Odluka o izmjenama i dopunama PUP-a “Martane Čakovec – zona male privrede”

Odluku o Izmjenama i dopunama Provedbenog urbanističkog plana Martane Čakovec – zona male privrede I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Izmjene i dopune Provedbenog urbanističkog plana Martane Čakovec – zona male privrede (Službeni vjesnik Općine Čakovec br. 14/90) - u daljnjem tekstu Izmjena i dopuna PUP-a Martane, kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2. Izmjena i dopuna PUP-a Martane sadržana je u elaboratu, koji se sastoji od: 1. Tekstualnog dijela: I Obrazloženje II Odredbe za provođenje 2. Grafički dio koji sadrži 4 grafička priloga – kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Na kartografskom prikazu br. 5 iz osnovnog plana - Program i intervencija u prostoru- prikaz područja obuhvata Izmjene i dopune PUP-a u grafičkom dijelu 2. Na kartografskom prikazu br. 5 iz osnovnog plana - Program i intervencija u prostoru - prikaz područja obuhvata Izmjene i dopune PUP-a u grafičkom dijelu s prikazom stanja katastra – svibanj 2006. 3. Kartografski prikaz 5A - Intervencija u prostoru – izmjena i dopuna 4. Kartografski prikaz 6A - Urbanističko – tehnički uvjeti - izmjena i dopuna

Članak 3.

Članak 3. Izmjena i dopuna PUP-a odnosi se na : − u grafičkom dijelu na 6 točkasto određenih područja, čiji obuhvati su prikazani u grafičkom prilogu br 1., pri čemu se unutar obuhvaćenih područja mijenja parcelacija čestica, te dijelom namjena i uvjeti gradnje građevina, te − izmjenu i dopunu odredbi za provođenje PUP- a, a što se odnosi na čitavo područje obuhvata iz osnovnog plana i to radi: − usklađenja teksta Odluke o donošenju PUP-a Martane Čakovec – zona male privrede (Sl.vij.opć. Čakovec br. 14/90) sa Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), − usklađenje odredbi za provođenje PUP-a sa PPUG Čakovca (Sl.gl.Grada Čakovca br. 4/03), − usklađenje odredbi za provođenje PUP-a sa GUP- om grada Čakovca (Sl.gl.Grada Čakovca br. 5/05) i − drugim zakonskim propisa iz područja uređenja prostora.

Članak 4.

Članak 4. U čitavom tekstu Odluke o donošenju Provedbenog urbanističkog plana Martane Čakovec – zona male privrede (Sl.vij.Opć.Čakovec br. 14/90), u odgovarajućem broju i padežu: − izraz „član“ zamjenjuje se izrazom „članak“, − izraz „objekat“ zamjenjuje se sa izrazom „građevina“, − izrazi „građevinska parcela“ i „parcela“ zamjenjuju se sa izrazom „građevna čestica“, − izraz „saobarćajnica“ zamjenjuje se izrazom „prometnica“ i − izraz „građevinska linija“ zamjenjuje se izrazom „obavezni građevinski pravac“. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 1.

Članak 1. U članku 5. stavku 1. alineja 1 mijenja se i glasi: − zona podcentra U članku 5. stavku 1. alineja 4 mijenja se i glasi: − zona gospodarskih djelatnosti U članku 5. stavku 1. alineja 6 mijenja se i glasi: − prometne površine i komunalna infrastruktura
Članak 1. U članku 6. stavku 1. iza teksta „u prostoru“ riječi „centra“ zamjenjuje se sa „podcentra“.
Članak 1. Iza članka 9. dodaju se članci 9a., 9b. i 9c. koji glase:
Članak 9a. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na Broj 9 Strana 362 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Ukupna /bruto/ površina građevina određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža, uključujući i podrum i potkrovlje, svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos ukupne (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ je određena kao visina vijenca građevine. Vijenac građevine je visina mjerena na uličnom pročelju građevine, od kote uređenog terena do donje kote stropa najviše etaže, pri čemu visinska razlika uređenog terena uz pročelje građevine i terena na liniji regulacije čestice može iznositi najviše 1,0 m. Iznimno od prethodnog, u slučaju kad je visinska razlika između konačno zaravnatog terena uz ulično pročelje građevine više od 1,0 m viša od kote terena na liniji regulacije čestice, visina građevine se utvrđuje kao visina vijenca uvećana za visinsku razliku kote zaravnatog terena i kote terena na regulaciji umanjene za 1,0 m.

Članak 9a.

Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o namjeni građevine i tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici. Etažom se smatra korisni prostor između poda i stropa građevine, a uključuje prizemlje i katove (ali ne podrum i potkrovlje). Ukoliko se dozvoljava, gradnja podruma i potkrovlja ovim je planom posebno naznačena. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 metara iznad kote uređenog terena. Potkrovljem se smatra korisni prostor iznad stropa posljednje etaže i ispod krovne konstrukcije, koja se može oblikovati kao kosa ili ravna, pri čemu: − najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim krovom određen je visinom nadozida od 90,0 cm za jednokatne, odnosno 110,0 cm za prizemne građevine; − potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom nagiba do 10%, bačvastim krovom ili mješovitim krovom, može imati najviše 75% površine karakteristične etaže i uvučeno je s ulične strane; − u potkrovlju se može planirati korisni prostor u jednoj razini, uz mogućnost gradnje galerije.

Članak 9b.

Članak 9b. Na području obuhvata PUP-a Martane za osnovne građevine i prateće građevine koje čine fizički neodjeljiv arhitektonski kompleks sa osnovnom građevinom, predviđa se mogućnost gradnje ravnih krovova, kosih krovova nagiba do 45°, lučnih i bačvastih krovova i kompozitnih krovova. Za prateće građevine koje nisu fizički povezane sa osnovnom građevinom i pomoćne građevine na čestici predviđa se mogućnost izvedbe ravnog krova i kosog krova nagiba do 40°. Pročelja građevina na području obuhvata PUP-a Martane mogu se izvesti svim atestiranim oblogama pročelja, odnosno primjenom žbuka, fasadne opeke, drvenih, staklenih, keramičkih, metalnih i drugih vrsta fasadnih obloga, pri čemu se primjena metalnih obloga ne preporuča u stambenim dijelovima područja obuhvata PUP-a niti u podcentru.

Članak 9c.

Članak 9c. U zoni podcentra i u zonama javnog zelenila i dječjih igrališta ne dozvoljava se ograđivanje građevnih čestica. U stambenoj zoni i zoni mješovite namjene stanovanja i male privrede, građevinska čestica se može ograditi ogradom, koja prema ulici ne može biti viša od 1,20 m, sa punim parapetom visine do 50,0 cm, a prema susjedu može biti prozračan ili puna, visine do 1,80 m. Izuzetno od prethodnog stavka, ulične ograde u ulicama gdje se građevinska linija poklapa s linijom regulacije mogu biti pune (neprovidne) u cijeloj svojoj visini. U zoni gospodarskih djelatnosti obavezno je ograđivanje servisnih i proizvodnih dijelova čestica prozračnom zaštitnom ogradom visine do 1,80 m, dok se okoliš upravnih i poslovnih građevina može ograđivati ogradama kao u stambenim zonama, a preporuča se urediti bez ograđivanja.

Članak 1.

Članak 1. Naziv poglavlja III. mijenja se i sada glasi: „III. ZONA PODCENTRA“
Članak 1.
Članak 10. mijenja se i sada glasi: „Područje podcentra obuhvaća površine građevinskih čestica koje su u kartografskom prikazu br. 5A – Program intervencija u prostoru – izmjena i dopuna označene brojevima 1 – 3 i oznakom PS. Građevne čestice unutar podcentra namijenjene su gradnji kompleksa društvenih sadržaja, višestambenoj gradnji i gradnji građevina prometne i komunalne infrastrukture u funkciji naselja. Vjerska građevina unutar podcentra je izgrađena, a može se rekonstruirati u istoj funkciji uz uvjet da: Broj 9 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 363 − joj visina vijenca iznosi najviše 5,0 m, a broj etaža iznosi najviše podrum+prizemlje+potkrovlje, − kig ne prelazi 0,4, a kis ne prelazi 1,0, te − uz građevinu nije dozvoljeno graditi samostojeće prateće niti pomoćne građevine, već je servisne i pomoćne prostore potrebno integrirati u osnovni volumen građevine. Uvjeti gradnje planiranog poslovno-višestambenog kompleksa su: − poslovni sadržaji kompleksa ograničavaju se na tihe i čiste trgovačke i uslužne djelatnosti koje bukom i emisijama u okolinu ne ugrožavaju stambenu funkciju kompleksa – trgovina dnevne opskrbe, specijalizirane trgovine bez potrebe za velikim skladišnim prostorima (drogerija, apoteka i dr.), primjereni gostiteljski sadržaj (caffe bar, bistro, restoran, slastičarnica i slično), primjerene uslužne djelatnosti (ambulanta, frizer, pediker i dr.) i druge slične djelatnosti − ulaze u poslovne sadržaje je funkcionalno potrebno odvojiti od stambenog dijela građevine, − visina vijenca kompleksa može najviše iznositi 11,0 m, a broj etaža najviše podrum+prizemlje + 2 kata, − najveći dozvoljeni kig je 0,4, a kis je 1,8, − uz poslovno-višestambeni kompleks, unutar građevne čestice, moguće je predvidjeti jednu pomoćnu građevinu bruto tlocrtne površine do 30 m2 za smještaj komunalnog otpada, ukupne visine do najviše 3,5 m, mjereno do sljemena kosog krova, odnosno do vrha atike ravnog krova.

Članak 1.

− kolni prilaz na česticu potrebno je osigurati iz Zagrebačke ulice isključivo za interventno vozilo i internu upotrebu korisnika građevine (ne kao javni parking), a za što se može koristiti i površina pješačke staze, uz uvjet da se unutar čestice staze osigura minimalna pješačka površina širine 2,0 m, koju je iz sigurnosnih razloga potrebno denivelirati od površine kolnog prilaza čestici poslovno-višestambenog kompleksa, − unutar građevne čestice kompleksa potrebno je osigurati 65% potrebnih parkirališnim mjesta u odnosu na sadržaj građevine, a ostatak je moguće osigurati na javnoj parkirališnoj površini predviđenoj u sastavu uličnog koridora, istočno od čestice, − u dvorišnom djelu čestice potrebno je osigurati parkovnu površinu u koju je potrebno integrirati dječje igralite, pri čemu površina parka treba iznositi najmanje 30% površine građevne čestice. − sukladno uvjetima razvoja tlocrta iz kartografskog prikaza br. 6A, poslovno-višestambeni kompleks se preporuča fizički odvojiti od postojeće vjerske građevine, ali se arhitektonskim rješenjem može predvidjeti i fizičko spajanje građevina, pri čemu je na spoju najveća dozvoljena visina vijenca 7,0 m, najveći broj etaža prizemlje+1 kat + krov, a u prizemlju je potrebno predvidjeti pješački prolaz širine najmanje 3,5 m, koji osigurava pristup u dvorišni dio građevne čestice. Postojeća telekomunikacijska stanica se može rekonstruirati kao prizemna građevina, uz uvjet da joj visina vijenca ne prelazi 4,0 m, a kig i kis ne prelaze 1,0.

Članak 10.

Članak 10. U članku 11. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2 i 3. koji glase: „Unutar zone stambene izgradnje osigurava se jedna čestica za izgradnju dječjeg vrtića, kojeg je potrebno dimenzionirati na najmanje 3 vrtićke i jednu jasličku skupinu, te oblikovati kao samostojeću građevinu ili kompleks, a ostali uvjeti oblikovanja se utvrđuju kao i za samostojeće individualne stambene građevine. Za sve individualne stambene čestice određuje se najveći dozvoljeni kig 0,3 (za izgradnju na slobodnostojeći način), 0,4 (za izgradnju na polugrađeni način) i 0,5 (za izgradnju na ugrađeni način).

Članak 11.

Članak 11. U članku 12. stavku 1. riječi „ali ne prelazeći visinu“ zamjenjuju se riječima „ali ne prelazeći etažnost“. U članku 12. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: „Tipologija gradnje unutar postojećeg dijela naselja definira se kao mješovita, odnosno može se odabrati tip samostojeće građevine na čestici ili kompleksa od osnovne građevine uz koju se mogu graditi jedna prateća i više pomoćnih građevina, pri čemu: − visina vijenca nove ili zamjenske osnovne građevine može najviše iznositi V=6,60 m, a etažnost podrum+prizemlje+1 kat+potkrovlje, − visina vijenca nove ili zamjenske prateće i pomoćne građevina može najviše iznositi V=4,0 m, a etažnost podrum+prizemlje +potkrovlje − postojeće građevine, ukoliko im je visina vijenca i etažnost veća od navedenih u prethodne dvije alineje mogu se adaptirati ili rekonstruirati u postojećim gabaritima, − ukoliko se postojeće osnovne građevine u Zagrebačkoj ulici dograđuju, odnosno rekonstruiraju na način da im se mijenja ulično pročelje, postojeći i dograđeni dio treba oblikovati kao jedinstvenu građevinu.“ Dosadašnji stavak 2. članka 12. postaje stavak 3.

Članak 12.

Članak 12. U članku 13. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: Broj 9 Strana 364 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« „Moguća parcelacija za interpolaciju novih građevnih čestica naznačena je u kartografskim prikazima crtkanom linijom.“
Članak 13. U članku 14. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Umjesto osnovne stambene ili stambenoposlovne građevine, na čestici se kao osnovna može izgraditi poslovna građevina, u kojem slučaju se ne dozvoljava gradnja prateće građevine.“ Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. ,a u tekstu stavka brišu se riječi „ugostiteljski ili“.

Članak 14.

Članak 14. U članku 15. stavku 3. iza teksta „Visina izgradnje“ dodaje se tekst „građevina stambenog niza“
Članak 15. U članku 16. Ispred stavka 1. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: „Ukoliko se osnovne građevine grade kao dvojne uvjeti za njihovu gradnju su slijedeći: − visina vijenca osnovne građevine može najviše iznositi V = 5,0 m, a etažnost podrum+prizemlje+pot krovlje, − visina vijenca pomoćne građevina može najviše iznositi V=3,0 m, etažnost podrum+prizemlje, − postojeće građevine, ukoliko im je visina vijenca i etažnost veća od navedenih u prethodne dvije alinejem, mogu se adaptirati ili rekonstruirati u postojećim gabaritima, a − slobodnostojeća prateća građevina na čestici se ne može graditi, ali se prateći sadržaj može integrirati u osnovnu građevinu u obliku kompleksa.“ Dosadašnji stavak 1. članka 16. postaje stavak 2.“

Članak 16.

Članak 16. U članku 17. Ispred stavka 1. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: „Ukoliko se osnovne građevine grade kao slobodnostojeće uvjeti za njihovu gradnju su slijedeći: − visina vijenca osnovne građevine može najviše iznositi V = 6,60 m, a etažnost podrum+prizemlje+1 kat+potkrovlje, − visina vijenca prateće i pomoćne građevina može najviše iznositi V=4,0 m, a etažnost im može iznositi podrum+prizemlje +potkrovlje − izuzetno od prethodne dvije alineje na građevnoj čestici br. 15, definiranoj u grafičkom dijelu Izmjene i dopune PUP-a Martane, uvjeti gradnje identični su kao za dvojne građevine.“ Dosadašnji stavak 1. članka 17. postaje stavak 2. Dosadašnji stavci 2. i 3. članka 17. s brišu.“

Članak 17.

Članak 17. Članci od broja 20 do broja 23. se brišu. Članci od broja 24. do broja 31. postaju članci od broja 20. do broja 27.
Članak 18. Naziv poglavlja VI. mijenja se i sada glasi: „VI. ZONA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI“
Članak 19. U dosadašnjem članku 25. koji je prenumeriran u članak 21. briše se stavak 3.
Članak 21. U dosadašnjem članku 29. koji je prenumeriran u članak 25. mijenja se stavak 1. tako da sada glasi: „Zone javnog zelenila čine površine parkova u kojima se, ovisno o oznaci na katrografskim prikazima 5 „Program intervencija u prostoru“ i 5A „Program intervencija u prostoru – izmjena i dopuna“ trebaju predvidjeti dječja igrališta.

Članak 22.

Članak 22. Naziv poglavlja VII. mijenja se i sada glasi: „VII. PROMETNE POVRŠINE I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA“
Članak 23. U dosadašnjem članku 31. koji je prenumeriran u članak 27. mijenja se stavak 1. tako da sada glasi: „Površine predviđene za parkiranje vozila mogu se izvesti kao djelomično zelene, opločene ili asfaltirane površine, uz uvjet da je za parkirališta čiji je broj parkirališnih mjesta veći od 10, potrebno provesti mjeru zaštite sprečavanja zagađenja tla i podzemnih voda, kao i kontrolu kvalitete otpadnih oborinskih voda koje se spajaju na javni (mješoviti) sustav odvodnje otpadnih voda, obveznom separacijom ulja, Broj 9 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 365 masti i drugih štetnih primjesa iz otpadnih voda.“ U dosadašnjem članku 31. koji je prenumeriran u članak 27. briše se stavak 3.

Članak 23.

Članak 23. Iza dosadašnjeg članka 31. koji je prenumeriran u članak 27. dodaje se 6. novih članka brojeva od 28. do 33. koji glase:
Članak 28. Koncept rješenja izgradnje komunalne infrastrukture postavljen osnovnim planom u većem dijelu područja je već realiziran, a nadalje se planira izvoditi prema postavkama iz osnovnog plana. Idejna rješenja i trase komunalne infrastrukture prikazani su je u na slijedećim kartografskim prikazima iz osnovnog Plana: − vodoopskrba na kartografskom prikazu br. 9. − odvodnja na kartografskom prikazu br 10, − elektroopskrba na kartografskom prikazu br 11 i − opskrba plinom na kartografskom prikazu br 12. Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje sanitarno-fekalnih, te oborinskih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 29.

Članak 29. Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, a za manje potrošače /čestice, pretežito stambene namjene/, moguće ih je iznimno predvidjeti i kao dvojne. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cca 1,00 m od ulične i susjedne međe.

Članak 30.

Članak 30. Odvodnja sanitarno-fekalnih voda s područja obuhvata predviđa se upuštanjem u javni(mješoviti) sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada Čakovca. Tehnološke vode koje nastaju unutar područja obuhvata treba prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje pročistiti do razine određene posebnim propisima. Oborinske vode s javnih površina, posebno prometnica, parkirališta i površina trgova mogu se upustiti u javni (mješoviti) sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada Čakovca, a ukoliko se, u postupku projektiranja procjeni da oborinske vode s dijelova područja nisu štetne za okoliš, mogu se ispustiti i na javne zelene površine. Odvodnja oborinskih voda s površina pojedinačnih čestica može se riješiti upuštanjem u javni (mješoviti) sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada Čakovca, a ukoliko se, u postupku projektiranja procjeni da oborinske vode nisu štetne za okoliš, ili se prethodnim tretmanom pročiste do odgovarajuće razine, mogu se ispustiti i na zelene površine vlastite čestice. O borinske vode s površina građevinskih čestica koje se uređuju kao prometne površine parkirališta i servisa vozila, uključujući poljoprivredne strojeve, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje otpadnih voda uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim uvjetima održavatelja sustava.

Članak 31.

Članak 31. Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. Unutar područja obuhvata ne predviđa se izgradnja novih redukcijskih plinskih stanica, a ukoliko budu potrebne mogu se postaviti unutar čestica zelenih površina uz ulične koridore. Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine, a može se locirati i unutar tipskog samostojećeg ormara na čestici.
Članak 32. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. Niskonaponska mreža za elektroopskrbu građevina kao i niskonaponska mreža za javnu rasvjetu predviđa se izvesti djelom kao kao podzemna, kabelska kanalizacija, jednostrano ili obostrano po ulicama, a dijelom kao zračna mreža. Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na Broj 9 Strana 366 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« tipizirane stupove. Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice, a na području zone gospodarskih djelatnosti mogu se u okviru pojedinačnih čestica izvesti i vlastite transformatorske stanice, koje treba umrežiti sa transformatorskim stanicama izvedenim za opskrbu naselja.

Članak 32.

Priključni elektro ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod.
Članak 33. Telekomunikacijske mreže treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. Fiksnu telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica. P riključci se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. Za potrebe razvoja mobilnih telekomunikacija, na čestici postojećeg proizvodno-poslovnog kompleksa zapadno od križanja Kalničke ulice i južne obilaznice grada Čakovca, i to u njenom zapadnom ili jugozapadnom dijelu, predviđa se mogućnost gradnje samostojećeg stupa za postavu baznih postaja mobilnih telekomunikacijskih sustava. Visina stupa ograničava se na 30,0 m. Prilikom dimenzioniranja i oblikovanja stupa potrebno je voditi računa o tome da se na njega mogu postaviti bazne postaje više operatera.

Članak 24.

Članak 24. Iza članka 33. dodaje se novo poglavlje „ IX SPREČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ“ sa 5. novih članka koji glase:
Članak 34. Definira se obveza lociranja kanti za skupljanje komunalnog otpada pojedinačne građevine unutar čestice.
Članak 35. Zbrinjavanje i pročišćavanje otpadnih voda radi sprečavanja zagađenja tla i podzemnih voda provodi se prema članku 30. i važećim propisima.
Članak 36. Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava minimalno II. kategoriju kakvoće zraka (umjereno onečišćen zrak).

Članak 37.

Članak 37. Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar zona gospodarskih djelatnosti, ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću, a u ostalim zonama (stambenoj, podcentru i javnim zelenim površinama) ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.

Članak 38.

Članak 38. U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina treba biti udaljena od susjednih građevina 4,0 m. Građevine koje se grade na poluugrađeni ili ugrađeni način, treba od susjednih građevina odvojiti protupožarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90,0 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju koja nije ravni krov vatrootpornosti najmanje 90,0 minuta, treba nadvisivati krov građevine najmanje 0,5 m ili zid treba završavati dvostranom krovnom konzolom iste vatrootpornosti i dužine najmanje 1,0, m ispod krovnog pokrova, a pri čemu pokrov treba biti od negorivog materijala Broj 9 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 367 najmanje na dužini konzole. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara u građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz, određen prema posebnom propisu. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije mreža vodoopskrbe, potrebno je, ukoliko ne postoji, predvidjeti i izvesti vanjsku hidrantsku mrežu. Ostale mjere zaštite od požara potrebno je provoditi primjenom posebnih propisa.

Članak 25.

Članak 25. Dosadašnje poglavlje IX postaje poglavlje X.
Članak 26. Dosadašnji članci brojeva 32. i 33. postaju članci brojeva 39. i 40. III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 27. Izvornik Izmjene i dopune PUP-a Martane Čakovec – zona male privrede ovjerava predsjednik Gradskog vijeća.
Članak 28. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Čakovca. KLASA: 350-01/06-01/26 UR.BROJ: 2109/2-02-06-9 Čakovec, 23. listopad 2006. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Veselin Biševac, dipl. ing.