Izvješće o stanju u prostoru

40. Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04.) i temeljem članka 18. Statuta Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” 2/06. - pročišćeni tekst) Skupština Međimurske županije je na 7. sjednici, održanoj 31. ožujka 2006. godine, donijela IZVJEŠĆE o stanju u prostoru ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PRO- STORNOG UREĐENJA POKRIVENOST PROSTORA ŽUPANIJE PROSTOR- NIM PLANOVIMA Prostorni plan Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/2001 i 8/2001) Temeljem Zakona o prostornom uređenju, predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donijele su slijedeće prostorne planove i objavile odluke o donošenju u službenim glasilima: S t r a n i c a 49 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 3 Prostorni planovi uređenja općina / gadova – PPUO/G Red. naziv prostornog plana br. 1. PPUO/G Grada Čakovca 2. PPUO/G Grada Mursko Središće 3. PPUO/G Grada Preloga 4. PPUO/G Općine Belica 5. PPUO/G Općine Dekanovec 6. PPUO/G Općine Domašinec 7. PPUO/G Općine Donja Dubrava 8. PPUO/G Općine Donji Kraljevec 9. PPUO/G Općine Goričan 10. PPUO/G Općine Gornji Mihaljevec 11. PPUO/G Općine Mala Subotica 12. PPUO/G Općine Nedelišće 13. PPUO/G Općine Podturen 14. PPUO/G Općine Pribislavec 15. PPUO/G Općine Strahoninec 16. PPUO/G Općine Sv.Martin 17. PPUO/G Općine Sveta Marija 18. PPUO/G Općine Šenkovec 19. PPUO/G Općine Štrigova 20. PPUO/G Općine Vratišinec U proteklom dvogodišnjem razdoblju velika većina općina i gradova – njih 20, donijeli su Zakonom obvezujuće prostorne planove uređenja općina i gradova, dva prostorna plana uređenja općina su u postupku donošenja (Sveti Juraj na Bregu i Orehovica), a tri se nalaze u postupku izrade (Donji Vidovec, Kotoriba, Selnica ). To znači da područje oko 116,9 km2 ili 16 % površine Županije na kojem živi oko 16700 stanovnika nije obuhvaćeno prostorno planskom dokumentacijom, koja je obavezna Zakonom o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 30/94 ) te Izmjenom i dopunom Zakona (“Narodne novine” broj 100/04 ).

Urbanistički planovi uređenja – UPU naziv prostornog plana 1 UPU Privredna zona Šenkovec 2 UPU Centar - Šenkovca 3 UPU Vučkovec Detaljni planovi uređenja – DPU red naziv prostornog plana br. 1. DPU Blok 1 u Čakovcu 2. DPU Martane – Istok u Čakovcu 3. DPU Vojni vrtovi Sjever–izmjena u Čakovcu 4. DPU Policijska uprava Čakovec 5. DPU Mihovljan športska Čakovec 6. DPU Slemenice-Pod jalšom 7. DPU Uska ulica-Čakovec 8. Grad ili Sl. glasnik MŽ Općina Sl.gl.G.Čakovca Grad Čakovec Sl.gl.G.Čk4/03 Grad M. Središće Sl.gl 10/04 Grad Prelog Sl gl. 7/03. Općina Belica Sl.gl. 4/04 Općina Dekanovec Sl.gl.9/05 Općina Domašinec Sl.gl.12/04 Općina D. Dubrava Sl.gl. 5/05 Općina D. Kraljevec Sl.gl. 3/04 Općina Goričan Sl.gl.6/05 Općina G. Mihaljevec Sl.gl.13/05 Općina M.Subotica Sl.gl.03/05 Općina Nedelišće Sl.gl. 6/04 Općina Podturen Sl.gl.12/05 Općina Pribislavec Sl.gl. 1/04 Općina Strahoninec Sl.gl.08/05 Općina Sv. Martin Sl.gl. 07/05 Općina Sv. Marija Sl.gl.15/04 Općina Šenkovec Sl.gl.3/03. Općina Štrigova Sl.gl.14/05 Općina Vratišinec Sl.gl. 14/04 Ostali prostorni planovi u nadležnosti jedinica lokalne samouprave Iz evidencije o vođenju dokumentacije stanja u prostoru te prema odlukama o donošenju predstavničkih tijela općina i gradova objavljenih u službenom glasilu, na snazi i u primjeni nalaze se Generalni urbanistički plan grada Čakovca (GUP), “Službeni glasnik grada Čakovca” br. 5/05., 3 urbanistička plana uređenja (UPU) i 49 detaljnih planova uređenja (DPU). naručitelj Sl. glasnik MŽ Općina Šenkovec Sl.gl 6/00 Općina Šenkovec Sl.gl. 6/00 Općina Sv.Martin na Muri Sl.gl. 4/03 Sl. glasnik MŽ i Sl.gl.G.Čakovca Sl.gl.G.Čk 6/00 Sl.gl.G.Čk 6/00 Sl.gl.G.Čk 6/00 Sl.gl.G.Čk 4/03 Sl.gl.G.Čk 1/02 Sl.gl.G.Čk 3/04 Sl.gl.G.Čk 9/05 DPU Poslovne zone zapadno od državne ceste D-209 u Murskom Središću Sl.gl. 10/04 9. DPU Privredne zone u Murskom Središću 10.

Sl.gl. 4/01, 1/05 DPU Zone stanovanja i privrede – Istarsko naselje u Murskom Središću Sl.gl.4/01, 3/03 11. DPU Dijela centra Murskog Središća 12. DPU Stambena zona Draškovec Sl.gl.4/01 Sl.gl.8/04 B r o j 3 S t r a n i c a 49 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” red naziv prostornog plana br. 13. DPU Djela naselja Jug u Prelogu 14. DPU Proširenja industrijske zone u Prelogu 15. DPU Stambene zone u Otoku -zapad 16. DPU Stambene zone iza groblja u Cirkovljanu 17. Sl. glasnik MŽ i Sl.gl.G.Čakovca Sl.gl.8/04 Sl.gl.4/05 Sl.gl.4/05 Sl.gl.4/05 DPU Gospodarsko-stambene zone Draškovec -Hemuševec Sl.gl.8/04 18. DPU Gospodarske zone u Prelogu - sjever 19. Sl.gl.1/06 DPU Zapadnog dijela ulice Nikole Šubić Zrinski u Belici Sl.gl.4/00 20. DPU Područja Travnik – Zapad u Belici 21. DPU Berek i Sirčeva lokva u Gardinovcu 22. Sl.gl.4/00 Sl.gl.2/00 DPU Gospodarske zone Sjever i dijela stambenog područja u Belici Sl.gl 4/04 23. DPU Naselja Roma u D. Dubravi 24. Sl.gl. 9/04 DPU Dijela gospodarsko-industrijske zone sjever D.Kraljevec Sl.gl.3/03 25. DPU Dijela industrijske zone u D. Kraljevecu 26. DPU Stambene zone Hrastek u D.Hrašćanu 27. DPU Uređenje južne privredne zone Dekanovec 28. DPU Poduzetničke i športske zone Sl.gl.5/02 Sl.gl 8/05. Sl.gl.6/00 Domašinec-Turčišće Sl.gl.6/03 29. DPU Poduzetničke zone Jug u Kotoribi 30. DPU Zone poduzetništva u Maloj Subotici 31. DPU Romsko naselje Piškorovec 32. DPU Privredne zone u Nedelišću 33. DPU Romsko naselje Parag- Trnovec 34. DPU Stambene zone Zavrtje u Nedelišću 35. DPU Stambeno poslovna zona uz školu u Podturnu 36. DPU Sportsko rekreacijskog centra Novakovec 37. DPU Stambena zona u Celinama 38. DPU Poslovna zona u Sivici 39. DPU Romsko naselje Lončarevo 40. DPU Stambeno–poslovne zone C Pribislavec 41. DPU Romsko naselje Pribislavec 42. DPU Gospodarska zona Selnica 43.

Sl.gl. 3/04 Sl.gl.3/05 Sl.gl.11/05 Sl.gl.8/02, 16/04 Sl.gl.3/04 Sl.gl. 2/05 Slgl.6/00, 3/03 Sl.gl.3/03 Sl.gl.9/04 Sl.gl.13/04 Sl.gl..12/05 Sl.gl.8/04 Sl.gl.11/05 Sl.gl 03/04 DPU Stambenog područja uz Ulicu Marka Kovača u Strahonincu Sl.gl.6/01; 10/05 44. DPU Područja Šmernica u Brezju 45. Sl.gl.6/03 DPU Gospodarske zone Buzovica na području naselja Sv. Marija Sl.gl..1/05, 11/05 46. DPU Gospodarsko-poduzetnička zona Sv.Martin 47. DPU Stambeno naselje Dolec 48. DPU Sportsko rekreacijski park u Šenkovcu 49. DPU područja Pitomača u Šenkovcu Prostorni planovi izrađeni i doneseni prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 30/94 ) Temeljem članaka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 61/00.), na području Međimurske županije na snazi su slijedeći prostorni planovi : Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec (“Službeni vjesnik Općine Čakovec” broj 12/82.,11/85., ”Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/98., 7/01.) Ovaj Prostorni plan – granice građevinskog područja i provedbene odredbe, je na snazi i primjenjuje se na području onih općina koje nisu donijele prostorne planove uređenja Planovi uređenja manjeg naselja (PUMN) PUMN NOVO SELO ROK (“Službeni vjesnik općine Čakovec”, broj 11/87., 8/04.) Sl gl.7/05 Sl.gl. 5/98, 2/00, 10a/05, 15/05 Sl.gl.4/00 Sl.gl.8/04 PUMN ČESTIJANEC, LAPŠINA, JUROVEC, BRE- ZOVEC, MARTIN NA MURI, VRHOVLJAN, MAROF, ŽABNIK (“Službeni vjesnik općine Čakovec”, broj 9/88. I 13/90.)

PUMN DOMAŠINEC (“Službeni vjesnik općine Čakovec”, broj 14/88.) PUMN ŠTRIGOVA (“Službeni vjesnik općine Čakovec”, broj 9/92. “) (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 5/98.) Provedbeni urbanistički planovi (PUP) PUP ČAKOVEC – “SAJMIŠTE” (“Sl. vjesnik općine Čakovec”, broj 15/86.) PUP GRADSKOG GROBLJA U ČAKOVCU (“Službeni vjesnik općine Čakovec”, broj 8/86.) S t r a n i c a 49 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 3 PUP IVANOVEC – ZONA MALE PRIVREDE (“Službeni vjesnik općine Čakovec”, broj 10/89.) PUP MARTANE ČAKOVEC (“Službeni vjesnik općine Čakovec”, broj 14/90.) PUP DIJELA ULICE MIJE ŠARIĆA (“Službeni vjesnik općine Čakovec”, broj 3/90.) PUP ZONA MALE PRIVREDE PUŠĆINE (“Službeni vjesnik općine Čakovec”, broj 8/92.) PUP ZONA MALE PRIVREDE KRIŠTANOVEC (“Službeni glasnik Županije međimurske”, broj 3/93.) PUP SAJMIŠTE ČAKOVEC II- ETAPA- IZMJENA I DOPUNA (“Službeni glasnik Grada Čakovca”, broj 1/98.) OCJENA PROVEDENIH MJERA (PROSTORNO PLAN- SKE DOKUMENTACIJE) I NJIHOVE UČINKOVITOSTI NA SVRHOVITO GOSPODARENJE PROSTOROM, NA ZAŠTITU VRIJEDNOSTI PROSTORA I OKOLIŠA TE DRUGE ELEMENTE OD VAŽNOSTI ZA PROSTOR , TE NEKI PROBLEMI VEZANI UZ RAZVOJ NASELJA I UREĐENJE PROSTORA Ocjena provedenih mjera prostorno planske dokumentacije i njihova učinkovitost na gospodarenje prostorom 1. PROSTORNI PLAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Prostorni plan Međimurske županije temeljni je dokument prostornog uređenja kojim se uređuju načela planiranja i uređivanja prostora Županije. Provođenje tog “krovnog” plana u Županiji očitovalo se u primjeni smjernica i preporuka u izradi prostornih planova uređenja općina i gradova, u primjeni i utvrđivanju kriterija u osiguranju prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju.

Smjernice i preporuke koje se primjenjuju u PPUO/G te se provode temeljem tih planova odnose se na: 1. uvjete određivanja prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju 2. formiranje i određivanje građevinskih područja te korištenje izgrađena i neizgrađena dijela građevinskog područja 3. građenje izvan građevinskog područja 4. uvjete smještaja gospodarskih i društvenih sadržaja u prostoru 5. uvjete određivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru 6. postupanje s otpadom 1.1. Uvjeti određivanja prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju A/ Građevine i prostori posebne namjene Građevine i prostori posebne namjene u nadležnosti su Ministarstva obrane. Dokumentom iz 2002. godine Ministarstvo obrane dopisom obavještava Općinu Šenkovec o odluci da se na njezinom teritoriju ne planiraju sadržaji koji bi bili uključeni u sustav obrane Republike Hrvatske. Kasnije Ministarstvo odustaje od postojećih sadržaja posebne namjene u gradu Čakovcu, pa je u toku izrade i donošenja GUP-a grada Čakovca posebna namjena izuzeta u planiranju i korištenju prostora grada. Na tim prostorima planirani su sadržaji i funkcije javnog karaktera. Odlukom i međusobnim sporazumom u 2005. godini, Ministarstvo obrane ustupa zemljište i građevine posebnih namjena u vlasništvo Županije. Time je omogućeno planiranje namjene tih prostora za javne potrebe. Slijedom toga, planirani prostori i zone posebne namjene nisu više sadržaji prostornih planova na razinama od PPŽ do GUP-a.

B) Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima Vezano uz realizaciju graničnog prijelaza za pogranični promet Sveti Martin na Muri- Hotiza , Hrvatske ceste prišle su izgradnji mosta na rijeci Muri u Svetom Martinu na Muri, na mjestu dosadašnjeg skelarskog prijelaza preko rijeke. C) Eksploatacija mineralnih sirovina Eksploatacijska polja mineralnih sirovina (šljunka, pijeska i gline) objekti su od važnosti za Županiju, dok je eksploatacija energetskih mineralnih sirovina od važnosti za Državu. U prostornom planu Županije analizirana je problematika eksploatacije mineralnih sirovina u Međimurskoj županiji – evidentirana su polja za eksploataciju, prostori na kojima je ilegalno vađen šljunak, određeni su prostori za sanaciju, utvrđeni su kriteriji za eksploataciju te određena polja za daljnju eksploataciju uz kriterije za njihovo utvrđivanje i proširenje. Određivanje polja za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina vrši se primjenom kriterija postavljenih u PPŽ, u poglavlju Ciljevi i Plan. Protivljenje Općine Mala Subotica planiranom lokalitetu eksploatacijskog polja u Držimurcu u postupku izrade i donošenja PPUO Mala Subotica i protivljenje tijekom postupka za odobrenje tog polja, rezultiralo je odlukom Općinskog vijeća Mala Subotica za pokretanje postupka za izmjenu PPŽ. U dijelu koji se odnosi na određivanje polja za eksploataciju šljunka i pijeska traži se da se na njihovom području ne eksploatiraju mineralne sirovine. Eksploatacija energetskih mineralnih sirovina Na području Međimurske županije, temeljem rezultata istraživanja i odobrenja za eksploataciju energetskih mineralnih sirovina PPŽ određuje eksploatacijska polja Vukanovec, Vučkovec, Zebanec i Mihovljan 1 i 2. Daljnjim radovima na ispitivanju nalazišta nafte i plina moguće je utvrditi nova eksploatacijska polja nafte i plina, čije će se lokacije uvrstiti u Prostorni plan Županije. Za pokretanje proizvodnje energetskih mineralnih sirovina na odobrenim B r o j 3 S t r a n i c a 49 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” novim eksploatacijskim poljima potrebno je izgraditi sabirno transportni sustav.

D) Termalne vode Na području Županije planirano je jedno područje za crpljenje i iskorištavanje geotermalnih voda na lokaciji Vučkovec. Nakon donošenja PPŽ, a u tijeku izrade i donošenja PPUG Preloga, utvrđene su mogućnosti za korištenje geotermalnih voda u svrhu lječilišnog turizma na području naselja Draškovec, pa je iskazan interes Grada Preloga za mogućnost planiranja i izgradnje turističkih kapaciteta i sadržaja budućih mogućih toplica. Mogući planirani prostor nalazi se u kontaktnom prostoru izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Draškovec, a za spomenute moguće sadržaje planiran je prostor za razvoj unutar građevinskog područja tog naselja. E) Sustav zaštite od voda Prostorni plan Međimurske županije odredio je planiranje i izgradnju građevina za obranu od poplava u porječju Mure (kod Podturna) i Drave (od Pušćina do Trnovca). Za navedene građevine u toku je postupak izrade tehničke dokumentacije (prema uvjetima navedenim u Odredbama PPŽ) za provođenje imovinsko pravnih postupaka i izgradnju nasipa. Da bi postojeći sustav obrane od poplave bio što sigurniji potrebno je kontinuirano praćenje stabilnosti svih izgrađenih nasipa i uređaja, te nakon stručne ocjene pristupiti potrebnoj sanaciji ili rekonstrukciji. 1.2. Formiranje i određivanje građevinskih područja te korištenje izgrađena i neizgrađena dijela građevinskog područja A) Određivanje građevinskog područja U PPŽ jedna od značajnih smjernica za izradu prostornih planova gradova i općina sadrži kriterije i uvjete za određivanje građevinskih područja, ali je primjena tih kriterija u određivanju prostora za razvoj vrlo različita. Udio prostora za razvoj može iznositi najviše 15% ukupne površine građevinskog zemljišta (preuzeta je smjernica iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske), a može odstupati kada se radi o specifičnim potrebama za razvoj samih naselja ili općina (demografski pokazatelji upućuju na prognozu s porastom stanovništva, planiranje izgradnje većeg broja proizvodnih i industrijskih kapaciteta ). Analizom podataka iznesenih u prostornim planovima uređenja općina/gradova udio prostora za razvoj u ukupnom građevinskom području u pojedinim općinama iznosi od 15-40% izgrađenog građevinskog područja. Iz tabelarnog prikaza vidi se da ukupno građevinsko područje (bez općina koje još nemaju prostorni plan) iznosi 8437,3 ha. Od tog ukupnog građevinskog područja neizgrađeni dio ili prostor za razvoj iznosi 2205 ha ili 26 % ukupne površine svih građevinskih područja naselja. Van naselja osigurani su prostori za izgradnju u površini od 933,4 ha i to uglavnom za izgradnju gospodarskih građevina poljoprivredne namjene, a u manjem dijelu za sport i rekreaciju ili industrijsku namjenu.

B) Korištenje izgrađena i neizgrađenog dijela građevinskog područja Odredbe za provođenje PPŽ u nekim dijelovima sadrže obvezujuće smjernice za PPUO/G koje se odnose na korištenje izgrađena i neizgrađena dijela građevinskog područja. U primjeni tih smjernica mogu se izdvojiti ona koja ukazuju na moguća drugačija rješenja: - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica u radnim zonama može biti ograničavajući u onim situacijama kada te čestice prerastaju u industrijske građevne čestice veće od postojećih prosječnih u radnim zonama. Površina industrijske čestice od nekoliko hektara može biti iskoristiva u izgrađenom dijelu i više od 40% (ali ne više od 60%), uz potrebnu analizu odnosa veličine čestice, izgrađenog dijela i osiguranje prostora i prostornih uvjeta potrebnih za sve funkcije koje se odvijaju na čestici – sigurnosni koridori, manipulativne i prometne površine, zelenilo u ekološkoj funkciji i drugo. - pojasevi izgradnje reguliraju korištenje građevne čestice po dubini, s ciljem da građevine s negativnim učincima mogu ublažiti svoje djelovanje na stambenu namjenu smještajem na čestici u njezinu dubinu. Ova smjernice ne može se dosljedno primjenjivati kod čestica paralelnih sa regulacionim pravcem te kod parcelacije nepravilnog oblika uvjetovane reljefom i drugim prirodnim čimbenicima. - određivanje potencijalnih prostora za razvoj naselja odnose se na kontaktne prostore građevinskih područja naselja u općinama Gornjeg Međimurja gdje su u primjeni posebni kriteriji za određivanje prostora za razvoj građevinskog područja. Oni su definirani tako da je izgrađena građevina osnovni element na koji se veže prostor za razvoj. Da bi se izbjegla moguća ograničenja koja su posljedica odnosa izgrađene građevine i površine građevne čestice, može se razmatrati mogućnost da polazni kriterij za određivanje prostora za razvoj bude izgrađena građevna čestica.

1.3. Građenje izvan građevinskog područja Ukupna površina građevinskog područja i planiranih prostora za izgradnju van naselja iskazana u važećim PPUO/ G iznosi 933,4 ha, što čini 11,5 % ukupnog građevinskog područja, ili 47,6 % od planiranih prostora za razvoj unutar građevinskog područja. Građevine koje se mogu planirati van naselja određene su u PPŽ temeljem članka 42. Zakona o prostornom uređenju, a to mogu biti gospodarske građevine poljoprivredne namjene (farme za tov i uzgoj stoke), sadržaji sporta i rekreacije, građevine vezane uz eksploataciju mineralnih sirovina i asfaltne baze. Položaj građevina za tov stoke određen je udaljenostima tih građevina od građevinskih područja, ovisno o njihovom kapacitetu. Primjenom suvremenih tehnoloških rješenja ugrađenih u gospodarske građevine, te praćenjem stanja u prostoru u svezi primjene navedenih rješenja koja pridonose zaštiti okoliša, može se zaključiti da je utjecaj farmi za tov pilića do određenog kapaciteta (do 15000 komada )nema značajnijeg negativnog utjecaja na okoliš u područjima ruralnog karaktera. Stoga se pozicija farmi za tov pilića može svesti na manje dopuštenu udaljenost od stambenih građevina, ali samo za kapacitete do 15000 pilića. Udaljenost od 70 m od stambene građevine zadovoljavajuća je bilo da se nalazi unutar ili izvan građevinskog područja, osobito u izrazito ruralnim područjima i rubnim dijelovima takvih naselja. Važno je napomenuti da položaj i lokacija navedenih farmi ne smije biti ograničavajući element u daljnjem razvoju naselja.

S t r a n i c a 49 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 3 0 0 0 52 68,6 10,113,758,5 151,2 u ha 14 Van naselja 0 4,2 3,2 12 0,7 22,2 Za 13 razvoj 0 7,9 1,5 19,320,1 17,1 dio 12 u ha Sport i Izgrađeni rekreacija 3,2 2,2 19,342,312,1 17,210,329,1 11 Ukupnapovršina 76 65 7,7 7,6 13 23 10 47,7 18,4 10 Za razvoj 0 2 4 5 45 0,9 29 6,4 19022,8 - proizvodna 9 dio Izgrađeni namjena u ha 7,7 9,6 17 51 15 20 26670,5 19,3 8 110,2 Industrijsko Ukupnapovršina 77 16 Za 7 30,314,7 105,3113,4 razvoj GRAĐEVINSKA PODRUČJA 51,3 340 6 369,5444,8189,7 dio Izgrađeni 66 220 199134417 5 474,8558,2 Stambena namjena u ha Ukupnapovršina 35 23254,330,246,833,2 4 610,1171,4 125,3 Za razvoj 3 67%72%70%70%66%80%80%77%78% 2/1 u % 58,5 125208 2 445,2548,5208,3 185,9133,5412,2 dio 1254,2 Izgrađeni UKUPNO SVE NAMJENE u ha88,7 160 1 615,5780,5262,7 232,7166,8537,9 1864,3 Ukupnapovršina GRAD iliOPĆINA 0 0 0 0 0 0 150 5,3 7,6 150 46,4 64,5 35,5 30,7 43,7 32,7 312,9 933,4 1083,4 0 5 0 0 2 1 3,3 1,9 21,7 3 3 3,0 4,5 10 3,4 6,0 5,2 11,5 5 4 0,0 26 15 3,4 6,0 4,2 7,1 9,1 33,2 4 8 6 3 25 60 13 25 8,1 9,5 13,6 150250 16,3 16,2 159,5 820,1215,5 1035,6 1 2 5 2 2 4 5 2 15 16 20 0,5 2,4 10 14,9 24,5 406,9382,4 5 8 40 70 15 30 10 10 16627016018,7 10,1 31,1 11,5 240 1441,71201,7 50 88 47,7 138 31,6 27,563,0 60,728,7 207 641165 118 268 186,5 276,2 451,6 144,7220,4 425779215 356 203,5254,7 307,8 145,5524,6 205,4250,1167,8 90 70 23 71 96 86 33,447,7 184 53,8 28,3 44,3 32,753,9 289 133,7 107,9 24942205 86%82%68%72%78%67%85%45%93%82%87%78%74%71%88%72%75%74%81% 215190 187 297 275 342,1677,5 295,4116,4 124,8459,6159,7 205,7229,4137,8 7491,76233,11258,6 280 257349 320153 204371 241,4262,7 475,8861,5 224,3 530,6 291,7262,1191,7 9984,98437,31547,6 TABELARNI ISKAZ POVRŠINA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA PO OPĆINAMA DekanovecD. Dubrava ČakovecMursko SredišćePrelogBelica DomašinecDonji KraljevecD. VidovecGoričanGornji MihaljevecKotoribaMala SuboticaNedelišćeOrehovicaPodturenPribislavecSelnicaStrahininecSv.Juraj na BreguSveta MarijaSv.Martin na MuriŠenkovecŠtrigovaVratišinecUKUPNO:Ukup. doneseniUk.nedoneseni B r o j 3 S t r a n i c a 49 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 1.4. Uvjeti smještaja gospodarskih i društvenih sadržaja u prostoru A/ Gospodarski sadržaji U poglavlju 2. Formiranje i određivanje građevinskih područja izneseni su podaci o planiranim prostorima namijenjenih za gospodarske – radne zone u PPUO/G. U velikom broju gospodarskih zona očekuje se izgradnja većih proizvodnih i industrijskih pogona nepoznatih korisnika. Smjernice u PPŽ za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja određuju način korištenja građevne čestice takve namjene, vodeći računa o osiguranju potrebnih prostora za funkcioniranje same čestice pa do udovoljavanja uvjetima zaštite okoliša i sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš.

Uvjet da maksimalna izgrađenost čestice može iznositi najviše 40 % može se preispitati i korigirati, ali samo kada se radi o građevnim česticama velikih površina – više od 1 ha. Uvjet o maksimalnoj visini izgradnje industrijske građevine u gospodarskoj zoni također se može korigirati, ali visina izgradnje gospodarskih građevina smještenih unutar izgrađene strukture naselja mješovite, pretežito stambene namjene ne bi smjela narušavati okruženje u kojem se nalazi. Proizvodni pogoni kao što su betonare i proizvodnja betonske galanterije, zbog nepovoljnih utjecaja na okoliš nužno je smjestiti unutar gospodarskih zona ili izvan građevinskog područja vezano uz eksploataciju mineralnih sirovina. B/ Gospodarski sadržaji poljoprivredne namjene Građevine za uzgoj muznih krava (kapaciteta do 40 grla) nisu do sada razmatrane kod određivanja posebnih uvjeta za njihov smještaj u PPŽ i u većini prostornih planova uređenja općina i gradova. Primjenom poznatih iskustava, te građevine moguće je smjestiti unutar izgrađenog dijela naselja na određenoj minimalnoj udaljenosti od stambenih građevina, uz uvjet da su primijenjene sve mjere kojima bi se trebao spriječiti njihov nepovoljni utjecaj na okoliš. Farme većeg kapaciteta - do 100 muznih krava, mogu se locirati na minimalnoj udaljenosti 70 m od najbliže stambene građevine, također uz primjenu tehničkih rješenja u korištenju građevine i zbrinjavanju otpada, kojima se sprečavaju nepovoljni utjecaji na okoliš. 1.5. Uvjeti određivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru A/ Promet Primjenom Prostornog plana Županije, koridori planiranih mogućih prometnica i trasa magistralnih infrastrukturnih sustava od važnosti za Županiju, preuzeti su i ugrađeni u prostorne planove općina i gradova. Pored toga što su prometni koridori detaljnije određeni širinom i lokacijom, osigurani su prostori za trase magistralnog plinovoda, vodoopskrbe, vodova elektroopskrbe, uređaja i građevina infrastrukture.

Od prometne infrastrukture županijskog značaja, nakon donošenja Prostornog plana Međimurske županije realizirani su : - izgradnja obilaznice Čakovca - dio državne ceste D21 - rekonstrukcija državne ceste D21 na dionici Varaždin - Čakovec Južna obilaznica grada Čakovca izvedena je prema prostorno planskoj dokumentaciji (još od Prostornog plana (bivše ) Općine Čakovec, GUP-a Čakovca do PPŽ i PPUG Čakovca) krajem 2005. godine, i to u djelomičnom obimu, kao prva etapa planiranog zahvata. Realizirana je u širini polovice planiranog profila, uz osigurani koridor za mogućnost proširenja u punoj širini. Uz izgrađenu prometnicu izgrađena je dionica glavnog kolektora otpadnih voda grada Čakovca. Rekonstrukcijom državne ceste D21 izvedeno je proširenje profila kolnika za širinu pješačkih i biciklističkih staza, te izvedena mreža odvodnje otpadnih voda s glavnim kolektorom u naselju Nedelišće, koji je dio kanalizacijskog sustava nekoliko općina oko grada Čakovca. Iako je rekonstrukcija spomenute ceste na dionici prolaza kroz vodozaštitno područje vodocrpilišta Nedelišće uvjetovana odredbama Prostornog plana Županije da se primjene mjere zaštite i sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš ugradnjom sustava odvodnje oborinskih voda, ovi uvjeti nisu poštovani. Izgradnja zatvorenog sustava odvodnje oborinskih voda na području druge vodozaštitne zone i zaštita od površinskog zagađenja uzrokovanog prometom, mora biti od županijskog interesa. Provedenom rekonstrukcijom bez primjene navedenih mjera u PPŽ, nije postignut željeni stupanj zaštite okoliša i sigurnosti u prometu. Jednako tako nije poštovani uvjet da se izgradnja biciklističkih staza provede na način da se ta trasa odvoji od kolnika, s ciljem povećane sigurnosti biciklista i pješaka kao ugroženih sudionika u prometu.

B/ Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Vodoopskrbni sustav na području Međimurske županije gotovo je u cijelosti izgrađen, pa se planira izgradnja uređaja kojima će se poboljšati njegovo funkcioniranje ( vodosprema, hidrostanice, rekonstrukcija cjevovoda i dr.). Odvodnja Planiranje i izgradnja sustava odvodnje predstavlja glavninu aktivnosti u sferi komunalnih djelatnosti većine općina i gradova. Najčešće se planira i provodi etapno, ali za sada bez uključivanja uređaja za pročišćavanje u sustav odvodnje. Iako PPŽ uvjetuje obavezu da uređaj za pročišćavanje bude obavezno sastavni dio sustava odvodnje otpadnih voda u projektnoj dokumentaciji, a njegova izgradnja uvjet je za priključivanje korisnika i puštanje u rad tog sustava, navedene propisane mjere unatoč uvjetima Hrvatskih voda, ne provode se u jedinicama lokalne samouprave. Izuzetak su ona područja koja pripadaju sustavu odvodnje grada Čakovca. Priključivanje korisnika na izvedenu kanalizacijsku mrežu i ispuštanje otpadnih voda u recipijent moguća je samo ako je sustav izveden u cijelosti – to je ujedno i osnovni uvjet kojeg postavljaju Hrvatske vode u postupku izdavanja lokacijske i građevne dozvole pri izgradnji sustava kanalizacije. Principe i uvjete korištenja prostora za određivanje trase kolektora otpadnih voda potrebno je primijeniti na način da je trasu kolektora potrebno objediniti s trasama prometnica, u svim situacijama kada to prostorni uvjeti dozvoljavaju. S t r a n i c a 49 8 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 3 Zbog složene konfiguracije terena, slabe i disperzne naseljenosti, za općine i naselja Gornjeg Međimurja Studija odvodnje otpadnih voda Međimurske županije predlaže izgradnju manjih zasebnih sustava ili pak izgradnju i korištenje septičkih jama.

Područje lječilišnog kompleksa toplica Sv. Martin bez izgrađenog sustava odvodnje otpadnih voda, zbog ugrožavanja okoliša i prirodnih vrijednosti prostora potrebno je na hitan način uključiti u proces planiranja i izgradnje mreže kanalizacije, barem za uži prostor toplica. To je zadatak Općine Sv. Martin na Muri kao i nositelja svih turističkih aktivnosti u toplicama Sv. Martin. C/ Energetika Na području energetike i eksploatacije energetskih mineralnih sirovina, u procesu izrade PPŽ planirana su potencijalna polja za eksploataciju mineralnih sirovina, s lokacijama mogućih bušotina, bez određenih smjernica o postupku eksploatacije. Trenutno je u izradi dokumentacija i planovi za postupak eksploatacije zemnog plina na eksploatacijskom polju Vučkovec. Određivanje trasa i koridora za sabirni transportni sustav plina, uvjetovat će se prostornim planom, te uvjetima za određivanje koridora - od budućih crpilišta do stanica za preradu. Kod određivanja trasa i koridora moraju se poštivati ciljevi racionalnog gospodarenja i korištenja prostora, što znači da se postojeće i planirane trase svih mogućih infrastrukturnih sustava međusobno spajaju gdje god to prostorni uvjeti omogućuju. 1.6. Zaštita vrijednosti prostora i okoliša 1.6.1. Zaštita kulturnih dobara Postupak zaštite kulturnih dobara provodi Ministarstvo kulture i jedinice lokalne samouprave (na svom području) na temelju konzervatorske dokumentacije. Budući da Međimurska županija nema konzervatorsku studiju koja bi obuhvaćala kulturno nasljeđe Županije, PPŽ sadrži popis registriranih spomenika kulture, popis spomenika pod preventivnom zaštitom i smjernice za zaštitu onih građevina koje su od povijesnog značaja u pojedinim jedinicama lokalne samouprave koje zavređuju zaštitu na lokalnoj razini.

Prostorni planovi uređenja općina/gradova uglavnom su iscrpno obradili tematiku graditeljskog nasljeđa na svom području i ugradili mjere zaštite i korištenja, te prijedloge za stupanj zaštite na lokalnoj razini. Ovakav pregled graditeljskog nasljeđa u dokumentima prostornog uređenja dobra je osnova za izradu konzervatorske studije za područje Međimurske županije. Daljnji je korak osnivanje stručne službe – konzervatorskog odjela u Međimurskoj županiji koji bi vodio brigu i nadzor nad održavanjem i očuvanjem kulturnog nasljeđa, sa ciljem da se ovo skromno, ali u hrvatskim okvirima izuzetno značajno nasljeđe za naše područje održi i očuva. 2.2.2. Zaštita prirodne vrijednosti U Prostornom planu Županije prepoznate su i određene prirodne vrijednosti Međimurske županije koje zavređuju posebni pristup u korištenju i zaštiti prostora. Pored već zaštićenih kategorija - od značajnog krajobraza do spomenika prirode i parkovne arhitekture, Odlukom Županijske skupštine 2002. godine proglašen je još jedan zaštićeni spomenik prirode - Bedekovićeve grabe u Općini Sv. Juraj na Bregu. Za ostale prostore predložene prostorno planskom dokumentacijom nije proveden postupak vrednovanja i proglašenja. U prostornim planovima uređenja općina i gradova izdvojena su posebno vrijedna područja – prirodne i krajobrazne cjeline od značaja za općine i gradove. Prema tim vrijednostima postavljeni su kriteriji i propisane mjere o načinu korištenja i namjeni tih prostora. Općine i gradovi mogu na svom području izdvojiti osobito značajne predjele (staništa pojedinih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, predjele visokog stupnja biološke raznolikosti), te pokrenuti postupak zaštite u odgovarajućoj kategoriji, prema izrađenoj dokumentaciji.

1.7. Postupanje s otpadom Prostorni plan Županije nudi više mogućnosti zbrinjavanja otpada na području Međimurske županije. Uveo je ograničenja i uvjete koji se moraju poštovati u odabiru lokacija za odlaganje, dao preporuke kako smanjiti količine komunalnog otpada i odredio obavezu sanaciju odlagališta koja ne udovoljavaju uvjetima Pravilnika o odlagalištima. Većina općina i gradova nije u prostorno planskoj dokumentaciji, a niti u drugim dokumentima predložila način zbrinjavanja komunalnog otpada na svom području, već su se sporazumno složili o osnivanju Javne ustanove koja provodi postupak gospodarenja i zbrinjavanja otpadom na području četiri županije sjeverozapadne Hrvatske. Postupak sanacije starog odloženog otpada, s odlaganjem novog otpada na najvećem županijskom odlagalištu u Totovcu koje se nalazi na području Grada Čakovca uspješno se provodi, a u pripremi je postupak sanacije odlagališta u Donjoj Dubravi. Veliki je broj, njih 45 odlagališta – smetlišta već saniran, ali je jednako tako i značajan broj - njih 36, ostao u obavezi jedinica lokalne samouprave za sanaciju. Na cjelokupnom području Međimurske županije nije usvojen sustav gospodarenja otpadom koji bi predlagao dugoročnije rješenje tog značajnog problema koji opterećuje okoliš. Za područje Grada Čakovca i nekoliko općina koje s Gradom Čakovcem imaju međusobni sporazum – na snazi je usvojeno rješenje sanacije deponije Totovec s odlaganjem komunalnog otpada s ograničenim vremenskim trajanjem, nakon čega će biti nužno pristupiti prema ciljevima i smjernicama Strategije i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. To znači da su jedinice područne (regionalne)

samouprave – županije, i jedinice lokalne samouprave – općine i gradovi, sudionici u gospodarenju otpadom čije su odgovornosti u gospodarenju otpadom navedene u tim temeljnim dokumentima. Odgovornost u procesu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom odnosi se na: Jedinice područne (regionalne) samouprave – županije - donositi županijske planove gospodarenja otpadom, usklađene s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i u suradnji sa gradovima i općinama B r o j 3 S t r a n i c a 49 9 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenje za gospodarenje otpadom , - uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, u dogovoru s općinama i gradovima, uz mogućnost udruživanja s drugim županijama, - provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje, - prikupljati i dostavljati podatke u skladu s propisima, - stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda, - sustavno educirati i informirati upravne strukture i stanovništvo Jedinice lokalne samouprave - općine i gradovi - prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenje za gospodarenje otpadom, - donositi planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom gospodarenja otpadom, - organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada, - sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo, - omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i bio otpada, te organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom, - dostavljati podatke u skladu sa propisima, - stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda 2. PROSTORNI PLANOVI UREĐENJA OPĆINA I GRADOVA 2.1. Razvoj naselja Najvažniji sadržaj prostornih planova uređenja općina i gradova je određivanje i dimenzioniranje građevinskih područja. Osnovni kriteriji za određivanje građevinskih područja definirani su u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske i u Prostornom planu Međimurske županije, a uvažavanjem specifičnosti prostora, uvažavanjem prostornih i demografskih pokazatelja, određena su građevinska područja svakog naselja posebno. Građevinska područja naselja u prostornim planovima uređenja općina/gradova predstavljaju viziju razvoja naselja, njihovih pojedinih dijelova i funkcija. Proširenjem obuhvata građevinskog područja određeni su prostori za razvoj naselja koji su u velikoj većini usmjereni na zone mješovite, pretežito stambene namjene i na radne zone.

Analizira li se odnos prostora za razvoj i ukupno izgrađenog prostora u građevinskom području, mogu se uočiti primjeri s ekstremnim odstupanjima od preporučenih 10%, a u nekim planovima udio prostora za razvoj u ukupnom građevinskom području doseže čak i do 40%. U primjerima gdje je prostor za razvoj utvrđen bez odgovarajuće analize i pokazatelja mogu se izdvojiti planovi Općine Šenkovec (40%), Grada Mursko Središće (oko 30%), Grada Preloga (25%), Općine Strahoninec (25%) i Općine Pribislavec (100%). Vizija razvoja naselja mora se temeljiti na prostornim i demografskim pokazateljima, prognozama koje proizlaze iz tih pokazatelja, principima racionalnog gospodarenja prostorom i mogućnostima realizacije, uzevši u obzir razvoj svih pratećih potrebnih funkcija u naselju. U koliko predloženi prostori za razvoj naselja mješovite, pretežito stambene namjene ne proizlaze iz navedenih kriterija, te osobito kada se taj prostor nalazi u vlasništvu većeg broja privatnih vlasnika, razvoj naselja na tim područjima teško može biti ostvariv. Jednako tako, realizacija planiranih radnih zona ovisi o primjeni kriterija i pokazatelja koji bi trebali prethoditi određivanju i dimenzioniranju prostora za razvoj usmjerenog na radne i industrijske zone. U koliko postoji izgrađena infrastruktura i raspoloživo zemljište za takvu namjenu, a lokacija zone se nalazi u blizini ili neposredno uz glavne prometne tokove, takav prostor ima prednosti u realizaciji. Prema ukupno iskazanim podacima za većinu općina, može se ocijeniti da je ukupno osigurani prostor za razvoj rezultat želja a ne stvarnih očekivanja, te je teško dati predviđanja u kojem smjeru će se odvijati razvoj pojedinih naselja. Planirani prostori za namjenu radnih zona određeni su u prostorno planskoj dokumentaciji bez ocjene o prioritetu u njihovoj realizaciji, bez međusobne usporedbe i ocjene o važnosti tih prostora i bez težišta usmjeravanja razvoja prema odabranim kriterijima i pravcima.

U postupku izrade i donošenja PPUO/G jedinice lokalne samouprave trebale bi međusobno surađivati u cilju usklađivanja namjene korištenja i zaštite prostora. Naime, problemi različitih i neusklađenih interesa mogu se javiti kada je jedna prostorna cjelina podijeljena administrativnom granicom. Najizraženiji problem se javlja u situaciji kada kontaktni prostor između dviju ili više jedinica lokalne samouprave čini građevinsko ili izdvojeno građevinsko područje. Neusklađena namjena prostora može dovesti do konfliktnih situacija u prostoru, kada pojedine funkcije ili djelatnosti ugrožavaju druge namjene. 2.2. Uređenje prostora naselja Uređenje prostora naselja provodi se temeljem smjernica i mjera određenih u prostornim planovima uređenja općina i gradova koji propisuju obaveze izrade planova užeg područja te temeljem Programa mjera kojim se propisuje uređenje građevinskog zemljišta, izgradnja prometne i druge komunalne infrastrukture. Iako je planovima propisan minimalni stupanj uređenja građevinskog zemljišta – izvedenom prometnom i komunalnom infrastrukturom postignut je mnogo viši stupanj opremljenosti od minimalne, u velikoj većini naselja. Uređenje prostora za razvoj i privođenje namjeni u pravilu se provodi temeljem izrađenih urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja. Da bi provedba prostornih planova, uređenje prostora i privođenje planiranoj namjeni bilo učinkovitije nedostaje uporište u do sada važećoj regulativi. To se posebno odnosi na rješavanje imovinsko pravnih odnosa u provedbi planova – provođenje plana izuzetno je složen proces, dugotrajan i ne uvijek do kraja rješiv (to se posebno odnosi na planiranje prostora u S t r a n i c a 50 0 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 3 velikom obuhvatu, na privatnom zemljištu gdje je uključen veliki broj vlasnika zemljišta). Iz tih razloga općine su u postupcima izrade planova gospodarenja poljoprivrednim zemljištem pribjegavale planiranju prostora za razvoj na državnom zemljištu u maksimalno dopuštenim udjelima u prenamjeni poljoprivrednog u građevinsko zemljište.

3. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ČAKOVCA Odlukom Gradskog vijeća u studenom 2005. godine stupio je na snagu Generalni urbanistički plan grada Čakovca, objavljen u Službenom glasniku Grada Čakovca broj 5/05. Osim što određuje razvoj grada – županijskog središta sagleda u više područja, GUP slijedi smjernice i preporuke PPŽ u dijelu koji osigurava prostor i određuje uvjete za smještaj sadržaja društvene infrastrukture, trasa, koridora i uređaja prometne i komunalne infrastrukture županijskog značaja. U GUP-u je važno izdvojiti osobito iscrpno prezentirano područje koje se odnosi na vrednovanje kulturnih dobara –graditeljskog nasljeđa, koje može biti od velike pomoći pri izradi konzervatorske studije grada Čakovca. 4. PROSTORNI PLANOVI KOJE DONOSE PREDSTAVNIČKA TIJELA GRADOVA I OPĆINA URBANISTIČKI PLANOVI UREĐENJA, DETALJNI PLANOVI UREĐENJA Obaveza izrade urbanističkih planova uređenja određena je člankom 26b. Zakona o prostornom uređenju, te člankom 205. Odredbi za provođenje Prostornog plana Međimurske županije, a neke su općine i gradovi u svojim prostornim planovima uređenja propisale tu obavezu za pojedina naselja ili dijelove naselja na svom području. Zakon obvezuje da se područje gradova uređuje i planira na temelju UPU, a to su u Međimurskoj županiji gradovi Prelog i Mursko Središće. Prostorni plan Međimurske županije određuje područja važna za Županiju za koja je potrebno da se njihovo planiranje i razvoj zasniva na UPU., a to je prostor toplica Vučkovec u zadanom minimalno obuhvatu, te za naselje Nedelišće, središte druge po veličini jedinice lokalne samouprave u Županiji.

Urbanistički plan uređenja naselja regulira i određuje razvoj naselja u cjelini, određuje namjenu građevinskog područja (izgrađenog i planiranog za razvoj) određuje prostore i koridore prometne i komunalne infrastrukture, te određuje uvjete za izgradnju na tim područjima. Sadrži ciljeve razvoja naselja u cjelini, sagledava i rješava prostorne probleme naselja i njihovih pojedinih dijelova u namjeni, korištenju, zaštiti i drugo. Određuje potrebu i obuhvat izrade detaljnih planova uređenja bilo izgrađenih dijelova ili prostora za razvoj ( područje centra, sporta i rekreacije, radnih zona i zona stanovanja, sa značajnim objektima društvene i komunalne infrastrukture. Za navedene gradove i naselja, osim za područje toplica Vučkovec nije na snazi ni jedan UPU, već su općine i gradovi pribjegavali donošenju detaljnih planova uređenja za pojedine dijelove građevinskog područja. Nedostatak takvog pristupa u prostornom planiranju je taj, što detaljni plan uređenja ne sagledava prostorni razvoj gradova i naselja u cjelini, ne sagledavaju se sve potrebne funkcije naselja, njihov položaj, dimenzioniranje, međusobni odnos, namjena prostora, trase i koridori prometne i komunalne infrastrukture i dr. Izrada detaljnih planova uređenja bez urbanističkog plana uređenja može dovesti do propusta u planiranju naselja u cjelini jer ciljevi prostornog razvoja naselja nisu određeni, odnosno, u prostornom planu uređenja općine/grada oni mogu biti samo načelno postavljeni, prostor se sagledava parcijalno - u granicama obuhvata DPU, što nije dovoljno za određivanje detaljne namjene, korištenja i zaštitu prostora Izrada i donošenje detaljnih planova uređenja obavezna je za prostore određene prostornim planovima uređenja općina i gradova i programima mjera. Realizacija tih planova vrlo je često upitna zbog teškoća u provođenju imovinsko pravnih postupaka.

5. OSTALI DOKUMENTI OD VAŽNOSTI ZA PROSTORNO PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA A) Strategija razvoja poljoprivrede Međimurske županije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2000. god. B) Studija navodnjavanja u Međimurskoj županiji, Elektroprojekt Zagreb, Hidroing Osijek, Agronomski fakultet Zagreb, 2004. god. C) Studija odvodnje, Hidroing Osijek 2002. god. D) Pravilnik o zonama zaštite crpilišta Nedelišće i Prelog ( u izradi ) E) Poduzetništvo u Međimurju i novi razvojni izazovi, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb, 2002. god. Strategija razvoja poljoprivrede i Studija navodnjavanja Međimurske županije predlažu modele i rješenja za unapređivanje poljoprivrede u Međimurskoj županiji. Studija navodnjavanja daje više rješenja kojima se mogu poboljšati svojstva poljoprivrednog zemljišta, uz ostvarenje određenih uvjeta kako bi sustav navodnjavanja bio isplativ i izvediv. Uvjeti i kriteriji za prolaz kanala i cjevovoda za potrebe navodnjavanja prilagodit će se prihvatljivim rješenjima iz studije i projekata koji iz nje proizlaze. Studija odvodnje otpadnih voda predlaže rješenja u zbrinjavanju otpadnih voda na cjelokupnom području Županije. Budući da je vodoopskrba izvedena u svim naseljima gotovo u cijelosti, otpadne vode postale su značajni negativni čimbenik u okolišu. Kako zbrinuti otpadne vode, kako postići najracionalnije rješenje u objedinjavanju pojedinih prostora u jedan sustav, Studija načelno predlaže rješenja koja mogu biti osnova u procesu projektiranja za odabir najpovoljnijeg rješenja.

Na području zaštite podzemnih voda u postupku je izrade novi Pravilnik o zaštitnim zonama crpilišta Nedelišće i Prelog, kojim će se definirati novi uvjeti i mjere za zaštitu podzemnih voda u području vodocrpilišta Nedelišće i Prelog. Istraživački rad “Poduzetništvo u Međimurju i novi razvojni izazovi” nema neposredni utjecaj na sadržaj dokumenata prostornog uređenja, ali daje prijedloge u kojem smjeru i na kojim područjima treba poduzeti aktivnosti na daljnjem razvoju poduzetništva u Međimurju. Pored više B r o j 3 S t r a n i c a 50 1 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” smjernica, jedna od njih je nužno poboljšanje obrazovne strukture stanovništva osnivanjem učilišta i veleučilišta. To znači da u prostorno planskoj dokumentaciji trebaju biti planirani takvi sadržaji društvene infrastrukture – od PPŽ koji ih prepoznaje kao sadržaje od važnosti za Županiju, do GUP-a i DPU-a kojima se određuje i osigurava potreban prostor. 6. ISKUSTVA, MIŠLJENJA, PRIJEDLOZI OPĆINA I GRADOVA O POSTUPKU PROVOĐENJA PPŽ I PPUO/G Na dostavljeni upit općinama i gradovima o mišljenjima i njihovom iskustvu u postupku provođenja PPŽ i PPUO/G, dobiveni su odgovori koji se mogu sažeti u nekoliko cjelina: - javljaju se razmišljanja o drugačijoj namjeni i korištenju prostora na vlastitom području općina i gradova - predlaže se planiranje još 3 golf igrališta na području Županije - traži se otvaranje novih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina – šljunka i pijeska - predlaže se povećanje koeficijenta izgrađenosti u gospodarskim zonama - upozoreno je na mogući prostorni problem koji se može javiti zbog neusklađenosti namjene građevinskog područja u kontaktnoj zoni dviju jedinica lokalne samouprave, u situaciji kada je građevinsko područje podijeljeno administrativnom granicom - uočeni su nedostaci u regulativi koji otežavaju ili pak onemogućavaju provedbu detaljnih planova ređenja, a time i racionalizaciju gospodarenja prostorom Za većinu dostavljenih primjedbi i mišljenja bilo bi dobro da proizlaze iz analize s potkrijepljenim obrazloženjima, podacima i argumentima proizašlih iz prostornih odnosa, kako bi se o njima moglo valjano raspraviti i dati konačni zaključak.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA:350-02/03-06/4 URBROJ:2109/1-02-06-2 Čakovec, 31. ožujka 2006. PREDSJEDNIK Županijske skupštine Vladimir Ivković, dipl.iur., v. r.