Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Strigova
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1608
Članak 93.
Članak 93. Mogući planirani koridori, trase i površine telekomunikacijskih infrastrukturnih sustava s mogućim razvojem novih tehnologija županijskog su i općinskog značaja. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske kabele u pravilu treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, uz regulacijsku liniju ograda. Moguće površine za smještaj antenskih uređaja GSM operatera nalaze se izvan GP, a lokaciju odrediti na način da se isključuju prostori uz spomenike kulturne baštine (evidentirani, zaštićeni, kapelice, crkve, pilovi) u radijusu 50 m, prostori uz vinsku cestu i prostori uz postojeće turističke sadržaje. U postupku određivanja lokacije za navedeni zahvat u prostoru potrebno je ishoditi suglasnost Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela Varaždin. Broj antenskih uređaja ograničiti na način da jedan stup koristi više operatera.
Članak 94.
Članak 94. Infrastrukturni uređaji (trafostanice, plinska redukcijska stanica, prepumpna stanica, uređaj za pročišćavanje, hidrostanice) mogu se smjestiti na odvojenoj građevnoj čestici dimenzioniranoj prema ima neposredan javnog puta. Izgrađenost te građevne čestice može iznositi najviše 60%. Infrastrukturni uređaji ne mogu se graditi kao samostalni uređaj građevina na javnoj zelenoj površini, kao i na površini ili čestici na kojoj se nalazi zaštićena ili evidentirana baština (kapelice, poklonci, raspela), a ne smiju biti smješteni na prostoru uz raskrižje, gdje bi ometali sigurno odvijanje prometa. GLASNIK" Broj 14 Određivanje koridora trase i površine metnih i drugih infrastrukturnih sustava od žnosti za Općinu. PROMET
Članak 95.
Članak 95. Za potrebe javnog prijevoza putnika potrebno je uspostaviti mrežu autobusnih stajališta uz glavne prometnice. Najpovoljniji prostori za njihov smještaj > su središta naselja, uz već postojeće centralne sadržaje. Autobusno stajalište potrebno je izvesti u naselju preglednim dionicama prometnice, na propisno izvedenom ugibalištu. Pri planiranju smještaja novog stajališta, prostor za ugibalište potrebno je odrediti tako da se ne nalazi na javnim zelenim površinama na kojima se nalaze evidentirani i zaštićeni spomenici kulturne baštine (pilovi, poklonci, kapelice i dr.) i da pri izgradnji ne zahtijeva uklanjanje javnog zelenila - visokih stabala. Uz ugibalište potrebno je izvesti nadstrešnicu, jedinstvenog oblikovanja i načina izgradnje za cijelu Općinu ili pak skupine susjednih općina.
Članak 96.
Članak 96. r Trase ili dijelovi trase lokalnih i nerazvrstanih cesta mogu biti u turističkoj funkciji - vinska cesta, biciklističke ture, planinarski put, s jedinstvenim oznakama i načinom označavanja za cijelu Općinu ili skupinu susjednih općina.
Članak 97. 2 Reklamni panoi površine veće od 2,0 m , kao slobodnostojeće građevine ne mogu se postavljati uz prometnice izvan, niti unutar građevinskog područja.
Članak 98. Na području Općine Štrigova postojeći koridori i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava od važnosti za Županiju su: županijske ceste lokalne ceste - i magistralni vodovod, plinovod dalekovod . telekomunikacijski vodovi Rekonstrukcija postojećih prometnica županijskog značaja izvest će se duž postojeće trase na potrebna biciklističke unutar naselja. r Pješačko biciklističku trasu potrebno je izvesti najmanje 2,5 m, obavezno duž jedne strane kolnika. Duž druge strane kolnika iza širine 1 _2 m. Broj 14 "SLUŽBENI Odvodnja oborinskih voda uz prometnicu može se izvesti u zatvorenom ili otvorenom sustavu. Rekonstrukcija uređaja ostalih infrastrukturnih su stava izvršit će se unutar postojećih koridora i površina. Planirana izgradnja plinske mreže kojom bi se obuhvatilo cjelokupno područje Općine Štrigova treba se izvesti unutar prometnih koridora. Planirana izgradnja telekomunikacijske infrastrukture kojom bi se obuhvatilo cjelokupno područje Općine Štrigova treba se izvesti unutar prometnih koridora. Namjena građevine 1. Industrija i skladišta Trgovina 4. Banka i pošta - usluge 5. Ugostiteljstvo 6. Višenamjenske dvorane i sakralne građevine 7. Športske građevine 8. Višestambene građevine * korisnog prostora Za potrebe parkiranja ("noćenja") autobusa međumjesnog prometa (do 10 autobusa) potrebno je osigurati prostor unutar gospodarske zone koja se neposredno nadovezuje uz sportsko-rekreacijsku zonu.
Članak 100.
Članak 100. U zoni centra broj parkirališnih mjesta zadovoljava sadašnje potrebe, ali ih je potrebno urediti za povećane potrebe općinske uprave trgovačkih i ostalih sadržaja. Uređenje parkirališta potrebno je izvesti na osnovu Urbanističko - arhitektonskog uređenja centra koji obuhvaća sve parterne javne površine koje je potrebno oblikovati i opremiti da čine jedinstvenu cjelinu centra. Sva parkirališta koja sadrže više od 8 parkirališnih mjesta za osobne automobile ili za teretna vozila potrebno je izvesti na način da je propisno riješena odvodnja oborinskih voda i sprovedena na vlastiti uređaj za mehaničko pročišćavanje - separator ulja i masti. VODOOPSKRBA
Članak 101.
Članak 101. Održavanje i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava vršit će se u okvirima postojeće trase i postojećih površina. Za potrebe smještaja novih hidrostanica ili pratećih postrojenja koja su nužna za osiguranje stabilnih uvjeta vodoopskrbe, nužno je uskladiti s okolnim građevinama i u skladu sa člankom 94. GLASNIK" Stranica 1609 Promet u mirovanju
Članak 99. Za potrebe parkiranja osobnih i teretnih vozila koje se javljaju uz funkciju građevina gospodarske, turističke, sportsko-rekreativne namjene, te građevina društvenih djelatnosti, na površini pripadajuće građevne čestice potrebno je osigurati parkirališna Ci mjesta prema sljedećim kriterijima: Broj parkirališnih Broj mjesta na ili garažnih mjesta 1 zaposlenik 0,45 2 100 m * 4 2 100 m * 4 1 gledatelj 0,15 1 gledatelj 0,2 1 stan 1,5 ZAŠTITA VODA I VODOTOKA
Članak 102.
Članak 102. U cilju zaštite voda i vodotoka u svim naseljima Općine potrebna je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje. Izgradnju i odabir sustava potrebno je prilagoditi prostornim uvjetima, a realizaciji pristupiti etapno. Etapnost će utvrditi nadležna općinska tijela odlučivanja u suradnji sa stručnom organizacijom koja će izraditi projektnu dokumentaciju, uvažavajući financijske i prostorne mogućnosti. Pri projektiranju i izvođenju sustava odvodnje otpadnih voda za pojedina naselja potrebno je utvrditi ejelokupno rješenje skupljanje otpadnih voda odvojenim sustavom i odvojenim sustavom i odvođenja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Nije moguće izdavanje lokacijske i građevinske dozvole za projektnu dokumentaciju (potpunog ili djelomičnog sustava za pojedino naselje) bez projekta uređaja za pročišćavanje. Priključenje na sustav odvodnje otpadnih voda dozvoljeno je tek nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje. Izričito je zabranjeno ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda. Odvodnju sanitarno fekalnih voda naselja do V izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kao i iz izdvojenih područja koja* neće biti povezana sa sustavom javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, treba rješavati izvedbom vodonepropusnih trodijelnih septičkih taložnica zatvorenog tipa koje je potrebno redovno održavati prema posebnim propisima. 55 Broj 14 Stranica 1610 "SLUŽBENI GLASNIK
Članak 103.
Članak 103. Mogući planirani koridor za izgradnju sustava na odvodnje otpadnih voda treba planirati unutar koridora postojećeg prometnog sustava i sustava ulica unutar i izvan naselja. Uređaj za pročišćavanje potrebno je locirati izvan građevinskog područja, izvan šumskih površina, a vanjske površine vezane uz uređaj ukomponirati u krajolik u kojem je smješten te ozeleniti autohtonom vegetacijom i na lokaciji koja omogućava ispuštanje u vodotok druge kategorije. Otpadne vode moraju biti pročišćene do razine propisane za II. kategoriju vodotoka.
Članak 104.
Članak 104. Gospodarske i servisne građevine ne mogu se graditi ukoliko nemaju riješen način pročišćavanja otpadnih voda do razine propisane posebnim propisima za ispuštanje u sustav javne odvodnje. Građevine za uzgoj životinja ne mogu se graditi ukoliko nemaju riješen način zbrinjavanja otpadnih voda predviđen posebnim propisima. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode iz gospodarskih, servisnih i stambenih građevina potrebno je skupljati u bilo vodonepropusne sabirne jame koje je potrebno održavati prema posebnim propisima. Jedno od mogućih rješenja do izgradnje kanalizacije je osnivanje tvrtke u okviru komunalne djelatnosti Općine ili više općina zajedno, koja bi organizirano skupljala otpadne vode i zbrinjavala ih prema postojećim propisima.
Članak 105.
Članak 105. Odvodnju oborinskih voda iz naselja treba voditi u okolne recipijente, a ispuštanje u sustav odvodnje oborinskih voda mora se vršiti samo preko slivnika s taložnicom koju je potrebno redovno održavati. Odvodnju oborinskih voda sa svih parkirališta s 10 ili više parkirnih mjesta treba predvidjeti preko separatom ulja i masti. Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda.
Članak 106. Nije dopušteno ispuštanje bilo kakvih otpadnih voda neposredno u otvorene vodotoke, kanale ili retenciju. Nisu dopušteni zahvati na koritima vodotoka u smislu regulacije korita, oblaganje korita kamenom ili betonskom oblogom. Svi potrebni zahvati na vodotocima mogu se vršiti u obujmu i na način prihvatljiv za zaštitu okoliša. U situacijama, gdje postoji ugroženost naselja od poplava, treba iznaći rješenje na način da se ta ugroženost ukloni, ali da se istovremeno omogući kao opstanak vlažnih livada. Na mjestima gdje bi plavljenje moglo biti uzrokovano smanjenim profilom propusta mjestima prolaza puta ili prometnice, most i prometnicu potrebno je izvesti nadvišenjem korita. Vegetacijski pojas potrebno je održavati, ali ne na način da se ukloni visoka vegetacija. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KUL- TURNO-POVIJESNIH CJELINA . * ■ * KRAJOBRAZNE CJELINE
Članak 107.
Članak 107. Uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2. ovih Odredbi, te uvjetima za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, određen je odnos namjeravanog zahvata u prostoru i prirodnog okruženja. Poštivanje tih uvjeta nužno je u cilju očuvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti općine i osobito vrijednog predjela Županije. Sklad između planiranih zahvata u prostoru i izgrađenih struktura i prirodnih cjelina mora se postići nenametljivim gabaritima građevina te oblikovanjem volumena, bilo po uzoru na tradicionalnu arhitekturu, suvremenim arhitektonskim izričajem u oblikovanju i primjeni materijala.
Članak 108.
Članak 108. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 109. I U postupcima korištenja i namjene prostora potrebno je provoditi zaštitu i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti kroz: očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza, kao temeljnih vrijednosti prostora zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz politiku racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnošću očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje (vinogradi, voćnjaci, tradicijske gospodarske građevine) očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela što su šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini Broj 14 "SLUŽBENI poticanje i unapređivanje održavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu
Članak 110.
Članak 110. Zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza Općine Štrigova potrebno je provoditi kroz mjere: očuvanja uravnoteženog međusobnog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, šuma i polja, izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i drugih zahvata omogućiti opstanak ili čak obnovu vlažnih biotopa i doživljaj no bogatih ambijenata, zaštite karakterističnih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i si., zadržavanja prepoznatljivosti pojedinih dijelova krajobraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru, očuvanja karakteristične slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata, prilagođavanja izgradnje i oblikovanja novih građevina tradicijskoj izgradnji, očuvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci, skupine stabala, pojedinačna stabla (jablani, trešnje) i dr., zadržavanja i očuvanja prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja.
Članak 111.
Članak 111. Krajobrazne i prirodne vrijednosti potrebno je očuvati njegovanjem i sadnjom autohtonih vrsta (grab, hrast kitnjak, klen, brijest, trešnja, kesten, glog, divlja kruška), te sadnjom starih sorti voćnjaka kao okruženje novim zahvatima i sadržajima u prostoru - stambenim, turističkim, rekreativnim, društvenim.
Članak 112. Potreba izrade krajobrazne osnove Općine (samostalno ili u sklopu Međimurske županije) utvrđena je Prostornim planom Međimurske županije. Taj dokument bio bi osnovna prostorno planerska podloga integralne zaštite identiteta krajobraza te prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora i temelj za utvrđivanje mjera očuvanja krajobraznih vrijednosti posebno važan za Gomje Međimurje koje pripada "osobito vrijednom predjelu Županije".
Članak 113.
Članak 113. Vegetacijski pojas potoka - važne krajobrazne elemente naselja potrebno je očuvati od bilo kakvih GLASNIK" Stranica 1611 zahvata kojima bi se promijenila njihova svojstva - proširenje građevinskog područja ili održavanje korita u smislu njegove regulacije ili uklanjanja vegetacije. Temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode, mogu se zaštititi prostori i pojedinačni dijelovi prirode, ako su razlozi za njihovu zaštitu utemeljeni. SUME
Članak 114. Šumarstvo treba temeljiti na načelu održivog gospodarenja, odnosno na principima šumarske struke, a u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže u prostoru. Gospodarenje šumama treba se vršiti prema važećoj šumsko-gospodarskoj osnovi.
Članak 115.
Članak 115. Za provođenje Plana bitne su sljedeće mjere: izraditi Program za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu pošumljavati zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo izgrađivati šumske putove, uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom
Članak 116. Zaštitni pojas šume je 50 m od ruba šume i u tom pojasu ne smije se ništa graditi što nema suglasnost nadležne javne ustanove. Sr* Suma se može krčiti izuzetno u skladu sa zakonima i posebnim propisima.
Članak 117.
Članak 117. Gospodarenja šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru. Sume s vrlo naglašenom ekološkom i socijalnom funkcijom, a posebno zaštićene šume ne smiju se prenamijeniti.
Članak 118. Poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajobraza uz zone rekreacije i radne zone. Stranica 1612 "SLUŽBENI POLJOPRIVREDA
Članak 119.
Članak 119. Treba težiti razvoju intenzivnog tipa poljoprivrede prilagodljive tržnim zahtjevima, a u okvirima održivog razvoja. U tu svrhu potrebno je: poticati okrupnjavanje zemljišnog posjeda poticati razvoj obiteljskog poljodjelskog i proizvodnog gospodarstva poticati proizvodnju zdrave hrane na L površinama koje ne smiju biti tretirane raznim agrokemijskim sredstvima. KULTURNA BASTINA
Članak 120. Zaštićeni spomenici kulturne baštine su: župna crkva sv. Magdalene, Kurija župnog dvora, Crkva sv. Jeronima, Kapelica Sv. Križa u Štrigovi; Pil sv. Josipa iz 1684. u Banfiju te kurija Tkalec u Robadju. Evidentirani spomenici kulturne baštine su: Dvorac Fedroci, Pil sv. Roka, Pil sv. Florijana.u Štrigovi; Poklonac Sv. Križa, Drveno raspelo, Staro drveno raspelo i Kurija u Banfiju, drveno raspelo i Betonsko raspelo u Grabrovniku; Kapelica Majke Božje, raspelo u polju i betonsko raspelo u Jalšovcu; stambeno poslovna građevina k.br. 1 i 2 u Leskovcu; Kapelica Majke Božje u Prekopi; Kapelica MB Lurdske, kapelica Presvetog Trojstva, Pil Srca Isusovog u Robadju; stari vatrogasni dom u Stanetincu; kapela sv. Urbana, Kurija Oberlenduš i betonsko raspelo u Svetom Urbanu; Kurija Zichi-Terbotz, Kapela Sv. Križa, Pil sv. Ivana Nepomuka i Pil sv. Antuna Padovanskog u Zeleznoj gori. Evidentirani Arheološki lokaliteti na području Općine su brdo Strigovčak s nalazima iz prethistorije, antike i srednjeg vijeka, lokalitet župne crkve sv. Marije Magdalene sa sačuvanim gotičkim svetištem, te lokalitet Trnovčak s ranocarskom nekropolom grobnih humaka.
Članak 120.
su Za sve zahvate koji će se izvoditi na Zakonom zaštićenoj baštini i u njihovoj neposrednoj blizini (unutar zaštićenih prostornih međa) potrebno je od nadležne službe za zaštitu kulturne baštine ishoditi zakonom propisane uvjete i odobrenja. Ovim Planom predlaže se prema Zakonu i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99., 151/03 i 157/03.) zaštiti: Štrigova - pil sv. Roka - pil sv. Florijana GLASNIK" Broj 14 Banfi - kurija Banfi Sv. Urban - kapela sv. Urbana Zelezna Gora - pil sv. Antuna Padovanskog - kurija Zichi - Terbotz
Članak 121.
Članak 121. Predstavničko tijelo Općine može proglasiti zaštićenim (zaštita na lokalnoj razini) ove evidentirane spomenike graditeljske baštine i elemente javne plastike: Štrigova - dvorac Fodroci Banfi - poklonac Sv. Križa - drveno raspelo (Razkriška Graba) - staro drveno sapelo (Raskrižje na putu iz Strigove u Vučivščak) Grabrovnik - drveno raspelo uz cestu Zelezna Gora-Jurovčak Jalšovec- kapelica Majke Božje - raspelo u polju - betonsko raspelo iz 1917. Prekopa - kapelica Majke Božje Robadje - kapelica MB Lurdske - kapelica Presvetog Trojstva Stanetinec - stari vatrogasni dom Sv. Urban - kurija Oberlenduš - betonsko raspelo (Stanetinski Breg) Zelezna Gora - kapelica Sv. Križa - pil sv. Ivana Nepomuka - vatrogasni dom Za zahvate u prostoru koji se planiraju u neposrednoj blizini građevina iz članaka 120. i 121., primjenjuju se odredbe iz članka 25.
Članak 122.
Članak 122. Unutar građevinskog područja naselja Štrigova utvrđuje se "zona ambijentalno-vrijednog prostora povijesnog urbanog naselja". Granice zone označene na grafičkim listovima broj 3 i 4, a unutar te označene zone potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta: - za sve zahvate unutar prostornih međa Zakonom zaštićenih kulturnih dobara potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela - prije izvođenja bilo kakvih zahvata na evidentiranim građevinama navedenim u popisu evidentirane baštine), a koje se nalaze unutar označene zone, potrebno je zatražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela Broj 14 ( ( SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1613 - nije dopušteno mijenjati zatečenu povijesnu parcelaciju, tj. nije dozvoljeno spajati dvije ili više parcela u jednu, niti dijeliti zatečene parcele u nekoliko manjih - nije dopušteno mijenjati povijesni građevinski pravac - pomoćne građevine moraju volumenom, oblikovanjem i materijalima biti usklađene s osnovnom građevinom - namjena građevina mora biti prilagođena samoj građevini, ambijentu i zoni unutar koje se nalazi - unutar zone nije dopušteno otvarati bučne proizvodne pogone, uključujući autolimarske ili druge limarske i vulkanizerske radionice, te poslovne građevine koje dnevno zahtijevaju veći transport teškim vozilima - potrebno je izraditi detaljni plan uređenja i za njega izraditi konzervatorsku podlogu - na evidentiranom arheološkom lokalitetu, prilikom eventualnog izvođenja bilo kakvih radova na dubini većoj od 40 cm potrebno je osigurati nadzor arheologa
Članak 123.
Članak 123. U središnjem dijelu naselja Stanetinec, na potezu od evidentiranog starog vatrogasnog doma do kapelica Srca Marijina, potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta: - sanirati građevinu starog vatrogasnog doma uz odobrenje, uvjete i nadzor Konzervatorskog odjela - nije moguća dogradnja, prenamjena garaža koje se nalaze u neposrednoj blizini na susjednoj čestici vatrogasnog doma - nije moguće vršiti zahvate na spomenutom prostoru koji bi zahtijevali veće zemljane radove, te koji bi mogli izazvati klizanje tla - u ovom prostoru ne mogu se graditi građevine gospodarske namjene na građevnom pravcu - nije dopušteno mijenjati zatečenu parcelaciju, tj. spajati dvije ili više parcela u jednu, niti mijenjati zatečeni građevinski pravac
Članak 124.
Članak 124. Namjena građevina evidentirane graditeljske baštine, posebno tradicijskih kuća (navedenih u tekstualnom dijelu u poglavlju 1.1.2.6. Kulturna baština) može biti stambena, kulturna, turistička i si.
Članak 125. U postupku održavanja spomenika kulturne baštine - javne plastike, potrebno je njegovati i održavati cjelovitost ambijentalnog sklopa koji se sastoji od građevine i zelenila, a tamo gdje sklop nije cjelovit potrebno je upotpuniti sadnjom onih vrsta koje čine prepoznatljivu sliku - orijentir u krajobrazu. Nije dozvoljeno postavljanje prometnih znakova, stupova el. mreže (ili bilo kakvih drugih stupova), reklamnih panoa i si. u blizini zaštićene i evidentirane baštine -javne plastike.
Članak 126.
Članak 126. Neizgrađeni prostor uz crkvu sv. Jeronima i sv. Magdalene - građevne čestice koje okružuju crkvu trebaju biti izuzete od gradnje, zbog očuvanja prepoznatljive slike koja se pruža s udaljenih vizura. * > « • »
Članak 127. U potezu tipskih prizemnica u Štrigovi uključujući k.br.x 115, 116, 117 moguća je sanacija, rekonstrukcija i dogradnja manjih volumena u dvorišnom dijelu, kojom se neće mijenjati zatečeni ulični izgled građevina. PRIRODNA BASTINA
Članak 128. Temeljem Zakona o zaštiti prirode, zaštićena područja na teritoriju Općine Strigova su: Mali dio Općine između ceste Sv. Martin - granični prijelaz Bukovje i rijeke Mure u sastavu je zaštićenog krajolika - Značajnog krajobraza rijeke Mure. Čitav prostor Općine kategoriziran je u osobito vrijedan predjel - kultiviran krajobraz briježnog dijela Županije.
Članak 129.
Članak 129. Na prostoru Općine nalazi se spomenik parkovne arhitekture - dvije platane na posjedu Lovrec u Sv. Urbanu. Predlaže se da se temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštiti stablo tise (Taxus baccata) na Tkalecu (Mađerkin - breg) u kategoriji spomenik parkovne arhitekture.
Članak 130. 3» Za pravu sliku stanja prirode na području Općine potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i staništa radi utvrđivanja posebno značajnih prirodnih r vrijednosti i njihovog uvrštenja u postupak zaštite. 7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 131.
Članak 131. U postupku zbrinjavanja komunalnog otpada Općina je dužna putem ovlaštenog skupljača provoditi odvojeno skupljanje sekundarnih sirovina uspostavom "zelenih otoka". Stranica 1614 Broj 14 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 132. Skupljanje sekundarnih sirovina vrši se u posebnim kontejnerima smještenim na zelenim otocima, gdje je omogućena laka dostupnost svim korisnicima. Prostor mora omogućiti smještaj više kontejnera, neposredan pristup i mogućnost manipuliranja vozila prilikom pražnjenja. Najprihvatljiviji prostori za smještaj zelenih otoka su javna parkirališta ili parkirališni prostori uz trgovinu dnevne opskrbe. Kontejneri moraju biti lako uočljivi, a po mogućnosti zaklonjeni zelenilom, ako se nalaze u središtu naselja. Zeleni otoci ne mogu se locirati na javnoj površini u neposrednoj blizini spomenika kulturne baštine (poklonaca, kapelica, crkava). U zoni centra Strigove zeleni otok potrebno je smjestiti uz trgovački centar i na prostoru radne zone. V Jedan od zelenih otoka u Općini Strigova potrebno je smjestiti uz središnje prostore ostalih naselja, ako tom prostoru pripada 400 i više stanovnika.
Članak 133.
Članak 133. Skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada putem ovlaštenog skupljača obveza je pravne osobe kod koje se takav otpad javlja kao ostatak tehnološkog procesa (proizvodni pogoni, servisi, radionice). Jednaka je obaveza skupljanja i zbrinjavanja ulja i masti kod mehaničkih uređaja za pročišćavanje na parkiralištima i na površinama s uređajima za pranje je vozila.
Članak 134. U postupku je iznalaženje lokacije i gradnja zajedničkog regionalnog sanitarnog odlagališta izvan prostora Međimurske županije, njenom uspostavom obvezuje se uključivanje svih domaćinstava u sustav prikupljanja i odvoženja komunalnog otpada. 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 135.
Članak 135. U cilju poboljšanja okoliša i sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, ovim planom određuje se primjena sljedećih mjera: izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim zonama, i na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači sprječavati divlja odlagališta otpada po poljodjelskim i šumskim površinama sanirati "divlja" odlagališta otpada smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva i si.)
Članak 136.
Članak 136. U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljoprivredne površine, vodotoke i dr.) na djelotvoran način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz * novčanu potporu i općinske odluke sprječavati radnje koje potencijalno mogu izazvati nepovoljan utjecaj na okoliš u skladu sa Zakonom, pravilnicima i standardima te u skladu s ovim Planom U cilju unapređenja okoliša potrebno je: stvaranje javnog mijenja u korist zaštite krajobraza, zaštite kulturne i prirodne baštine, V * V W smanjenje onečišćenja ugraditi elemente zaštite okoliša i krajobraznog oblikovanja kao sastavni dio dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole ili detaljnog plana uređenja za građevine rekreacijske i turističke namjene kroz dobro osmišljene turističke programe unapređivati korištenje i zaštitu prostora (vinske ceste)
Članak 137.
Članak 137. U postupku izvođenja zahvata u prostoru potrebno provoditi zaštitu vodenih ekosustava, tj. vodnog krajolika i šireg vegetacijskog pojasa uz potoke, bez novih regulacija i hidrotehničkih zahvata u tom pojasu. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice, a izvođenje novih regulacija na tim površinama nije dopušteno.
Članak 138. Pri projektiranju i izvođenju gospodarskih građevina potrebno je primijeniti Zakone i propise kojima se sprečavaju nepovoljni utjecaji na okoliš, a građevinu projektirati i izvesti kao cjelinu s ugrađenim i primijenjenim uređajima i sustavima za sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš.