Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 13
Članak 24.
Članak 24.
(1) Broj i naziv poglavlja ispred članka 17. mijenja se, tako da glasi „1.1.8. Javne zelene površine – Z s dodatnom numeričkom oznakom“.
Članak 25.
(1) U članku 17. , stavku 1. , briše se alineja 5.
(2) U članku 17. , briše se dosadašnji stavak 6., te dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.
Članak 26.
(1) Broj i naziv poglavlja ispred članka 18. mijenja se, tako da glasi „1.1.9. Zaštitne zelene površine – Z“.
Članak 27.
(1) Iza članka 18. dodaje se poglavlje naziva: „1.10. Visoko zelenilo ili šuma – Š“ i članak 18. a. koji glasi: „Članak 18 a.
(1) Zone visokog zelenila ili šume (Š) su površine unutar građevinskog područja grada, koje se uređuju sadnjom visokog raslinja, po mogućnosti temeljem šumske gospodarske osnove, te se sukladno tome, mogu koristiti kao šumski gospodarski prostori.
(2) Zone visokog zelenila, odnosno šuma se ne mogu se izgrađivati, a u odnosu na ostale zone unutar građevinskog područja, imaju prvenstveno ambijentalni značaj i ulogu povećanja kakvoće zraka u gradu.
(3) Šumske sastojine koje se primjenjuju unutar građevinskog područja ne smiju imati alergena svojstva.“
Članak 28.
Članak 28.
(1) U članku 20., stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Područje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (IS1) može se u manjoj mjeri širiti na okolni prostor, ukoliko je to nužno za povećanje kapaciteta ili kvaltete rada uređeja.“
(2) U članku 20. , stavku 3. tekst „110 kV“ zamjenjuje se tekstom „110/35 kV i 35/10)20) kV – IS2.“
(3) U članku 20. , stavak 4. mijenja se i glasi: „(4) Na površinama predviđenim za gradnju ili rekonstrukciju postojećih građevina prometne infrastrukture (površinske i linijske), planiraju se: − autobusni kolodvor – AK, − željeznički kolodvor – ŽK, − benzinske postaje s pratećim sadržajima – IS3, − javne parkirališne površine – IS4, − teretni terminal za pretovar robe s cestovnih transportnih vozila na željeznički (industrijski) kolosijek – IS5, − linijska željeznička i cestovna infrastruktura s pripadajućim objektima, uređajima, stajalištima linijskog prometa, kao i druge površine koje se koriste u prometne svrhe, uključujući pješačke površine i trgove – bez posebne oznake.
(4) U članku 20. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5., koji glasi: „(5) Na građevnim se česticama autobusnog i željezničkog kolodvora, te teretnih terminala za pretovar robe s cestovnih transportnih vozila na željeznički sustav, mogu se vezano uz obavljanje osnovne djelatnosti, graditi i poslovne građevine (uredske i prateće).“
(5) U članku 20. dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Članak 29.
Članak 29.
(1) U članku 21., stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Površina gradskog groblja obuhvaćena je granicom obuhvata GUP-a Čakovca, te u tom smislu ima obilježje funkcionalne zone, iako Broj 1 Strana 14 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« se radi o izdvojenom građevinskom području, lociranom na području prigradskog naselja Mihovljan.“
Članak 30.
(1) U članku 22. , stavci 1., 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase: „(1) Površine pod vodom (V) su površine retencija, otvorenih vodotoka - reguliranog potoka Trnava i Lateralnog kanala i planirano jezero u Perivoju Zrinskih oko starog dvorca.
(2) Planom je predviđena revitalizacija Trnave pejsažnim uređenjem (revitalizacija biljnih autohtonih vrsta uz potok).
(3) 30 m od osi otvorenog vodotoka ne mogu se graditi građevine ni podizati ograde.
(4) Površine povremeno pod vodom su površina retencije „Pribislavec“ južno od groblja i šire područje retencije „Globetka“.“
Članak 31.
Članak 31.
(1) U članku 25. , stavku 1., alineji 1. , podalineji 1. tekst „D20“ zamjenjuje se tekstom „D3“.
(2) U članku 25. , stavku 1., alineji 6. briše se podalineja 1.
(3) U članku 25. , stavku 2., alineji 1., podalineja 2. mijenja se i glasi: „ - sjeverna obilaznica grada Čakovca, kao prometnica državnog značaja“
Članak 32.
(1) U članku 26., stavku 1., alineji 1. podalineja 1. mijenja se i glasi: „ - županijske ceste kroz grad – Ž 2017, Ž 2018, Ž 2020, Ž 2021, Ž 2031,“
(2) U članku 26., stavku 1., alineji 1., podalineja 2. mijenja se i glasi: „- lokalne ceste kroz grad – LC 20021, LC 20022, LC 20023, LC 20024, LC 20025, LC20026, LC 20027“
(3) U članku 26., stavku 1., alineji 2., podalineja 2. mijenja se i glasi: „- retencije za obranu od poplava u neposrednom kontaktnom području građevinskog područja grada.“
Članak 33.
Članak 33.
(1) Članak 31. mijenja se i glasi: „(1) Građevine i kompleksi gospodarskih djelatnosti, u pravilu se lociraju, ovisno o osnovnim djelatnostima kojima su namijenjene, unutar zona, odnosno podzona odgovarajuće namjene: − proizvodne (I, I1, I2), sukladno odredbama iz članka 13. ovih odredbi, − poslovne (K, K1, K2, K3) sukladno odredbama iz članaka 14. ovih odredbi, − ugostiteljsko – turističke (T, T1), sukladno odredbama iz članka 15. ovih odredbi.
(2) Na česticama gospodarskih djelatnosti, prema stavku 1. ovog članka, mogu se dodatno graditi: − prateći sadržaji koji upotpunjuju osnovnu djelatnost, u pravilu poslovne, ugostiteljske i rekreacijske namjene za vlastite potrebe, − pomoćni sadržaji, kao što su – parkirališta i/ili garaže, uključujući i nadstrešnice u navedenoj funkciji, porte, rampe, mjerni uređaji, energetske građevine i slično.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka: − dozvoljava se izgradnja novih građevina proizvodne namjene ili prenamjena postojećih poslovnih građevina u proizvodne, na površinama poslovne namijenjene, osobito uslužnih i trgovačkih djelatnosti (K, K1 i K2), ukoliko se radi o površinama koje se neposredno nastavljaju uz industrijske zone čija prenamjena neće negativno utjecati na kontaktna područja stambene ili mješovite namjene, odnosno za područja označena oznakom 1.6. i 2.2. u kartografskom prikazu br. 4.c/Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Oblici korištenja – urbana pravila, − dozvoljava se gradnja hotela unutar površina poslovne, uslužne ili trgovačke namjene (K, K1 i K2),
(4) Mogućnost i način lociranja sadržaja, odnosno građevina gospodarske namjene unutar zona javne i društvene namjene (D, D1, D2, D3, D4, D5, D6, D7 i D8) i određenih zona športa i rekreacije (R1 i R3) određena je uvjetima za navedene zone i obrađena u poglavlju 4. ovih odredbi.
Članak 33.
(5) Mogućnost i način gradnje sadržaja, Broj 1 Strana 15 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« odnosno građevina gospodarske namjene unutar stambene zone (S) i zona mješovite namjene (M, M1 i M2), određena je uvjetima za navedene zone i obrađena u poglavlju 5. ovih odredbi.“
Članak 34.
(1) U članku 32. , stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Minimalna preporučena površina građevne čestice u zonama proizvodne, pretežito industrijske namjene (I1) je 1.500,0 m2, ali je moguće formirati i čestice manjih površina, posebno ukoliko se radi o interpolaciji unutar postojeće proizvodne zone.“
(2) U članku 32., u stavku 2., tekst „dopuštena“ zamjenjuje se tekstom „preporučena“.
Članak 35.
Članak 35.
(1) U članku 33., u stavku 1., tekst Kig=0,4“ zamjenjuje se tekstom „kig=0,5“.
(2) U članku 33. , iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2., koji glasi: „(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko je površina građevne čestice veća od 1,0 ha, koeficijent izgrađenosti građevne čestice gospodarske namjene u gospodarskim, proizvodnim zonama (I, I1 i I2) i gospodarskim, poslovnim zonama (K, K1, K2 i K3) može biti i veći, do najviše kig= 0,6.“
(3) U članku 33. dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3., te se u istom stavku tekst „Kis“ zamjenjuje tekstom „kis“.
Članak 36.
Članak 36.
(1) U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Ukoliko su, na izgrađenim građevnim česticama gospodarske namjene, vrijednosti koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskoristivosti (kis) veće od određenih prethodnim člankom, zatečene građevine se mogu rekonstruirati ili se može izvršiti zamjenska gradnja do utvrđenih zatečenih vrijednosti navedenih koeficijenata, uz uvjet da se projektnim rješenjem dokaže funkcionalnost obavljanja predmetne djelatnosti na građevnoj čestici.“
Članak 37.
(1) U članku 36., iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3., koji glasi: „(3) Podzemne garaže s pripadajućim konstruktivnim dijelovima i prometnicama mogu se locirati unutar i izvan područja za razvoj građevina, uz uvjet da ukupni koeficijent izgrađenosti čestice koji se dobije zbrajanjem bruto tlocrtne površine garaže i ostalih građevina na čestici, ne prelazi kig=0,8.“
Članak 38.
Članak 38.
(1) U članku 37., stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase: „(3) Udaljenost građevina građenih na čestici gospodarske namjene, od međe prema susjednoj građevnoj čestici ili (planiranoj) površini gospodarske namjene, ne može biti manja od ½ visine (vijenca) predmetne građevine, niti manja od 4,0 m.
(4) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama gospodarske namjene ne može biti manja od visine (vijenca) niže građevine.“
(2) U članku 37. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase: „(5) Izuzetno od stavaka 3. i 4. ovog članka, gradnja građevina na manjoj udaljenosti, kao i poluugrađena gradnja, moguća je uz primjenu posebnih mjera protupožarne zaštite, u pretežito izgrađenim dijelovima gospodarske zone na zapadnom dijelu grada i na postojećim česticama sa zatečenim koeficijentom izgrađenosti većim od 0,5, na kojima se vrše zahvati sanacije, rekonstrukcije ili zamjenske gradnje sa svrhom privođenja čestice planiranoj namjeni.
(6) Udaljenost proizvodnih građevina i drugih bučnih ili potencijalno opasnih građevina, građenih unutar gospodarskih zona (I, I1, I2, K, K1, K2) od najbližih stambenih građevina, smještajnih turističkih građevina i građevina društvenih djelatnosti treba biti najmanje 20,0 m.“
Članak 39.
Članak 39.
(1) U članku 38. iza teksta „suvremenog oblikovanja“ briše se tekst „industrijskih“.
Članak 40.
(1) U članku 40., iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, smještajne turističke građevine, ukoliko se grade u zonama turističke namjene - hoteli (T1), ili su planovima užih područja Broj 1 Strana 16 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« predviđeni na česticama unutar GUP-om određenih u zona mješovite namjene (M), mogu smještajni dio građevine oblikovati na način da imaju najviše 2 podzemne i 7 nadzemnih etaža, odnosno ukupno 9 etaža (E= 2Po+P+6).
Članak 41.
Članak 41.
(1) U članku 43. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: „(2) Najmanji dozvoljeni broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisi o vrsti sadržaja, površini i broju zasebnih korisničkih jedinica u građevini ili građevnom kompleksu, a utvrđuje se prema poglavlju 6.1.2. Parkirališta i garaže.
(3) Parkirališne površine na građevnim česticama gospodarske namjene uređuju se sukladno odredbama iz poglavlja 6.5.2. Odvodnja i mjerama zaštite voda iz poglavlja 10.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda.“
Članak 42.
Članak 42.
(1) U članku 47., stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) U zonama javne i društvene namjene i zonama športsko – rekreacijske namjene, ovisno o oznaci vrste djelatnosti, lociraju se građevine osnovnog društvenog standarda, dok se građevine društvene nadogradnje, odnosno proširenog društvenog standarda, mogu dodatno locirati: − unutar stambene zone (S), i mješovitih zona (M, M1, M2), mogu se locirati sve vrste građevina društvenih djelatnosti koje imaju osobine tihih i čistih djelatnosti, te mala športska igrališta, sukladno odredbama za gradnju ovakvih sadržaja u navedenim zonama, − unutar zona športa i rekreacije (R, R1, R2, R3 i R5) i na javnim zaštitnim zelenim površinama (Z), mogu se locirati športsko – rekreativni sadržaji koji proširuju osnovni športski sadržaj pojedine zone ili radi privremenog karaktera, ne utječu na izgrađenost prostora (parkur i druge vrste hipo poligona, poligoni za paintball, skating, biciklizam, jahanje i slično).“
Članak 43.
Članak 43.
(1) U članku 49., u stavku 1., iza teksta „osim za odgoj i obrazovanje“ dodaje se zarez i tekst „za koje se koeficijent izgrađenosti utvrđuje prema članku 52. odredbi za provođenje“.
(2) U članku 49., u stavku 2., iza teksta „Iznimno“ dodaje se tekst „od stavka 1. ovog članka“.
Članak 44.
(1) Članak 50. mijenja se i glasi: „(1) Ukoliko urbanim pravilima nije propisano drugačije, najveća dozvoljena etažnost kompleksa društvenih djelatnosti i športsko – rekreacijskih kompleksa, ovisno o vrsti djelatnosti, je slijedeća: − za predškolske ustanove E= Po+P+1+NPE, − za osnovnoškolske ustanove i dopunsko obrazovanje E= Po+P+2+NPE, − za srednjoškolske ustanove i učilišta E= Po+P+3, − za komplekse bolnica E= Po+P+6, − za druge građevine zdravstva i socijalne skrbi E= Po+P+2+NPE, − za vjerske građevine s pratećim sadržajima E= Po+P+2+NPE, − za druge društvene sadržaje E= Po+P+2+NPE, − za športske i rekreacijske dvorane i prateće sadržaje E= Po+P+3, − za građevine športskih klubova i sanitarne prostore uz otvorena igrališta E= Po+P+NPE.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, postojeće građevine koje imaju etažnost veću od navedene, mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.“
Članak 45.
Članak 45.
(1) U članku 51., iza stavka 1., dodaje se novi stavak 2., koji glasi: „(2) Potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, za sve vrste društvenih sadržaja, uključujući i športsko – rekreacijske potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici, prema normativima iz članka 95. odredbi za provođenje.“
Članak 46.
(1) U članku 53., stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Prigodom gradnje predškolskih ustanova primjenjuju se slijedeći normativi: − ukupni broj djece predškolske dobi određuje se s 8% broja stanovnika, s tim da je obuhvat predškolskim ustanovama 80%; − pojedini dječji vrtić za kojeg se Broj 1 Strana 17 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« površine osiguravaju GUP-om potrebno je dimenzionirati na 80 - 150 djece, − veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura, u pravilu, 40 m2 građevinskog zemljišta po djetetu za prizemnu građevinu ili 25 m2 po djetetu za katnu građevinu.
Članak 47.
Članak 47.
(1) U članku 60., stavku 1., briše se tekst „i R4“.
(2) U članku 60., stavku 1., alineji 1., iza teksta „postojećih građevina“ dodaje se tekst „provodi se“.
(3) U članku 60., stavku 2., alineji 1. tekst „uređenje“ zamjenjuje se tekstom „uređuju se izgradnjom“.
(4) U članku 60., stavku 2., alineji 2. iza teksta „za prateće sadržaje“ dodaje se tekst „određuje se“
(5) U članku 60., stavku 2., alineja 3. mijenja se i glasi: „- najveća visina građevine je 7,0 m;“
(6) U članku 60., stavku 2., briše se alineja 5.
Članak 48.
Članak 48.
(1) Iza poglavlja 5. „UVJET I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA“ briše se naziv poglavlja „5.1. Namjena građevina“
Članak 49.
(1) U članku 61., iza stavka 1., dodaje se novi stavak 2., koji glasi: „(2) Uvjeti lociranja, gradnje i oblikovanja građevina, prema kojima se u stambenim (S) i mješovitim zonama (M, M1 i M2) lociraju nestambeni sadržaji, jednaki su kao i za stambene, a određuju se prema poglavljima od 5.1 do 5.7. odredbi za provođenje.“
Članak 50.
(1) Iza članka 61. dodaje se poglavlje 5.1. naziva „5.1. Stanovanje u odnosu na namjenu zone“.
Članak 51.
Članak 51.
(1) Članak 62. mijenja se i glasi:
(1) Stanovanje je u gradskom građevinskom području, kao osnovna ili prateća namjena na pojedinoj građevnoj čestici, predviđeno u stambenoj zoni (S) i mješovitim zonama (M, M1 i M2).
(2) Stanovanje se kao prateća namjena drugoj osnovnoj djelatnosti, prvenstveno kao stambeni prostor za domara, ne više od neto 200,0 m2 po čestici, može organizirati u zonama, odnosno podzonama: − gospodarske, turističko – ugostiteljske namjene i podzone hotela (T, T1), − športsko – rekreacijske namjene, ukoliko su predviđene za gradnju dvorana i drugih većih športskih kompleksa (R, R1).
(3) Stambene sadržaje iz stavka 2. ovog članka, potrebno je locirati i oblikovati na način da se stambena funkcija zaštiti od mogućih negativnih utjecaja osnovnog sadržaja zone, posebno u pogledu buke.
(4) U zonama gospodarskih, proizvodnih i poslovnih djelatnosti (I, I1, I2, K, K1, K2) ne predviđa se mogućnost gradnje stambenih sadržaja.“
Članak 52.
Članak 52.
(1) Naziv poglavlja 5.1.1. mijenja se i glasi „Zone stambene namjene – S“.
Članak 53.
(1) Članak 64. mijenja se i glasi: „(1) Stambeni sadržaji se u stambenim zonama mogu locirati u stambenim ili stambeno-poslovnim građevinama, pri čemu se nestambena namjena stambeno-poslovne građevine, određuje prema članku 9. odredbi za provođenje.
(2) U stambenoj zoni se na pojedinoj građevnoj čestici locira samo jedna (osnovna) građevina, u kojoj su objedinjeni svi sadržaji čestice, a uz nju se mogu dodatno graditi jedna ili više pomoćnih građevina, pri čemu se uz višestambene građevine mogu graditi samo garaže ili nadstrešnice za osobna vozila i spremišta za skupljanje komunalnog otpada.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, ukoliko se na postojećoj čestici, koja već ima izgrađenu prateću građevinu, vrši zahvat rekonstrukcije, odnosno zamjenske gradnje, uz osnovnu građevinu na čestici može se zadržati i jedna prateća građevina.
(4) Pomoćna građevina može imati etažnost do 3 etaže, pri čemu je jedna etaža podrumska i jedna nepotpuna – potkrovlje bez nadozida (E= Po+P+NPE). Građevinski pravac pomoćne građevine je u pravilu iza Broj 1 Strana 18 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« građevinskog pravca glavne građevine.
(5) Nadstrešnica je namijenjena za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl., a za njezin smještaj primjenjuju se pravila za pomoćne građevine.“
Članak 54.
Članak 54.
(1) Članak 65. mijenja se i glasi:
(1) Nestambeni sadržaji se u stambenim zonama mogu locirati ukoliko im je namjena određena u članku 9. odredbi za provođenje.
(2) Ukoliko se, sukladno članku 9., nestambeni sadržaji u stambenim zonama lociraju kao osnovne građevine na čestici, uz njih nije dozvoljeno smještavati stambene sadržaje.
(3) Uvjeti lociranja, gradnje i oblikovanja građevina, prema kojima se u stambenim zonama lociraju nestambeni sadržaji, jednaki su kao i za stambene.
Članak 55.
(1) Naziv poglavlja 5.1.2. mijenja se i glasi „Zone mješovite namjene – M, M1, M2“
Članak 56.
Članak 56.
(1) Članak 66., mijenja se i glasi: „(1) Stambeni sadržaji se u mješovitim zonama (M, M1 i M2) lociraju u stambenim ili stambeno-poslovnim građevinama, ovisno o tome da li se radi o individualnom ili višestambenom tipu stanovanja.
(2) Nestambeni sadržaji se u mješovitim zonama (M, M1 i M2) mogu locirati u kombinaciji sa stanovanjem ili samostalno, pri čemu se vrsta i površina nestambenog sadržaja koji se na pojedinoj građevnoj čestici locira, određuje prema članku 11., a osiguranje stambene funkcije od negativnih utjecaja nestambenih sadržaja, prema članku 10. odredbi za provođenje.
(3) Uz poštivanje uvjeta iz stavka 2. ovog članka: − višestambeno stanovanje se obavezno locira u osnovnoj građevini, uz koju nije dozvoljena gradnja prateće građevine, ali koja unutar sebe može sadržavati i druge nestambene sadržaje, − individualno stanovanje se može locirati u osnovnoj ili pratećoj građevini, pri čemu stambena funkcija može biti u locirana odvojeno u zasebnoj građevini ili biti tretirana kao jedan od sadržaja, uz uvjet da se stambeni sadržaji na istoj čestici ne mogu pojaviti i u osnovnoj i u pratećoj građevini, − nestambeni sadržaji se, ovisno o značajkama pojedine podzone (M, M1 i M2) i načina gradnje, određenih prema kartografskom prikazu 4.d, mogu locirati: − na područjima individualne gradnje u osnovnoj i/ili pratećoj građevini, odnosno u obliku kompleksa, − na svim područjima u obliku kompleksa koji objedinjuje više sadržaja u jednoj građevini.
(4) Uz osnovne i prateće sadržaje se, ovisno o značajkama pojedine mješovite podzone, na pojedinoj čestici mogu locirati i pomoćne građevine i to:
Članak 56.
− uz višestambene građevine i komplekse koji sadrže nestambene sadržaje, mogu se kao zasebne građevine graditi samo garaže ili nadstrešnice za osobna vozila, spremišta za skupljanje komunalnog otpada i građevine komunalne infrastrukture, − uz stambene i nestambene sadržaje na područjima individualne gradnje, se mogu graditi pomoćne građevine kao i u stambenim zonama, odnosno sukladno odredbama stavaka 4. i 5. članka 64. odredbi za provođenje, − izuzetno od alineje 2. ovog stavka, uz nestambene sadržaje na područjima individualne gradnje mješovitih, pretežito poslovnih zona (M2) mogu se dodatno graditi priručna skladišta, visine (vijenca) do 4,80 m, rampe, mjerni uređaji, energetske građevine i slično.
Članak 57.
Članak 57.
(1) U članku 67., stavku 1., alineji 1., tekst „individualne građevine - obiteljske kuće i stambeno poslovne građevine“ zamjenjuje se tekstom „individualne“
(2) U članku 67., stavku 1., alineji 2. tekst „višestambene građevine i višestambeno – poslovne građevine“ zamjenjuje se tekstom „višestambene“.
(3) U članku 67. stavak 2. mijenja se i glasi:
(2) Način gradnje utvrđen je kartografskim Broj 1 Strana 19 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« prikazom br. 4d/ Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - način gradnje i to: − kao obaveza individualne gradnje diferencirano prema tipologiji na samostojeću (SS), poluugrađenu (D) i ugrađenu, odnosno niz (NS); − kao obaveza višestambene gradnje (VS), pri čemu se tipologija gradnje u smislu blokovske ili samostojeće određuje planom uređenja užeg područja (UPU, DPU); − kao mješovita gradnja (M), koja označava mogućnost odabira između individualnog ili višestambenog načina gradnje, odnosno omogućava gradnju kompleksa od više sadržajnih i oblikovnih jedinica.
(4) U članku 67., stavci 3. i 4. se brišu.
Članak 58.
Članak 58.
(1) U članku 69., stavku 1., tekst „obiteljske građevine“ zamjenjuje se tekstom „individualne stambene građevine ili višestambene građevine (malih gabarita) do 6 stanova (ili zasebnih korisničkih jedinica drugih namjena)“.
(2) U članku 69., stavku 1., u tabeli, mijenja se koeficijent izgrađenosti građevne čestice za izgradnju na slobodnostojeći način, tako da se vrijednost i za prizemne i za katne građevine povećava s 0,3 na 0,4.
(3) U članku 69., stavku 2., tekst „obiteljske građevine“ zamjenjuje se tekstom „individualne građevine“.
Članak 59.
Članak 59.
(1) U članku 70., iza stavka 1., dodaje se novi stavak 2., koji glasi: „(2) Potpuno ukopane podzemne garaže, s pripadajućim konstruktivnim dijelovima i prometnicama, mogu se locirati unutar i izvan područja za razvoj građevina, uz uvjet da ukupni koeficijent izgrađenosti čestice koji se dobije zbrajanjem bruto tlocrtne površine garaže i ostalih građevina na čestici, ne prelazi kig=0,8.“
(2) U članku 70., dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 60.
(1) Članak 73. mijenja se i glasi: „(1) Etažnost građevine se određuje brojem dozvoljenih etaža, pri čemu se mogućnost gradnje nepotpune etaže iznad posljednje pune etaže dodatno specificira, odnosno ukoliko nije posebno navedeno, nepotpuna etaža se iznad posljednje pune etaže ne može graditi, te takvu građevinu (ukoliko se želi postići puna dozvoljena etažnost) treba završiti s ravnim krovom ili kosim krovom čiji se prostor ispod krovišta ne može koristiti (kosi krov malog nagiba).
(2) Izuzetno od stavka 2 ovog članka, etažom se ne smatraju funkcionalni izlazi na ravni krov, svjetlici (kupole) i instalacijski elementi (klima komore i slično), ukoliko im ukupna tlocrtna površina ne prelazi 10% tlocrtne projekcije posljednje etaže.“
Članak 61.
Članak 61.
(1) Članak 74. mijenja se i glasi: „(1) Najmanja i najveća dozvoljena etažnost pojedine građevine prvenstveno se određuje u odnosu na predviđeni način gradnje, prema kartografskom prikazu 4.d., odnosno s obzirom da li se građevina locira u područjima individualne (SS,NS,D) mješovite(M) ili višestambene (VS) tipologije gradnje.
(2) GUP-om se za građevine određuje samo najveća dozvoljena etažnosti (E), ali se najmanja dozvoljena etažnost (Emin) može odrediti prostornim planom užeg područja.
(3) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima grada određenim za individualnu gradnju (SS,NS,D) predviđena je kao niska građevina, definirana prema članku 6., stavku 1., točki 28. odredbi za provođenje, odnosno može imati najviše jednu (1) podrumsku etažu, dvije (2) pune nadzemne etaže i jednu (1) nepotpunu etažu odnosno ukupno 4 etaže (E=Po+P+1+NPE)., ili jednu podrumsku etažu + 3 pune nadzemne etaže (E=Po+P+1+Pk).
(4) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima grada određenim za mješovitu gradnju (M) predviđena je u pravilu kao niska višestambena građevina ili kompleks, odnosno može imati najviše jednu (1) podrumsku, tri (3) pune nadzemne etaže i jednu (1) nepotpunu etažu, odnosno ukupno 5 etaža (E = Po+P+2+NPE).
(4) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno Broj 1 Strana 20 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« drugačije, osnovna građevina na područjima grada određenim za višestambenu gradnju (VS) predviđena je u pravilu kao visoka građevina, odnosno može imati najviše dvije (2) podrumske etaže i četiri (4) pune nadzemne etaže, odnosno ukupno 6 etaža (E=2Po+P+3 ili E=2Po+P+2+NPE).
Članak 61.
(5) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, prateća građevina na područjima grada određenim za individualnu gradnju može imati najviše jednu (1) podrumsku i dvije
(2) pune nadzemne etaže, odnosno ukupno 3 etaže, pri čemu drugu nadzemnu etažu treba oblikovati kao potkrovlje, odnosno s visinom nadozida iznad stropne ploče prizemlja, ne većom od 1,20 m - (E = Po+P+Pk).
(6) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, pomoćna građevina može imati najviše jednu
(1) podrumsku, jednu (1) nadzemnu etažu i jednu (1) nepotpunu etažu – potkrovlje bez nadozida, odnosno ukupno 3 etaže (E = Po+P+NPE).“
Članak 62.
Članak 62.
(1) Članak 75. mijenja se i glasi:
(1) Visina vijenca građevine je visina građevine definirana Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07), odnosno člankom 6. stavkom 1. točkom 54. odredbi za provođenje.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, visina osnovne građevine izvedene sa skrivenim kosim krovom ili s ravnim krovom kod koje je posljednja etaža izvedena kao nepotpuna (katna etaža uvučena od uličnog pročelja, sukladno članku 6., stavku 1., točki 5.2.), utvrđuje se mjerenjem na uličnom pročelju od uređenog terena do vrha atike iznad zadnje pune etaže, odnosno visina građevine se ne mjeri na nepotpunoj etaži.
(3) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz ulično pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.
(4) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina osnovne građevine na područjima grada prema kartografskom prikazu br 4d određenim za individualnu gradnju (SS, D, NS), može iznositi do 7,0 m.
(5) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, visina osnovne građevine na područjima grada, prema kartografskom prikazu br 4d određenim za mješovitu gradnju (M), može iznositi najviše 10,5 m.
(6) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, visina osnovne građevine na područjima grada, prema kartografskom prikazu br 4d određenim za višestambenu gradnju (VS), može iznositi najviše 15,0 m.
Članak 62.
(7) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina prateće građevine na područjima grada određenim za individualnu gradnju može iznositi najviše 5,0 m.
(8) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina pomoćne građevine na područjima grada određenim za individualnu i višestambenu gradnju može iznositi najviše 3,0 m, a ukupna visina građevine (visina sljemena) ne može viti veća od 4,50 m.“
Članak 63.
(1) Članak 76. mijenja se i glasi: „(1) Etažnost i visina (vijenca) građevine treba biti usklađena s navedenim elementima susjednih građevina, izvedenih s iste strane ulice, s kojima čini cjelinu uličnog niza.
(2) Sukladno stavku 1. ovog članka, etažnost i visina građevine se može povećati ili treba smanjiti, za najviše jednu etažu, od uvjeta određenih člancima 74. i 75. odredbi za provođenje, ukoliko se time izjednačava visina (vijenca) susjednih građevina, odnosno postiže njihovo oblikovno usklađenje.“
Članak 64.
Članak 64.
(1) U članku 77., stavku 2. tekst „dijela prometnice“ zamjenjuje se tekstom „uređenog partera“.
(2) U članku 77., stavku 2. iza teksta „“najviše nivelete dijela prometnice uz građevnu česticu“ dodaje se zarez i tekst „ukoliko se javna površina uz regulacijski pravac koristi kao kolna površina, odnosno na visini većoj od 2,8 m, ukoliko se javna površina uz regulacijski pravac koristi kao pješačka površina“. Broj 1 Strana 21 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«
Članak 65.
(1) U članku 78., stavku 8. iza teksta „“od susjedne građevne čestice“ dodaje se zarez i tekst „osim ukoliko bočno prema susjedu nemaju izvedenu pregradu najmanje visine 1,60 m, kojom se sprečava mogućnost vizualnog kontakta prema susjednoj čestici, a koja kao sastavni dio građevine, treba biti izvedena unutar područja predviđenog za razvoj građevine, i na koju se primjenjuju uvjeti visine i etažnosti građevine“.
Članak 66.
Članak 66.
(1) U članku 79., stavku 1. iza teksta „“od ruba građevne čestice“ dodaje se zarez i tekst „odnosno, ovisno o tipologiji gradnje, obje udaljenosti se utvrđuju sukladno članku 68. odredbi za provođenje.“
Članak 67.
(1) U članku 82. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: „(1) Krovovi građevina mogu se izvoditi kao ravni, kosi u pravilu nagiba do 45° ili bačvasti.
(2) Bačvasti i mansardni krov, kao oblik kosog krova, mogu se izvoditi samo ukoliko se radi o formi proizašloj iz oblikovanja u određenom (povijesnom) arhitektonskom stilu u kojem se građevina prezentira ili o formi koja kod suvremeno dizajnirane građevine, prema ocjeni arhitektonske uspješnosti, povećava kvalitetu dizajna građevine, odnosno daje pozitivni oblikovni doprinos arhitekturi grada.“
(2) U članku 82., stavku 4., alineja 4 se briše.