Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja gospodarsko-poslovne zone sjeverno od obilaznice u Strahonincu

21. Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 33. Statuta Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 06/13) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja gospodarsko – poslovne zone sjeverno od obilaznice u Strahonincu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 11/11), Općinsko vijeće Općine Strahoninec na 3. sjednici održanoj 03.10.2013. donijelo je ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja gospodarsko – poslovne zone sjeverno od obilaznice u Strahonincu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Urbanističkog plana uređenja gospodarsko – poslovne zone sjeverno od obilaznice u Strahonincu (u daljnjem tekstu: Odluka) donosi se Urbanistički plan uređenja gospodarsko – poslovne zone sjeverno od obilaznice u Strahonincu (u daljnjem tekstu: Urbanistički plan uređenja ili UPU).
(2) UPU je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Urbanističkim planom uređenja utvrđuju se uvjeti određivanja namjene površina, uvjeti uređenja zemljišta, uvjeti zaštite magistralne infrastrukture, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom Stranica 2340 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013. infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata.
(2) Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja čini dio površine izdvojenog građevinskog područja zone gospodarske, proizvodno-poslovne namjene na području Općine Strahoninec, a koji se nalazi na općinskom području sjeverno od južne čakovečke obilaznice, odnosno državne ceste D3.
(3) Veličina područja zahvata iznosi cca 8,5 ha.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Urbanistički plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO UPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI UPU I. Obrazloženje UPU 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno – planska rješenja III. Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi UPU IV. Odluka o izradi UPU, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN BR. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) V. Evidencija postupka izrade i donošenja UPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN BR. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju UPU s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000 0.1 SITUACIJA – POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU UPU S UCRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJE- VIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA IN- FRASTRUKTURA – PLAN PROMETA 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA IN- FRASTRUKTURA – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA IN- FRASTRUKTURA – MREŽE ELEKTROOP- SKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNI- KACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE 4.2. NEOBAVEZNA PARCELACIJA GRAĐEVNIH ČESTICA
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine broj 106/98, 39/04, 45/04 – ispravak i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u predviđenu svrhu, određenu UPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje osnovne građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2341 gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m.

Članak 4.

- Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Članak 4.

- Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina (SS) je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena građevina (PU) je građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna građevina (D) je vrsta poluugrađene građevine koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Građevni kompleks (K) je građevina s većim brojem zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički povezanih građevina. - Mješoviti način gradnje (MJ) određuje mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja, pretežita namjena površina i njihovo razgraničenje na površine javnih i drugih namjena, određuje se prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Utvrđene namjene površina unutar područja obuhvata gospodarske zone su sljedeće: - gospodarska namjena: - pretežito poslovna /oznaka K1/ - za lociranje postaje za prodaju motornih goriva na malo /oznake K2/ - prometne površine s pripadajućim građevinama i uređajima: - ulični koridor /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/, - pješački prolaz /oznaka PP/, - zaštitne zelene površine /oznaka Z/ - infrastrukturni koridori /oznaka IK/ - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih, pješačke i biciklističke staze i slično / grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Površinom javne namjene smatraju se prometne površine javnih cesta preko kojih se osigurava pristup u zonu i pristup do građevnih čestica, kao i do drugih čestica unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja, a koje nisu predviđena kao građevne,
Članak 7.
(1) Linija koja razgraničava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena je linija regulacije.
(2) Linija regulacije je istovremeno i međa građevne čestice prometnice ili druge prometne građevine i granica područja unutar kojeg se zemljište predviđa parcelirati u svrhu formiranja građevnih čestica, odnosno drugih čestica, u skladu s namjenom površina gospodarske zone.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje i namjena površina“ određene za pojedino područje, određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja pretežito u svrhu određenu namjenom.
Članak 9.
(1) Unutar područja gospodarske, pretežito poslovne namjene /oznaka K1/ mogu se formirati građevne čestice za gradnju građevina sa svrhom obavljanja uslužne, trgovačke ili komunalno – servisne namjene, te proizvodnih djelatnosti bez negativnog utjecaja na prostor kontaktne stambene zone.
(2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti, u smislu ovog članka, smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - ugostiteljskih i turističkih sadržaja (sve vrste ugostiteljskih usluga, stacionarni smještaj tipa motel, pansion, hotel i drugo), - tehničkih servisa čiji utjecaj buke i zagađenja na okolinu se može izbjeći primjenom mjera dodatne zaštite u radnoj okolini (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske radione i sl.), Stranica 2342 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013. - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično).
(3) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti, u smislu ovog članka, smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i sl.

Članak 9.

(4) Poslovnom građevinom za komunalno – servisne djelatnosti čiji utjecaj buke i zagađenja na okolinu se može izbjeći primjenom mjera dodatne zaštite, u smislu ovog članka, smatra se parkiralište s pratećim sadržajima za transportna cestovna vozila i radne strojeve (autobuse, kamione, građevinske radne strojeve i slično).
(5) Na česticama je moguće organizirati i proizvodnju, ukoliko se radi o proizvodnoj djelatnosti za koju nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliš i stambenu okolinu, čime se prvenstveno podrazumijevaju: - finalni proizvodni procesi (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana).
(6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće i pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti - porte, prostore ugostiteljske namjene za vlastite potrebe i javno korištenje, nadstrešnice za parkirališta, garaže za vozila, otvorena skladišta, utovarno – istovarne rampe, silose, mjerne uređaje, transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, spremnike goriva, sunčeve prijamnike za proizvodnju električne energije i slično.
(7) Unutar površine gospodarske, poslovne namjene /oznaka K1/ se ne mogu locirati sadržaji: - klanja životinja, prerade mesa i /ili ribe, prerada životinjskih ostataka, - otkupa i prerade poljoprivrednih proizvoda, - prerade mineralnih sirovina, - prerade otpada koji se u proizvodnim postupcima koristiti kao sekundarna sirovina, - proizvodnje kože, stakla, metala, betona, opeke i slično, - proizvodnje proizvoda od stakla, metala, betona i slično, - proizvodnje kemijskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično, - obavljanje drugih proizvodnih i/ili prerađivačkih djelatnosti čiji se negativni utjecaj na okolinu, prirodu, korisnike gospodarske zone i kontaktna stambena područja može spriječiti, odnosno održavati u nacionalnim normama određenim razinama, primjenom odgovarajućih mjera zaštite, - prodaje goriva, - stacionarni sadržaji socijalnih djelatnosti (domovi za starije i slično), - stambeni sadržaji.

Članak 9.

(8) Izuzetno, ukoliko se radi o djelatnosti koja ima predviđeno obavljanje u najmanje 2 smjene, unutar građevnog kompleksa se može predvidjeti stan za domara, ukupne površine do 150 m2.
Članak 10.
(1) Unutar površina za lociranje postaje za prodaju motornih goriva na malo /oznake K2/ može se graditi postaja za prodaju motornih goriva na malo s pratećim sadržajima.
(2) Čestica predviđena za prodaju motornih goriva, može imati utvrđen i direktan ulaz, odnosno izlaz s državne ceste – D3.
(3) Postaja za prodaju motornog goriva na malo može imati sve sadržaje koji su određeni Pravilnikom o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom («Narodne novine» broj 93/98. i 116/07), ali ugostiteljsko – turistički sadržaji koji se lociraju uz postaju, mogu imati ugostiteljski karakter (caffe bar-a, bistro ili restorana), a ne i smještajne sadržaje.
(4) Ukoliko se na čestici koja se formira unutar područja označenog s K2 ne predviđa sadržaj postaje za prodaju motornih goriva na malo, namjena pojedinačne čestice se utvrđuje kao i za područje oznake K1, odnosno prema članku 9.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Prometne površine uličnih koridora unutar područja obuhvata /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine ulica mogu se graditi fazno.
Članak 12.
(1) Pješački prolazi /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom/, omogućavaju formiranje građevnih čestica za pješački pristup području ili državnoj cesti, pri čemu se ove površine mogu koristiti i u funkciji pristupa interventnih vozila.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Zaštitne zelene površine /oznaka Z/ formiraju se u svrhu zaštite za postojeće podzemne linijskih infrastrukturne vodove.
(2) Površine je potrebno urediti kao parkovno zelenilo, sadnjom visokog i niskog raslinja, na način da ne smeta prometnoj sigurnosti, te da korijenjem ne ugrožava ukopane kablove i cjevovode.
Članak 14.
(1) Infrastrukturni koridor /oznaka IK/ je površina koja se rezervira za pozicioniranje podzemne linijske infrastrukture.
(2) Infrastrukturni koridor se može formirati kao zasebna vlasnička čestica ili kao dio građevne čestice druge namjene, u funkciji polaganja linijske infrastrukture.
(3) Ukoliko se formira kao dio građevne čestice druge namjene, za pojas infrastrukturnog koridora potrebno je utvrditi služnost pristupa za polaganje i održavanje linijske infrastrukture. 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2343

Članak 15.

Članak 15.
(1) Ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 16.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti, u ovom slučaju poslovnih ili proizvodnih, se kao osnovne građevine, odnosno građevni kompleksi koji objedinjavaju više građevina ili građevnih cjelina namijenjenih različitim gospodarskim djelatnostima, unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja, mogu locirati na površinama gospodarske namjene /K1 i K2/, pri čemu se pojedina predviđena djelatnost određuje prema dozvoljenim djelatnostima definiranim člancima 9. i 10. ove Odluke.
(1) Uz osnovne građevine, koje služe obavljanju djelatnosti, mogu se graditi i razne pomoćne građevine kao nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva, građevine infrastrukturnih servisa kao što su prepumpne stanice, transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice i slično. 2.1.VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 17.

Članak 17.
(1) Građevne čestice koje se formiraju za obavljanje gospodarskih djelatnosti predviđaju se na način da se formiraju nizanjem niz prometnice UK1, UK2 i UK3.
(2) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, a nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se preostalom, neiskorištenom dijelu zemljišta, onemogući pristup s jednog od planiranih uličnih koridora, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema Urbanističkom planu uređenja, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 30,0 m. - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - kod parcelacije čestica u dijelovima zone koji graniče s česticom državne prometnice (D3) potrebno je uzeti u obzir da direktni pristup na čestice s navedene ceste nije moguć, osim u slučaju formiranja čestice za prodaju goriva na malo, - minimalna površina pojedine građevne čestice za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuje se s 1.500 m2, - minimalna širina pojedine građevne čestice za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuje se s 30,0 m, - maksimalna površina pojedine čestice nije ograničena, osim veličinom zone, - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.

Članak 17.

2.2.VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA KOJE SE MOGU IZGRADITI NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 18.
(1) Najveći dozvoljeni kig na površinama gospodarske namjene /oznake K1 i K2/, površine građevne čestice do 1,0 ha, iznosi 0,4.
(2) Najveći dozvoljeni kig na površinama gospodarske namjene /oznake K1 i K2/, površine građevne čestice 1,0 ha i veće, iznosi 0,6.
(3) Najveći dozvoljeni kis na površinama gospodarske namjene /oznake K1 i K2/ iznosi 1,2.
(4) Unutar čestica infrastrukturnih sustava, za potrebe trafostanica ili plinskih redukcijskih stanica, najveći dozvoljeni kig i kis iznose 0,4.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Maksimalna visina građevina u gospodarskoj funkciji / Vmax/ određuje se s 11,5 m, a za gradnju na česticama infrastrukture 4,0 m.
(2) Građevine izuzetno mogu imati i veću visinu, ukoliko to ovisi o tehnologiji ili drugim parametrima obavljanja pojedine djelatnosti.
(3) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.
(4) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine, dijela građevine ili grupe građevina /Emax/ određuje se ovisno o namjeni i visini građevine, dijela građevine ili grupe građevina iste namjene i načina gradnje.
(2) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor.
(4) Maksimalni broj etaža načelno se određuje s 4 etaže, odnosno s jednom podrumskom etažom, prizemljem i 2 kata. 2.3.SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 21.

Članak 21.
(1) Građevine je unutar čestice potrebno locirati sukladno kartografskom prikazu br. 4. „Način i uvjeti gradnje“, na Stranica 2344 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013. kojem je grafički određena minimalna udaljenost građevina od linije regulacije i odnosno granica zone.
(2) Udaljenost građevina od linije regulacije utvrđuje se s najmanje 8,0 m.
(3) Udaljenost građevina od jedne bočne međe građevne čestice unutar zone ne može biti manja 4,0 m, a od ostalih međa sa susjednim česticama ne može biti manja od ½ visine (vijenca) građevina.
(4) Udaljenost pojedine građevine do građevine na susjednoj građevnoj čestici ne može biti manja od visine više građevine.
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(6) Zabrana gradnje dodatno je određena zaštitnim pojasom državne ceste, prema Zakonu o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13). 2.4.OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Građevina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(3) Kod oblikovanja građevina potrebno je voditi računa o pogledu s državne ceste prema građevinama u zoni.
(4) Ukoliko se servisna i gospodarska dvorišta, orijentiraju na državnu cestu, potrebno ih je ograditi na način da se vanjska skladišta i drugi manje reprezentativni prostori sakriju od pogleda.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 24.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 2.5.UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.5.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 26.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 28.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se za svaku česticu zasebno, idejnim projektom. 2.5.2 Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 29.

Članak 29.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti pristup na česticu koji će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.2.3. „Promet u mirovanju“.
(4) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 8.1. Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama. 31. listopada 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2345 2.5.3 Gradnja ograda

Članak 30.

Članak 30.
(1) Građevne čestice moguće je ograđivati žičanim, prozračnim zaštitnim ogradama, visine do 2,20 m prema ulici i do 3 m prema susjednoj čestici, odnosno prema bočnim i stražnjoj međi čestice, sve mjereno od kote uređenog terena, niže apsolutne vrijednosti.
(2) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. 2.5.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 31.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5 m2.
(3) Zelene površine na česticama moguće je uređivati kao tematske parkove, ali se preporuča da se u oblikovanju primjene principi oblikovanja koji se propisuju za javne zelene površine u poglavlju 6. „Uvjeti uređenja javnih zelenih površina“. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 32.

Članak 32.
(1) Građevine društvenih djelatnosti iz domene uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, vjerskih funkcija i slično, ne mogu se graditi unutar područja Urbanističkog plana uređenja. 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 33.
(1) Unutar područja Urbanističkog plana uređenja nije predviđena mogućnost gradnje stambenih građevina.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko se na pojedinoj čestici gospodarske namjene – poslovne i/ili proizvodne / oznaka K1/, predviđa ili postoji djelatnosti koja se obavlja u najmanje 2 smjene, unutar građevnog kompleksa se može predvidjeti stan za domara, ukupne površine do 150 m2.
(3) Stambeni prostor treba vezati uz upravni dio kompleksa i udaljiti od područja obavljanja bučnih i opasnih djelatnosti.
(4) Projektnim rješenjem potrebno je dokazati da je boravak u stanu zaštićen od štetnog utjecaja gospodarskih djelatnosti, posebno u pogledu zaštite od buke i zagađenja zraka. 5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 34.

Članak 34.
(1) Postojeća i planirana infrastruktura prikazana je u mjerilu 1:1.000, na kartografskim prikazima brojeva: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture državne razine, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“. 5.1.UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 35.

Članak 35.
(1) Prometno rješenje područja u obuhvatu gospodarske zone, dano je kartografskim prikazom br. – 2.1. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“.
(2) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava.
(3) Spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na način da se utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga. 5.1.1 Cestovna i ulična mreža

Članak 36.

Članak 36.
(1) Cestovna i ulična mreža područja gospodarske zone nadovezuje se na mrežu cestovne infrastrukture grada Čakovca i to na lokalnu cestu LC 20025 (Ulica dr. Tome Bratkovića) i tri gradske nerazvrstane prometnice – Poljsku ulicu, Zapadnu ulicu i planiranu ulicu predviđenu unutar katastarske čestice br. 311/150 k.o. Strahoninec.
(2) Unutar planirane gospodarsko – poslovne zone predviđene su tri ulice, odnosno dijela ulice – UK1, UK2 i UK3.
(3) Planirani ulični koridor oznake UK2 nije nužno potrebno izvesti, ukoliko je i bez njega moguće osigurati javni pristup svim planiranim građevnim česticama unutar područja obuhvata UPU, ali u tom slučaju jer potrebno osigurati zemljište za prolaz linijske infrastrukture unutar planirane građevne čestice uz uvjet osiguranja služnosti za izgradnju i održavanje linijske infrastrukture.
(4) Planirani ulični koridori omogućavaju prilaz pojedinim građevnim česticama unutar zone.
(5) Izuzetno, ukoliko se predvidi čestica za gradnju postaje za prodaju goriva na malo, ulaz i izlaz za navedenu česticu moguće je predvidjeti i s državne ceste – A3, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Prilaze i priključke na ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 119/07) i prema odgovarajućim normama.
(2) S kolnog priključka i s ceste niže kategorije ne smije se izlijevati voda na kolnik ceste više kategorije.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta („Narodne novine“ broj 33/05, 64/05 i 155/05). Stranica 2346 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2013.