradivi dio (vodu), inertni dio, metale i ostale frakcije komunalnog otpada koje je tehnički jednostavno i financijski puno isplativije izdvojiti prije spaljivanja, te na taj način povećati kaloričnu moć(kvalitetu energenata) dijela otpada za spaljivanje i smanjiti dio pepela koji neminovno ostaje nakon spaljivanja. Dakle, postrojenja za termičku obradu otpada koja se danas grade u Zapadnoj Europi su zapravo energane na otpad, odnosno njegov gorivi dio (RDF) i kao produkt spaljivanja dobiva se električna energija, topla voda te industrijska para. Kompostiranje se odnosi na biorazgradivi dio komunanog otpada i za proizvodnju relativno kvalitetnog komposta pretpostavlja odvojeno skupljanje tog dijela otpada. Zahtijeva relativno visoku investiciju s obzirom na rezultate koje daje. Vrlo je teško garantirati kvalitetan kompost tretirajući samo biorazgradivi otpad (kuhinjski otpad) zbog nemogućnosti potpune kontrole ulaznog materijala.

Tijekom devedesetih godina postupno je za takav “Kompost” proizveden iz otpada gotovo u potpunosti nestao tržišni interes te se sve više razmišlja o upotrebi istog prvenstveno za rekultiviranje ili samo dnevno prekrivanje odlagališta. Mehaničko-biološka obrada otpada u posljednje se vrijeme sve češće koristi kao alternativni i jeftiniji postupak obrade otpada u odnosu na termičku obradu. Do sada je razvijen veliki broj varijanti mehaničko-biološke obrade, tako da se pod tim pojmom obuhvaćaju postrojenja s velikim razlikama u tehničkoj opremljenosti i uvjetima rada. Mehaničko-biološka obrada otpada je zapravo kombinirani postupak koji započinje razvrstavanjem otpada na pojedine dijelove koji se izravno recikliraju (željezni i obojeni metali), te na krupniju i sitniju frakciju. Sitnija se frakcija zatim obrađuje biološkim postupcima u svrhu inertiziranja i koristi za prekrivanje ili punjenje odlagališta. Krupnija se frakcija najčešće koristi kao gorivo iz otpada, odnosno termički se iskorištava u postojećim postrojenjima (cementare, visoke peći, ciglane) ili u posebnim postrojenjima kao što su spalionice otpada. Suvremeni mehaničko-biološki postupci obrade ostatnog otpada potpuno su zatvoreni, te opremljeni uređajima za čišćenje plinova i otpadnih voda. Ti su postupci automatski vođeni i u cijelosti nadzirani. U svijetu se primjenjuje oko 17 varijanti mehaničkobiološke obrade od kojih se ističu slijedeće: 1. Mehaničko biološki tretman (MBT) -skupljeni otpad ulazi i drobi se na granulaciju 25 i 35 mm, potom se u kaskadnom mlinu vrši prva separacija, a zatim u zatvorenom prostoru slijedi postupna separacija iz koje izlaze frakcije metala, stakla, energetski vrijedni materijal i biološka frakcija. Biološka se frakcija može usmjeravati u proizvodnju bio-plina, komposta ili u sintetski KDV proces.

KDV -Katalitička obrada termički vrijednih i bioloških frakcija postupkom KDV u sintetsko dizel gorivo predstavlja inovativno rješenje. Oba su sustava povezana time što se iz mehaničko biološkog procesa sva energetski vrijedna masa usmjerava u katalitičku sintezu patentiranu pod imenom KDV. Sustavi su razvijeni u Njemačkoj i zaštićeni su patentnim pravom. 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1811 Oba sustava imaju certifikat EU koje jamče da ni na koji način ne zagađuju okoliš, ni u kojoj fazi postupka, te su kao integralni sustav jedinstveni na svijetu. Prednost sistema je što se sav komunalni i gospodarski otpad u cijelosti i konačno obrađuje, bez dodavanja energije, ostatak je minimalan, neutralan i ne onečišćuje okoliš, obzirom da procesi MBT i KDV ne proizvode emisije u zrak i vode, s ostatnim otpadom u količini od 4 – 8 %. 2. Mehaničko-biološka obrada (MBO) postupak je obrade kompletnog komunalnog, neiskoristivog neopasnog industrijskog otpada s ciljem da se, uz optimalne ekološke gospodarske odrednice, minimizira potencijal otpada koji se mora odložiti, odnosno potpuno napusti tehnika odlaganja. Ova tehnologija ne zahtijeva visoki stupanj primarne selekcije (odvojeno sakupljanje otpada), ali je niti ne isključuje, dakle fleksibilna tehnologija koja je prilagođena postupnom razvoju primarne selekcije. Metoda se temelji na automatskoj mehaničkoj selekciji gorivog i biorazgradivog dijela otpada: gorivi dio otpada daljnjim se tretmanom priređuje za spaljivanje i može se energetski oporabiti -reciklirati u postrojenjima koja su dislocirana, a biorazgradivi dio se biostabilizira, odnosno ubrzanom autofermentacijom se suši i higijenizira, te se kao takav, inertan i bez ikakvih neugodnih mirisa odlaže na deponij. Gorivi se dio u zadnjih desetak godina s izuzetnim rezultatima spaljuje kao alternativni energent u cementarama. Druga je mogućnost da se u kontroliranu bioreaktorsko odlagalište odlaže energetski obnovivi ostatak otpada koji je bioosušen i djelomično stabiliziran. Za razliku od standardnog odlagališta gdje se bio-plin stvara nekontrolirano i nemoguće ga je u potpunosti koristiti, u bioreaktorskom odlagalištu kontroliraju se svi parametri važni za proizvodnju bioplina i na taj se način osiguravaju optimalni uvjeti za njegovu proizvodnju.

Na području Županije kroz drugu fazu sanacije odlagališta “Totovec” izgradit će se sustav za prihvat i obradu otpada. Sustav se sastoji od reciklažnog dvorišta, postrojenja za mehaničko biološku obradu komunalnog otpada (MBO) i postrojenja za biološku obradu (kompostiranje) biološkog otpada. Ukoliko se u međuvremenu iznađu nova rješenja po pitanju obrade komunalnog otpada za područje Županije, ovaj Plan podliježe reviziji i promjenama. Isto je potrebno provesti i kroz županijski prostorni plan. Sve metode obrade otpada uvijek imaju ostatak nakon obrade koji je potrebno negdje zbirnuti i odložiti pa je nužno da postoji mjesto za odlagalište. 5.8. Odlaganje otpada Odlaganje otpada jedna je u nizu, i u konačnici neizbježna djelatnost postupanja s otpadom. Riječje o zbrinjavanju otpada kroz trajno odlaganje otpada na građevinu za tu namjenu – odlagalište. Međimurska županija opredijelila se je za prikupljanje i odlaganje otpada u sklopu Regionalnog centra van prostora Međimurske županije, odnosno privremenog županijskog centra na lokaciji Totovec ili novog na lokaciji Pustošija. Prema važećem Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom (“Narodne novine”, broj 123/97, 112/01) odlagališta se razvrstavaju u I. i II. kategoriju prema vrstama otpada za čije su odlaganje namijenjena: komunalni otpad, na odlagalište I kategorije ili tehnološki otpad, na odlagalište otpada I. odnosno II. kategorije ovisno o sastavu eluata. Pravilnik određuje uvjete tehničko-tehnološke opremljenosti prostora, opreme i građevina odlagališta otpada, kategorije odlagališta, tehničke uvjete gradnje, način rada i zatvaranja odlagališta, no ne donosi nikakve izravne smjernice za lociranje tih objekata u prostoru. (Pravilnik, i u njemu propisani uvjeti, ne odnose se na odlaganje opasnog otpada, jer je za opasni otpad važeći Pravilnik o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, “Narodne novine”, broj 32/98 ).

Na području Županije osim odlagališta Totovec (koje ima ograničeni rok korištenja), nijedno odlagalište ne zadovoljava uvjete iz navedenog Pravilnika te ih treba sanirati i zatvoriti, a sve to mora biti usklađeno s aktivnostima izgradnje regionalnog/županijskog centra za gospodarenje otpadom. U prijelaznom razdoblju lokacija Totovec postaje privremeni županijski centar za gospodarenje otpadom s ograničenim rokom korištenja po pitanju samog prostora za odlaganje. Ukoliko se realizira regionalni centar za gospodarenje otpadom za Sjeverozapadnu Hrvatsku, lokacija Totovec prenamijeniti će se u centar za gospodarenje otpadom, gdje će se predobrađivati i obrađivati komunalni i neopasni proizvodni otpad, te će funkcionirati kao pretovarna stanica, bez prostora za odlaganje. Otpad s područja Županije u tom se slučaju odlaže na regionalno odlagalište. Obzirom da je izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom za područje Sjeverozapadne Hrvatske još uvijek neizvjesna, Plan predlaže izgradnju županijskog centra za gospodarenje otpadom. Prostornim planom Međimurske županije predložena je lokacija Pustošija kao sanitarno odlagalište. Kriteriji za odabir lokacije odlagališta temeljeni su na Geološkoj i hidrogeološkoj studiji, zaštitnim zonama naselja i ravnomjernoj dostupnosti svih naselja odlagalištu. Obzirom na navedene činjenice po pitanju regionalnog centra i ograničenog korištenja odlagališta Totovec, potrebno je predmetnu lokaciju Pustošija prenamijeniti u županijski centar za gospodarenje otpadom, sa svim pratećim sadržajima za skupljanje, skladištenje i obrađivanje otpada. U tom smislu iskoristiti postojeća postrojenja s lokacije Totovec, kao i svu postojeću infrastrukturu, ljudske potencijale i znanje na području županije.

Ako se iznađu i odaberu nova prihvatljiva rješenja, a da su u skladu s zakonskom regulativom, ovaj Plan podliježe reviziji i dopunama. Prema Strategiji gospodarenja otpadom, da bi se ekonomski opravdala investicija u centar za gospodarenje otpadom, minimalna količina otpada koju bi odlagalište trebalo primiti kroz pretpostavljeni životni vijek od 20 godina bila bi do 500.000 tona otpada (to je za odlagalište veličine oko 10 ha). Taj uvjet, odnosno godišnju količinu komunalnog otpada od 20.000 do 25.000 t/god ne proizvodi nijedan grad niti ijedna općina, već Županija u cjelini. Upravo iz tog razloga ovim se Planom, a u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom RH, uspostavlja i potiče suradnja gradova i općina Županije, kako bi uz pomoć- Županije, dogovorili zajedničku strategiju o postupanju s komunalnim i proizvodnim otpadom. Radom zajedničkog centra 24 h dnevno, 300 dana u godini postiže se visoka iskorištenost ukupnog ulaganja što rezultira znatno nižom prodajnom cijenom usluge. Stranica 1812 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. 5.9. Opis županijskog centra za gospodarenje otpadom Uspostava županijskog centra za gospodarenje otpadom krajnji je cilj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Cilj je u sklopu županijskog centra za gospodarenje otpadom omogućiti sortiranje i razdvajanje komunalnog otpada, iskorištavanje vrijednih sastojaka otpada (reciklaža), obradu komunalnog otpada, biološku obradu otpada (kompostiranje) te odlaganje ostatnog dijela komunalnog otpada (nakon obrade) i odlaganje neopasnog otpada. Ukoliko se realizira regionalni centar za gospodarenje otpadom za Sjeverozapadnu Hrvatsku Plan predlaže da se odlaganje ostatnog dijela komunalnog otpada i odlaganje neopasnog otpada obavlja u sklopu regionalnog centra.

U nastavku se daju prijedlozi mogućih rješenja i sadržaja županijskog centra za gospodarenje otpadom. Sadržaj i elementi te aktivnosti u sklopu županijskog centra za gospodarenje otpadom predmet su idejnog rješenja i ostale prateće dokumentacije koja će se izrađivati za potrebe izgradnje objekta, a u skladu sa relevantnom zakonskom regulativom. U županijskom centru za gospodarenje otpadom predviđa se: - prihvat sortiranog i nesortiranog otpada - obrada otpada (mehaničko-biološka obrada, kompostana za biološku obradu) - obrada glomaznog otpada - reciklažno dvorište - sabirno mjesto za opasni otpad - odlaganje ostatnog komunalnog i neopasnog otpada (ukoliko se ne realizira projekt regionalnog centra za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske) - kompostiranje - obrada tekućih i plinovitih ostataka na odgovarajućim instalacijama - monitoring (praćenje stanja okoliša) Objekt koji će prvi funkcionirati, bilo da se radi o regionalnom, odnosno županijskom centru za gospodarenje otpadom, a ujedno i najzahtjevniji, je odlagalište komunalnog i neopasnog otpada. Na odlagališnom prostoru će se odvojeno odlagati ostatni komunalni otpad i neopasni otpad. Odlagališni prostor mora biti izgrađen u skladu sa zahtjevima zakonske regulative, te uz primjenu i poštivanje mjera zaštite okoliša. Projekt odlagališta minimalno obuhvaća: - sustav brtvljenja (gornji i donji brtveni slojevi), - skupljanje i obradu odlagališnih plinova, - skupljanje i obradu procjednih voda, - upravljanje oborinskim (slivnim) vodama, - upravljanje sanitarnim vodama, - infrastrukturu i prateće objekte, - monitoring okoliša, - rekultivaciju.

Prioritet županijskog centra za gospodarenje otpadom mora biti zaštita i očuvanje kakvoće okoliša. U tom smislu bit će potrebno izraditi program praćenja kakvoće pojedinih sastavnica okoliša, monitoring okoliša tj. sustavni nadzor nad potencijalnim utjecajima takvog objekta na okoliš, a sve u skladu s predmetnom regulativnom. Pozornost se posebno usmjerava na sljedeće teme: - utjecaj na tlo i uporabu tla (zauzetost prostora, praćenje kakvoće tla, onečišćenja tla), - postupanje s otpadom (dovoz, prihvat, obrada, odlaganje), - utjecaj na vode (karakteristike otpadnih voda, utjecaj na prijamnike, praćenje kakvoće podzemnih i površinskih voda), - ispuštanje onečiščujućih tvari u zrak (kontrola emisije stakleničkih plinova, praćenje pokazatelja kakvoće zraka, praćenje meteoroloških pokazatelja), - praćenje buke, - utjecaj na floru i faunu, - ekološka nesreća. Projekt izgradnje centra za gospodarenje otpadom je složen, a zahtijevat će postupnu, etapnu realizaciju u kojoj će prva etapa uključivati izgradnju odlagališnog prostora (ukoliko se ne realizira regionalni centar za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske) uz osnovne, infrastrukturne prateće sadržaje. Svaki od predloženih sadržaja u sklopu centra za gospodarenje otpadom mora biti predmet idejnog rješenja i detaljnog elaborata. Predložena etapna realizacija centra za gospodarenje otpadom trenutno se provodi na lokaciji Totovec, gdje se uz izgradnju pratećih sadržaja (postrojenje za mehaničko biološku obradu, postrojenje za kompostiranje biološkog otpada, reciklažno dvorište), provodi sanacija odlagališta uz odlaganje novog obrađenog otpada uz provedbu svih ostalih sadržaja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (smanjivanje količina otpada, odvojeno skupljanje i dr.).

5.10. Prijedlog rješavanja problema odlagališta Osnovni problem koji se nameće nakon analize odlagališta na području Županije i preporuke za sanaciju sadržan je u dilemi da li uopće govoriti o odlagalištima kada imamo odloženo nekoliko desetaka tisuća tona otpada ili jednostavno o onečišćenom prostoru. Pitanje koje se logično postavlja je pitanje zašto tolika briga o tome kad razvijene države drže da se radi o marginalnom problemu po tako maloj količini onečišćenog prostora. Stoga, kad su u pitanju odlagališta otpada na prostoru Županije, možemo reći da se radi o malim odlagalištima s određenim niskim utjecajem na okoliš, a praksa ukazuje na to da se ista saniraju prekrivanjem. Navedeno osim što poboljšava kakvoću okoliša također je i ekonomski najracionalnije rješenje. Stoji zaključak da su odlagališta na području Županije (osim odlagališta Totovec) neuređena i ne zadovoljavaju osnovne propisane uvjete za rad. Stoga ih odmah treba zatvoriti i sanirati, a odlaganje nastaviti na privremenom odlagalištu “Totovec”. Neadekvatno odlaganje otpada ugrožava sve sastavnice okoliša na području Županije, a to znači tlo, vodu i zrak, a pri tome nisu zanemarivi ni nepovoljni estetski efekti. Pretpostavlja se da eventualni kontakt podzemne vode s odloženim otpadom, budući da se radi o velikom bazenu podzemne vode i maloj količini otpada, neće utjecati na 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1813 njenu organsku kontaminaciju (moguća su periodična manja onečišćenja fizičke prirode, koja se prirodno saniraju – boja, mutnoća). Procjedne vode nastaju kada oborinska voda tijekom padalina dolazi u kontakt s otpadom i onečišćuje se organskim i anorganskim komponentama iz odloženog otpada. Sastav procjednih voda ovisan je prvenstveno o svojstvima odloženog otpada, a količina nastale procjedne vode ovisna je o količini oborina te faktorima evapotranspiracije, apsorpcije te stupnju razgradnje otpada u odlagalištu.

Izgradnjom gornjeg brtvenog sloja u čijoj će se strukturi nalaziti i drenažni sustavi za prikupljanje oborinskih voda spriječit će se infiltracija u tijelo odlagališta odnosno dalje u podzemlje. Obzirom da odlagališta na području županije nemaju donji i gornji brtveni sloj odnosno instalirane sustave prikupljanja i obrade procjednih voda, stoga su potencijalni zagađivači prostora. Dosadašnji rezultati istražnih radova provedenih za potrebe studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta na području Županije upućuju na činjenicu da zapravo procjeđivanja odnosno stvaranja procjedne vode s visokim sadržajem organskih onečišćenja nema. Kod odlagališta Gorice (Prelog) koncentracija NH4+ parametra zapravo je ispod granice detekcije. Ovaj parametar je dobar indikator fermentacije (raspadanja) otpada. Budući da je izuzetno nizak, može se zaključiti kako zapravo većih mikrobioloških procesa razgradnje u tijelu odlagališta nema. Obzirom da se odlagalište Gorice nalazi u trećoj vodozaštitnoj zoni, važno je spomenuti da je na vodocrpilištu Prelog izmjerena vrijednost TOC parametra oko 1 mg/L, a amonijak je bio ispod granice detekcije (< 0,02 mg/L). Drugi problem koji se pojavljuje kod nesaniranih odlagališta je taj da takva odlagališta imaju potencijalno negativan učinak na kakvoću zraka, što je rezultat nekontroliranih emisija stakleničnog plina metana i ostalih štetnih spojeva. Nekontrolirana emisija odlagališnog plina pogoduje nastanku požara. Pojava neugodnih mirisa leži u činjenici da je u tijelu odlagališta prisutna djelomična mikrobiološka razgradnja organske faze pri čemu se javlja povećani sadržaj organskih estera. Obzirom da na odlagalištima nisu formirani niti aktivni niti pasivni sustavi otplinjavanja, emisija se potencijalno odvija preko cijele odlagališne površine. Sanacijom odlagališta koja podrazumijeva izvedbu završnog brtvenog sloja, i otplinjavanje navedeno se eliminira, jer se nakon sanacije stvaraju uvjeti za odvijanje procesa u anaerobnim uvjetima, gdje navedeni problemi ne postoje Iz opisanih utjecaja neuređenih odlagališta vidljiva je nužnost sanacije kako bi se spriječilo potencijalno onečišćenje podzemnih voda, zatim opasnost od nastanka požara i eksplozija odlagališnog plina, nastajanje i razvoj zaraznih bolesti na mjestu odlaganja otpada te njihov prijenos insektima, glodavcima i drugim prenositeljima na šire područje.

Dominantni problem po (bliži) okoliš koji se javlja kod površina onečišćenih otpadom na području Županije je svakako opasnost od onečišćenja podzemlja procjednim vodama, onečišćenje tla te onečišćenje zraka neugodnim mirisima i toksičnim komponentama. Odabir mjera za svako pojedino odlagalište određuje se na temelju određenog opsega istraživanja provedenih na odlagalištima i predmet su Studija o utjecaju na okoliš sanacije (SUO) i zatvaranja odlagališta, odnosno sanacije uz plan nastavka rada odlagališta te ostale tehničke dokumentacije (idejno rješenje, plan zatvaranja). Obaveza izrade SUO postoji temeljem članka 3. Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (“Narodne novine”, broj 59/00, 136/04, 85/06). Sanacijom prostora odlagališta omogućit će se potencijalni razvoj određenih sadržaja sukladno odredbama postojeće prostorno-planske dokumentacije. Stoga gradovi i općine trebaju u suradnji sa Županijom organizirati i provoditi postupnu sanaciju i zatvaranje, te rekultivaciju odlagališta. Određene aktivnosti i planovi su veću tijeku. Aktualna je pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji temeljem natječaja sudjeluje u dijelu financiranja troškova sanacije odlagališta. Tablica 16.:Popis JLS kojima su odobrena sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost PROCIJENJENI JLS ODLAGALIŠTE UKUPNI IZNOS INVESTICIJE (KN) Čakovec Totovec 40.000.000,00 Dekanovec Malinščak 200.000,00 Donja Donja Dubrava 5.625.872,00 Dubrava Prelog Gorice 7.660.000,00 Postoje tri pristupa sanaciji:

1. premještanje ukupnog otpada na uređeno odlagalište (na području Županije to je samo odlagalište “Totovec”), 2. zatvaranje lokacije odlagališta -zbog različitih okolnosti nemoguće je premjestiti sav otpad, stoga se lokacija odlagališta zatvara i rekultivira, a novonastali otpad putem skupljača odvozi na odlagalište Totovec u prijelaznom razdoblju, SREDSTVA U % SREDSTVA JLS SREDSTVA IZNOSU (KN) FONDA (KN) JLS FOND 22.000.000,00 18.000.000,00 55 45 40.000,00 160.000,00 20 80 55 3.094.229,60 2.531.642,40 45 4.231.000,00 3.447.000,00 55 45 a kasnije na regionalni ili županijski centar za gospodarenje otpadom, 3. zatvaranje i sanacija starih dijelova lokacije odlagališta uz nastavak rada odlagališta – ono što se trenutno radi na lokaciji odlagališta “Totovec”. Općenito metode sanacije odlagališta možemo podijeliti u tzv. “in-situ” (na mjestu) i “ex-situ” (izvan mjesta). “In situ” suvremene tehnologije sanacije odlagališta su: iskopavanje otpada i odlaganje na istoj lokaciji, Stranica 1814 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. ali na uređeni dio odlagališta te čišćenje starog dijela lokacije i prema potrebi zatvaranje odlagališta uz provođenje nadzora. “Ex-situ” metode svode se na iskopavanje ukupnih količina otpada te zbrinjavanje (odlaganje) na nekom drugom mjestu. Nakon iskopa ukupnih količina teren se sanira. Za ovakav prijedlog sanacije potrebno je prije svega imati na raspolaganju mogućnost odlaganja. U slučaju sanacije ovom metodom treba računati sa slijedećim aktivnostima:

- stabilizacija otpada prije iskapanja i prevoženja - zbog razloga sigurnosti pri radu i sprečavanje širenja neugodnih mirisa prilikom iskapanja i transporta, - iskapanje otpada i utovarivanje u posebne vodonepropusne kamione odnosno kontejnere, posebno treba voditi računa da kod samog iskapanja ne bi došlo do večeg utjecaja na okoliš preko preširoko otvorenih površina starog otpada, - prijevoz otpada na lokaciju – mora uslijediti u vodonepropusnim kamionima ili kontejnerima, pri čemu je poželjno da su vozila ili kontejneri zatvoreni, kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa, - istovar otpada – ovisno o tehnologiji konačnog zbrinjavanja, - zbrinjavanje otpada na novoj lokaciji, - rekultivacija odlagališta – prostor/jamu koja nastane odvozom otpada potrebno je zapuniti i rekultivirati. “Ex–situ” metode u pravilu su vrlo skupe, ponajprije zbog prijevoza otpada do postrojenja za obradu, odnosno odlaganje te ih treba izbjegavati zbog njihovog nepovoljnog utjecaja na okoliš. Postupak koji je potreban za određivanje pravilnih zahtjeva za sanaciju obuhvaća detaljno istraživanje lokacije uz geotehnička i hidrogeološka istraživanja, analizu uzoraka, monitoring zraka i procjednih voda. Nakon toga slijede detaljna inženjerska poboljšanja koja bi obuhvatila postavljanje pokrovnih slojeva, sistema za skupljanje procjednih voda, sistema za skupljanje plinova, iskopavanje, formiranje i sabijanje otpada, rekultivaciju. Postoji više pristupa sanaciji, jedan od njih provodi se na odlagalištu “Totovec”, za koje su provedena detaljna istraživanja i izrađena Studija o utjecaju na okoliš te prikupljena potrebna dokumentacija, odnosno uspostavljen je novi sustav postupanja s otpadom.

Kod odlagališta “Totovec”, zbog uklanjanja trajnog utjecaja starog otpada na podzemne vode, obavlja se obrada odloženog otpada i postavljena je nova kazeta s brtvenim slojem. Metoda sanacije, koja se provodi je tzv. “Biopuster” tehnologija stabilizacije otpada i obrade otpada prilagođenim postupcima mehaničko-biološke obrade. Kroz Studiju o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta “Gorice” Prelog, definirano je da će se sanacija predmetnog odlagališta provesti “in situ” tako da se neuređeni dio odlagališta prekrije sustavom multikomponentne prekrivke i na taj način otpad izolira od okoliša. Studija ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada “Donja Dubrava”, Općina Donja Dubrava – primijenit će se varijanta sanacije koja uključuje premještanje otpada na drugu lokaciju, odnosno uređeno odlagalište. Razlog premještanja leži u činjenici što se odlagalište nalazi unutar inundacije rijeke Drave uz zaštitni nasip. Za ostale površine onečišćene otpadom na području Županije treba naglasiti da potpuna sanacija prema EU standardima zahtijeva vrlo visoka financijska sredstva. Troškovi za utvrđivanje zahtjeva za sanaciju vrlo su visoki. Potpuna sanacija može uključivati i otkopavanje odlagališta u cilju poboljšanja stabilnosti, instalaciju bunara za skupljanje plinova, instalaciju sistema za skupljanje i pročišćavanje procjednih otpadnih voda odgovarajuće prekrivanje i rekultivaciju. Ova poboljšanja zahtijevaju duži vremenski period. U kratkoročnom periodu neophodno je sanirati postojeće lokacije kako bi se spriječili daljnji negativni utjecaji na okoliš i zdravlje. Sva odlagališta potrebno je odmah sanirati i rekultivirati. Najbolji najprihvatljiviji način sanacije i uređenja odlagališta komunalnog otpada je tzv. biološko uređenje i rekultivacija koja obuhvaća niz postupaka i mjera u cilju formiranja odgovarajućih zelenih površina, a čine ga:

- deratizacija i dezinsekcija površina onečišćenih otpadom - izdvajanje i odvoz otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti ovlaštenim obrađivačima (metal, gume, plastika, drvo i sav ostali glomazni otpad i tzv. sekundarne sirovine) te odvajanje zelenog otpada za kompostiranje - postavljanje osnovnog sloja (inertni materijal) - postavljanje sloja za skupljanje odlagališnog plina (šljunak, pijesak, lomljeni kamen) - postavljanje nepropusnog sloja (glina, HDPE folija) - postavljanje drenažnog sloja (pijesak ili šljunak) - postavljanje sloja zemljišta potrebnog za rekultivaciju - sjemenski i sadni materijal za rekultivaciju Nakon zatvaranja i sanacije na lokacijama odlagališta obavezno uspostaviti monitoring -praćenje mogućih utjecaja na okoliš (zrak, vode). Svrha je praćenja događaja na lokaciji, mogući utjecaj na okoliš nakon zatvaranja i sanacije na predloženi način. Ukoliko dođe do onečišćenja pojedinih sastavnica okoliša iznad dozvoljenih granica propisanih zakonskim propisima, pokrenuti novi postupak sanacije. Zatvaranje i sanacija postojećih neuređenih odlagališta zahtijeva uvođenje i uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području grada/općine, odnosno prihvaćanje opisanog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na prethodnim stranicama Plana. 5.11. Financiranje U ovom se poglavlju daje procjena potrebnih ulaganja te izvori financiranja za gospodarenje otpadom na području Međimurske županije. Predlažu se slijedeći izvori financiranja: Financiranje iz javnih izvora:

- državni proračun, - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1815 - županijski proračun, - gradski i općinski proračuni. Drugi izvori: - komercijalni kapital – tržište leasinga i vlasnički udjeli, - koncesije i druga javno -privatna partnerstva, - vlastiti izvori, - donacije i dr., - fondovi EU – e, - međunarodne financijske institucije s povoljnim kreditima, kamatama i razdobljem počeka. Procjena investicija na rok od 30 godina: Utvrđivanje stvarnog stanja gospodarenja otpadom u MŽ OPĆE MJERE 6.020,00 kn Izrada programa gospodarenja pojedinim vrstama otpada Odvojeno skupljanje pojedinih vrsta otpada Promicanje načela čistije proizvodnje Poticanje potvrđivanja sustava upravljanja okolišem IZBJEGAVANJE Poticanje uvođenja sustava kućnog kompostiranja OTPADA 8.008,00 kn Uvođenje ponovnog korištenja nekih vrsta otada (posebno u okviru djelatnosti graditeljstva) Uporaba otpada Edukacija, programi za odgoj i obrazovanje o otpadu i za promidžbu Infrastruktura Zemljani radovi Prihvat otpada (građevine) Odlaganje otpada (komunalni i neopasni proizvodni) CENTAR ZA Brtveni slojevi, drenažni sloj, pokrovni sloj GOSPODARENJE Prikupljanje i obrada procjednih voda OTPADOM Otplinjavanje odlagališta i obrada plina Mehanizacija na odlagalištu Obrada otpada Monitoring SKUPLJANJE 92.120,00 kn Odgovarajući vozni park i ostala oprema u cjelovitom sustavu gospodarenja OTPADA otpadom Reciklažna dvorišta SABIRALIŠTE Zeleni otoci OTPADA Kompostana Sabirno mjesto za opasni otpad PRETOVARNA 86.912,00 kn 19.236,00 kn Kompletno opremljena s mogućnošću selekcije otpada, privremenog STANICA skladištenja te ostalih postrojenja Istražni radovi SANACIJA I Metoda prekrivanja odlagališta REKULTIVIRANJE Metoda otkapanja i preseljenja otpada ODLAGALIŠTA 12.824,00 kn 67.200,00 kn Iskopavanje otpada i odlaganje na istoj lokaciji na uređeni dio odlagališta uz prethodnu obradu UKUPNO Obrazloženje:

280 mil. kn Državna Strategija gospodarenja otpadom za navedene radnje predviđa ukupni trošak od 10.486 mil. kn, što po stanovniku iznosi 2 333 kn . Analogno tome procjena investicije za Županiju iznosila bi 280 mil. kn. To obuhvaća tridesetogodišnju eksploataciju i ulaganja, pa proizlazi da godišnji troškovi financiranja ovih radova iznose 9,33 mil. kn. Izvore financiranja za taj iznos treba tražiti u 55 % lokalnih i 45 % državnih izvora. Odnosno, regionalna samouprava (Županija), lokalna samouprava (Gradovi i Općine) i kućanstva trebaju osigurati 6. ZAKLJUČAK U cilju izgradnje racionalnog i ekonomski provedivog sustava zbrinjavanja komunalnog i neopasno proizvodnog otpada na održiv i okolišno prihvatljiv način, nužno je 5,126 mil. kn,a država 4,194 mil. kn. osigurati institucionalnu suradnju jedinica lokalne samouprave (Gradova i Općina) i Županije. Županija je odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada i provođenje propisanih mjera, osim za gospodarenje opasnim otpadom. Za gospodarenje opasnim otpadom Stranica 1816 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. i spaljivanje odgovorna je Država koja će osigurati uvjete i propisati mjere za gospodarenje opasnim otpadom. Obvezna je suradnja Županije s jedinicama lokalne samouprave u provedbi mjera gospodarenja otpadom. Lokalna samouprava (gradovi i općine) odgovorna je za gospodarenje komunalnim otpadom, osiguranje uvjeta i provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom.

Jedinica lokalne samouprave koja nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svoga predstavničkog tijela obavljanje ovih poslova može povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora. Ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te održavanje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti prema odredbama Zakona, županija na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave organizirat će obavljanje pojedine ili sviju komunalnih djelatnosti, odnosno održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, na teret jedinice lokalne samouprave. Gradovi i općine do kraja 2006. godine trebaju se sporazumjeti zajedno s Županijom o načinu funkcioniranja sustava zbrinjavanja komunalnog i neopasnog otpada u prijelaznom razdoblju. To je razdoblje koje traje otkad se počne s promjenama postojećeg načina funkcioniranja, odnosno dok se ne uspostavi i pusti u rad regionalni ili županijski centar za gospodarenje otpadom. Plan se sastoji u slijedećem: - obustavlja se dovoz novog otpada na postojeća aktivna odlagališta, te se pristupa njihovoj sanaciji -najbolji i najprihvatljiviji način sanacije i uređenja odlagališta komunalnog otpada koje prestaju s radom, odnosno koje treba hitno zatvoriti je tzv. biološko uređenje i rekultivacija koja obuhvaća niz postupaka i mjera u cilju formiranja odgovarajućih zelenih površina, - zbrinjavanje novog otpada na odlagalištu Totovec uz ograničeni rok korištenja -dinamiku te tehničke i financijske uvjete dogovaraju jedinice lokalne samouprave i Grad Čakovec, - postupna prilagodba novim prilikama te međusobna suradnja i koordinirani rad komunalnih poduzeća s područja Županije ili osnivanje trgovačkog društva ili javne ustanove od strane Županije, - kontrola količina, vrsta i tokova otpada koji će se dovoziti na odlagalište Totovec, - uspostava pravične, ekonomske, socijalne i održive politike cijena usluga postupanja s otpadom koje bi plaćali korisnici usluga na području Županije, - do kraja 2006. godine riješiti pitanje izgradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom za područje Sjeverozapadne Hrvatske, - ukoliko otpočne izgradnja regionalnog centra, lokacija Totovec prenamjenjuje se u pretovarnu stanicu i županijski centar za gospodarenje otpadom, - ukoliko nema realizacije projekta regionalnog centra, osigurati realizaciju županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Pustošija, - edukacija javnosti svih uzrasta i upravnih struktura, - praćenje novih tehnologija i njihove prihvatljivosti, - monitoring svih sadržaja unutar sustava gospodarenja otpadom.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” službeno je glasilo Međimurske županije, gradova Mursko Središće i Prelog, općina: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec. IZDAJE: Međimurska županija, 40000 Čakovec, R. Boškovića 2, tel. (040) 374-201 - Odgovorna urednica: Vlatka Kovačević, dipl. iur. - Priprema i tisak: “GLASILA” d.o.o., 44250 Petrinja, D. Careka 2/1, tel. (044) 815-138, fax. (044) 815-498, www.glasila.hr. Godišnja pretplata za 2006. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na žiro račun broj 2392007- 1800020004 (poziv na broj 21-7404 matični broj). “Službeni glasnik” objavljuje se i na WEB stranici Međimurske županije na adresi www.zupanija-medjimurska.hr