Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 240
Članak 89.
Članak 89. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima. Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.
Članak 90.
Članak 90. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 91. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine ili na drugoj zasebnoj čestici u neposrednoj blizini, prema slijedećim normativima: EURM SDUNLUDOLãQLK LOL JDUDåQLK PMHVWD QD 0,45 / 1 zaposlenika 20 / 1000 m2 korisnog prostora 40 / 1000 m2 korisnog prostora 0,15 / 1 posjetitelja 0,20 / 1 gledatelja 1 / 1 stan sukladno posebnom propisu, ovisno o kategorizaciji 1 / tri kreveta ili 2 zaposlena u smjeni 1 / 2 zaposlena u smjeni 1 / jedna učionica odnosno odgojna skupina + 5 parkirnih, mjesta za iskrcaj djece potrebno je osigurati zemljište namijenjeno parkiranju od prenamjene, upisom prava služnosti na površinu zemljišta određenu za parkiranje za potrebe građevine (vlasnika) kojoj parkirališta služe.
Članak 92.
Članak 92. Ovim planom se predviđa korištenje mjesnih i međumjesnih ulica, te željezničkih pruga za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike. Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«
Članak 93. U koridoru prometnica preporuča se izvedba pješačkih staza ili pješačko - biciklističkih staza, pri čemu se minimalna širina pješačke staze određuje s 1,20 m, a pješačko - biciklističke s 1,60 m. Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izvesti: 1. odvojeno od kolnika u drugoj razini, 2. kao fizički odvojeni dio od kolnika i 3. prometnim znakom odvojeni dio kolnika.
Članak 94.
Članak 94. Pri izdavanju lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru unutar zaštitnog pružnog pojasa željezničke pruge za međunarodni promet M501 državna granica (Središće o.D.) - Čakovec - Kotoriba - državna ranica (Murakerestur) i željezničke pruge značajne za regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec treba obvezatno uzeti u obzir potrebe dogradnje drugog kolosijeka kako bi se dobila pruga s velikom propusnom moći za velike brzine (do 160 km/sat). Radi osiguranja prostornih uvjeta za modernizaciju i izgradnju drugog kolosijeka na željezničkim prugama M501 i R201 potreban je zaštitni koridor širine 100 m mjereno simetrično na osi trasa pruga (50m + 50m), a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na širinu 60 m mjereno simetrično od osi pruge (30 m + 3 0m). Posebne uvjete u smislu stavka 1. ovoga članka odredit će javno poduzeće nadležno za održavanje pruge i pružnih postrojenja i sigurnosti prometa na pruzi. Za postojeću željezničku prugu za lokalni promet L101 Čakovec - Mursko Središće - Državna granica - (Lendava) planira se prenamjena ili ukidanje, ali do tog vremena potrebno je sanirati signalni sustav, kako bi se izbjegli prometni zastoji pred pružnim prijelazom u razini terena u Mihovljanu. SXVWDY NRPXQDOQH LQIUDVWUXNWXUH
Članak 95.
Članak 95. Ovim Prostornim planom predviđeno je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže (fiksne i pokretne), za više raznovrsnih operatera, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza. Za novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova, potrebno je planirati koridore na sljedeći način: - za gradove i naselja gradskog obilježja: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina, - za ostala naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina, - za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica ili željezničkih pruga. Iznimno, kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i zvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva. Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati dogradnju, rekonstrukciju te proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija, odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora. Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirati postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima u gradovima, naseljima i izvan njih, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće.
Članak 95.
Samostojeći antenski stupovi trebaju se locirati izvan građevinskog područja naselja i to na najmanjoj udaljenosti 400 m od granica građevinskog područja. Iznimno, samostojeći antenski stup moguće je locirati unutar građevinskog područja gospodarske namjene, ali uz uvjet da su smješteni najmanje 400 m od zone centralne, stambene i turističke namjene. Za izgradnju građevina potrebnih za antenske uređaje mobilne telefonije preporuča se predvidjeti zasebnu građevnu česticu, ukoliko se ne postavljaju na već izgrađenu građevinu ili na već formiranu građevnu česticu, odnosno izvan građevinskih područja naselja. Postavljanje visokih antenskih stupova uvjetuje se u postupku lokacijske dozvole ishođenjem mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjegle konfliktne situacije u krajoliku (vizualno eksponirane točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajolika). Telekomunikacijske bazne postaje, kao i druge vrste antenskih prijemnika, odnosno predajnika (radijske antene i slično.) mogu se postavljati unutar naselja, izuzev parkovnih površina, isključivo na visoke građevine, osim crkava i kapela, građene s najmanje 3 pune nadzemne etaže (Emin = P+2), uz uvjet da se postavljaju na atestirane tipske prihvate, ukupne visine prihvata do 5,0 m.
Članak 96.
Članak 96. Za planiranu mrežu elektroopskrbe na temelju analize dosadašnjeg razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja. Daljnje širenje 10(20) kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzuma i mogućnostima razvoja mreže. Nova 20 kV mreža gradit će se u principu zračno Al/Če vodičima, osim SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM u naseljenim mjestima gdje će se izvoditi kabelski na dijelu gdje bi uzrokovala smetnju širenju naselja. Pojedinačne građevine poželjno je koncipirati na način da se građevini omogući cjelovita ili djelomična energetska neovisnost, kod čega je moguće predvidjeti predaju električne energije u sustav javne elektroopskrbe, a što je distributer dužan tehnički omogućiti.
Članak 97.
Članak 97. Transformatorske i telekomunikacijske stanice fiksne telefonije, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - da budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, - da se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice. Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0m x 1,0m, pri čemu je pretpostavljena visina kabineta 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
Članak 98.
Članak 98. Sustav prijenosa i opskrbe zemnim plinom na području Grada je u većoj mjeri uspostavljen, a predviđa se širenje mreže i povećanje broja priključaka. Širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostorima planiranim za širenje naselja i na izdvojenim područjima za gospodarske djelatnosti i to na način da se: - osigura kontinuirano vođenje srednjetlačnog plinovoda uličnim koridorima do planiranih gospodarskih zona i područja za razvoj naselja, kao i njihov spoj u prsten, - cjevovodi niskotlačnog plinovoda također lociraju unutar javnih, prometnih površina - koridora ulica, a ne preko građevinskih čestica, i to u pravilu jednostrano, - plinske redukcijske stanice lociraju unutar javnih zelenih površina, a ako to nije moguće, na vlastitoj čestici, minimalne površine 5,0 x 6,0 m, pri čemu čestica treba imati direktni pristup na javnu prometnu površinu. U briježnim dijelovima Grada, se umjesto niskotlačne mreže može se u svrhu opskrbe naselja plinom predvidjeti srednjetlačna mreža Udaljenost ostalih instalacija unutar uličnih koridora od plinskih vodova potrebno je osigurati prema sljedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema informacij- 0,30 0,50 skim kablovima plinovod do elektroenerget- 0,50 1,00 skih vodova plinovod do okna i instala- 0,20 0,30 cijskih kanala plinovod do toplovoda 1,00 1,00 plinovod do ruba vodotoka ili 5,00 vanjske nožice nasipa Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno slijedećoj tabeli:
Članak 98.
PLQLPDOQL YUVWD JUDGQMH UD]PDN RG SOLQRYRGD P od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica, putova i nad- 3,00 zemnih niskonaponskih vodova od stambenih građevina, trafostanica 4,00 i visokih stabala od nožice nasipa ili od ruba vodotoka 5,00 ili reguliranih kanala od bolnica, škola, dvorana i sl. građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala 6,00 i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo od nadzemnih visokonaponskih kabela 10,00 od željezničkih pruga 12,00 Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, tako da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici. Ugradnja plinskog priključnog seta moguća je s vanjske strane pročelja građevine, u pravilu na uličnom pročelju, ako građevina nije na liniji regulacije ulice, te na bočno ili stražnje pročelje i na način da se do seta osigura neposredni pristup za održavanje i kontrolu. Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«
Članak 98a.
Članak 98a. Grad Čakovec nalazi se unutar granica mogućeg planiranog istražnog prostora »SZH-01«, u kojima se posebnom odlukom planira vršiti istraživanje i eksploatacija ugljikovodika. Važniji naftno-rudarski objekti i postrojenja na području Grada Čakovca su: - plinovod DN80/50 Mih-2 - CPS Mihovljan, - kondenzatovod DN50/80 Mih-2 - CPS Mihovljan, - 2x VN elektrovod 10kV Mih-2 - CPS Mihovljan, - utisni slanovod DN80/50 Mač-1-2 - CPS Mihovljan, - elektrovod VN 10kV Mač-1-2 - CPS Mihovljan, - elektrovod VN 10kV TS Šenkovec - CPS Mihovljan, - CPS Mihovljan, - aktivne bušotine Mačkovec-1 (Mač-1), - neaktivne bušotine Međimurje-4 (Mđ-4) i Čakovec-1 (Ča-1). Sigurnosni pojas cjevovoda iz prethodnog stavka iznosi 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda te je prilikom bilo kakvog zahvata unutar istoga potrebno zatražiti posebne uvjete od nadležnog javnopravnog tijela. Posebnim uvjetima iz prethodnog stavka određuju se zaštitni pojasevi za svaku gradnju koja nije u funkciji instalacija iz stavka 2. ovog članka, a u cilju sigurnosti ljudi i objekata u kojima žive i borave ljudi. Zaštitni pojasevi ovise o promjeru i radnom tlaku cjevovoda, te uz primjenu posebnih mjera zaštite, zaštitni pojasevi mogu biti: - za promjer cjevovoda do 125 mm - 10 m, - za promjer cjevovoda od 125 mm do 300 mm - 1 m, - za promjer cjevovoda od 300 mm do 500 mm - 20 m, - za promjer cjevovoda veći od 500 mm - 30 m. Zaštitna i požarna zona oko izgrađene bušotine iznosi 30 m u polumjeru oko osi bušotine.
Članak 98a.
Zaštitna i požarna zona oko trajno napuštene bušotine iznosi 3 m u polumjeru oko osi kanala bušotine. Kanal trajno napuštene bušotine nalazi se 1,5 - 2 m pod zemljom. Unutar zaštitnih pojaseva iz stavaka 5., 6. i 7. ovog članka zabranjeno je: graditi objekte koji nisu u funkciji proizvodnje nafte i plina te graditi stabilne objekte namijenjene radu i boravku ljudi. Kod paralelnog vođenja s ostalim infrastrukturnim instalacijama, minimalna udaljenost od instalacija iz stavka 2. ovog članka mora biti 5 m, računajući od vanjskog ruba infrastrukturnih instalacija do vanjskog ruba instalacija iz stavka 2. ovog članka. Na mjestima križanja ostalih infrastrukturnih instalacija s instalacijama iz stavka 2. ovog članka, infrastrukturne instalacije polažu se na udaljenosti minimalno 0,5 m ispod instalacija iz stavka 2. ovog članka, računajući od donje kote instalacija iz stavka 2. ovog članka do gornje kote instalacija koje se polažu. Kut križanja mora biti između 90º i 60º. Iznad mjesta križanja obavezno se postavlja pocinčana rešetka kao oznaka da ispod postojećeg cjevovoda prolazi još najmanje jedan cjevovod ili kabel. U pojasu širine 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m. Na mjestima križanja i paralelnog hoda prometnica, željezničke pruge, vodotoka, kanalske mreže i dr. s instalacijama iz stavka 2. ovog članka međusobna udaljenost definira se posebnim uvjetima, sukladno posebnim propisima.
Članak 99.
Članak 99. Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije i sigurnije vodoopskrbe cijelog područja temeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisu obuhvaćeni vodoopskrbom. Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima. Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže treba biti takva da zadovoljava standarde za transport vode za piće za ljudsku upotrebu i da osigurava dostatan tlak za hidrantsku mrežu. Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. Ukoliko raspoložive količine voda i tlakovi u izvedenoj vodovodnoj mreži nisu dostatni da zadovolje posebne propise zaštite od požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara pojedinih građevina može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, uz eventualnu mogućnost korištenja oborinskih i pročišćenih tehnoloških voda za navedene potrebe (u slučaju da iste po svojoj kvaliteti omogućavaju korištenje u navedene svrhe), odnosno uz eventualno potrebnu izgradnju uređaja za povećanje tlaka u hidrantskoj mreži. Kod rekonstrukcije vodovodne mreže, ukoliko ona nema dostatni tlak za zaštitu od požara, potrebno je ispitati mogućnost povećanja tlaka za navedene potrebe.
Članak 100.
Članak 100. Izvedeni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Čakovca, koncipiran kao mješoviti sustav odvodnje s mehaničko-biološkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i ispustom u regulirani potok Trnava, potrebno je održavati i poboljšavati rekonstrukcijom izvedenih elemenata sustava, što se posebno odnosi na najstarije kolektore (kolektor I i II), ali i druge dijelove sustava kod kojih se radi preopterećenosti SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM pojavljuju negativni efekti (povrat otpadne vode, dreniranje vode u tlo i drugo). Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za dio naselja Dravskog bazena, predviđen je kao razdjelni sustav s uređajem za pročišćavanje lociranim južno od Novog Sela na Dravi i s ispustom u drenažni kanal HE Čakovec, kao recipijentom. Na svim područjima Grada, gdje još nije izveden sustav javne odvodnje otpadnih voda, potrebno je težiti izvedbi razdjelnog sustava, odnosno sustava kojim će se oborinske vode izdvajati od sanitarnih otpadnih voda. Prilikom izgradnje razdjelnog sustava odvodnje oborinsku i sanitarnu kanalizaciju planirati u istom koridoru radi smanjenja troškova izgradnje. Pri planiranju zona gospodarske namjene na površini većoj od 3 ha ili kada se planiraju pojedinačni zahvati u prostoru čija je izgrađenost veća od 1.5 ha (građevina i prometnih površina zajedno), zbrinjavanje oborinskih voda može se planirati ili da se pročišćena oborinska voda ponovno upotrijebi kao tehnološka ili da se skuplja u lagune s mogućnošću odvodnje viška vode u prirodni prijamnik, stvarajući na taj način novoformirani krajobrazni element u prostoru.
Članak 100.
Skupljena oborinska voda s prometnih površina mora se prethodno pročistiti kroz separator ulja i masti i tek se onda može ispustiti u lagunu. Sve sustave odvodnje na području Grada treba projektirati i održavati na način da osiguraju kvalitetu vode koja se ispušta u vodotoke na razini propisanoj posebnim propisom.
Članak 101. Sve otpadne vode s pojedine čestice potrebno je ispuštati u za tu svrhu izvedene sustave javne odvodnje, a nije ih dozvoljeno direktno ispuštati na tlo i u vodotoke. Izuzetno od stavka 1. ovog članka, oborinsku vodu, za koju se ocjenjuje da je nezagađena, moguće je ispuštati na zelene površine, odnosno u upojne bunare, na vlastitoj čestici. Otpadne vode (oborinske, sanitarno-fekalne i tehnološke) potrebno je prije ispuštanja u odgovarajući javni sustav odvodnje, pročistiti do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama. Kod izvedenog razdjelnog sustava odvodnje nije dozvoljeno sanitarno-fekalne i tehnološke vode ispuštati u kanale sustava oborinske odvodnje. U mješoviti sustav odvodnje, oborinske vode s prometnih, otvorenih skladišnih, manipulativnih i drugih kolnih površina, se mogu ispuštati, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 20 i više, kao i s drugih površina na kojima postoji mogućnost zagađenja uljima i mastima (benzinske postaje, servisne radionice, prostori obrade metala i slično) dodatno i kroz separator ulja i masti, koji je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima.
Članak 101.
Kod razdjelnog sustava odvodnje, oborinske vode s prometnih, otvorenih skladišnih, manipulativnih i drugih kolnih površina se mogu ispuštati u sustav oborinske odvodnje, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, kao i s drugih površina na kojima postoji mogućnost zagađenja uljima i mastima, dodatno i kroz separator ulja i masti, koji je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima. Ukoliko u pojedinim izgrađenim dijelovima građevinskih područja (izvan ili unutar naselja) nema izvedene mreže javne odvodnje, sanitarno-fekalne otpadne vode treba sakupljati u vodonepropusnim septičkim i sabirnim jamama zatvorenog tipa, koje treba redovito održavati (prazniti) prema posebnom propisu. Nakon izvedbe sustava javne odvodnje, čime se građevinama izgrađenim prema stavku 7. ovog članka, omogućava priključenje na javni sustav, građevine je na sustav obavezno priključiti, a septičke i sabirne jame je potrebno razgraditi i sanirati teren. Izuzetno od stavka 7. ovog članka, uz posebne uvjete Hrvatskih voda d.o.o., za gospodarske djelatnosti na područjima na kojima zbrinjavanje otpadnih sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda nije moguće izvesti priključenjem na javni sustav, količine vode nisu primjerene za gradnju septičkih i sabirnih jama predviđene za pražnjenje, dozvoljava se izgradnja vlastitog sustava za pročišćavanje otpadnih voda (biorotori i slično) uz uvjet da voda koja se nakon tretmana ispušta u sustav oborinske odvodnje ili vodotoke ima kvalitetu II. kategorije prema Pravilniku iz stavka 3. ovog članka.
Članak 102.
Članak 102. Za obranu od poplava područja Grada Čakovca izvedeni su retencije Globetka i Pribislavec, regulirani potok Trnava i Lateralni kanal te je navedene građevine potrebno održavati, odnosno rekonstruirati u navedenoj funkciji. Na plavnom području retencija moguća je izgradnja linijskih infrastrukturnih sustava (prometnica, cjevovoda i slično) pod uvjetom da se omogući nesmetano plavljenje cijelog utvrđenog plavnog područja. Kod izvedbe ceste, prema stavku 2. ovog članka, potrebno je predvidjeti nadvišenje iznad maksimalne razine vode u retenciji, kao i normalni prolaz velikog vodnog vala kroz trup ceste i retencioni prostor. Za privremeno retenciranje oborinskih dotoka u sjevernom dijelu naselja Novo Selo Rok, neposredno uz poljski put prema naselju Gornji Kraljevec, predviđa se izvedba plitke lagune. Potoci i kanali ne smiju se pretvarati u otvoreni ili zatvoreni kanalizacijski sustav naselja. Izuzetak su otvoreni kanali za prihvat oborinskih voda uz ceste koji se nalaze unutar pojasa cesta, uz uvjet da se prije Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« ispuštanja u recipijent izvrši pročišćavanje oborinskih voda do razine II kategorije. Kanal »Jalšovnica« istočno od Krištanovca predviđena za oborinsku odvodnju područja u smjeru Gornjeg Kraljevca, predviđen je kao otvoreni kanal, osim što se u dijelu neposredno uz Športsko - rekreacijski centar »Krištanovec«, kanal može izvesti kao zatvoreni.
Članak 102 a. Sustav navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta, koji se izvodi prema Studiji navodnjavanja Međimurske županije, potrebno je u prostoru locirati racionalno u odnosu gospodarsku pogodnost poljoprivrednog tla za takvu vrstu implicirane kvalitete, veličinu površina koje se planiraju navodnjavati i blizinu sadržaja koji bi negativnim utjecajem na poljoprivredni proizvod anulirao poboljšanje u kvaliteti postignuto navodnjavanjem.
Članak 102.
OEQRYOMLYL L]YRUL HQHUJLMH
Članak 102b.
(1) Osim postojećih i planiranih konvencionalnih energetskih sustava, ovim Planom se u pogledu racionalnog korištenja energije preporuča i omogućuje korištenje dopunskih izvora energije iz obnovljivih izvora, ukoliko su takve mogućnosti dostupne.
(2) Dopunskim izvorima energije smatraju se uređaji i postrojenja koja za proizvodnju električne energije i/ili tople vode koriste obnovljive izvore sunca, vode, vjetra, toplinu iz industrije, okoline, energiju iz otpada, biomase i sl., odnosno svaki oblik energije kojim se djelomično ili u potpunosti zamjenjuju fosilna goriva.
(3) Energetske građevine odnosno postrojenja i uređaji namijenjeni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe ili za tržište mogu se graditi sukladno posebnim propisima unutar građevinskih područja i izvan njih pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš te vrijednosti kulturne baštine i krajobraza.
Članak 102c.
Članak 102c.
(1) Građevine, postrojenja i uređaje iz prethodnog stavka ovog članka moguće je smjestiti unutar ili izvan građevinskog područja.
Članak 102d. 1) Postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora unutar građevinskih područja moguće je smjestiti: a) u zonama gospodarske namjene, kao osnovne ili prateće građevine, odnosno u zonama infrastrukturnih sustava i komunalno servisnim zonama isključivo kao prateće građevine, ako se grade na za to odgovarajućim slobodnim površinama, tako da najmanje 20 % površine građevne čestice ostane ozelenjeno te prema ostalim uvjetima za gradnju i uređenje građevnih čestica u predmetnim zonama; b) u drugim funkcionalnim zonama: • ako se ugrađuju u/na postojeće građevine ili su integralni dio građevina koje se planiraju graditi pod uvjetom da se time ne mijenja utvrđena osnovna namjena građevine i njezin utjecaj na okoliš, • kao prateće građevine prema općim uvjetima za izgradnju pratećih građevina odnosno uređenje građevnih čestica u građevinskom području i u skladu s posebnim propisima; c) sunčane prijemnike (sunčani kolektori, fotonaponske ćelije i sl.) moguće je smjestiti u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja tako da njihova površina ne bude veća od površine krovnih ploha građevine na koju se postavljaju te uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na arhitektonsko oblikovna svojstva građevine.
(2) Unutar prostora s posebnim ambijentalnim, kulturnim ili povijesnim vrijednostima, postava sunčanih prijemnika na krovove građevine dozvoljena je samo u posebnim slučajevima kada se za to pribavi odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine.
Članak 102d.
(3) Izgradnja postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u javnim parkovima i na javnim zelenim površinama nije dozvoljena.
(4) Unutar građevinskih područja, postrojenja i pogoni za proizvodnju energije iz bioplina i/ili biomase mogu se locirati samo u zonama navedenim u stavku 1, alineji a).
(5) Unutar građevinskog područja naselja nije dozvoljena izgradnja postrojenja koja za proizvodnju energije koriste snagu vjetra (vjetroturbine).
Članak 102e.
(1) Postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora izvan građevinskih područja moguće je smjestiti: • na česticama minimalne veličine 0,1 ha koje udovoljavaju uvjetima da budu građevne čestice (opremljene infrastrukturom u minimalnom opsegu) i s kojih je moguće izvesti prihvat proizvedene električne energije u sustav prijenosa i distribucije, a ako se nalaze unutar zaštićenih dijelova prirode, područja značajnih za očuvanje divljih svojti i staništa (nacionalna ekološka mreža) ili u zoni osobito vrijednog krajolika, potrebno je dokazati njihovu prihvatljivost za prirodu i okoliš, • vjetroelektrane i sunčane elektrane (osim panela na krovovima građevina) ne smiju se planirati u zaštićenim dijelovima prirode, SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM • pogoni i postrojenja za proizvodnju energije iz bioplina i/ili biomase smještaju se u pravilu što bliže mjestu nastanka biomase odnosno bioplina (npr. poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja), a od najbliže stambene građevine moraju biti udaljeni najmanje 50 m, • postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene ili neugodne mirise potrebno je od građevinskih područja naselja udaljiti najmanje za iste udaljenosti kao za gospodarske građevine za uzgoj životinja navedene u čl. 58., pri čemu se uzimaju udaljenosti propisane za srednji kapacitet staje odnosno peradarnika, • lokacije vjetroturbina mogu se odrediti / odobriti na temelju provedene procjene utjecaja na okoliš, a ne smiju biti udaljene od građevinskih područja naselja manje od 500 m, • vjetroelektrane se ne smiju smještati na/u blizini poznatih koridora preleta ptica odnosno šišmiša te u blizini poznatih porodiljnih ili zimskih kolonija šišmiša, • ostali uvjeti gradnje utvrđuju se jednako kao i za građevine unutar gospodarskih zona.
Članak 102e.
(2) Izvan građevinskog područja dozvoljena je gradnja solarnih elektrana kao integriranih postrojenja na poljoprivrednim gospodarskim građevinama koje se mogu graditi izvan građevinskog područja. Solarne elektrane ne smiju se smještati na/u blizini poznatih koridora preleta ptica. 0MHUH ]DãWLWH NUDMREUD]QLK L SULURGQLK YULMHGQRVWL L NXOWXUQR SRYLMHVQLK FMHOLQD 3ULURGQD EDãWLQD
Članak 103. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zaštićeni spomenici prirode na području Grada Čakovca su: - spomenik parkovne arhitekture - »Perivoj Zrinski u Čakovcu«, - spomenik parkovne arhitekture - »Dvije glicinije u Čakovcu«, na ulazu visokog učilišta. Uredbom o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava, kojeg je temeljem Zakona o zaštiti prirode donijela Vlada Republike Hrvatske 10. veljače 2011. godine (KLASA: 351-01/10-01/02; URBROJ: 5030104- 11-1), utvrđene su granice zaštićene prirodne vrijednosti šireg područja rijeke Mure i Drave u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičkopodravskoj i Osječko-baranjskoj županiji, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha, u koje ulazi i dio površine Grada Čakovca veličine 625,26 ha. Dio područja Grada Čakovca obuhvaćeno je ekološkom mrežom: - područja očuvanja značajna za ptice: - Dravske akumulacije HR1000013 - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: - Drava - akumulacija HR2001307 - Mačkovec - ribnjak HR2001034, - Čep - Varaždin HR2000470 (granično) - Međimurje HR2001346 (granično). Ovim Prostornim planom predlaže se za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode:
Članak 103.
- područje šume Balogovec u Mačkovcu u kategoriji park-šuma, - alternativno od proglašenja osobito vrijednim predjelom prema smjernicama Prostornog plana Međimurske županije, za područje Globetka može se pokrenuti postupak utvrđivanja zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji značajni krajobraz ili spomenik prirode. Područja zaštite, definirana stavcima 1., 2., 3. i 4. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.
Članak 103a. Mjere zaštite ekološke mreže: - Provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o ekološkoj mreži, te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. - Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (»Narodne novine«, broj 118/09). - Mogući utjecaj na ekološku mrežu ispituje se za sve zahvate koji se planiraju obavljati unutar područja ekološke mreže, ukoliko je priroda zahvata takva da se očekuje utjecaj na ekološku mrežu, pri čemu se mjere zaštite provode neposrednom primjenom Uredbe o ekološkoj mreži i odgovarajući podzakonskih akata. - Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti moguće planirane radove regulacije vodotoka, hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, obuhvatne infrastrukturne projekte/ koridore, pristaništa i razvoj turističkih zona.
Članak 103a.
- Potrebno je izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.
Članak 104. Korištenje prostora predloženog za zaštitu kao park-šume iz članka 103. ograničeno je samo na one Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje, a da se njima ne oštećuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je proglašena park-šumom. U skladu s time osnovna namjena ove šume je rekreacija i odmor, a koja se nadovezuje na sadržaje u njezinoj kontaktnoj zoni (ribnjak i planirana zona športa i rekreacije). Unutar park-šume moguća je izgradnja građevina namijenjenih rekreaciji, odmoru i turizmu uz obvezatno ishođenje uvjeta gradnje od strane državnog tijela nadležnog za poslove zaštite prirodne baštine. Na spomeniku prirode iz članka 103. alineje 2. i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje bi ugrožavale njegova obilježja i vrijednosti. Na području spomenika parkovne arhitekture iz članka 103. alineje 1. i u njihovoj kontaktnoj zoni mogući su radovi koji ne mijenjaju ili ne narušavaju njihove neizmijenjene vrijednosti. U radovima vezanim za obnovu perivoja predvidjeti vodene površine, odnosno »vraćanje« nekadašnjeg jezera - opkopa. Zaštita i revitalizacija zaštićenih i preventivno zaštićenih spomenika prirode, kao i zaštita područja koja se nalaze unutar ekološke mreže Republike Hrvatske, treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode.
Članak 104.
Sve zahvate, a posebno građevinske zahvate na područjima iz članka 103. Odredbi za provođenje treba provoditi prema posebnim uvjetima zaštite i uz kontrolu nadležne Uprave za zaštitu prirode.
Članak 105. Osim zaštićenih i evidentiranih dijelova prirodne baštine iz članka 103., ovim su Prostornim planom određena i područja osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza koji su naznačeni u kartografskom prikazu br. 3. Pod dijelovima prirodnog krajobraza iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se prirodne šume, šumarci i gajevi, prirodni vodotoci i raslinje uz njih, te meandri-rukavci rijeke Drave i njihovo kontaktno područje. Sve hidrotehničke zahvate potrebno je rješavati i izvesti tako da ne remete eko sustav i krajobrazne vrijednosti. Područja iz stavka 1. ovoga članka su područja s posebnim ograničenjima u korištenju i treba ih tretirati kao prostor koji pripada prirodnoj baštini. 3RYLMHVQD JUDGLWHOMVND FMHOLQD JUDGVNRJ QDVHOMD -
Članak 105a.
Članak 105a. U cilju očuvanja vodotoka potrebno je primjenjivati sljedeće odredbe: • očuvanje potoka i potočnih dolina s pripadajućim vegetacijskim pojasom uz obale vodotoka (minimalna širina vegetacijskog pojasa na kojem je izuzeta gradnja iznosi 15 m od osi vodotoka unutar, a 30 m od osi vodotoka izvan građevinskog područja naselja; izuzetak su građevine čije je funkcioniranje vezano uz sam vodotok - mlin, mlinska kuća, skelarska kuća i sl.), • unutar naselja ne dozvoliti izgradnju unutar vegetacijskog pojasa - iznimno, to se ne odnosi na postojeće izgrađene građevne čestice, • izvan građevinskog područja osigurati vegetacijski pojas u cilju zaustavljanja erozije i ispiranja poljoprivrednih zemljišta, • nije dozvoljeno zacjevljivanje potoka unutar naselja, niti pretvaranje njihovih korita u otvorene kanalizacijske sustave, • unutar vegetacijskog pojasa ne smiju se voditi infrastrukturni koridori (prometni, elektroopskrbna mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija i dr.), • zadržati prirodne tokove potoka, posebno u naseljima gdje je njihova velika uloga u stvaranju identiteta krajolika naselja.
Članak 106.
Članak 106. Pri ishođenju lokacijske dozvole za zahvate u prostoru na područjima navedenim u člancima 103. i 105. obvezatno je ishođenje posebnih uvjeta državnog, odnosno županijskog tijela nadležnog za zaštitu prirodne baštine. U područjima navedenim u članku 105. za zahvate u prostoru ne primjenjuju se odredbe o izgradnji građevina izvan građevinskih područja. KXOWXUQD EDãWLQD
Članak 107. Na području Grada Čakovca nalaze se sljedeća zaštićena kulturna dobra i arheološki lokaliteti: povijesna urbana cjelina Čakovca (br.Reg.722) Čakovec - kulturno-povijesna cjelina grada Čakovca - Z-5187 3RYLMHVQL JUDGLWHOMVNL VNORS - dvorac Zrinskih (Z-908), unutar rješenja zaštićena je i skulptura sv. Jeronima Čakovec postavljena u parku ispred ulaznog bastiona 3RYLMHVQD VDNUDOQH L MDYQH JUDÿHYLQH - Franjevačka crkva sv. Nikole i samostan (Z-907) - Pedagoška akademija - u postupku izrade Rješenja o trajnoj zaštiti prema Zakonu Čakovec o zaštiti kulturnih dobara - Visoka učiteljska škola, Ul. dr. Ante Starčevića 55 - Z -3945 Novo Selo Rok - kapela sv. Roka - Z-5922 SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM -DYQD SODVWLND Čakovec - Putjane, pil sv. Trojstva, 1794. Z-6168 - Pustakovec, pil sv. Mihovila Arkanđela, 1750 - Z -6108 AUKHRORãNL ORNDOLWHWL - jug (stambeni nizovi) skupni nalaz novca, srednji vijek - Dom umirovljenika, oruđe, kasno brončano, srednji vijek Čakovec - Stari grad, ostaci arhitekture, pećnjak, od 13. st. na dalje - Pustakovec, naselje Lasinjske kulture (P-1390)
Članak 107.
Mačkovec - Balogovec, slučajni nalaz kamene sjekire, brončano doba - gotička crkva sv. Mihovila, na mjestu nekadašnjeg groblja, ostaci arhitekture, Mihovljan srednji vijek Na području Grada Čakovca nalazi se i sljedeća evidentirana kulturna baština: 3RYLMHVQH VDNUDOQH JUDÿHYLQH - Pustakovec, poklonac sv. Trojstva, 1814. Čakovec - Pustakovec, poklonac sv. Križa - Mihovljanska ulica, poklonac sv. Križa, 1882. - Gornji Vidovec, kapela sv. Vida, 18/19 st. Ivanovec - poklonac sv. Ivana Krstitelja, kip sv. Ivana Krstitelja, 1800. - poklonac sv. Antuan Padovanskog, 1903. Krištanovec - kapela Tužnog Krista, 1909. Kuršanec - kapelica sv. Križa, 1864. - kapela sv. Petra i Pavla, 1928. Mačkovec - baptistički molitveni dom, 1926. - kapela sv. Mihovila, 1939. Mihovljan - kapela sv. Ane Novo Selo na Dravi - kapela sv.Nikole, 19/20 st. - kapelica sv. Obitelji, o.1900, novoizgrađena 2008. Novo Selo Rok - poklonac sv. Ivana Nepomuka, 1934. - kapela Marije Kraljice, 2002. Savska Ves - kapelica sv. Križa Šandorovec - kapela sv. Florijana, 1994. Totovec - kapelica sv. Križa - kapelica sv. Vida, 1907. - 1910. Žiškovec - poklonac sv. Helene, recentno Štefanec - kapela sv. Obitelji u Štefancu -DYQD SODVWLND - Pustakovec, pil Marije sa skulpturama sv. Josipa i sv. Mihovila - kip sv. Marije ispred franjevačke crkve, 1793. - pil Immaculata u klaustru franjevačkog samostana, kasnobarokni - pil tipa tabernakul u Ulici bana Jelačića ispred kč.br. 173., 1886.g. Čakovec - kameno raspelo u Kalničkoj ulici, 1900.
Članak 107.
- kameno raspelo ispred franjevačkog samostana - kameno raspelo, Buzovec - spomenik Nikoli Zrinskom na Trgu republike, 1904. - skulptura Luje Bezeredija, Športski park Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD - skulptura Luje Bezeredija, Športski park - skulptura Luje Bezeredija, Ul. Matice Hrvatske, 1964. - skulptura Luje Bezeredija, Ul. O. Keršovanija - skulptura Luje Bezeredija, Ul. O. Keršovanija - skulptura Luje Bezeredija, park R.Kropeka - skulptura Djeteta, Športski park - skulptura M. Štebiha, park Doma umirovljenika - skulptura M. Štebiha, Mihovljanska - skulptura S. Jerkovića, Perivoj Zrinskih - skulptura T. Ostoje, Perivoj Zrinskih - skulptura T. Ostoje, Perivoj Zrinskih - skulptura Gašparića, Perivoj Zrinskih - spomenik J. Štolceru - Slavenskom, Perivoj Zrinskih - spomenik dr. I. Novaku, Ul. A.Starčevića 55 - spomenik V. Žganecu, Ul. A.Starčevića 55 - spomenik N. Paviću, Ul. A. Starčevića 55 - kameno raspelo na izlazu iz grada, na raskrižju ceste za Goričan i Ivanovec, 1908. - raspelo na ulazu u naselje iz smjera Čakovca, 1908. - raspelo pred župnom crkvom Ivanovec - raspelo u Ul. Slavenskog nasuprot kč.br. 2, 1912. - raspelo na JZ ulazu u naselje, 1930. - raspelo na ulazu u naselje iz pravca Slemenica, 1911. Krištanovec - pil sv. Florijana, o.1900. - raspelo u južnom dijelu naselja, o.1930, srušeno - pil sv. Florijana, 1995. Mačkovec - raspelo na zapadnom ulazu u naselje, starije zamijenjeno novim 2008. - raspelo kod zgrade škole, 1907. - raspelo u Novom Selu, o.1903., recentno obnovljeno Novo Selo Rok - raspelo u Ul. Stjepana Radića, o.1930.
Članak 107.
- raspelo, 1903. Savska Ves - na cesti za Totovec, raspelo, baza iz 1903., križ i Chorpus Christi, recentnije Žiškovec - raspelo u sjevernom dijelu naselja, 1869. - poklonac Štefana kralja -uz glavnu ulicu u Štefancu - poklonac s raspelom iz 1809. godine u Štefancu (Mali Štefanec) - raspelo iz 1910. godine - u južnom dijelu naselja Štefanec (Mali Štefanec) uz Štefanec cestu Čakovec - Prelog - raspelo iz 1911. godine u Štefancu na rubu naselja uz glavnu cestu, iza dvorišne ograde. OVWDOH HYLGHQWLUDQH JUDÿHYLQH Čakovec obrađeno GUP-om - tradicijska prizemnica - Ulica Zrinskih i Frankopana 18 - tradicijska prizemnica - Ulica Zrinskih i Frankopana 55 Štefanec - tradicijska kuća, gospodarske i pomoćne građevine (kukuružnjaci i sl.) - Ulica braće Radić 34 - tradicijska prizemnica sa sačuvanim dekorativnim elementima na pročelju i pomoćnim građevinama - Ulica Matije Gupca 4. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM
Članak 108.
Članak 108. Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene ili bilo kakve druge radnje koje mogu utjecati na spomenička svojstva zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, kao i na radnje u njihovoj neposrednoj okolini potrebno je od nadležnih tijela ishoditi zakonom propisane suglasnosti: posebne uvjete uređenja za izdavanje lokacijske dozvole i prethodnu dozvolu za izdavanje građevne dozvole (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o prostornom uređenju).
Članak 109. Evidentirana baština koja nema status kulturnog dobra prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a predstavlja vrijednost od lokalnog značaja, prema članku 17. navedenog Zakona, lokalna zajednica, tj. predstavničko tijelo Grada Čakovca može proglasiti zaštićenim (na lokalnoj razini). Predstavničko će tijelo svojom odlukom odrediti koja dobra proglašava zaštićenim te uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela odrediti način zaštite. Ovim Planom predlažu se za zaštitu na lokalnoj razini, sljedeća kulturna dobra: - kapela sv. Vida iz 18. st. u Gornjem Vidovcu (Ivanovec) - kapela sv. Roka iz 18. st. u Novom Selu Rok - pil sv. Trojstva iz 1794. g. u Čakovcu (Pustakovec) - pil sv. Miihovila iz 1750. g. u Čakovcu (Buzovec) - pil sv. Marije sa skulpturama sv. Josipa i sv. Mihovila iz 1905. g. u Čakovcu (Pustakovec) - pil sv. Florijana u Krištanovcu - kameno raspelo u Krištanovcu (južni dio naselja).