GLASNIK

Arhiva › 2005. › SGMŽ 8

SGMŽOpćina Strahoninec · KLASA 021-05/05-01/79 · URBROJ 2109/26-05-01

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1112

Članak 93.

Članak 93. 1) Na prostorima poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, unutar kultiviranih predjela, a takvima se smatra područje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta /oznaka PŠ/ u sjevernom dijelu općine, i površine ostalog obradivog tla koje se koristi u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje /oznaka P3/ poželjno je da se: obavljaju djelatnosti integriranog, ekološkog ili biološkog (biodinamičkog) načina biljne poljoprivredne proizvodnje, Broj 8 "SLUŽBENI uređuju lovačke remize za potrebe djelatnosti lova, odnosno lovnog turizma ili r vrši pošumljavanje autohtonim šumskim vrstama, ovisno o sastavu tla.

Članak 94.

Članak 94. i) Sve čestice koje su unutar kultiviranog krajolika formirane kao građevinske za obavljanje gospodarskih djelatnosti, ne mogu se naknadno u građevinskom smislu dijeliti na manje dijelove, koji sami po sebi, veličinom i sadržajem, ne zadovoljavaju uvjete za građevinske čestice unutar kultiviranih predjela. 3.2.3* Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela
Članak 95. i) Gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati • unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i lovnog gospodarstva, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. * 2) Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura, može obavljati na područjima ovim PPUO-om označenim kao gospodarske sume, a unutar šuma posebne namjene prvenstveno u funkciji održanja ekosustava i prema šumskim gospodarskim osnovama. 3) Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja sustava zaštite od voda, te izgradnja i održavanje hidromelioracijskog sustava i sustava za navodnjavanje, su na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovani mjerama zaštite prirodnih vrijednosti. 4) Ukoliko je to predviđeno lovno gospodarskom osnovom područja, unutar šuma se mogu postavljati montažne, drvene lovačke čeke projekcije tlocrta do 3,0 m . 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

Članak 96.

Članak 96. i) Društvene djelatnosti se kao sadržaji javnog interesa zajednice, svrstavaju u skupine istovjetnih ili sličnih funkcija i to uprave, lokalne samouprave i pravosuđa, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, djelatnosti kulture i zabave, djelatnosti sporta i rekreacije, djelovanje vjerskih zajednica, javno djelovanje građanskih skupina i slične djelatnosti. 2) Društvene djelatnosti se organiziraju u naselju, a rekreativne aktivnosti se mogu organizirati i izvan granica građevinskog područja naselja. GLASNIK" Stranica 1113 3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih i legalno izgrađenih građevina društvenih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima zone unutar naselja u kojoj se čestica nalazi ili namjeni površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno djelatnost prilagoditi uvjetima namjene prostora. 4.1. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja

Članak 97.

Članak 97. i) Na području građevinskih područja naselja, potrebno je izradom projekata, osigurati slijedeće još nepostojeće ili nedostatne sadržaje lokalne samouprave, odgoja, obrazovanja, kulture i javnog djelovanja građana: - školsku, sportsku dvoranu s pratećim sadržajima uz osnovnu školu, za koju se prostor rezervira na području proširenja zone centralnih sadržaja, istočno od škole, a moguće ju je alternativno izgraditi i kao kompleks uz školsku zgradu ili na čestici unutar zone ili dijela zone sporta i rCiviv-za^ijC, - prostor za smještaj lokalne samouprave (mjesni odbor) te udruga građana -u Polevama, te - prostor za izgradnju nove crkve uz postojeći župni dvor, kao moguće rješenje zamjene postojeće crkve. 2) Na području naselja potrebno je poboljšati ili zadržati postojeće zadovoljavajuće uvjete sadržaja: - osnovnog obrazovanja, na osnovi mreže osnovnog školstva Županije, - javnog djelovanja građana i - kulturno - umjetničkih i sportskih društva. 3) Mreža društvenih djelatnosti načelno određuje potrebnu veličinu pojedine građevine, odnosno pripadajuću potrebnu veličinu građevne čestice, a lokacije, ukoliko nisu određene u stavku 1. ovog članka, postojeće su ili se mogu odrediti na područjima za razvoj zona centralnih i društvenih sadržaja. »

Članak 98.

Članak 98. 1) Unutar Strahoninca je potrebno dovršenja m đenja prostora sporta i rekreacije izgraditi: pomoćno nogometno igralište i školsku sportsku atletsku stazu sa sportskim školskim terenima koji nedostaju.
Članak 99. i) Unutar naselja potrebno je Stranica 1114 Broj 8 "SLUŽBENI GLASNIK" izradom projekata centralnog parka, osigurati uređenje zelene površine s dječjim igralištem, jugoistočno od škole u Strahonincu i izradom projekta zelene zaštitne površine, osigurati uređenje zaštitnog zelenila stambenih područja u sjevernom dijelu Strahoninca u odnosu na poslovnu zonu uz južnu obilaznicu Čakovca.

Članak 100.

Članak 100. 1) Unutar granica građevinskih područja naselja, društvene djelatnosti u pravilu je potrebno grupirati u zonama koje se razgraničuju ovisno o namjeni na: - zone centralnih i društvenih sadržaja, - zone sporta i rekreacije, radi specifičnosti u veličini i pretežitosti uređenja kao otvorenih površina i - zone urbanog zelenila, za parkove unutar naselja radi njihove zaštite od gradnje. 2) Površine zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 4.1 - 4.2 - "Građevinska područja naselja". 3) Sadržaji koji se mogu locirati unutar pojedine zone, sadržaj i uvjeti prema kojima se mogu osnivati podcentri unutar stambenih područja, te formirati i uređivati pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti u zonama drugih pretežitih namjena, određene su smjernicama za razgraničenje zona, u poglavlju 2.2.2.

Članak 101.

Članak 101. 1) U zonama centralnih i društvenih sadržaja i zona sporta i rekreacije, djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanom značaju, istovjetnosti funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije. 2) Posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje za građevine osnovne i prateće namjene, unutar- funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, su slijedeći: - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica može maksimalno iznositi 0,4, visina vijenca građevina i etažnost građevina određuje se prema karakterističnom uzorku naselja, što je određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, izuzetno, maksimalna visina vijenca za školske sportske dvorane, građevine kulture i vjerske građevine može biti do 10,0 m, dok specifični dijelovi (zvonici, dijelovi sportskih građevina koji ne mogu biti niži) mogu biti i veće visine; ako je unutar zone, određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, građevine, odnosno dijelove građevinskog kompleksa, treba locirati na tom pravcu; građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;

Članak 101.

• • om osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru L osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece, otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga), locirana unutar zona sporta i rekreacije, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a garaže se mogu oblikovati jedino u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene, a druge servisne sadržaje, potrebne za funkcioniranje pratećih funkcija, definiranih prema poglavlju 2.2.2. ovih odredbi (gospodarskih djelatnosti u obje zone i stanovanja u zonama centralnih i društvenih sadržaja), kao što su parkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije za skupljanje komunalnog otpada i drugi, potrebno je dimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja 5, 7 i 8. ovih odredbi. 3) Ostali opci uvjeti gradnje gradevina na područjima za razvoj centralnih i društvenih rekreacije stambene područji odredbi. Broj 8 "SLUŽBENI

Članak 102.

Članak 102. 1) Na građevinskim česticama u naselju Strahoninec ne mogu se postavljati kiosci, izuzev jednog kioska za prodaju novinama na prostoru Poleva. 2) Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). 3) Kiosk se treba locirati minimalno 5,0 m od linije regulacije, a može biti najveće tlocrtne površine do 12 m bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. 4) Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa.

Članak 103.

Članak 103. i) U stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. 2) Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. 3) Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao osnovne ili kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao osnovna, njena površina određuje se u odnosu na izgrađenost Čestice koja iznosi kig<=0,4, - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao prateća, ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) ne može biti 2 veća od 400,0 m po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja nižih građevina - prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, GLASNIK " Stranica 1115 - najveća visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građenih iza pojasa stambenih građevina, odnosno dublje od 25,0 m iza linije regulacije, može biti 4,80 m, - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja.

Članak 103.

4) Građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje društvenih djelatnosti ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, te - se stambenom dijelu građevine osigura zaštita od buke, koja zadovoljava uvjete stambene zone. 4.2. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja

Članak 104.

Članak 104. i) Izvan granica građevinskih područja naselj o nije predviđeno formiranje izdvojenih područja društvenih djelatnosti, osim što se rekreativne aktivnosti bez značajnog utjecaja na okoliš mogu odvijati na površinama kultiviranih predjela, te površinama prirodnih i prirodi bliskih predjela.
Članak 105. i) Unutar kultiviranih predjela mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te privremenih sportskih ili kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke i trim staze, uređivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i slično. 2) Kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobičajeno koriste u obavljanju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva.

Članak 106.

Članak 106. 1) Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, -već se koriste kao prostori rekreacije, uz' mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava. 2) Rekreativne aktivnosti posebno se mogu obavljati u šumama koje se s obzirom na sociološki značaj u odnosu na naselje, ovim PPUO-om određuju šumama posebne namjene. 3) U svrhu korištenja navedenih prostora, mogu Stranica 1116 Broj 8 "SLUŽBENI GLASNIK" se postavljati markacijske oznake uz šumske putove koji se uobičajeno koriste za djelatnost šumarstva. 5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE

Članak 107.

Članak 107 i) Koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br. 2. "Infrastrukturni sustav". 2) Ovim PPUO-om je predviđena izgradnja, odnosno održavanje slijedećih sustava: prometnog, koji obuhvaća sustave cestovnog, željezničkog, poštanskog i telekomunikacijskog prometa, energetskog, koji obuhvaća sustave prijenosa i distribucije električne energije i plina i vodnogospodarskog, koji obuhvaća sustave za obranu od poplava, korištenje voda za piće, za odvodnju otpadnih voda i planirani sustav za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

Članak 108.

Članak 108. 1) Planirane linijske infrastrukturne površine (koridori ili trase) određene su aproksimativno u prostoru, a točna trasa određuje se u fazi idejnog projektiranja, pojedinačno za svaki zahvat u prostoru. 2) U funkciji razvoja infrastrukturnih sustava na području općine, mogu se izdvajati površine za izgradnju precrpnih stanica sustava odvodnje ili navodnjavanja i druge površine slične namjene. 3) Područja za smještaj uređaja komunalne infrastrukture mogu se uređivati i koristiti isključivo za izgradnj u građevina i postavu w infrastrukturnih uređaja u osnovnoj namjeni, a dodatno samo servisnih instalacija, sve u skladu s posebnim propisima. 4) Pri proj ektiranj u i izvođenju pojedinih građevina i uređaj a komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. 5.7. Prometni sustav 5.1.1. Cestovni promet 5.7.2.7. Izvan građevinskih područja *

Članak 109.

Članak 109. i) Prilikom projektiranja novih prometnica izvan građevnog područj a naselja, odnosno rekonstrukcije postojećih, potrebno je osigurati minimalnu širinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture, i to za: - prometnice od značaja za Državu i Županiju, prema poglavlju 2.1. ovih odredbi - druge lokalne ceste 20,00 m i ostale ceste 16,00 m 2) Izuzetno, koridori mogu biti i uži, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima.
Članak 110. 1) U cilju boljeg povezivanja s Općinom Nedelišće, radi veze Strahoninca s grobljem u tom naselju i lociranja brze ceste za spoj Čakovca i Varaždina, u kartografskom prikazu br, 1. "Korištenje i namjena prostora" označeni su mogući koridori i trase: ceste Strahoninec Nedelišće ci] a kategorija se s obzirom na povezivanje dvije jedinice lokalne samouprave predviđa kao županijska ili lokalna i za koju se predviđa i izvedba sigurnog prijelaza preko željezničke pruge i - koridor brze ceste Čakovec-Varaždin. 2) Pozicija i koridor južne obilaznice Čakovca usklađeni su s projektom navedene ceste. 3) Radi korištenja servisne ceste uz obilaznicu (spoj od ulice Žrtava fašizma do ulice Pavleka Miškine u Strahonincu) u svrhu njenog uklapanja u prometnu mrežu naselja, potrebno ju je izvesti kao asfaltiranu prometnicu koja bi istovremeno imala funkciju pristupne ceste za građevne čestice u poslovnoj zoni. 4) Ukoliko utvrđena širina koridora obilaznice nije dovoljna za izgradnju ceste iz prethodnog stavka u širini od 6,0 m, potrebno je koridor za ostvarivanje dovoljne širine kolnika proširiti prema jugu.

Članak 111.

Članak 111. 1) U cilj u osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima, izvan građevinskih područja naselja potrebno je izgraditi pješačko - biciklističke staze uz sljedeće prometnice: - cestovne spojeve Strahoninca na južnu obilaznicu Čakovca, - dionicu ŽC 2030 od Strahoninca do Poleva, - planiranu cestu Strahoninec - Nedelišće i nekategoriziranu cestu koja direktno povezuje Strahoninec i Savsku Ves. 2) Uz državne i županijske ceste, izvan naselja, Broj 8 U SLUŽBENI pješačko biciklističke staze u pravilu je potrebno predvidjeti, zaštitnom zelenom površinom, odvojeno od kolnika.

Članak 112.

Članak 112. i) Izvan granica građevinskih područja, uz kategorizirane ceste se ne dozvoljava gradnja servisnih sadržaja kao što su benzinske postaje i parkirališta kamiona. 2) Benzinske postaje uz koje se mogu organizirati s priručnim ugostiteljskim i uslužnim i trgovačkim djelatnostima, kao i parkirališta kamiona, potrebno je usmjeriti unutar područja gospodarskih zona, u kojima se mogu graditi proizvodne, poslovne i komunalne djelatnosti. * -
Članak 113. i) Uz prometnice izvan granica građevinskih područja naselja i izvan izdvojenih područja gospodarskih zona, nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa. 2) Unutar izdvojenih područja gospodarskih zona reklamni panoi, reklamne površine veće od 6,0 m , mogu se postavljati, prema uvjetima iz stavka 1. članka 120. ovih odredbi. 5.1.1.2. U građevinskim područjima

Članak 114.

Članak 114. i) Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja gospodarskih zona, sve javne cestovne prometne površine, uz L koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. 2) Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. 3) Ulice u naselju s om županijske ili smatraju se tom vrstom ceste (j cesta). 4) Područja predviđena za širenje naselja (neizgrađeni dijelovi građevnog područja) trebaju se uređivati na način da građevne čestice nemaju direktan izlaz na županijsku cestu.

Članak 115.

Članak 115. i) Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, te uz poklonce i kapele, od kojih stajališta i nadstrešnice trebaju biti udaljeni najmanje 30,0 m. GLASNIK " S t r a n i c a 1117
Članak 116. i) Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m. 2) Izuzetno, minimalna smna koridora jednosmjerne ulice ili dvosmjerne slijepe ulice utvrđuje se sa 7,0 m, a maksimalna dužina takve ulice sa 200,0 m. 3) Ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake). 4) Jedna vozna traka, minimalne širine 3,5 m može se graditi iznimno za stambene ulice (slijepa ulica), pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m ulice.

Članak 117.

Članak 117. 1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od 1,6 m. 2) Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se samo stranu u istoj razini. 3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanj anj e oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača. 4) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 118.

Članak 118. 1) Glavnim projektom građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkiralisnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila i to prema slijedećim normativima: broj parkiralisnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na L • INDUSTRIJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 2 2 UREDSKI 100 m korisnog 2,00 PROSTORI prostora TRGOVINE, 2 3 USLUGEI 100 m korisnog 4,00 UGOSTITELJSTVO prostora VIŠENAMJENSKE DVORANEI 4 0,15 1 posjetitelja SAKRALNE GRAĐEVINE SPORTSKE 5 0,20 1 gledatelja GRAĐEVINE Broj 8 Stranica 1118 "SLUŽBENI GLASNIK" broj parkiralisnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na STAMBENE 6 1,00 1 stan GRAĐEVINE 2) Smještaj potrebnog broja parkiralisnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika. 3) Minimalni broj parkiralisnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 119.

Članak 119. • 1) Unutar naselj a obavezno je uređenje biciklističkih i pješačkih staza, koje uz državne ceste trebaju u pravilu biti odvojene od kolnika zelenim pojasom, a uz županijske ceste sigurnosno uređene, prema prostornim mogućnostima. 2) Širina i nagib staze određuje se prema posebnim propisima.
Članak 120. 1) Unutar granica izdvojenih područja gospodarskih zona, uz prometnice se mogu postavljati velikoplošni reklamni panoi, kao samostojeće konstrukcije sa reklamnom 2 2 površinom iznad 6,0 m do najviše 12,0 m*, pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: * - od osi kolnika 7,0 m, - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m. • 2) Unutar granica građevinskog područja naselja, reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m , (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, na način: 4 - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. 3) Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m , (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, te sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.

Članak 120.

4) Unutar zona urbanog zelenila i parkova uređenim u drugim funkcionalnim zonama, ne mogu se postavljati reklamni panoi. 5.1.2. Željeznički promet
Članak 121. i) Za izgradnju PPZ-om planiranog drugog kolosijeka magistralne željezničke pruge Varaždin-Cakovec-Kotoriba, te pruge 1. reda Čakovec-Varaždin, osigurava se zaštitni pojas uz prugu, širine 50,0 m, odnosno 25,0 m obostrano od osi pruge. L 2) Novi prijelaz preko pruge u istoj razini, minimalno opremljen automatskom signalizacijom i rampom, potrebno je urediti na sjecištu pruge L reda Čakovec - Varaždin s planiranom lokalnom cestom Strahoninec - Nedelišće. 5.1.3. Poštanski promet

Članak 122.

Članak 122. i) Poštanski promet dio je sustava Čakovca i ne predviđa se otvaranje posebne poštanske jedinice u naselju. 5.1.4. Telekomunikacijski promet
Članak 123. i) Sve mi i međumjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba pola; unutar koridora prometnica, a rekonstrukciji modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar i koridora. 2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. 3) Telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama i na način da: - ne narušavaju građevnu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, Broj 8 "SLUŽBENI se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, te se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.

Članak 124.

Članak 124. — i) Antenski uređaji mobilnih telekomunikacija ne mogu se postavljati unutar naselja, ukoliko ih nije moguće locirati na višim građevinama, ali ne i na sakralnim građevinama. 2) Tornjeve s antenskim uređajima treba locirati izvan naselja, te prirodnih i prirodi bliskih predjela i najmanje 100,0 m udaljeno od sakralnih građevina i obilježja i drugih područj a od kulturnog značaja unutar i izvan naselja. 3) Tornjevi antenskih uređaja mogu se locirati unutar izdvojenih područja gospodarskih djelatnosti. 4) Tornjevi antenskih uređaja ne smiju se postavljati na način da vizualno zaklanjaju ili se približavaju crkvenom tornju za manje od 5 vlastitih vizualno određenih visina, i to posebno iz vizure prilaza naselju. 5.2. Energetski sustav 5.2.1. Prijenos i distribucija električne energije

Članak 125.

Članak 125. i) Sustav prijenosa i distribucije električne energije na području općine je uspostavljen, a na temelju stope razvoja može se pretpostaviti rast vrsnog opterećenja, posebno u odnosu na gospodarske djelatnosti i nova područja za razvoj naselja. 2) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili izgradnje novog dalekovoda treba maksimalno iskoristiti postojeće koridore, prije trasiranja novog. 3) Visokonaponske prijenosne uređaje u naseljima i u blizini naselja potrebno je graditi na način da budu izvedeni podzemno - kabelski, kako ne bi uzrokovali smetnju sirenju naselja.

Članak 126.

Članak 126. i) Daljnje širenje 10 (20) kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m. *5 Stranica 1119 GLASNIK 2) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - da budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, te - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice. 3) U slučaju potrebne rekonstrukcije ili dogradnje sustava elektroopskrbe naselja, dugoročno, je potrebno na druge lokacije izmjestiti trafostanice izgrađene uz poklonce i raspela, kao i trafostanice izgrađene u neposrednom kontaktnom prostoru građevinskih cjelina od ambijentalnog značaja za naselje.

Članak 127.

Članak 127. 1) Radi racionalnijeg korištenja prostora, zračnu niskonaponsku mrežu unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. 2) Obostrano je unutar uličnih koridora u naselju, potrebno voditi niskonaponsku mrežu, ukoliko se ona predviđa kao podzemna, kabelska kanalizacija. 3) Isti koridor (trasu) koja se predviđa za potrebe niskonaponske elektroenergetske mreže, potrebno je koristiti i za vođenje javne rasvjete. 5.2.2. Prijenos i distribucija plina
Članak 128. i) zemno području opčine je uspostavljen, a predviđa se povećanje broja priključaka. 2) Širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore ovim om niranim za sirenje ruci društvene djelatnosti, a sukladno tome i potreba za postavom redukcijskih stanica niskotlačne mreže. 3) Redukcijske plinske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju Stranica 1120 Broj 8 "SLUŽBENI GLASNIK" urbanu strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan označenih zona urbanog zelenila. 4) Redukcijske plinske stanice moguće je locirati unutar zelenih pojaseva u koridoru prometnice, ukoliko ne smetaju prometu, ili na vlastitim građevnim česticama unutar stambenih zona ili zona centralnih i društvenih sadržaja, pod uvjetom da su najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike. 5) Mrežu opskrbe plinom, unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. 5.3. Vodnogospodarski sustav 5.3.1. Zaštitne građevine

Članak 129.

Članak 129. i) Sustav obrane od voda na području općine uspostavljen je reguliranjem vodotoka Trnave i uređenjem kanala za odvodnju viška oborinske vode s poljoprivrednih površina. 2) Planirani razvoj sustava odnosi se na održavanje i daljnji razvoj hidromelioracijskog sustava, uz pridržavanje mjera zaštite kakvoće voda. 5.3.2. Vodoopskrbni sustav
Članak 130. i) Vodoopskrbni sustav na području općine je izgrađen, a čini ga mreža opskrbe vodom koja je dio I. zone vooodopskrbe Međimurja i napaja se iz vodocrpilišta Nedelišće. 2) Sirenje mreže predviđa se osobito na ovim PPUO-om planiranim područjima za razvoj naselja i izdvojenim područjima za gospodarske i društvene djelatnosti.

Ostali akti u ovom izdanju (177)