Arhiva › 2023. › SGGČ 5

SGGČGrad Čakovec · 14. rujna 2023. · KLASA 024-04/23-02/26 · URBROJ 2109-02-01-01-23-2

Zaključak o prihvaćanju teksta Natječaja za dodjelu novčanih potpora za akademsku 2023./2024. godinu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 708

Članak 58.

Članak 58.
(1) Postojeća mješovita kanalizacija, izvedena u stambenoj ulici planira se prenamijeniti za oborinsku odvodnju, a u ulici se za sanitarno - fekalnu odvodnju planira novi cjevovod, izveden kao dio sustava sanitarno - fekalne odvodnje zone.
Članak 59.
(1) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju, treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u oborinsku kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do stupnja kakvoće vode u recipijentu.
(2) Obavezna ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za parkirališta sa više od 10 parkirališnih mjesta na čestici.
(3) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje otpadnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na izvedeni sustav zbrinjavanja otpadnih voda Čakovca. Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 709

Članak 60.

Članak 60.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Vodomjerno okno preporuča se locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u izgrađenom dijelu, gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. 3.2.1.3 Plinoopskrba
Članak 61.
(1) Područjem obuhvata UPU-a prolazi srednjetlačni plinovod 4 bar-a, izveden kao čelični, koji čini dio prigradskog plinskog prstena.
(2) Trasa plinovoda iz prethodnog stavka nalazi se unutar koridora ulice UK1.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Unutar koridora ulica u obuhvatu plana predviđa se izvedba srednjetlačne plinske mreže tlaka 3 bar-a, minimalni razmaci plinovodi međusobno plinovod prema vodovodu i kanalizaciji plinovod prema informacijskim kablovima plinovod do elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala
Članak 64.
(1) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 3.2.1.4 Toplovodi i drugi produktovodi

Članak 65.

Članak 65.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica, unutar za tu svrhu formiranih zasebnih čestica uz ulične koridore ili unutar građevnih čestica gospodarske namjene, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 3.2.1.5 Energija iz obnovljivih izvora
Članak 66.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, na koju se predviđa priključenje građevina unutar čestica gospodarske namjene.
(2) Građevine na česticama ostalih namjena mogu se spajati na planiranu srednjetlačnu ili na postojeću, odnosno planiranu niskotlačnu plinsku mrežu.
(3) Plinovode je od osi postojećeg kolosijeka željezničke pruge, potrebno udaljiti minimalno 15,0 m.
(4) U sjevernom dijelu zone predviđa se izvedba jedne plinske redukcijske stanice i niskotlačne plinske mreže koja bi se trebala povezati s postojećom niskotlačnom mrežom u postojećoj stambenoj ulici.
(5) Pojedinačne redukcijske stanice predviđaju se izvoditi i na česticama proizvodne namjene.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje /m/ paralelno vođenje /m/ 0,20 0,60 0,20 0,60 0,30 0,50 0,50 1,00 0,20 0,30 sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu na vlastitoj čestici, prvenstveno za vlastite potrebe i s mogućnošću »vraćanja« viška električne energije (ili toplinske) u odgovarajuću javnu mrežu, - zajedničku za više korisnika, kao alternativni sustav u odnosu na konvencionalne načine opskrbe.
(2) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise potrebno je najmanje 50,0 m udaljiti od najbližeg susjednog stambenog prostora, dječjeg vrtića ili ustanove za stacionarni smještaj starijih i nemoćnih osoba, a kod drugih vrsta opasnih zračenja, udaljenost je potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 67.

Članak 67.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. - »Plan Stranica 710 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža«, a načelni položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Vodove elektroenergetske mreže - srednjenaponske i niskonaponske, kao i niskonaponske vodove za potrebe javne rasvjete, treba od osi postojećeg kolosijeka željezničke pruge, udaljiti minimalno 10,0 m.
(3) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.1 Elektroopskrba

Članak 68.

Članak 68.
(1) Osim postojeće transformatorske stanice na čestici br. 14, predviđaju se izvesti dvije nove trafostanice na vlastitoj čestici, koje je podzemnim srednjenaponskim vezama potrebno umrežiti s postojećim okolnim trafostanicama.
(2) Na česticama proizvodne namjene /oznaka I1/, mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ i čestici za izvedbu vodospreme /oznaka IS3/, predviđa se mogućnost izvedbe vlastite trafostanice, a koje je također potrebno povezati u sustav.
(3) U slučaju da se na navedenim česticama ne predviđa izvedba trafostanice, za njih je podzemni elektroenergetski priključak potrebno predvidjeti podzemnim kabelskim vodom iz tehnički najprihvatljivije jedne od okolno izvedenih trafostanica.
(4) Niskonaponska mreža elektroopskrbe predviđa se kao podzemna, prema kartografskom prikazu, locirana obostrano u ulici, a potrebno ju je izvesti kao produžetak postojeće nn mreže unutar područja obuhvata, odnosno kao novu, spajanjem na planiranu trafostanicu unutar područja obuhvata. 3.2.2.2 Javna rasvjeta

Članak 69.

Članak 69.
(1) Niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se kao podzemna, locirana jednostrano unutar ulice.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvjetljenost ulice.
(4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 3.2.2.3 Kućni priključci elektroopskrbe

Članak 70.

Članak 70.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem pojedinačnim podzemnim priključnim kabelima na odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(3) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Uvjeti gradnje telekomunikacijskih mreža 3.2.3.1 Nepokretne telekomunikacijske mreže

Članak 71.

Članak 71.
(1) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske kanalizacije.
(2) Trasa telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 - » Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža«, a načelni položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 72.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Postojeća elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova može se dograđivati, rekonstruirati i proširivati radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera.
(3) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(4) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu. Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 711

Članak 73.

Članak 73.
(1) Priključci na TK mrežu se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna.
(2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 3.2.3.2 Pokretne telekomunikacijske mreže
Članak 74.
(1) Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, moguće je pozicionirati unutar zona gospodarske namjene i to: - postavom baznih stanica na samostojeće rešetkaste i/ili jednocijevne stupove, uz uvjet da su smješteni najmanje 400 m od zone stambene namjene te - postavom antenskih sustava na antenskim prihvatima na visokim građevinama.
(2) Potrebno je poštivati načelo zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture od strane svih operatera gdje god je to moguće. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 75.

Članak 75.
(1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina.
(2) Zelene površine potrebno je uređivati ovisno o namjeni, sukladno člancima 9. - 11. ove Odluke, sadnjom autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva.
(3) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(4) Kod sadnje zelenila treba voditi računa o mjerama zaštite infrastrukture od korijena biljaka.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Unutar pojedinačne građevne čestice, a posebno ukoliko se na njoj nalazi, ili planira graditi, upravna zgrada tvrtke, poželjno je urediti reprezentativni predvrt, kao javni prostor i element povećanja kvalitete životne i radne sredine. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 77.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. - »Uvjeti gradnje građevina«.
(2) Na građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 - 2.5.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Za gradnju osnovnih građevina određeni su slijedeći načini gradnje: - samostojeća gradnja /oznaka SS/ - gradnja u kompleksu /oznaka K/ - mješoviti način gradnje /oznaka MJ/
(2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice.
(3) Gradnja u kompleksu označava gradnju više građevina međusobno povezanih funkcionalno ili fizički - otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim površinama.
(4) Mješoviti način gradnje označava mogućnost odabira između samostojeće ili poluugrađene - dvojne građevine za građevne čestice stambene namjene odnosno između samostojeće gradnje ili gradnje u kompleksu za građevne čestice gospodarske namjene.

Članak 79.

Članak 79. Brisan.
Članak 80.
(1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Urbanističkom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 6.1 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 81.
(1) Područje gospodarske zone ne zadire u područja nacionalne ekološke mreže, ali s obzirom na postojeće prirodne uvjete preporuča se pri uređivanju prostora u što većoj mjeri zadržati prirodne osobine prostora i pejsažne karakteristike postojeće vegetacije, na površinama koje se obavezno uređuju kao zelene, unutar gospodarske zone. Stranica 712 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. 6.2 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 82.

Članak 82.
(1) Na prostoru obuhvata UPU nema građevina s utvrđenim kulturno - povijesnim vrijednostima.
Članak 83.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili nadležni Arheološki odjel Muzeja Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 7 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 7.1 ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA OT- PADNIM VODAMA

Članak 84.

Članak 84.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1. ovih odredbi i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode definirane važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, sukladno načelima zaštite okoliša.
(3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.
(4) Parkirališta s brojem mjesta od 10 i više trebaju imati izvedenu separaciju ulja i masti iz oborinskih voda. 7.2 ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA ZRAKA

Članak 85.

Članak 85.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema važećem Zakonu o zaštiti zraka kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve, odnosno druge kategorije. 7.3 ZAŠTITA OD BUKE
Članak 86.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata UPU-a, ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću.
(3) Utjecaj buke u kontaktnoj stambenoj zoni, izvan obuhvata UPU-a, treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke izvan obuhvata UPU-a, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
(4) Vrijednosti navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. 7.4 ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 87.

Članak 87.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje ½ visine više građevine, odnosno najmanje 4,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90,0 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Članak 88.

Članak 88.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, postavljanjem istih unutar uličnog koridora.
(2) Vanjska hidrantska mreža proizvodnih i/ili poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima. Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 713
Članak 89.
(1) Ukoliko ustanovljeni tlak vode u uličnoj hidrantskoj mreži ne zadovoljava uvjete korištenja za zaštitu od požara, potrebno je predvidjeti rekonstrukciju mreže ili povećati tlak posebnim stanicama.
(2) Stanice za dizanje tlaka mogu se predvidjeti na uličnoj hidrantskoj mreži ili na hidrantskoj mreži pojedine građevne čestice.
(3) Ako iz tehničkih razloga nije moguće postići zadovoljavajući tlak za gašenje požara, na načine definirane stavcima 1. i 2. ovog članka, na pojedinačnoj čestici je moguće predvidjeti nezavisan sustav za osiguranje potrebne količine i tlaka vode za potrebe gašenja od požara, sukladno posebnim propisima, odnosno sa jednakim učinkom kao da potreban tlak u hidrantskoj mreži postoji.

Članak 90.

Članak 90.
(1) Za gospodarske građevine - proizvodne i/ili poslovne, u kojima se na bilo koji način u tehnološkom postupku koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od PU Međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine.
(2) Za potrebe izdavanja posebnih uvjeta iz stavka 1. ovog članka potrebno je uz zahtjev PU dostaviti idejno rješenje građevine koje treba sadržavati situacijski nacrt u odgovarajućem mjerilu do najviše 1:500, s ucrtanim planiranim i postojećim građevinama i postrojenjima, prometnicama i ogradama i slično, te predviđenim zonama opasnosti u 3 dimenzije i sigurnosnim udaljenostima. 7.5 POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 91.

Članak 91.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Čestice posebno namijenjene za djelatnost privremenog skupljanja i selektiranja neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada - sekundarne sirovine, te građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina potrebno je organizirati prema uvjetima za takve djelatnosti definirano važećim Zakonom o gospodarenju otpadom. 7.6. MJERE ZAŠTITE OD VELIKIH NESREĆA
Članak 91.a
(1) Za područje Grada Čakovca donesena je Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Čakovec (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 6/21) kao temeljni dokument za izradu Plana djelovanja civilne zaštite čijom će se implementacijom razraditi mjere mogućeg sprječavanja, otklanjanja i ublažavanja procijenjenih prijetnji i rizika, te umanjiti rizici, prijetnje i opasnosti za život i zdravlje ljudi i životinja, materijalna i kulturna dobra i okoliš u slučaju prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća.
(2) Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog planiranja znače preventivne aktivnosti i mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša, a odnose se na ugroze koji predstavljaju potencijalnu ugrozu za život i zdravlje ljudi, gospodarstvo te društvenu stabilnost i politiku na području obuhvata Plana, a koje ugroze su:

Članak 91.

- potresi, - ekstremne temeprature, - snježni režim, - kišne oborine, - tuča i olujno i orkansko nevrijeme, - suše, - epidemije i pandemije, - klizišta, - industrijske nesreće, - nesreće u prometu s opasnim tvarima (cestovnom, željezničkom). Potresi
Članak 91.b
(1) Neophodno je konstrukcije svih građevina uskladiti sa zakonskim i podzakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za područja u kojima se planira intenzivnija izgradnja (veće građevine sa više etaža) potrebno je izvršiti pravovremeno detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost građenja.
(2) Prometnice unutar novih dijelova naselja i gospodarskih zone moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualno rušenje građevine ne zapriječi istu, radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici za područje Grada i Međimurske županije. Prilikom rekonstrukcija starih građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima, statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka, te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. Stranica 714 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023.
(4) Zemljišta i objekti na područjima III i IV kategorije stabilnosti tla, mogu se koristiti samo tako da se korištenjem ne ugrožava stabilnost tla (šumsko zemljište se ne smije pretvarati u voćnjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade ili u građevinsko zemljište, a sječa šume može se dozvoliti samo ako se time ne ugrožava opstanak i šumsko raslinstvo).

Članak 91.

(5) U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području potencijalnih klizišta u slučaju gradnje propisati obavezu geološkog ispitivanja tla te zabraniti izgradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina na područjima bilo potencijalnih ili postojećih klizišta. Industrijske nesreće i nesreće u prometu s opasnim tvarima (cestovnom, željezničkom)
Članak 91.c
(1) U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporučuje se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.).
(2) Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona).
(3) Princip zoniranja naselja, između ostalog treba primjenjivati i radi izdvajanja industrijskih pogona od stambenih područja, kako bi se potencijalne industrijske (tehničko-tehnološke) nesreće prostorno ograničile. Značajnu ulogu ima i ograničenje dopuštene izgrađenosti čestica te dostupnost vatrogasnog pristupa.
(4) Potrebno je definirati prometnice kojima se i u koje vrijeme, mogu prevoziti opasne tvari, uz maksimalno izbjegavanje naseljenih mjesta i zona zaštite voda.
(5) Radi zaštite stanovništva koje živi uz prometnice ograničiti razvoj naselja uz državne i županijske ceste po kojima se prevoze opasne tvari, a napose izgradnju objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi (domova, škola, vrtića, sportskih objekata i sl.) te definirati razvoj naselja kao i zelenih zona između istih poradi očuvanja evakuacijskih putova ili protuepidemijskih koridora.

Članak 91.

Snježni režim
Članak 91.d
(1) U izgradnji infrastrukture i definiranju njezinih svojstava treba uvažavati pojavnost i intenzitet snijega i statističke pokazatelje, a na kritičnoj infrastrukturi kartografski prikazati iskustvene podatke o visokim nanosima snijega i prekidu funkcionalnosti.
(2) Krovne konstrukcije trebaju biti projektirane prema normama za opterećenje snijegom karakteristično za različita područja, a određeno na temelju meteoroloških podataka iz višegodišnjeg razdoblja motrenja.
(3) Uz kritične dijelove prometnica izloženih nanosima snijega planirati i izgraditi snjegobrane ili zaštitne pojaseve od drveća i grmlja. Tuča i olujno i orkansko nevrijeme
Članak 91.e
(1) Prilikom projektiranja objekata voditi računa da isti izdrže opterećenja navedenih vrijednosti koje podrazumijevaju olujno i orkansko nevrijeme. Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica, treba prilagoditi jačini vjetra.
(2) Kod planiranja i gradnje prometnica potrebno je voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama se, na mjestima gdje postoji opasnost od udara vjetra olujne jačine, trebaju postavljati posebni zaštitni vjetrobrani (kameni i/ili betonski zidovi te perforirane stijene i/ili segmentni vjetrobrani) i posebni znakovi upozorenja. 7.7. OSTALE MJERE SPREČAVANJA NEPO- VOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 92.

Članak 92.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno važećoj Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.
Članak 93.
(1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 8 REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ
Članak 94.
(1) Postojeće građevine čija je namjena protivna, ovim Planom utvrđenoj namjeni, mogu se do privođenja planiranoj namjeni rekonstruirati u postojećim gabaritima, uz zamjenu ili sanaciju dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta. 9 MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA

Članak 95.

Članak 95.
(1) Izvornik Urbanističkog plana uređenja gospodarska zona Istok - sjeverni dio u Čakovcu ovjerava predsjednik Gradskog vijeća. Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 715
Članak 96.
(1) Istovjetnost preslike Urbanističkog plana uređenja s izvornikom ovjerava upravno tijelo Grada nadležno za poslove prostornog uređenja. ZAVRŠNE ODREDBE (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/11)
Članak 97.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u »Službenom glasniku Grada Čakovca«.
(2) Uvid u Odluku o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarska zona Istok - sjeverni dio u Čakovcu, kao druge elemente DPU-a može se obaviti u Gradskoj upravi Grada Čakovca.
(3) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Gradsko vijeće.

Članak 98.

Članak 98.
(1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 2/23)
Članak 117.
(1) Elaborat izvornika ID UPU Gospodarska zona istok - sjeverni dio Čakovec ovjerava predsjednik Gradskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 4 primjerka.
Članak 118.
(2) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom glasniku Grada Čakovca«. ODLUKE POVJERENSTVA ZA NADZOR PRIMJENE KODEKSA PONAŠANJA ČLANOVA GRADSKOG VIJEĆA 1. Na temelju članka 20. Kodeksa ponašanja članova Gradskog vijeća Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/22 - u daljnjem tekstu Kodeks), Povjerenstvo za nadzor primjene Kodeksa ponašanja članova Gradskog vijeća Grada Čakovca, po zaprimljenoj pisanoj prijavi predsjednika Kluba vijećnika stranke Fokus Borisa Bistrovića, za sukob interesa vijećnice Željke Novak, dostavljenoj predsjednici Povjerenstva Karolini Juzbašić, dana 4. rujna 2023. godine na svojoj 5. sjednici, donosi sljedeću O D L U K U Predlaže se Gradskom vijeću Grada Čakovca, donošenje Odluke sukladno članku 22. Kodeksa, kojom će Gradskoj vijećnici Željki Novak izreći preporuku da uskladi svoje djelovanje u Gradskom vijeću s odredbama Kodeksa te da se izuzima od glasovanja prilikom donošenja akata, izvješća ili odluka na Gradskom vijeću koje predlaže njezina sestra gradonačelnica Ljerka Cividini OBRAZLOŽENJE: Dana 13. srpnja 2023. godine Boris Bistrović, gradski vijećnik Grada Čakovca i predsjednik Kluba gradskih vijećnika stranke FOKUS, uputio je prijavu protiv gradske vijećnice Željke Novak, tvrdeći da ista kao krvno srodstvo (sestra) gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, već mjesecima sudjeluje u donošenju akata Gradskog vijeća koje predlaže gradonačelnica, a za što navodi da je isto u suprotnosti s člancima Kodeksa: članak 4. načelo zaštite javnog interesa, članak 9. zabrana utjecanja na donošenje akata radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe i članak 10. zabrana pogodovanja sebi ili povezanim osobama.

Članak 118.

Nakon zaprimljene prijave, Povjerenstvo je 14. kolovoza 2023. održalo svoju 4. sjednicu sa koje je uputilo Zahtjev za očitovanjem vijećnici Željki Novak, na zaprimljenu prijavu, na što je ista dana 25.08.2023. dostavila svoje Očitovanje. U svojem Očitovanju vijećnica navodi: Vijećnica Željka Novak se u prvom dijelu Očitovanja poziva na Mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Broj: 711-I-162-M-144-21/22-05-19, a koje je doneseno 16. prosinca 2021. godine. Isto mišljenje ne može biti uzeto u obzir s obzirom na to da je posljednji Zakon o sprečavanju sukoba interesa i na kojemu se temelji Kodeks ponašanja članova Gradskog vijeća, donesen nakon mišljenja na koje se vijećnica poziva i to dana 25.12.2021. godine (»Narodne novine«, broj 143/21). Također, u istom mišljenju govori se o privatnom interesu povezanih osoba, a što je samo dio od cjeline prijave koja je podnesena protiv vijećnice. Nadalje, vijećnica tvrdi da se u prijavi ne navodi niti dokazuje na koji način je utjecala na donošenje akata radnog tijela Gradskog vijeća radi osobnog probitka, niti u kakvom je odnosu ovisnosti prema povezanoj osobi. Povjerenstvo smatra da samim time što je vijećnica povezana osoba gradonačelnici (krvno srodstvo, članak 3. točka 2. Kodeksa) da je svojim glasovanjem Stranica 716 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. o aktima koje predlaže gradonačelnica, a o kojima odlučuje Gradsko vijeće, utjecala na njezin probitak (poslovni, politički, probitak bilo koje vrste). Nadalje, vijećnica navodi da se u prijavi ne dokazuje na koji način je ona svojim glasovanjem pogodovala sebi ili osobama s kojima je povezana i koje je privatne interese ostvarila svojom dužnošću.

Članak 118.

Povjerenstvo se ovdje poziva na članak 3. točku 5. Kodeksa kojim je definiran potencijalni sukob interesa koji znači: »situacija kada privatni interes nositelja političkih dužnosti može utjecati na nepristranost nositelja političke dužnosti u obavljanju njegove dužnosti.« Također, člankom 3. Kodeksa definiran je privatni interes: »Privatni interes je onaj interes koji obuhvaća imovinsku i neimovinsku korist članova Gradskog vijeća i povezanih osoba«. U tom smislu, privatni interes gradonačelnice može biti njezin osobni politički probitak ili bilo kakva neimovinska korist koja joj slijedi od te funkcije, a također samom činjenicom da njezina sestra (krvno srodstvo) kao gradska vijećnica glasuje za akte koje predlaže gradonačelnica, dolazi do potencijalnog sukoba interesa. »Službeni glasnik Grada Čakovca« izdaje Grad U očitovanju vijećnica Željka Novak navodi situacije u Gradskom vijeću kada je glasovala protiv prijedloga svoje sestre Ljerke. Vezano uz isto, Povjerenstvo smatra da nije bitno da li je u nekim slučajevima glasovala ZA ili PROTIV, već u službi JAVNOG INTERESA treba spriječiti bilo kakvu, pa i najmanju sumnju u postojanje bilo kakvog potencijalnog sukoba interesa. Nadalje, Povjerenstvo poziva vijećnicu Željku Novak da aktivno raspravlja na točkama dnevnog reda, daje prijedloge za razvoj i funkcioniranje Grada Čakovca, samo što se, u svrhu zaštite javnog interesa od sumnji u bilo kakav sukob interesa, treba izuzeti od glasovanja o aktima Gradskog vijeća koje predlaže njezina sestra - gradonačelnica Grada Čakovca.

Ostali akti u ovom izdanju (21)