GLASNIK

Arhiva › 2005. › SGMŽ 8

SGMŽOpćina Strahoninec · KLASA 021-05/05-01/79 · URBROJ 2109/26-05-01

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1102

Članak 61.

Članak 61. 1) Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. 2) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. 3) Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. 4) Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojemu je visina nadozida veća od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, smatra se katom. 5) Visina nadozida mjeri se na u nutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 6) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 7) Ukoliko se kod složenih krovova, građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju ili izvedbom krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini pročelja ili iza razine pročelja), odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom.

Članak 62.

Članak 62. 1) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovim odredbama, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine. 2) Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.
Članak 63. 1) Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. 2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 10,0 m, kod županijske ceste 8,0 m, kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, kod ostalih cesta 3,0 m. F P- 3) Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. L 4) Visina ulične osrade može biti naiviše do 1,20 Broj 8 "SLUŽBENI m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 0,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 2,0 m. 5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja, u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. 6) Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.

Članak 64.

Članak 64. i) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 2) potpornog zida ne može m 3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada gaje potrebno izvesti u terasama. 2.2.5. Smjernice za izradu planova uređenja užih područja unutar naselja (DPU ili UPU)
Članak 65. i) Prostornim planovima užeg područja (DPU ili UPU), potrebno je za pojedino područje pretežito stambene namjene, predviđeno za razvoj naselja, odrediti karakterističan uzorak naselja. 2) Primjereni karakteristični uzorci za primjenu na područjima za razvoj - stambenih zona naselja su ruralna matrica bez podvrtnica, i urbana matrica individualne samostojeće gradnje, obje otvorenog tipa. 3) Primjena pojedinog karakterističnog uzorka naselja kod izrade prostornih planova užih područja pretežito stambene namjene, određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. 4) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi. GLASNIK" Stranica 1103

Članak 66.

Članak 66. i) Kod izrade prostornih planova uređenja područja za razvoj pretežito stambenih zona: - potrebno je osigurati minimalno 5% ukupne površine planiranog područja za uređenje dječjih igrališta i parkovnih površina, a na pojedinačnim česticama urbanog zelenila, unutar stambene zone, može se predvidjeti postava dječjeg igrališta s igralima za djecu, klupa za sjedenje, javne ili sakralne plastike i graditi jedno igralište za košarku po čestici, - potrebno je osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova, - ukoliko se unutar stambene zone predviđa izgradnja pojedinačne građevne čestice za sportske sadržaje, one se mogu dimenzionirati kao jedna takva čestica na w 10,0 ha stambene zone, te mogu sadržavati samo otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, građena na način da igrališta budu minimalno 12,0 m udaljena od stambenih građevina i jednu prizemnu servisnu građevinu s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m , ukoliko pojedino područje za razvoj stambenih površina, u cjelini ima više od 5,0 ha, potrebno je osigurati najmanje jednu česticu za izgradnju podcentra sa sadržajima trgovine dnevne opskrbe, te tihim i čistim ugostiteljskim sadržajem, unutar stambene zone mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja transformatorske, telekomunikacijiske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način da se uklope u karakterističan uzorak -naselja.

Članak 66.

* • 2) Osiguranje površina za razvoj društvenih djelatnosti, u pojedinim stambenim područjima, pojedinih naselja, utvrđuje se prema poglavlju 4.1.
Članak 67. > i) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne • infrastrukture unutar koridora ulice, Stranica 1104 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 8 građevinsku liniju, koj a se uvažavajući tradiciju oblikovanja naselj a poklapa s linijom regulacije ili koja omogućava formiranje manjeg predvrta (cvj etnj aka) ispred stambene građevine, strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, najmanje širine 3,0 m, građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno - gospodarski.) dio, pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina, unutar prednjeg dijela čestice, najmanje dubine 25,0 m od linije regulacije, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja u stražnjem dijelu čestice i pojas izgradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne 2 površine od 90,0 m , po građevnoj čestici, • • čija udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima ne može biti manja od 12,0 m, 2) Izuzetno, ukoliko za to postoji gospodarsko opravdanje, unutar područja je moguće predvidjeti mogućnost gradnje gospodarskih građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, koje se prema članku mogu locirati u stambenim zonama naselja, na način da njihova udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima, ne može biti manja od Om 3) 'ručja stambene zone ruralne moguće je predvidjeti mogućnost formiranja čestica za gradnju višestambenih građevina, prema karakterističnom uzorku naselj a, odnosno etažnosti i visine vijenca kao i kod individualnih građevina.

Članak 68.

Članak 68. i) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko - biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, * pojas izgradnje stambenih građevina, eventualno pojas izgradnje stambeno - poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila, strukturu gradnje odabirom između otvorene, poluotvorene ili zatvorene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine « u stražnjem dijelu čestice, eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, ukoliko se predviđa, obavezno treba locirati iza završetka stambene, - odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, te ukoliko se DPU-om planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno 20,0 m površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.

Članak 68.

2) Unutar područja stambene zone urbane matrice moguće j e predvidjeti mogućnost f ormiranj a čestica za gradnju višestambenih građevina, etažnosti P+2 i visine vijenca do 10,0 m.
Članak 69. i) Obveza izgradnje pojedinih građevina društvenih djelatnosti u pojedinim zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, u naselju, određena je u poglavlju 4.1. ovih odredbi. 2.3. Izgradnja izvan građevinskih područja naselja
Članak 70. i) Mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za: - izdvojena područja, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2. - uz ograničenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja Stranica 1105 Broj 8 "SLUŽBENI GLASNIK" - izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2., te - za građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5. 2) Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju kvalitetu kultiviranih predjela i obilježja prirodnih predjela. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU

Članak 71.

Članak 71. i) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja. Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta, prema poglavlju 5.1.1.2., članku 118, te - predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8, ovih odredbi. 3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno prilagoditi je uvjetima namjene lokacije, a do prenamjene, se legalno izgrađene građevine mogu i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 3.1. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja

Članak 72.

Članak 72. i) Unutar građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti se mogu smještavati na način određen karakterističnim uzorkom naselja: - na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni i u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te kao prateći sadržaji na građevnim česticama, u stambenim zonama, te na građevnim česticama unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, te zone sporta i rekreacije, ukoliko su kompatibilni s funkcijom zone. 3.1.1. Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u drugim funkcionalnim zonama u naselju

Članak 73.

Članak 73. i) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama (interpolacija građevne čestice gospodarskih, tihih i čistih djelatnosti); 2) Izuzetno od prethodnog stavka, gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti za obavljanje autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), kiosci za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga, definirano prema posebnom propisu i silaže stočne hrane do 100,0 m , ne mogu se na građevnoj čestici unutar stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine, uz osnovnu stambenu, stambeno poslovnu ili poslovnu građevinu. 3) Veličina i oblik građevnih čestica određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno minimalne dimenzije i površina građevne čestice, te izgrađenost čestice određuju se kao za stambene građevine, prema uvjetima iz poglavlja 2.2,4. ovih odredbi. 4) Visina i oblikovanje građevina ovisi o poziciji gospodarske građevine unutar čestice, a određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno: - najveća visina vijenca gospodarskih građevina unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnoj izgrađenoj strukturi, • - najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m.

Članak 73.

5) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao osnovne građevine, na građevnim česticama namijenjenim za gradnju višestambenih građevina. Broj 8 Stranica 1106 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 74. 1) Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar stambenih zona naselja (nije dozvoljena interpolacija građevne čestice gospodarskih, bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti)
Članak 75. 1) Po jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, ili kompleks građevina koji objedinjava navedene sadržaje, može se graditi kao osnovna na pojedinačnoj čestici unutar zone centralnih i društvenih sadržaja. 2) Izdvojene čestice za gospodarske građevine iz prethodnog stavka ne mogu se formirati, ukoliko unutar pojedine zone, nisu ispunjeni uvjeti osiguranja prostora za građevine određene u poglavlju 4.1. članku 97. ovih odredbi , dimenzioniranih prema uvjetima mreže društvenih funkcija Županije. 3) Uz ispunjenje uvjeta iz prethodnog stavka, veličina građevne čestice unutar pojedine zone nije ograničena. 4) U sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto površine građevina na čestici. 5) Uvjeti formiranja građevne čestice i gradnje građevina određuju se prema poglavlju 4.1. člancima 101. i 102. ovih odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.

Članak 75.

3.1.2. Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti kao pratećih na građevnim česticama u drugim funkcionalnim zonama u naselju i kao pomoćnih na stambenim ili stambeno-poslovnim građevnim česticama
Članak 76. L i) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti), uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu 2 djelatnosti) može biti najviše 400,0 m po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a / oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja, prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, odnosno: najveća visina vijenca prateće gospodarske građevine unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema osnovnoj građevini, a najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m. 2) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu i . ) namijeniti za obavljanje tihih i čistih djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske i krojačke radnje), te specijaliziranih trgovina (sa skladišnim prostorom 2 do 30,0 m ) ukoliko:

Članak 76.

- su funkcionalno i građevinski cjeloviti, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, te - ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju 20% ukupne neto korisne površine višestambene građevine.
Članak 77. 1) Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), mogu se graditi kao prateće na česticama unutar stambenih zona individualne izgradnje naselja (interpolacija gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) ukoliko je to dozvoljeno prema karakterističnom uzorku naselja u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi i uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 400,0 m po čestici, - građevina, odnosno dio građevine u kojem se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost, od pojasa izgradnje stambenih građevina i postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, treba biti udaljena najmanje 20,0 m i Broj 8 "SLUŽBENI • najveća visina vijenca građevine može biti 4,80 m, a oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja. 2) Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih mogu • • građevnoj čestici namijenjenoj gradnji višestambene građevine.
Članak 78, 1) Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje i to građevine za uzgoj peradi, mogu se graditi kao prateće, unutar izdvojenog građevinskog područja naselja Poleve.

Članak 77.

2) Ukupna bruto površina građevina treba biti dimenzionirana na najviše 5.000 kom peradi, prema posebnim propisima za dimenzioniranje površine potrebne za navedenu količinu. 3) Građevinu je potrebno locirati najmanje 70,0 m udaljeno od pojasa izgradnje stambenih građevina. 4) Visina vijenca građevina, ne može biti veća od 4,80 m, a građevina treba biti oblikovana u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, a 4 - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. 5) Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje ne mogu se graditi kao prateće, unutar građevinskog područja naselja Strahoninec ni u njegovom kontaktnom prostoru, već gradnju takvih građevina treba usmjeriti izvan naselja, na područje poljoprivrednog tla jugoistočnog dijela općine, sukladno kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena prostora".

Članak 79.

Članak 79. 1) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, jedna ugostiteljska + građevina, može se graditi kao prateća građevina na pojedinoj čestici: društvenih sadržaja rekreacije unutar zone sporta i rekreacije. 2) Površina prateće građevine ne može biti veća od površine osnovne građevine. 3) Uvjeti gradnje građevine određuju se prema poglavlju 4.1. članku 101. ovih odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno / GLASNIK" Stranica 1107 prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.

Članak 80.

Članak 80. i) Pomoćne poljoprivredne građevine, bez ili sa izvorom zagađenja mogu se na građevnoj čestici individualne stambene ili stambeno-poslovne namjene, graditi u površini i na način određen karakterističnim uzorkom naselj a iz poglavlja 2.2.3. ovih odredbi. 2) Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45 osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m. * 3.2. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja 3.2.1. Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti na izdvojenim područjima za obavljanje gospodarskih djelatnosti danak 81. i) Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuju se građevinskim područjima za građevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvojenog područja. 2) Namjene, lokacija, te okvirna površina izdvojenih područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti za područje općine, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina " u mjerilu 1 : 25.000, a odnose se na: područje postojećeg poljoprivrednog gospodarstva za intenzivni uzgoj životinja i druge poljoprivredne djelatnosti zapadno od Poleva /oznaka PG/, - postojeća zona za komunalno-servisne djelatnosti - parkiralište kamiona /oznaka K3/ s planiranim proširenjem djelatnosti i - planirana gospodarska - poslovna zona uz južnu obilaznicu Čakovca /oznaka K/ 3) Razgraničenje pojedinih gospodarskih zona u odnosu posebnosti pojedinih grupa djelatnosti, treba se odrediti planom uređenja užeg područja (DPU ili UPU) pojedine zone.

Članak 80.

4) Precizno su granice navedenih zona određene na kartografskim prikazima br. 4.1 i 4.2 , u mjerilu 1:5000, a navedene granice ujedno su i granice obuhvata planova uređenja užih područja navedenih zona. 5) U slučajevima da područj e postojećeg poljoprivrednog gospodarstva za intenzivni uzgoj životinja i druge poljoprivredne djelatnosti / a Stranica 1108 SLUŽBENI zapadno od Poleva, i postojeća zona za komunalno-servisne djelatnosti parkiralište kamiona, u organizacijskom smislu ostanu jedinstvene čestice, za navedena izdvojena područja nije potrebno raditi plan uređenja užeg područja.

Članak 82.

Članak 82. 1) Gospodarskim zonama određuju se prostori namjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih, a radi specifičnosti prostora unutar kojeg se formiraju određuje se njihov sadržaj na način da se: - u gospodarskoj, poslovnoj zoni uz južnu obilaznicu Čakovca mogu graditi građevine poslovne namjene - trgovačke, uslužne, od građevina komunalnih servisa - parkirališta kamiona s pratećim uslugama servisa, te ugostiteljsko turističke građevine tipa hotel, motel, restoran, bistro, caffe bar i slično, te građevine proizvodnje finalnih proizvoda (stolarije, bravarije, staklarske radione, tekstili pogoni i slično) ali ne proizvodne građevine sa značajnim negativnim utjecajem na okolinu (građevine prerade mesa, ribe i životinjskih ostataka i slično). zona za komunalno-servisne djelatnosti - parkiralište kamiona sa servisnim prostorom južno od Strahoninca ne može se proširiti, ali se unutar postojećih površina mogu obavljati servisne djelatnosti vezane uz osnovnu funkciju kamionskog parkirališta, te dodatno urediti i reciklažno dvorište, odnosno pogon za skupljanje, selektiranje i primarnu obradu neopasnog komunalnog otpada - sekundarne sirovine. ukoliko se područje postojećeg poljoprivrednog gospodarstva zapadno od Poleva transformira u područje drugih najmanja širina najmanja dubina građevne čestice građene čestice /m/ /m/ GLASNIK' Broj 8 djelatnost ili cijepanjem zemljišta radi formiranja novih građevnih čestica izvan opisanog u članku 85. ovih odredbi, djelatnosti na području zone mogu biti isključivo trgovačke i uslužne, a ne i proizvodne.

Članak 82.

2) Gospodarske zone uređuju se grupiranjem djelatnosti, obzirom na potrebe za infrastrukturom, veličinom građevne čestice i utjecajem na okoliš. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici , unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks navedenih gospodarskih građevina, ovisno o vrsti zone, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje, kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti, te - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 4) Vrste građevina iz prethodnog stavka određuju se kao i za građevinska područja naselja, prema poglavlju 2.2.1. ovih odredbi. 5) Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno uređivati površine zaštitnog zelenila, te locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje zone, uključujući i stupove za radio i telekomunikacijsku infrastrukturu.

Članak 83.

Članak 83. 1) U postupku formiranja građevnih čestica, unutar gospodarskih zona, potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice, poštivati sljedeće minimalne vrijednosti: najmanja površina koeficijent izgrađenosti građevne čestice građevne čestice 2 /m / /kig/ poslovna i komunalno servisna djelatnost 30,0 50,0 1.500,0 0,4 proizvodna djelatnost 40,0 70,0
Članak 84. i) Unutar gospodarskih zona, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: 2.800,0 0,4 građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje Broj 8 "SLUŽBENI prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini vise građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; visina vijenca građevina može iznositi najviše 8,50 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25% ukupne površine čestice, nadstrešnice iz prethodnog stavka trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, * a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca, najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelj a sustava odvodnje oboriskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta.

Članak 85.

Članak 85. 1) Područje postojećeg poljoprivrednog gospodarstva za intenzivni uzgoj životinja i druge poljoprivredne djelatnosti zapadno od Poleva određuje se građevinskim područjem za gospodarske djelatnosti: - uzgoja stoke, - primarne prerade, odnosno skladištenja mlijeka, - gospodarske djelatnosti kompostiranja biootpada u svrhu proizvodnje prirodnog gnojiva, humusa i sličnih proizvoda, komunalnih djelatnosti privremenog skupljanja životinjskih ostataka, te za gradnju drugih građevina u funkciji poljoprivrede i pratećih djelatnosti, kao što GLASNIK" Stranica 1109 r su spremišta strojeva, veterinarski punktovi, poljoprivredne trgovine i slično. 2) Granice područja postojećeg poljoprivrednog gospodarstva mogu se širiti jedino izmjenom grafičkog prikaza br. 4.2, ovog prostornog plana, u postupku prema Zakonu o prostornom uređenju, ali se neposredno uza zonu mogu formirati nova poljoprivredna gospodarstva, prema poglavlju 3.2.2 ovih odredbi. 3) Na području zone, obavezno je locirati uređaje komunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš, a posebno pojedinačne ili zajedničke (za više korisnika), uređaje za predtretman otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustav odvodnje. 4) Otpadne vode iz zone nije dozvoljeno upuštati u recipijent prije njihova pročišćavanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda do razine • vode u recipijentu. 5) Uvjeti za uređenje površina i gradnju građevina unutar područja poljoprivrednogospodarske zone su slijedeći:

Članak 85.

- minimalna udaljenost novih građevina za uzgoj životinja i silažu stočne hrane, koje se grade unutar područja zone određuje se sa 300,0 m od izdvojenog građevinskog područja Poleve, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - građevine trebaju od uzdužnih međa građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; 4 - najveća koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4, ali ukupna bruto tlocrtna površina građevina ne može biti 2 5.000.0 m visina vijenca građevina može iznositi najviše 4,80 m, a broj etaža se ograničava na jednu podrumsku etažu+prizemlje+jednu etažu potkrovlja, silosi mogu biti i viši od navedenog, nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, pokrov građevina može biti od crijepa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit, lim ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena Stranica 1110 Broj 8 "SLUŽBENI GLASNIK" travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelj a sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta. 3.2.2. Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela

Članak 86.

Članak 86. i) Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela podijeljene su prema stupnju očekivane gospodarske učinkovitosti, odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta, na: prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti i prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski učinkovita.
Članak 87. i) Prostori biljne poljoprivredne proizvodnje L visoke gospodarske učinkovitosti unutar kultiviranih predjela Općine područja su: - osobito vrijednih obradivih tla /oznaka Pl/ i - ostalih obradivih tla /oznaka P3/, koja se koriste za intenzivni uzgoj stoke. 2) Na prostorima obradivih tla /oznaka Pl i P3/, mogu se: - uređivati trajni nasadi, u svrhu čega se mogu oko nasada postavljati prozračne, žičane ograde, bez obzira na površinu nasada, postavljati transportabilni pčelinjaci, isključivo za ispašu pčela, postavljati staklenici i plastenici isključivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, kao konstrukcije bez temelja, ukupne visine vijenca do 2,20 i sljemena do 4,80 m, te osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstava za biljnu ili stočarsku proizvodnju, prema uvjetima iz članaka 88 - 91. ovih odredbi. 3) Sva ograđivanja čestica ili postavu objekata iz prethodnog stavka, na obradivom tlu, potrebno je izvesti na način da se ograda, odnosno objekt od osi poljskog puta odmakne za minimalno 5,0 m, odnosno ukoliko je poljski put lociran uz prostornu barijeru (brijeg, pokos, kanal i slično) na način da slobodna manipulativna površina, za prolaz poljoprivrednih strojeva putom, iznosi najmanje 10,0 m.

Članak 88.

Članak 88. 1) Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo biljne poljoprivredne proizvodnje, može se osnivati kao izdvojeno građevinsko područje, isključivo na obradivim tlima osnovne namjene /oznake Pl i P3/, u tu svrhu označenim na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i u namjena površina 2) Uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog članka, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave, rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj poljoprivrednih kultura i to* u slijedećim minimalnim površinama određenim za: ratarstvo 25,0 ha vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha uzgoj povrća 3,0 ha uzgoj voća 1,7 ha ili " uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja 1,0 ha. 3) Pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i površine kultura povrća koje se intenzivno obrađuje kao ratarska površina E (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i slično). 4) Cestica poljoprivrednog gospodarstva, koja se formira kao građevna, treba biti minimalne veličine 1,0 ha i imati direktni izlaz na javnu prometnu površinu. 5) Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, čvrstih temelja, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i slično, osim hladnjača, 6) Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj L na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog u kompleksa.

Članak 88.

7) Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 20% površine čestice, 2 ali ne može se izgraditi više od 3.000,0 m površine. 8) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s Broj 8 "SLUŽBENI tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od od nehrđajučeg čelika bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika. 9) Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla.

Članak 89.

Članak 89. 1) Ako se izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje grade kao obiteljska (utvrđeno(utvrđeno prema upismku poljoprivrednih gospodarstava), mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti poljoprivrede, stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva i djelatnost seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu određeno prema posebnom pn isključivo proizvedenih na enom nom 2) Građevine, odnosno prostori za stanovanje i seoski turizam, te trgovinu, mogu ukupno iznositi 600,0 m , a površina otvorenih rekreativnih sportskih igrališta još dodatnih 400,0 m . 3) Na tako formiranom izdvojenom, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, može se ekstenzivnim načinom uzgajati do 1C svinja i 200 kom peradi. 4) Od stambenih građevina i smješta seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20,0 m. 5) Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku. 6) Na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3,0 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti kapacitet građevine za uzgoj životinja goveda svinja od građevinskog peradi komada komada GLASNIK " S t r a n i c a 1111 najmanje 20,0 m, od građevina za držanje životinja najmanje 10,0 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina.

Članak 90.

Članak 90. i) Ukoliko se planira uzgoj minimalno 30 kom goveda, 100 kom svinja, ili 8.500 kom peradi, poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja intenzivnim ili ekstenzivnim načinom, može se osnivati, kao izdvojeno građevinsko područje, isključivo na obradivim tlima osnovne namjene /oznake Pl /, u tu svrhu označenim na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina" i lociranim u jugoistočnom dijelu područja općine. * 2) Ostali uvjeti uređenja čestice i gradnje su M sljedeći: - veličina građevne čestice za uzgoj svinja, peradi, kunića, činčila i drugih malih životinja težine do 5,0 kg po odrasloj najmanje a za uz najmanje treba postojati mogućnost prilaza na građevnu česticu s javne, prometne površine, treba postojati mogućnost komunalnog opremanja čestice komunalnom infrastrukturom i to minimalno električnom energijom, na području čestice, obavezno je locirati uređaje komunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš, a posebno uređaje za predtretman otpadnih voda, prije njihova, upuštanja u sustav javne odvodnje, otpadne vode nije dozvoljeno upuštati u recipijent ukoliko prije nisu pročišćene uređajem za pročišćavanje otpadnih voda do razine kvalitete vode u recipijentu, udaljenosti građevina za uzgoj životinja, koje se grade na poljoprivrednom gospodarstvu, trebaju biti od građevinskih područja naselja, izdvojenih područja sporta i/ili rekreacije, groblja, te u poglavlju 6.ovih odredbi navedenih spomenika graditeljske baštine, kao i od cestovnih prometnica, određene prema vrijednostima iz slijedeće tablice:

Članak 90.

udaljenost u metrima od građevinskog od državne od županijske komada područja /za perad/ područja /ostali/ ceste ceste 30-350 100-750 8500-12500 70 100 100 50 Stranica 1112 Broj 8 "SLUŽBENI GLASNIK" kapacitet građevine za uzgoj životinja udaljenost u metrima goveda svinja od građevinskog od građevinskog od državne od županijske peradi komada komada ceste komada područja /za perad/ područja /ostali/ ceste 350-1000 750-2000 12500-25000 100 preko 1000 preko 2000 preko 25000 200 3) Na području izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja mogu se graditi gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti, uz koje je moguće graditi prateće građevine za: - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - silažu stočne hrane i - građevine za preradu mlijeka do kapaciteta 10.000 lit/dan. 4) Unutar čestice poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja nije moguće graditi klaonice. 5) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća öd 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a F silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od od nehrđajučeg čelika, te u boji čelika, bijele ili zelene boje.

Članak 91.

Članak 91. 1) Ekstenzivni način uzgoja životinja (na otvorenom) pogoduje uzgoju krupne i sitne stoke za mliječnu proizvodnju, konja, magaraca, visoke divljači, domaće i divlje peradi za mesnu proizvodnju i lovni turizam. 2) im oj em životinja smatra se kom kom svinja ili 8.500 kom ] kom uvietnih erla. ori čemu grla definirana posebnim propisom, kao životinja težine 500,0 kg. 3) Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od županijskih i lokalnih cesta biti udaljeni najmanje 20,0 m, a od ostalih cesta i od osi poljskih putova najmanje 5,0 m. 4) Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se 200 100 50 300 200 100 intenzivnim uzgojem i potrebno ih je usmjeriti na područja određena stavkom 1. članka 90. ovih odredbi. 5) Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja, mogu se locirati na svim kultiviranim predjelima na području općine, a ako se u sklopu njih planira gradnja građevina, potrebno ih je usmjeriti na područje određeno stavkom 1. članka 90. ovih odredbi.

Članak 92.

Članak 92. 1) Lovačke remize mogu se uređivati na svim obradivim tlima, u svrhu uzgoja hrane, formiranja zaklona, te uzgoja, odnosno održavanja populacije divljači određenog lovno-gospodarskog područja. _ • 2) Na remizama se mogu: - graditi jedna prizemna građevina od drveta, površine do 100,0 m , visine vijenca do 3,0 m, pokrivena glinenim crijepom, šopom, slamom ili laganim pločama od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, - postavljati montažne građevine, od prirodnih materijala (drva, zemlje, šopa ili slame), visine do 3,0 m, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači, - postavljati montažne, drvene lovačke čeke projekcije tlocrta do 3,0 m , a koje mogu biti i veće visine, te - postavljati staklenici i plastenici isključivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, kao konstrukcije bez temelja, ukupne visine vijenca do 2,20 i sljemena do 4,80 m, te

Ostali akti u ovom izdanju (177)