Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja Poduzetničke zone “Krč” u Gornjem Mihaljevcu

16. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 30/94, 68/98, 61/00 i 100/04) i članka 16. Statuta Općine Gornji Mihaljevec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 16/05), Općinsko vijeće Općine Gornji Mihaljevec na 11. sjednici održanoj 12. listopada 2006. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja Poduzetničke zone „Krč“ u Gornjem Mihaljevcu
Članak 1. Donosi se Detaljni plana uređenja Poduzetničke zone „Krč“ u Gornjem Mihaljevcu (u daljnjem tekstu DPU), izrađen u trgovačkom društvu Princon d.o.o. Čakovec.

Članak 2.

Članak 2. DPU Poduzetničke zone „Krč“ u Gornjem Mihaljevcu sastavni je dio ove Odluke i sadrži : Tekstualni dio : I. Obrazloženje II. Provedbene odredbe Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: jedna od njih bude završena tijekom 2007. godine. Iz obrazloženja mora biti vidljivo da je projekt moguće ostvariti i da predlagatelj raspolaže potrebnim sredstvima, znanjima i vještinama. 4. Kriterij savjesnosti i povjerenja Prednost pri uvrštavanju u Program imat će prijedlozi onih predlagatelja koji su već uspješno završili neke od projekata u suradnji ili uz potporu Međimurske županije, namjenski iskoristili dodijeljena sredstva, ostvarili ciljeve za koje su dobili potporu i uredno ispunili administrativne zahtjeve financijera. III. Ovaj Zaključak objavit će se u “Službenom glasniku Međimurske županije”. ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA:402-08/06-03/30 URBROJ: 2109/1-03-06/01 Čakovec, 11. listopada 2006. ŽUPAN Josip Posavec, dipl. ing., v. r. i MiHALJEVEC Crtani prilozi: 1. Podloga za izradu plana 2. Detaljna namjena površina 3. Plan komunalne infrastrukture: 3.A. Plan prometa 3.B. Plan elektroopskrbe 3.C. Plan plinoopskrbe 3.D. Plan vodoopskrbe 3.E. Plan odvodnje 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 5. Uvjeti gradnje

Članak 3.

Članak 3. Provedbene odredbe objavljuju se u „Službenom glasniku Međimurske županije“ u kojem se objavljuje Odluka o donošenju DPU Poduzetničke zone „Krč“ u Gornjem Mihaljevcu.
Članak 4. Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 5. Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće Općine Gornji Mihaljevec. Stranica 1716 - Broj 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. listopada 2006.
Članak 6. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC KLASA: 350-02/06-02/1 URBROJ: 2109/21-02-06-14 Gornji Mihaljevec, 12. listopada 2006. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Darko Horvat, v. r. ii. PROVEDBENE ODREDBE OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Detaljni plan uređenja “PODUZETNIČKE ZONE “KRČ” Gornji Mihaljevec (u daljnjem tekstu Detaljni plan odnosno DPU) kojeg je izradila tvrtka Princon d.o.o. Čakovec. Detaljnim planom utvrđuje se detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora.
Članak 2. Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Prostornim planom uređenja Općine Gornji Mihaljevec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 13/05), a u skladu s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Gornji Mihaljevec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/04). Granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su u svim kartografskim prikazima. Površina obuhvata DPU iznosi 8,13 ha. DIJELOVI DETALJNOG PLANA

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. TEKSTUALNI DIO SADRŽI: I OBRAZLOŽENJE II PROVEDBENE ODREDBE GRAFIČKI DIO SADRŽI KARTOGRAFSKE PRIKAZE U MJERILU 1:1000 i to: 1. Situacija - podloga za izradu plana 2. Detaljna namjena površina 3A. Plan prometa 3B. Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba i telekomunikacije 3C. Plan komunalne infrastrukture - plinoopskrba 3D. Plan komunalne infrastrukture - vodoopskrba 3E. Plan komunalne infrastrukture - odvodnja 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 5. Uvjeti gradnje 1. UVJETi ODREĐiVANJA NAMJENE POVRŠiNA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br.2 - Detaljna namjena površina , kojim je definirana namjena površina prema namjeni pojedinih građevnih čestica ili površina i to : - površine novih građevnih čestica s oznakom njihove pretežite namjene (K, I, K/I) - prometne površine namijenjene kolno-pješačkim i pješačko-biciklističkim komunikacijama (označene linijski) - površine za zaštitno zelenilo (oznake Z) i zelene površine u koridoru prometnica - površine za izgradnju građevina infrastrukture (oznake IS)

Članak 5.

Članak 5. Namjena građevnih čestica utvrđuje se kao osnovna ili pretežna, što je prikazano u kartografskom prikazu br. 2
Članak 6. Dio građevnih čestica predviđa se s kombiniranom ili alternativnom namjenom (K/I). Uvjeti gradnje na ovim česticama određuju se pripadajućim provedbenim odredbama . 1.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NA- MJENU, POVRŠINE I IZGRAĐENOST PLANI- RANIH GRAĐEVNIH ČESTICA I DOZVOLJENU VISINU GRAĐEVINA
Članak 7. Proračun i prikaz prostornih pokazatelja daje se tabelarno za svaku građevnu česticu zasebno. Tabelarni dio i proračun sastavni su dio tekstualnog dijela (I. OBRAZLOŽENJE PLANA)i nalaze se u svakom ovjerenom primjerku Plana (izvorniku). Oznake u tabeli : kig - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice) - zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže kis - koeficijent iskoristivosti građevne čestice (odnos ukupne brutto građevinske razvijene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice) - brutto razvijena građevinska površina je zbroj brutto površina svih etaža građevine 24. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 11 - Stranica 1717 V max - maksimalna dozvoljena visina najvišeg vijenca građevine mjerena od kote zaravnjenog terena okolnog zemljišta u pravilu s one strane građevine koja je orjentirana na javnu površinu E - maksimalno dozvoljen broj etaža građevine 2. DETALJNi UVJETi KORiŠTENJA, UREĐENJA i GRADNJE GRAĐEVNiH ČESTiCA i GRA- ĐEViNA

Članak 8.

Članak 8. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom utvrđuje se: – veličina i oblik građevne čestice te od kojih se katastarskih čestica ili njihovih dijelova sastoji – veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici – namjena građevina – smještaj građevina na građevnoj čestici – oblikovanje građevina – uređenje građevnih čestica 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 9. Nove građevne čestice formiraju se prema kartografskom prikazu br.4 “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”. U tom je kartografskom prikazu: - novoformiranoj građevinskoj čestici dodijeljena je numerička oznaka od np 1 do np 22 U tekstualnom dijelu ( u tabelarnom prikazu u Obrazloženju plana) za građevne čestice određuju se koeficijenti: - izgrađenosti (kig), iskorištenosti (kis), gustoća izgrađenosti (Gig) - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna brutto površina svih građevina na čestici iskazana je kao površina u kvadratnim metrima.

Članak 10.

Članak 10. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) za novoplaniranu gradnju ne smije biti veći od: 0,40 - za sve čestice s oznakom K (poslovna namjena – uslužna, trgovačka ili komunalno servisna) 0,40 - za sve čestice s oznakom I (proizvodna namjenaindustrijska ili zanatska 0,40 - za sve čestice s oznakom K/I (poslovno-proizvodna namjena) 0,50 - za čestice s oznakom IS (građevina infrastrukture)
Članak 11. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 5% planirane površine.

Članak 12.

Članak 12. Dvije, izuzetno u opravdanom slučaju i tri susjedne građevne čestice koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom mogu se spojiti u veću jedinstvenu česticu kod čega se površine gradivog dijela čestice objedinjuju u skladu s koeficijentom izgrađenosti. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 13. Veličina i površina novih građevina koje se mogu graditi ovise o veličini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu broj 5, i definirane granicama gradivog dijela čestice tj označena je granica za razvoj tlocrta jedne ili više građevina na čestici ).

Članak 14.

Članak 14. Maksimalna visina vijenca novih i rekonstruiranih građevina (dogradnja, nadogradnja) definirana je u tabeli tekstualnog dijela (I. Obrazloženje) koja je sastavni dio ovih odredbi, tako da se ovisno o vrsti građevine određuje najviša visina građevine do vijenca računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta ili pločnika u pravilu na građevnom pravcu. Maksimalna visina vijenca građevina iznosi: - 7,00 m – za poslovne građevine s oznakom K i K/I - 8,00 m – za proizvodne građevine s oznakom I, a iznimno za pojedine dijelove građevina i više ako je to zahtjev proizvodnog procesa ili konstrukcije ali ne više od 12 m

Članak 15.

Članak 15. U smislu ovog Detaljnog plana etažom se smatra podrum (Po), prizemlje(P) i kat. Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma nije viša od 1,00 m od kote zaravnjenog terena. Prikaz katnosti prikazan je na kartografskom prikazu br. 5.- Uvjeti gradnje kao i u tabelarnom dijelu (Obrazloženje plana) 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 16. Namjena građevina definirana je u kartografskom prikazu 2 i po namjeni se razlikuju : - poslovna namjena (oznaka K-uslužna, trgovačka ili komunalno-servisna) - proizvodna namjena (oznake I –industrijska ili zanatska) - poslovno proizvodna namjena (oznaka K/I ) - građevine komunalne infrastrukture (oznake IS- trafostanica )

Članak 17.

Članak 17. Gospodarske djelatnosti (s oznakom namjena K i I) koje se mogu smjestiti unutar predviđene zone u obuhvatu plana a u skladu s PPUO mogu biti: - tihe i čiste zanatske , uslužne ili proizvodne djelatnosti bez izvora zagađenja ili nepovoljnog utjecaja na okoliš, - gospodarske djelatnosti s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš, Stranica 1718 - Broj 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. listopada 2006. - gospodarske djelatnosti vezane uz poljoprivrednu proizvodnju ali bez izvora zagađenja i bez nepovoljnih utjecaja na okoliš.

Članak 18.

Članak 18. Namjena čestica s oznakom “K” je poslovna, pretežito uslužna, komunalno-servisna ili trgovačka. Namjena čestica s oznakom “I” je proizvodno – poslovna koja obuhvaća građevine ili kompleks građevina pretežito radnog ili proizvodnog karaktera u funkciji industrijske ili zanatske proizvodnje. Namjena građ. čestica s dvojnom oznakom “ K/I “ može biti kombinirana s time da je poslovna namjena locirana u prednjem dijelu objekta , na građevnom pravcu . 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 19.

Članak 19. Smještaj građevina na građevnoj čestici definiran je kartografskim prikazom br. 5. - Uvjeti gradnje tj. obaveznim građevinskim pravcem i granicama gradivog dijela čestice. Granica gradivog dijela čestice predstavlja max. površinu za razvoj tlocrta osnovne građevine odnosno više građevina ako se radi o kompleksu slične namjene u skladu sa koeficijentom izgrađenosti uz napomenu da se površina pod građevinom računa kao što je definirano u članku 7. i da u koeficijent izgrađenosti ulazi površina svih građevina na parceli.

Članak 20.

Članak 20. U gospodarskoj zoni građevine (oznake K , I) moraju biti minimalno udaljene od međe 4 m tj za širinu vatrogasnog koridora ili i više kada je to određeno granicom gradivog dijela čestice u ovom planu u kartografskom prikazu br. 5. Ako se na istoj čestici gradi više odvojenih građevina koje čine kompleks međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od visine više građevine a minimalno 6 m.
Članak 21. Građevine koje su smještene na uglovnim građevnim česticama imaju mogućnost dvostrukog odnosno alternativnog kolnog ulaza kada je to prikazano na kartografskom prikazu br. 5.

Članak 22.

Članak 22. Građevine moraju biti locirane tako da je minimalno jedno pročelje na obaveznom građevinskom pravcu. Kod razvedenog tlocrta na obaveznom građevnom pravcu treba predvidjeti min. 1/3 ukupne širine pročelja, ali ne manje od 8 m za poslovne i proizvodne građevine kada su na građevnom pravcu. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 23. Maksimalni horizontalni i vertikalni gabariti građevina dati su na kartografskom prikazu br. 5 te visinom vijenca u članku 14. ovih odredbi i u tabelarnom prikazu u tekstualnom obrazloženju, točka 2.2.1. Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima i dostignućima suvremene arhitekture, te u skladu sa projektiranom namjenom. Ne dozvoljava se oponašanje stilskih obilježja u oblikovanju pročelja ili oblikovnih elemenata iz potpuno stranih kultura koje nije primjereno namjeni građevine.

Članak 24.

Članak 24. Poslovne i proizvodne građevine s oznakom K i I mogu imate kose, ravne i lučne krovove sa adekvatnim pokrovom kao i “zelene krovove” 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 25. Graditi se može samo na uređenim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, opremanje građevne čestice osnovnom komunalnom infrastrukturom prema kartografskom prikazu br. 5 - Uvjeti gradnje.
Članak 26. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Detaljnom planu građevna čestica može priključiti i to minimalno makadamski kolnik i niskonaponska el. mreža (podzemna ili nadzemna)

Članak 27.

Članak 27. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu infrastrukturu prikazan je na grafičkom prikazu br. 5 . Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno i može se prilagoditi potrebi korisnika ako ne ometa promet ili način priključenja na susjednim česticama .
Članak 28. Linije uspostave novih ograda date su u kartogr. prikazu br. 5. - Uvjeti i način gradnje. Ulična ograda podiže se neposredno iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu površinu. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema građevnoj čestici tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Zabranjeno je postavljanje ograde oštrih završetaka, bodljikave žice i slično.

Članak 29.

Članak 29. Najveća visina ulične ograde za građevine poslovne i proizvodne namjene oznake K i I može iznositi 1,8 m izvedene kao prozračna ograda sa najvećim parapetom 70 cm. Izuzetno ako se radi o takvoj djelatnosti gdje izgled dvorišta narušava prihvatljive estetske kriterije urednosti, dio ograde industrijskog dvorišta mora biti zaštićen trajnim gustim zelenim nasadom. Ne dozvoljava se skladištenje materijala na otvorenim površinama u prednjem dijelu čestica uz prometnice, već 24. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 11 - Stranica 1719 samo u dubini čestice po mogućnosti zaklonjeno od pogleda s ulice

Članak 30.

Članak 30. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevina.
Članak 31. Građevne čestice s oznakom namjene “I”, “K” i “K/I” moraju biti ozelenjene na min 20 % površine s time da se u tu površinu ne računaju površine pod parkiralištima ni manipulativne površine. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMET- NOM, ULIČNOM, TELEKOMUNIKACIJSKOM i INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. GRADNJA I OPREMANJE CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 32.

Članak 32. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne ulične mreže prikazani su na grafičkom prikazu br. 3A. 3.1.1. KOLNI PRISTUPI
Članak 33. Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osigurani pristup na javnu prometnu površinu. Minimalna širina kolnog ulaza za gospodarske građevine s oznakom K , I min. 5,00 m. Kolni ulaz treba izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu br.5, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta u zoni raskrižja. Ne dopušta se direktni kolni prilaz sa županijske ceste već isključivo preko opskrbnih ulica gospodarske zone. Prijelaz preko oborinskog jarka traži izvedbu adekvatnog cijevnog propusta. Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu. 3.1.2. OBRADA POVRŠINA

Članak 34.

Članak 34. Sve prometne površine se trebaju obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče), prostornim ili visinskim odvajanjem kolnika od pješačkih i biciklističkih staza. Odvajanje se može izvršiti uzdignutim rubnikom ili sigurnosnim zelenim pojasom. Treba omogućiti pristup osobama smanjene pokretljivosti u skladu s važećim pravilnikom, na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje invalidnih i drugih osoba s kolicima. 3.1.3. PARKIRANJE
Članak 35. Svaka građevina mora imati mogućnost parkiranja vozila unutar parcele na kojoj je smještena.

Članak 36.

Članak 36. Za građevine proizvodne namjene (I) treba osigurati min 0,45 PM/1 zaposleni unutar građ. čestice. Za građevine s oznakom namjene (K) treba osigurati minimalno: - 2 PM/ 100 m2 korisnog prostora (uredski prostor), - 4 PM/100 m2 korisnog prostora (trgovine, pošta, banka, usluge, ugostiteljstvo), - 0,45 i 2 PM/100 m2 proporcionalno udjelu proizvodne (I) i poslovne (K) namjene u građevinama (K/I). 3.1.4. BICIKLISTIČKI PROMET
Članak 37. Uz prometni koridor županijske ceste ŽC 2009 predviđa se izgraditi odvojena pješačko -biciklistička staza širine minimalno 2,00 m (maksimalno 3,00m) i to u prvoj fazi sa zapadne strane ceste a u konačnosti obostrano. Odvajanje staze od kolnika izvršiti uzdignutim rubnikom i po mogućnosti minim. 1m širokim zelenim pojasom. U novim ulicama unutar zone biciklistički promet će se odvijati kolnikom. 3.1.5 ULIČNI KORIDORI

Članak 38.

Članak 38. Ulični koridori definirani su u listu br. 3A –plan prometa i listu 5 uvjeti gradnje. Ukupno ima 3 ulična koridora novih ulica te jedan koridor postojeće županijske ceste.
Članak 39. ULICA 1 u koridoru min.12,00 m ima smješteno (profil 1): - kolnik širine 6,00 m, - obostrani zeleni pojas širine cca 2,00 m, - pješačku stazu uz sjeverni rub pojasa širine 2 m, - cestovni jarak za odvodnju širine min 1,5 m.
Članak 40. ULICA 2 u koridoru širine min. 24 m ima smješteno ( profil 2): - kolnik širine 6,00 m, - istočni zeleni pojas koji obuhvaća koridor dalekovoda 35 kV širine cca 9 m, - zapadni zeleni pojas širine 6 m s pješačkom stazom uz rub kolnika širine 2 m, - cestovni jarak za odvodnju širine 1,5 m.

Članak 43.

Članak 43. ULICA 3 u koridoru širine 14,00 m ima smješteno ( profil 3): - kolnik širine 6 m, - zeleni pojas širine cca 2 m obostrano, - pješačku stazu širine 2 m zapadno uz rub pojasa. Stranica 1720 - Broj 11 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. listopada 2006.
Članak 44. ŽC 2009 –ŽUPANIJSKA CESTA u koridoru promjenjive širine od min. cca 13m ima smješteno ( profil 4): - kolnik širine 6 do 11,5 m (proširenje u zoni raskrižja za lijevi skretač), - obostrano zeleni pojas promjenljive širine (min. 1m), - obostrani cestovni jarak za odvodnju šir. po 1,5 m, - pješačko-biciklističku stazu širine min 2,00 m (do maks. 3,00m) – minimalno sa zapadne strane a u konačnom uređenju obostrano; odvojenu uzdignutim rubnikom od kolnika.

Članak 45.

Članak 45. ODVODNJA: U prvoj fazi izgradnje i uporabe, odvodnja prometnica biti će riješena u plitkim cestovnim jarcima trapeznog presjeka uz prometnice s odvođenjem u postojeće cestovne jarke. Kod prijelaza prometnice preko jarka, potrebno je predvidjeti adekvatni cijevni propust. U konačnoj fazi izgradnje, po izgrađenoj oborinskoj kanalizaciji, odvodnja prometnica biti će riješena izgradnjom cestovnih slivnika s taložnicom i kišnom rešetkom, koji će biti spojeni na uličnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 46.

Članak 46. Telekomunikacijska mreža je prikazana na kartografskom prikazu br. 3B - plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba i telekomunikacije. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 47. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojenu na postojeću TK mrežu. Alternativno se mreža može izvoditi kao nadzemna (zračna). Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić. Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na zdence kabelske kanalizacije. Unutarnji kućni razvod projektira se u sklopu zasebnih glavnih projekata pojedinih objekata. 3.3. UVJETI GRADNJE REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA 3.3.1. ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA

Članak 48.

Članak 48. Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazano je kartografskim prikazom 3B i u tekstualnom obrazloženju. priključenje novih potrošaća bit će iz novoplanirane 10
(20) KV trafostanice. Ovim Planom dat je koridor novog SN kabelskog voda, NN podzemna mreža i koridor javne rasvjete (JR). NN mreža s javnom rasvjetom alternativno se može izvoditi kao nadzemna (zračna). Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 49.

Članak 49. Niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji HEP, DP “Elektra” Čakovec. U tu svrhu se na vanjskoj fasadi građevine ugrađuje priključak mjerni ormarić KPO 2A ili (KPMO 2B ČK), uz pridržavanje slijedećih uvjeta: - KPMO 2A ČK treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitavanje, vanjski priključak i unutarnji razvod, - u KPMO 2A ČK nalazi se mjerno mjesto i MTU prijemnik, - glavne osigurače priključka u KMPO 2A ČK dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda, - alternativno NN mreža može se izvoditi zračno (nadzemno) a priključak je KPMO 1B ČK ili KPMO 1A ČK, - ostale navedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi primijenjenom tipizacijom DP “Elektre” Čakovec. 3.3.2. VODOOPSKRBA