Arhiva › 2005. › SGMŽ 4

SGMŽGrad Prelog · KLASA 363-02/05-01/9 · URBROJ 2109/14-02-05-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja proširenja industry ske zone u Prelogu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 77

Članak 39.

Članak 39. i) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. GLASNIK" Stranica 515 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za proj ektiranj e i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 40.

Članak 40. i) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao samostojeća ili arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 41. i) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 42.

Članak 42. i) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, lučni ili kompleksni. 2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 3) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 4) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena. 5) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 43.

Članak 43. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorima se u smislu stavka 1. ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, Stranica 516 I "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 4 - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 44.

Članak 44. 1) Sukladno planiranoj kategorizaciji državne ceste D 20, pročelja građevina orijentirana na tu cestu treba oblikovati primjereno značaju navedene prometnice. 2) Primjereno značaju državne prometnice treba predvidjeti i vanjsko uređenje građevnih čestica orijentiranih na nju. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 45. i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.

Članak 46.

Članak 46. L i) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacij a, javne rasvjete, uređenje -pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone na mreže navedenih sustava, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti. 3) Na ostale sustave priključenje je opcionalno, ovisno o funkciji čestice.

Članak 47.

Članak 47. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina".
Članak 48. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) Ukoliko je formirana samo jedna od više planiranih ulica, na koje se predviđa prometni priključak građevne čestice na prometnicu, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 4) U slučaju prilaza na javnu cestu državnog ili županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste.

Članak 49.

Članak 49. 1) Zbog kvalitetnije prostorno-prometne organizacije, ovaj DPU predviđa zatvaranje postojećih direktnih kolnih priključaka na D20 s parkirališne površine čestice br. 8p i sekundarnog kolnog pristupa na česticu 35p, te otvaranje novih pristupa iz sekundarnih ulica - UK7 i UK8. 2) Radi rasterećenja pristupanja s državne ceste D 20 ovim se planom predviđa uređenje paralelne pristupne prometnice koja se treba kontinuirano nastavljati na česticama parkirališnih i pristupnih površina /oznaka P2/ - brojevi čestica 25, 26 i 27, a s koje se predviđa pristup parkirnim mjestima i kolni ulaz na građevne čestice brojeva 10p, l l p , 12p, 10 i 11.

Članak 50.

Članak 50. i) Na svakoj građevnoj čestici ili na pripadajućoj površini predviđenoj za parkiranje potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: BROJ POTREBAN NAMJENA MJESTA BROJ GRAĐEVINE NA MJESTA 1. industrijska i 1 zaposleni 0,45 PGM obrtnička proizvodnja i skladišta 2 2. uredski prostori 100 m 2 PGM korisnog prostora 2 3. trgovina, usluge, 100 m 4 PGM ugostiteljstvo korisnog prostora 4. stambene 1 stan 1PGM građevine 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više Broj 4 "SLUŽBENI sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 51.

Članak 51. i) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde 2) Na česticama uz ulicu UK7 i UK8, preporuča se ulične ograde locirati iza površine čestice namijenjene za parkirališnu površinu. 3) Sukladno tradicijskoj gradnji u izgrađenim stambenim ulicama, unutar obuhvata DPU-a, visina ulične ograde čestica, mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M l / može iznositi najmanje 1,20 m, a najviše 1,50 m, a ograde se mogu oblikovati kao pune ili prozračne. 4) Ulične ograde proizvodnih i/ili poslovnih čestica /oznake Kl/ trebaju biti prozračne žičane ograde, visine do 1,80. 5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,20 m. 6) Ograde se ne predviđaju na česticama trafostanica /oznaka IS/ i parkiralištima lociranim unutar uličnog koridora ili na vlastitim česticama.

Članak 52.

Članak 52. i) Svaka građevna čestica za proizvodnu i/ili poslovnu namjenu /oznaka Kl/ i čestica veterinarske stanice /oznaka K2/ treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 4- 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima i zasađena drvoredom. 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a minimalna površina zemljišta po stablu treba iznositi 2,5 x 5,5 m. 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 53.

Članak 53. i) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3. - Plan prometa. NIK" Stranica 517
Članak 54. i) Za planirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,50 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti vođenje mreža komunalne infrastrukture. 4) Kod projektiranja i izvođenja novih ulica poželjno je na prikladnim udaljenostima predvidjeti izvedbu cijevi ispod kolničke konstrukcije, kroz koje će se moći kablirati infrastrukturni priključci s jedne na drugu strani prometnice, odnosno infrastrukturno opremiti čestice bez prekapanja ceste.

Članak 55.

Članak 55. i) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - "Plan prometa" dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko- biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. V 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,60 m, a pješačko-biciklističkih s 2,50 m 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 56.

Članak 56. i) U postupku projektiranja uličnih koridora UK6, UK7, UK9 i UK10, potrebno je, radi oblikovanja priključka uličnih koridora na državnu cestu D 20, zatražiti posebne uvjete od nadležne ustanove Hrvatskih cesta d.o.o., Sektor za održavanje, Ispostava Varaždin. 2) Projektiranje i izgradnju priključnih prometnica s državnom cestom D 20 potrebno je izvršiti sukladno HN U.C4.050 Površinski čvorovi. r
Članak 57. i) Javno parkiralište predviđeno na čestici br. 24 potrebno je predvidjeti izvedbom kružne kolne veze i s najmanje jednim, a preporuča se s dva priključka na UK8. 2) Na parkiralištu je potrebno predvidjeti odgovarajući broj parkirališnih mjesta za osobe s posebnim potrebama, sukladno posebnim propisima. 3) Parkiralište je potrebno izvesti na način da se iz oborinske vode s površine parkirališta predvidi izdvajane čestica pijeska, ulja, mulja i masti, sukladno propisu za zaštitu vodocrpilišta Prelog. Broj 4 Stranica 518 "SLUŽBENI GLASNIK" 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 58.

Članak 58. i) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 59. i) Planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda iodvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. (4.1, 4.2 i 4.3) - "Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje" , a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 60.

Članak 60. i) Radi mogućnosti realizacije sjevernog dijela zone potrebno je dijelom izmaknuti koridor magistralnog voda vodovoda Donja Dubrava - Prelog, lociranjem voda na prostor negradivih dijelova građevinskih čestica i unutar uličnih koridora ili izmicanjem voda vodovoda izvan građevinskog područja. 2) Do izmicanja magistralnog voda vodovoda na česticama je moguće graditi uz zaštitu postojećeg voda vodovoda, koji njima prolazi, prema posebnim uvjetima nadležnog distributera - Međimurske vode d.o.o. Čakovec.

Članak 61.

Članak 61. i) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnih cjevovoda i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja Prelog. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, na međusobnim udaljenostima 50,0 - 150,0 m i prema posebnim propisima.

Članak 62.

Članak 62. i) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Prelog je predviđen kao razdjelni te se shodno tome unutar područja obuhvata planira izvesti odvojena zatvorena kanalizacija za sanitamo-fekalne vode u koju se mogu upuštati i prethodno pročišćene tehnološke vode i odvojena zatvorena kanalizacija za oborinsku odvodnju. 2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu odvodnje sanitarno - fekalnih voda treba pročistiti do razine određene posebnim propisima. 3) Trase mreža odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u koridorima javnih prometnica. 4) Ne dozvoljava se priključenje građevina na mrežu odvodnje sanitarno-fekalnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.

Članak 63.

Članak 63. 1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada, otoadne sanitarno - fekalne vode i oborinske vode mogu em taložnice, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima. 2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razvoju V • . ' do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje em posebnim propisima 3) Septičke taložnice i jame mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, . - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine. 4) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame staviti izvan funkcije.

Članak 64.

Članak 64. 1) Oborinske vode s površina čestica i s površina uličnih koridora potrebno je upuštati u planiranu mrežu oborinske odvodnje s ispustom u drenažni kanal HE Dubrava, odnosno u postojeći sustav oborinske odvodnje viška vode se poljoprivrednih površina. Broj 4 "SLUŽBENI 2) Kanalizaciju oborinske odvodnje planira se izvesti kao zatvorenu kanalsku mrežu. 3) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju, treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do stupnja kakvoće vode u recipijentu.

Članak 65.

Članak 65. i) Oborinske vode ne smiju se upuštati u mrežu sanitarno - fekalne odvodnje, a sanitarno-fekalne i tehnološke vode ne smiju se upuštati u mrežu oborinske odvodnje.
Članak 66. r i) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti alternativno izvedbom srednjetlačne mreže plinoopskrbe ili niskotlačne mreže plinoopskrbe. 2) Planirani srednjetlačni plinovod potrebno je izvesti produžetkom postojeće srednjetlačne plinske mreže koja je izvedena u koridoru prometnice D 20 i Industrijskoj ulici. 3) Za kvalitetnije funkcioniranje serdnjetlačne plinske mreže se predviđa spajanje srednjetlačnog plinovoda kroz koridor ulice UK8 i preko dijelova postojećih čestica br. 19p, 20p i/ili planirane čestice br 22 na srednjetlačnu plinsku mrežu, koja je izvedena u ulici Vladimira Nazora. 4) U slučaju izgradnje samo srednjetlačne plinske mreže, redukcijske stanice za reduciranje srednjeg tlaka plina na niski, potrebno je predvidjeti kao pojedinačne na poslovnim česticama, sukladno posebnim propisima. 5) U slučaju izvedbe niskotlačne mreže, izgradnja redukcijske stanice predviđa se izvesti na planiranoj građevnoj čestici br. 30. 6) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 67.

Članak 67. i) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine, a može se smjestiti i nezavisno na čestici, kao tipizirani uređaj. V 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta GLASNIK" Stranica 519
Članak 68. i) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5.1 - "Plan komunalne infrastrukture -elektroopskrba i 11 javna rasvjeta , a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 69.

Članak 69. i) Izgradnja transformatorskih stanica predviđena je na vlastitim građevnim česticama prema grafičkom prikazu. 2) Planirane transformatorske stanice trebaju se dimenzionirati sa snagom lx 630(1000) kVA. 3) Planirane transformatorske stanice potrebno je povezati podzemnim srednjenaponskim kabelskim vodom s postojećim transformatorskim stanicama, prema kartografskom prikazu. 4) Na pojedinačnoj gospodarskoj građevnoj čestici moguće je izgraditi transformatorsku stanicu za potrebe pojedinačnog korisnika ili nekoliko korisnika, te je podzemnim srednjenaponskim kabelskim spojem povezati na najbližu postojeću transformatorsku stanicu. 5) Međusobne veze trafostanica treba locirati u pravilu unutar javnih koridora ulica, a ukoliko to nije moguće unutar negradivih dijelova čestica, odnosno na način da u kasnijim fazama gradnje na čestici što manje smetaju razvoju tlocrta novih građevina. 6) Postojeće srednjenaponske veze trafostanica, kao i niskonaponske priključke, koji su izvedeni uza zapadni rub postojeće čestice br 16p treba izmjestiti na način da prolaze unutar javnog koridora prometnice. 7) Postojeći zračni srednjenaponski vod prema eksploataciji šljunka tvrtke Beton d.d. treba zamijeniti podzemnim vodom lociranim prema kartografskom prikazu.

Članak 70.

Članak 70. i) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu građevina predviđa se kao opcionalna i nije je potrebno izvoditi ukoliko se pokaže da za sve čestice unutar dijela područja treba osigurati isključivo srednjenaponsko napajanje. 2) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu planirana je kao podzemna, vođena obostrano unutar uličnih koridora, prema kartografskom prikazu. 3) Trase niskonaponske mreže elektroopskrbe određene su u kartografskom prikazu i potrebno ih je polagati unutar koridora javnih prometnica. Stranica 520 Broj 4 "SLUŽBENI GLASNIK"

Članak 71.

Članak 71. 1) Niskonaponska mreža javne rasvjete planirana je kao podzemna, vođena jednostrano unutar uličnih koridora i neovisno od nn energetskog voda. 2) Niskonaponsku mrežu javne rasvjete unutar koridora državne prometnice D 20, treba projektirati na način da se mogu kvalitetno osvijetliti raskrižja D 20 i ulica koje se s njom križaju. 3) Niskonaponske vodove javne rasvjete potrebno je svugdje gdje je to moguće polagati u isti rov sa nn vodom elektroopskrbe. 4) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 5) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cea 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 6) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 7) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 72.

Članak 72. 1) Osnovni način priključenja građevina predviđen je vlastitim nn priključkom podzemnim kabelskim vodom iz trafostanica, a polaganje takvih priključaka treba voditi javnim koridorima, a ne preko susjednih čestica. 2) Alternativno se predviđa niskonaponske priključke građevina izvesti spajanjem na podzemnu niskonaponsku uličnu mrežu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža

Članak 73.

Članak 73. i) Trasa fiksne telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 5.2 - "Plan komunalne infrastrukture - telekomunikacijska mreža" a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 74. i) Telekomunikacijsku mrežu fiksne telefonije treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica, sukladno kartografskom prikazu.

Članak 75.

Članak 75. i) Priključci na mrežu fiksne telefonije se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. v ______
Članak 76. i) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati na visokim građevinama unutar građevnih čestica poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka Kl/, ali ne i na vlastitim stupnim nosačima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 77.

Članak 77. _ i) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 78. i) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7. - Uvjeti gradnje građevina. 2) Na građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 - 2.5.

Članak 79.

Članak 79. i) Za gradnju građevina određeni su slijedeći načini gradnje: - samostojeća gradnja /oznaka SS/ - gradnja u kompleksu /oznaka K/ ili - mješoviti način gradnje /oznaka MJ/. 2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice. 3) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na jednoj građevnoj čestici. Broj 4 "SLUŽBENI 4) U već postojećim slučajevima dozvoljeno je formirati građevni kompleks sa građevinom na susjednoj čestici, a što je posebno naznačeno na kartografskom prikazu br. 6. 5) Kod mješovitog načina gradnje tipologija gradnje odabire se ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu.

Ostali akti u ovom izdanju (112)