Odluka o donošenju II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca

100. Na temelju članka 100., 101., 102. i 346. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Odluke o izradi (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/11), te Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na 23. sjednici održanoj 15. studenoga 2012. godine donijelo O D L U K U o donošenju II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca A. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Donose se II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Čakovca (u daljnjem tekstu Plan).
(2) Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod nazivom II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Čakovca, izrađen i ovjeren od tvrtke JURcON PROJEKT d.o.o. iz Zagreba, Gotalovečka 4A.
(3) Plan se donosi za područje Grada Čakovca, kao jedinice lokalne samouprave, a granica obuhvata prikazana je na svim kartografskim prikazima ovog Plana.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Plan se sastoji od elaborata koji prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu Zakon), sadrži sljedeće dijelove: Broj 6 Stranica 281 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« - Tekstualni dio (odredbe za provođenje plana) s općim prilozima - Grafički dio - Obvezni prilozi
(2) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju II. Izmjena i dopuna PPUG Čakovca (u daljnjem tekstu Odluka), koja sadrži izmjene i dopune odredbi za provođenje PPUG Čakovca, opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade te o izrađivaču prostornog plana.
(3) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze: 0.1. Prikaz područja II. Izmjena i dopuna PPUG Čakovca u grafičkom dijelu - na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina (MJ 1:25.000) 1. Korištenje i namjena površina - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000) 1.1. Promet - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000) 2. Infrastrukturni sustavi - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000) 2.1. Infrastrukturni sustavi - Energetski sustav - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000) 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000) 4.2.a Građevinsko područje naselja Ivanovec - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.2.b Građevinsko područje naselja Preloge - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.3. Građevinsko područje naselja Kuršanec i Šandrovec - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.6. Građevinsko područje naselja Mihovljan - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.7. Građevinsko područje naselja Totovec i Novo Selo na Dravi - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000)

Članak 2.

4.8. Građevinsko područje naselja Novo Selo Rok - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.9. Građevinsko područje naselja Savska Ves - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.10. Građevinsko područje naselja Slemenice i žiškovec - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000)
(3) Obvezni prilozi sadrže: - Obrazloženje prostornog plana - Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja - Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog plana - Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji - Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi - Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana - Sažetak za javnost. B. ODREDBE zA PROVOĐENJE

Članak 3.

Članak 3.
(1) U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/03 i 9/09, u daljnjem tekstu: PPUG Čakovca) u članku 4. stavku 1. poglavlju B. GRAfIČKI DIO, točke 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase: 0.1. Prikaz područja II. Izmjena i dopuna PPUG Čakovca u grafičkom dijelu - na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina (MJ 1:25.000) 1. Korištenje i namjena površina - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000) 1.1. Promet - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000) 2. Infrastrukturni sustavi - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000) 2.1. Energetski sustav - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000) 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - II. izmjene i dopune (MJ 1:25.000).«
(2) U članku 4., stavku 1., poglavlju B. GRAfIČKI DIO, točki 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA, postojeći brojevi i nazivi kartografskih prikaza 4.2., 4.3., 4.6., 4.7., 4.8. i 4.9. zamjenjuju se odgovarajućim novim brojevima i nazivima kartografskih prikaza i to: »4.2.a Građevinsko područje naselja Ivanovec - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.2.b Građevinsko područje naselja Preloge - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.3. Građevinsko područje naselja Kuršanec i Šandrovec - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.6. Građevinsko područje naselja Mihovljan - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.7. Građevinsko područje naselja Totovec i Novo Selo na Dravi - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.8. Građevinsko područje naselja Novo Selo Rok - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000)

Članak 3.

4.9. Građevinsko područje naselja Savska Ves - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000) 4.10. Građevinsko područje naselja Slemenice i žiškovec - II. izmjene i dopune (MJ 1:5.000)«.
Članak 4.
(1) U članku 6. stavku 1. točki 2.1.3., alineja 2. briše se.
(2) U članku 6. stavku 1. točki 2.2.1., alineja 3. briše se.
Članak 5. U članku 8a. stavku 2. riječi »(Narodne novine«, broj 180/04 i 142/06)« brišu se. Stranica 282 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 6
Članak 6. U članku 22. stavak 1. briše se.
Članak 7. U članku 38. stavci 4., 5., 6., 7. i 8. brišu se.

Članak 8.

Članak 8. U članku 41. stavku 1. riječi »(»Narodne novine«, broj 76/07)« brišu se.
Članak 9.
(1) U članku 58. stavak 3. mijenja se i glasi: »Gospodarske građevine poljoprivredne namjene za uzgoj stoke mogu se graditi izvan ili unutar građevinskog područja naselja, prema uvjetima (udaljenostima) navedenim u sljedećoj tabeli: Tabela 2. Koeficijenti uvjetnih grla (UG) VRSTA koefici- Ekvivalent Ekvivalent težina STOKE jent 10 UG 30 UG Krava, steona 1,00 500 10 30 junica Bik 1,50 750 6,6 19,8 Vol 1,20 600 8,33 25,2 Junad 0,70 350 14,3 42,8 1-2 godina Junad 0,50 250 20 60 6-12 mjeseci Telad 0,25 125 40 120, Krmača + 0,30 300 16,7 50 prasad Tovne svinje 0,25 125 40 120 preko 6 mjes. mlade svinje 0,13 60 76,9 237 2 do 6 mjeseci Prasad do 0,04 20 2500 750 2 mjeseca Teški konj 1,20 600 8,33 25,2 Srednje teški 1,00 500 10 30 konj Laki konj 0,80 400 12,5 37,5 ždrebad 0,75 375 1,3 40 Ovce i koze 0,10 50 100 300 Janjad 0,05 25 200 600 Divljač papkari 0,15 75 66 200 (srne, jeleni) konzumna 0,002 1 5000 15000 perad Tabela 1. Udaljenosti tovilišta Kapacitet tovilišta Najmanja udaljenost (broj uvjetnih grla u metrima UG) od najbliže stambene do 10 UG 12 m građevine 10-60 UG 50 m od najbliže stambene 60-100 UG 70 m građevine 200 m od najbliže stambene građevine 100-250 UG 50 m od Dc 20 m od žc i Lc 500 m od građevnog područja Više od 250 UG 100 m od Dc 50 m od žc i Lc pri čemu su koeficijenti uvjetnih grla (UG) određeni u sljedećoj tabeli: Ekvivalent Ekvivalent Ekvivalent Ekvivalent Ekvivalent 40 UG 60 UG 100 UG 250 UG 400 UG 40 60 100 250 400 26,4 39,6 66 165 264 33,3 50 83,3 208 333 57,2 85,8 143 357,5 576 80 120 200 500 800 160 240 400 1000 1600 133,2 200 1332 832 13332 160 240 400 1000 1600 307 461,4 769 1922 3088 2000 3000 5000 12500 20000 33,3 50 83,3 208 333 40 60 100 250 400 50 75 125 312,5 500 53,2 80 133 332,5 532 400 600 1000 2500 4000 800 1200 2000 5000 8000 264 396 660 1650 2640 20000 30000 50000 125000 200000 Broj 6 Stranica 283 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« VRSTA koefici- Ekvivalent Ekvivalent težina STOKE jent 10 UG 30 UG rasplodne ne- 0,004 2 2500 7500 silice Perad težine do 5,0 kg/ 0,01 5 1000 3000 kom Velika perad težine od 5,0 -30 kg/kom 0,04 20 250 750 (veliki purani i sl.)

Članak 9.

Velika perad p r o s j e č n e težine preko 0,25 125 40 120 8 0 k g / k o m (nojevi, i sl.) Zečevi i 0,007 3,5 1429 4290 kunići Činčile i slične male 0,005 2,5 2000 6000 životinje
(2) U članku 58. stavku 5. riječ »tablici« zamjenjuje se riječima »Tabeli 1. »Udaljenosti tovilišta«.
(3) U članku 58. stavak 6. mijenja se i glasi: »Iznimno od kriterija propisanih u Tabeli 1. »Udaljenosti tovilišta« u ovom članku, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi u naseljima ruralnih obilježja na udaljenosti najmanje 70 m od susjedne stambene građevine. farme za uzgoj iste stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine.«
(4) U članku 58. stavak 7. mijenja se i glasi: Tabela 3. Smještaj farmi za uzgoj brojlera Kapacitet tovilišta Ekvivalent Ekvivalent Ekvivalent Ekvivalent Ekvivalent 40 UG 60 UG 100 UG 250 UG 400 UG 10000 15000 25000 62500 100000 4000 6000 10000 25000 40000 2000 3000 5000 12500 20000 160 240 400 1000 1600 5716 8574 14290 35725 57160 8000 12000 20000 50000 80000 »Propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja naselja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije (postojeća i planirana izdvojena građevinska područja), a isto vrijedi i kada se predmetne građevine smještaju kao prateća funkcija stambene čestice unutar stambenih zona svih naselja ruralnih obilježja.«
(5) U članku 58. stavak 8. riječ »česticirati« zamjenjuje se riječima »naknadno dijeliti (parcelirati)«.

Članak 10.

Članak 10. Iza članka 58. dodaje se novi članak 58a. koji glasi: »Tovilišta za uzgoj peradi mogu se graditi na sljedećim udaljenostima: Najmanja udaljenost u metrima od (broj uvjetnih grla -UG) Stambene građevine / Županijske Državne ceste Građevinskog područja i lokalne ceste 5.000 - 18.000 pilića 70 m od stambene građ. 30 10 18.000 - 25.000 pilića 100 m od građ. područja 50 20 Više od 25.000 pilića 200 m od građ. područja 100 50
Članak 11.
(1) U članku 59. stavak 3. mijenja se i glasi: »Sve vrste životinja svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata iskazanih u Tabeli 2. »Koeficijenti uvjetnih grla (UG)« iz članka 58. stavak 3.«

Članak 12.

Članak 12. U članku 66. stavku 4. iza riječi »Korištenje i namjena površina« dodaju se riječi »- II. izmjene i dopune«. Stranica 284 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 6
Članak 13. U članku 67. stavku 3. riječi »- Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine«, broj 59/00, 136/04 i 85/06)« brišu se.
Članak 14.
(1) U članku 67a. stavku 3. i 4., iza riječi »Korištenje i namjena površina« dodaju se riječi »- II. izmjene i dopune«.
(2) U članku 67a. stavku 5. riječi »(»Narodne novine«, broj 70/05 i 139/08)« brišu se.

Članak 15.

Članak 15. Iza članka 67c. dodaje se članak 67d. koji glasi:
(1) Prilikom bilo kakvog zahvata unutar pojasa od 200 m lijevo i desno od osi cjevovoda potrebno je zatražiti posebne uvjete na osnovu propisanih dokumenata. Posebnim uvjetima određuju se zaštitni pojasi oko instalacija, a u cilju sigurnosti ljudi i objekata u kojima žive ili borave ljudi. Zaštitni pojasi definiraju se prilikom izdavanja posebnih uvjeta kod gradnje stabilnih objekata koji nisu u funkciji instalacija.
(2) Zaštitni pojasi ovise o promjeru i radnom tlaku cjevovoda, a u načelu zaštitni pojas iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda (plinovod, naftovod i produktovod). Unutar zaštitnog pojasa zabranjeno je graditi stabilne objekte namijenjene stalnom ili privremenom boravku ljudi, odnosno objekte koji nisu u funkciji proizvodnje nafte i plina.
(3) Uz primjenu posebnih mjera zaštite, zaštitni pojas za cjevovode može biti: - za promjer cjevovoda od 125 mm - 10 m - za promjer cjevovoda od 125 mm do 300 mm - 15 m - za promjer cjevovoda od 300 mm do 500 mm - 20 m - za promjer cjevovoda veći od 500 mm - 30 m.
(4) Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30m u polumjeru oko osi bušotine. Kod trajno napuštenih bušotina (likvidirane - kanal bušotine se nalazi 1,5 - 2,0 metara pod zemljom), sigurnosna - zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 metra u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine.
(5) U zelenom pojasu širokom 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.

Članak 15.

(6) Kod paralelnog vođenja infrastrukturnih instalacija (kanalizacija, vodovod, plinovod, el. kablovi, tel. kablovi i ostalo) s instalacijama za transport nafte i plina, minimalna međusobna udaljenost mora biti 5 m, računajući svjetli razmak između vanjskih rubova infrastrukturnih instalacija.
(7) Na mjestima križanja infrastrukturnih instalacija s instalacijama za transport nafte i plina, iste obavezno treba postaviti ispod instalacija za transport nafte i plina. Vertikalna udaljenost mora biti najmanje 0,5 m, računajući svjetli razmak između vanjskih rubova infrastrukturnih instalacija. Kut križanja mora biti između 90° i 60°. Iznad mjesta križanja obavezno se postavlja pocinčana rešetka kao oznaka da ispod postojećeg cjevovoda prolazi najmanje još jedan cjevovod ili kabel.
(8) Na mjestima križanja i paralelnog hoda prometnica, željezničke pruge, vodotoka, kanalske mreže i dr. s instalacijama za transport nafte i plina, međusobna udaljenost definirana je posebnim propisima i sastavni je dio posebnih uvjeta.

Članak 16.

Članak 16.
(1) U članku 68. stavku 2. iza riječi »Korištenje i namjena površina« dodaju se riječi »- II. izmjene i dopune«.
(2) U članku 68. stavku 3. alineja 1. mijenja se i glasi: »- polja za eksploataciju gline, šljunka i pijeska ne mogu se osnivati na udaljenostima manjim od: 1. 300 m od građevinskog područja naselja, 2. 100 m od državnih i županijskih cesta, 3. 50 m od lokalnih cesta.«
Članak 17. U članku 72. stavku 2. riječi »(»Narodne novine«, broj 93/08 i 116/07)« brišu se.
Članak 18. U članku 77. stavku 2. riječi »postojeći ugostiteljsko - turistički kompleks »Totomore« na saniranom dijelu eksploatacije »Totovec« jugoistočno od Mačkovca /oznaka T1 i R4/« brišu se.

Članak 19.

Članak 19. U članku 81. stavak 1. i 2. brišu se.
Članak 20. U članku 84a. stavku 6. riječi »(»Narodne novine«, broj 70/05 i 139/08)«, »(»Narodne novine«, broj 89/07)« i »(»Narodne novine«, broj 109/07)« brišu se.
Članak 21.
Članak 84d. briše se.
Članak 22. Iza članka 98. dodaje se članak 98a. koji glasi: »Zaštićeni pojas magistralnih plinovoda predstavlja koridor širine 30 metara lijevo i desno od osi plinovoda, u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima i Broj 6 Stranica 285 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport.«

Članak 23.

Članak 23. U članku 101. stavku 3. riječi »(»Narodne novine«, broj 94/08)« brišu se.
Članak 24. U članku 102. stavak 5. mijenja se i glasi: »Potoci i kanali ne smiju se pretvarati u otvoreni ili zatvoreni kanalizacijski sustav naselja. Izuzetak su otvoreni kanali za prihvat oborinskih voda uz ceste koji se nalaze unutar pojasa cesta, uz uvjet da se prije ispuštanja u recipijent izvrši pročišćavanje oborinskih voda do razine II kategorije.«
Članak 25. Iza članka 102a. dodaje se naslov »Obnovljivi izvori energije« i članak 102b. koji glasi: »(1) Osim postojećih i planiranih konvencionalnih energetskih sustava, ovim Planom se u pogledu racionalnog korištenja energije preporuča i omogućuje korištenje dopunskih izvora energije iz obnovljivih izvora, ukoliko su takve mogućnosti dostupne.
(2) Dopunskim izvorima energije smatraju se uređaji i postrojenja koja za proizvodnju električne energije i/ili tople vode koriste obnovljive izvore sunca, vode, vjetra, toplinu iz industrije, okoline, energiju iz otpada, biomase i sl., odnosno svaki oblik energije kojim se djelomično ili u potpunosti zamjenjuju fosilna goriva.
(3) Energetske građevine odnosno postrojenja i uređaji namijenjeni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe ili za tržište mogu se graditi sukladno posebnim propisima unutar građevinskih područja i izvan njih pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš te vrijednosti kulturne baštine i krajobraza.«

Članak 26.

Članak 26. Iza članka 102b. dodaje se članak 102c. koji glasi: »(1) Građevine, postrojenja i uređaje iz prethodnog stavka ovog članka moguće je smjestiti unutar ili izvan građevinskog područja.«
Članak 27. Iza članka 102c. dodaje se članak 102d. koji glasi: »(1) Postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora unutar građevinskih područja moguće je smjestiti: a) u zonama gospodarske namjene, kao osnovne ili prateće građevine, odnosno u zonama infrastrukturnih sustava i komunalno servisnim zonama isključivo kao prateće građevine, ako se grade na za to odgovarajućim slobodnim površinama, tako da najmanje 20% površine građevne čestice ostane ozelenjeno te prema ostalim uvjetima za gradnju i uređenje građevnih čestica u predmetnim zonama; b) u drugim funkcionalnim zonama: - ako se ugrađuju u/na postojeće građevine ili su integralni dio građevina koje se planiraju graditi pod uvjetom da se time ne mijenja utvrđena osnovna namjena građevine i njezin utjecaj na okoliš, - kao prateće građevine prema općim uvjetima za izgradnju pratećih građevina odnosno uređenje građevnih čestica u građevinskom području i u skladu s posebnim propisima; c) sunčane prijemnike (sunčani kolektori, fotonaponske ćelije i sl.) moguće je smjestiti u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja tako da njihova površina ne bude veća od površine krovnih ploha građevine na koju se postavljaju te uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na arhitektonsko oblikovna svojstva građevine.

Članak 27.

(2) Unutar prostora s posebnim ambijentalnim, kulturnim ili povijesnim vrijednostima, postava sunčanih prijemnika na krovove građevine dozvoljena je samo u posebnim slučajevima kada se za to pribavi odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine.
(3) Izgradnja postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u javnim parkovima i na javnim zelenim površinama nije dozvoljena.
(4) Unutar građevinskih područja, postrojenja i pogoni za proizvodnju energije iz bioplina i/ili biomase mogu se locirati samo u zonama navedenim u stavku 1, alineji a).
(5) Unutar građevinskog područja naselja nije dozvoljena izgradnja postrojenja koja za proizvodnju energije koriste snagu vjetra (vjetroturbine), a potencijalne lokacije vjetroelektrana mogu se odrediti nakon izvršenih istražnih radova na prostorima za istraživanje određenim Prostornim planom Međimurske županije.«

Članak 28.

Članak 28. Iza članka 102d. dodaje se članak 102e. koji glasi: »(1) Postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora izvan građevinskih područja moguće je smjestiti: - na česticama minimalne veličine 0,1 ha koje udovoljavaju uvjetima da budu građevne čestice (opremljene infrastrukturom u minimalnom opsegu) i s kojih je moguće izvesti prihvat proizvedene električne energije u sustav prijenosa i distribucije, a ako se nalaze unutar zaštićenih dijelova prirode, područja značajnih za očuvanje divljih svojti i staništa (nacionalna ekološka mreža) ili u zoni osobito vrijednog krajolika, potrebno je dokazati njihovu prihvatljivost za prirodu i okoliš, Stranica 286 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 6 - vjetroelektrane i sunčane elektrane (osim panela na krovovima građevina) ne smiju se planirati u zaštićenim dijelovima prirode, - pogoni i postrojenja za proizvodnju energije iz bioplina i/ili biomase smještaju se u pravilu što bliže mjestu nastanka biomase odnosno bioplina (npr. poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja), a od najbliže stambene građevine moraju biti udaljeni najmanje 50 m, - postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene ili neugodne mirise potrebno je od građevinskih područja naselja udaljiti najmanje za iste udaljenosti kao za gospodarske građevine za uzgoj životinja navedene u čl. 58., pri čemu se uzimaju udaljenosti propisane za srednji kapacitet staje odnosno peradarnika, - lokacije vjetroturbina mogu se odrediti / odobriti na temelju provedene procjene utjecaja na okoliš, a ne smiju biti udaljene od građevinskih područja naselja manje od 500 m, - vjetroelektrane se ne smiju smještati na/u blizini poznatih koridora preleta ptica odnosno šišmiša te u blizini poznatih porodiljnih ili zimskih kolonija šišmiša, - ostali uvjeti gradnje utvrđuju se jednako kao i za građevine unutar gospodarskih zona.

Članak 28.

(2) Izvan građevinskog područja dozvoljena je gradnja solarnih elektrana kao integriranih postrojenja na poljoprivrednim gospodarskim građevinama koje se mogu graditi izvan građevinskog područja. Solarne elektrane ne smiju se smještati na/u blizini poznatih koridora preleta ptica.
Članak 29.
(1) U članku 103. stavku 1. riječi »(»Narodne novine«, broj 70/05)« i »spomenik prirode - »Dva pitoma kestena u Novom Selu Rok«, oba srušena 2004.g.« brišu se.
(2) U članku 103. stavak 2. mijenja se i glasi: »Uredbom o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava, kojeg je temeljem Zakona o zaštiti prirode donijela Vlada Republike Hrvatske 10. veljače 2011. godine (KLAsA: 351-01/10-01/02; URBROJ: 5030104- 11-1), utvrđene su granice zaštićene prirodne vrijednosti šireg područja rijeke Mure i Drave u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičkopodravskoj i Osječko-baranjskoj županiji, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha, u koje ulazi i dio površine Grada Čakovca veličine 625,26 ha.«
(3) U članku 103. stavku 3. riječi »(»Narodne novine«, broj 109/07)« brišu se.

Članak 30.

Članak 30. Iza članka 105. dodaje se članak 105a. koji glasi: »U cilju očuvanja vodotoka potrebno je primjenjivati sljedeće odredbe: - očuvanje potoka i potočnih dolina s pripadajućim vegetacijskim pojasom uz obale vodotoka (minimalna širina vegetacijskog pojasa na kojem je izuzeta gradnja iznosi 15 m od osi vodotoka unutar, a 30 m od osi vodotoka izvan građevinskog područja naselja; izuzetak su građevine čije je funkcioniranje vezano uz sam vodotok - mlin, mlinska kuća, skelarska kuća i sl.), - unutar naselja ne dozvoliti izgradnju unutar vegetacijskog pojasa -iznimno, to se ne odnosi na postojeće izgrađene građevne čestice, - izvan građevinskog područja osigurati vegetacijski pojas u cilju zaustavljanja erozije i ispiranja poljoprivrednih zemljišta, - nije dozvoljeno zacjevljivanje potoka unutar naselja, niti pretvaranje njihovih korita u otvorene kanalizacijske sustave, - unutar vegetacijskog pojasa ne smiju se voditi infrastrukturni koridori (prometni, elektroopskrbna mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija i dr. ), - zadržati prirodne tokove potoka, posebno u naseljima gdje je njihova velika uloga u stvaranju identiteta krajolika naselja.«

Članak 31.

Članak 31. Iza članka 110. dodaje se članak 110a. koji glasi: »(1) Za zahvate u prostoru kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja (nove trase županijskih cesta, magistralnog plinovoda, vodovoda), golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), investitor je dužan prije izdavanja lokacijske dozvole osigurati rekognosciranje terena od strane za to stručne osobe ili institucije radi determinacije arheološke baštine na tom prostoru.
(2) Temeljem gotovog izvješća o izvršenom rekognosciranju terena, ovisno o rezultatima, stručna služba nadležnog tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara utvrdit će daljnje smjernice i uvjete sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(3) U proceduri odobravanja otvaranja eksploatacijskog polja mineralnih sirovina, investitor je dužan osigurati rekognosciranje terena tijekom izrade Studije utjecaja na okoliš, a temeljem izrađenog izvješća nadležno tijelo utvrdit će smjernice, uvjete i mjere sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koje će izrađivač ugraditi u sadržaj Studije.«

Članak 32.

Članak 32.
Članak 111. mijenja se i glasi: Broj 6 Stranica 287 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« »(1) Za područje Grada Čakovca gospodarenje otpadom planirano je prema jednom od dva moguća modela: a) osnivanje regionalnog centra za gospodarenje otpadom, b) osnivanje županijskog centra za gospodarenje otpadom.
(2) Osnivanje regionalnog centra za gospodarenje otpadom planirano je na prostoru izvan Međimurske županije, a njegov sastavni dio biti će pretovarna stanica locirana u Totovcu.
(3) Ako se ne pristupi realizaciji regionalnog centra, planirane su dvije moguće lokacije za osnivanje županijskog centra za gospodarenje otpadom: a) unutar površine izdvojenog područja komunalnih servisa na lokaciji »Totovec« /oznaka K3/, tj. na lokaciji postojećeg gradskog odlagališta komunalnog otpada u sanaciji, b) unutar površine izdvojenog područja komunalnih servisa na lokaciji »Pustošija« /oznaka K3/ - područje naselja Krištanovec
(4) Konačna lokacija za izgradnju centra odredit će se na osnovu rezultata geološke i hidrogeološke studije Međimurja i provedene studije utjecaja na okoliš.
(5) županijski centar za gospodarenje otpadom treba sadržavati sve funkcije određene posebnim propisima (Zakon o otpadu, Plan gospodarenja otpadom Međimurske županije, Plan gospodarenja otpadom Grada Čakovca i drugi odgovarajući akti i propisi).
(6) Unutar područja županijskog centra za gospodarenje otpadom mogu se dodatno, sukladno posebnim propisima, graditi: - postrojenja za proizvodnju bioplina, - kompleks građevina za privremeno skupljanje lešina i drugog otpada animalnog podrijetla do njihove otpreme na obradu, sukladno Zakonu o veterinarstvu i njegovim provedbenim propisima.

Članak 32.

(7) Do uspostave regionalnog odnosno županijskog centra za gospodarenje otpadom, unutar površine izdvojenog područja komunalnih servisa na lokaciji »Totovec« /oznaka K3/ treba nastaviti s sanacijom postojećeg odlagališta te se sukladno posebnim propisima, na tom prostoru omogućava zbrinjavanje, obrada i oporaba otpada.«
Članak 33. U članku 111b. riječi »(»Narodne novine«, broj 178/04, 111/06, 110/07 i 60/08)« brišu se.
Članak 34. U članku 115. riječi »(»Narodne novine«, broj 64/08)« brišu se.

Članak 35.

Članak 35. U članku 117. stavku 2. riječi »(»Službeni glasnik Međimurske županije«, broj 7/08)« brišu se.
Članak 36.
(1) U članku 118. stavku 2. riječi »(»Službeni glasnik Međimurske županije«, broj 7/02)« i »(»Narodne novine«, broj 94/08)« brišu se.
(2) U članku 118. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: »Odvodnja i pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda obvezno uključuju sljedeće mjere zaštite vodnogospodarskih interesa: 1. Do izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, sanitarno-fekalne otpadne vode potrebno je sakupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa, koje je potrebno redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću. 2. Do izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama koje je potrebno redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću. Nakon izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u sustav samo nakon propisanog predtretmana. 3. Izričito se zabranjuje priključivanje na mrežu odvodnje otpadnih voda ukoliko ista nije priključena na uređaj za pročišćavanje u funkciji. Nakon izgradnje mreže javne odvodnje otpadnih voda i kada uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bude u funkciji, obavezno je priključenje korisnika na sustav odvodnje a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.

Članak 36.

4. Oborinske vode sa područja gdje je predviđen razdjelni sustav, mogu se ispuštati u sustav javne odvodnje oborinskih voda samo preko slivnika s taložnicom a sa parkirališta sa 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti. Oborinske vode sa područja gdje je predviđen mješoviti sustav, mogu se ispuštati u sustav javne odvodnje samo preko slivnika s taložnicom a sa parkirališta sa 20 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti Za odvodnju oborinskih voda s manipulativnih ili radnih površina na kojima se mogu pojaviti ulja i masti, potrebno je predvidjeti separator ulja i masti. Ukoliko za to postoji mogućnost, oborinske vode sa krovišta građevina mogu se ispuštati neposredno na teren vlastite čestice. Stranica 288 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 6 Sa svih ostalih površina oborinske vode se moraju nakon predtretmana ispuštati u sustav javne odvodnje oborinskih voda na koji se moraju priključiti sve građevinske čestice kada isti bude izgrađen. 5. Na područjima s razdjelnim sustavom odvodnje i pročišćavanja izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda ili otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda. 6. Do izgradnje javne kanalizacije sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode sa pojedinih građevinskih čestica se iznimno mogu ispuštati u površinske vode samo ako se prethodno pročiste do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u površinske vode.

Članak 36.

Uređaj koji se planira ugraditi za pročišćavanje otpadnih voda, mora imati eteste ili drugu dokumentaciju kojom se dokazuje da će se otpadne vode pročistiti do tražene razine, a potrebno je i redovno ispitivanje kvalitete pročišćene vode prema posebnim propisima.«
Članak 37. Iza članka 118. dodaje se članak 118a. koji glasi: »(1) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je: 1. na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama: 1.1. kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, jalovinu i drugi materijal, 1.2. prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, 1.3. podizati nasade, 1.4. obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina; 2. saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba korita vodotoka ili kanala; 3. podizati zgrade i druge objekte na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ili kanala; 4. u uređenom inundacijskom području orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje; 5. u uređenom inundacijskom području,: 5.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina do 6 metara od vanjske nožice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijskozaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda), 5.2. vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari do 20 metara od vanjske nožice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijskozaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda), 5.3. kopati i bušiti zdence do 20 metara od vanjske nožice nasipa, odnosno vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda), 5.4. bušiti tlo do 20 metara od vanjske nožice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda);

Članak 37.

6. u neuređenom inundacijskom području, protivno vodopravnim uvjetima: 6.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, 6.2. vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari, 6.3. kopati i bušiti zdence, 6.4. bušiti tlo; 7. na građevinama za osnovnu i detaljnu melioracijsku odvodnju, do udaljenosti od 3 m od ruba tih građevina orati i kopati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti melioracijske vodne građevine ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje; 8. u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom području odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava; 9. graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odstupanja su moguća uz suglasnost Hrvatskih voda: 1. pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, 2. pod uvjetom da ne dolazi do pogoršanja postojećeg vodnog režima, 3. ako to nije protivno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim Zakonom o vodama.
(3) Uzgoj i sječa drveća u inundacijskom području može se obavljati isključivo na osnovi planskog dokumenta na čije je odredbe u dijelu koji se odnosi na inundacijsko područje pribavljena suglasnost Hrvatskih voda.«

Članak 38.

Članak 38. U članku 120. stavku 2. riječi »(»Narodne novine«, broj 15/92 i 66/01)« brišu se. Broj 6 Stranica 289 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«
Članak 39. U članku 124. stavku 2. riječi »ukoliko se to pokaže potrebnim« zamjenjuju se riječima »isključivo u svrhu provođenja urbane komasacije».
Članak 40. U članku 125. stavku 2. riječi »Totomore« brišu se.
Članak 41. U članku 126. stavku 1. i 2. riječi »(»Narodne novine«, broj 76/07)« brišu se.
Članak 42. Poglavlje »9.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni« i članak 131. brišu se.

Članak 43.

Članak 43. Poglavlje »9.3. Postupanje s bespravnom izgradnjom« i članak 132. brišu se. C. PRIJELAzNE I zAVRŠNE ODREDBE
Članak 44.
(1) Izvornik elaborata II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca ovjerava predsjednik Gradskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 5 (pet) primjeraka.
(3) Po primjerak izvornika dostavit će se: - Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, - Zavodu za prostorno planiranje, - Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije, - Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gospodarstvo Grada Čakovca i - Službi za provođenje dokumenata prostornog uređenja i izdavanja akata o gradnji Grada Čakovca
(5) Elaborat II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca, kao digitalni zapis na cD/ DVD mediju, pohranit će se u arhivi Grada Čakovca.
(6) Uvid u elaborat II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca može se izvršiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gospodarstvo Grada Čakovca, Kralja Tomislava 15, 40000 Čakovec.

Članak 45.

Članak 45.
(1) ) Za tumačenje Odluke nadležno je Gradsko vijeće.
(2) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom glasniku Grada Čakovca«. KLASA: 021-05/12-01/175 URBROJ: 2109/02-02-12-07 Čakovec, 15. studenoga 2012. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Gordan Vrbanec, ing. el.