Arhiva › 2009. › SGGČ 9

SGGČGrad Čakovec · 10. srpnja 2009. · KLASA 021-05/09-01/76 · URBROJ 532-08-02/01-08-08

Odluka o donošenju izmjena i dopuna PPUG Grada Čakovca

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 341

Članak 16.

Članak 16.
(1) Članak 16. mijenja se i glasi: »Poslovnim zonama određuju se prostori namijenjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti -uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih, te dodatno ugostiteljsko - turističke građevine, što uključuje i pojedinačne smještajne turističke sadržaje (poslovni hotel ili pansion i slično) ali ne i turističke komplekse. Djelatnosti vezane uz postupanje s otpadom mogu se u ovim zonama locirati samo ukoliko je to određeno u poglavlju 7. odredbi za provođenje. Na pojedinoj građevnoj čestici , unutar poslovne zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks poslovnih građevina, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti, - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi poslovnih građevina. Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje u gospodarskim - poslovnim zonama određuju se prema poglavlju 3. ovih odredbi.«

Članak 17.

Članak 17.
(1) Članak 17. mijenja se i glasi: »Zona ugostiteljsko - turističke namjene određuje se kao prostor naselja namijenjen za izgradnju građevine ili ugostiteljsko - turističkog kompleksa, s mogućim pratećim uslužnim i trgovačkim, te sportsko - rekreacijskim sadržajima i parkovnim površinama, te pomoćnim građevinama infrastrukture i komunalnog opremanja. Drugi gospodarski sadržaji i sadržaji društvene namjene ne mogu se locirati unutar ove zone. Stranica 342 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 9 Uvjeti za izgradnju unutar ove zone jednaki su kao i za ostale funkcionalne zone unutar građevinskih područja naselja, odnosno određeni su u poglavljima od 2.2.1 do 2.2.6.«

Članak 18.

Članak 18.
(1) Članak 18. mijenja se i glasi: »Zone športa i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone športa i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina ugostiteljske namjene. Unutar zone športa i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene.«

Članak 19.

Članak 19.
(1) Članak 19. mijenja se i glasi: »Groblje unutar naselja određuju se kao javna površina za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi, a unutar Grada Čakovca odnosi se na groblje u Ivanovcu s površinom predviđenom za širenje. U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja, najviše 20,0 m od granice groblja. Neizgrađene površine cca 50,0 m od groblja, unutar građevinskog područja naselja, potrebno je urediti kao parkovne ili parkirališne površine. Groblje se uređuje temeljem projekata koji trebaju obvezatno riješiti i hortikulturno uređenje groblja.«

Članak 20.

Članak 20.
(1) Članak 20. mijenja se i glasi: »Zone zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima. Kao specifični prostor prirodnih obilježja - šuma unutar naselja odnosi se na šumske površine unutar građevinskih područja naselja unutar kojih nije dozvoljena gradnja, te koje je potrebno štiti održavanjem u postojećoj površini iz ambijentalnih razloga i kao šume značajne prirodne vrijednosti, a unutar Grada Čakovca to se odnosi na: - šumu Balogovec u Mačkovcu, kao jedino preostalo prirodno stanište bijelog bora, - šumu oko usjeka potoka Zvir u Mihovljanu, kao ekološki značajan prostor integriran u građevinsko područje naselja Mihovljan. U zonama zelenila i unutar šuma u naselju moguća je izvedba parternih građevina u funkciji pješačke i biciklističke komunikacije, a unutar šume u Mihovljanu i jedna cestovna prometnica s mostom preko potoka Zvir, koja će povezivati dva, usjekom odvojena dijela naselja.«

Članak 21.

Članak 21.
(1) U članku 21., stavak 2. se briše.
Članak 22.
(1) U članku 22., stavak 1. mijenja se i glasi: »U građevinskom području naselja, u stambenim zonama i zonama centralnih sadržaja preporuča se dubina građevne čestice do 100,0 m.«
(2) U članku 22. stavak 2. se briše, a stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.
Članak 23.
(1) U članku 24., u stavku 1., u alineji 2., iza teksta »s time da se,« dodaje se tekst »ukoliko se predviđa koeficijent izgrađenosti veći od 0,6«.
Članak 24.
(1) U članku 25., u stavku 1., u tabeli koeficijent izgrađenosti građevne čestice za izgradnju na slobod- Broj 9 Stranica 343 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« nostojeći način, za prizemne i za katne građevine, mijenja se s 0,3 na 0,4.
(2) U članku 25., u stavku 2., iza teksta »redovnu upotrebu« briše se tekst »višestambene«.

Članak 25.

Članak 25.
(1) U članku 32., u stavku 1., u alineji 3., tekst »uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izgrađen od vatrootpornog materijala« zamjenjuje se tekstom »sukladno uvjetima iz članka 37. odredbi za provođenje.«
Članak 26.
(1) U članku 33., u stavku 2., tekst »Stambena građevina« zamjenjuje se tekstom »Osnovna građevina«, a iza teksta »ne smije prelaziti 10,0 m.« dodaje se tekst »Izuzetno, udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca može biti veća, ako se radi o rekonstrukciji ili dogradnji postojeće građevine ili je nemogućnost gradnje na prvih 10,0 m od regulacijskog pravca posljedica konfiguracije terena.«
(2) U članku 33., stavci 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase: »Samostojeće prateće i pomoćne građevine, što uključuje i kioske, te reklamne panoe površine veće od 6,0 m2, trebaju biti locirane iza regulacijskog pravca. Ukoliko se na građevnoj čestici u naselju, kao prateća građevina predviđa bučna ili potencijalno opasna djelatnost, treba je locirati najmanje 20,0 m udaljeno od najbližih stambenih prostora na vlastitoj ili susjednoj čestici i 37,0 m udaljeno od regulacijskog pravca. Poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja potrebno je od regulacijskog pravca udaljiti najmanje 20,0 m. Izuzetno, ukoliko se radi o uglovnoj građevnoj čestici, pozicija građevine određuje se u odnosu na jedan (osnovni) regulacijski pravac, a od ostalih treba biti udaljena najmanje 4,0 m.«
(3) U članku 33., iza stavka 5. dodaju se stavci 6., 7. i 8. koji glase:

Članak 26.

»Poljoprivredne gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, koje su člankom 11. ovih odredbi, radi svoje komercijalne namjene, određene kao prateće, trebaju od najbliže stambene građevine biti udaljene najmanje 70,0 m. Pomoćna poljoprivredna gospodarska građevina s izvorom zagađenja, treba od najbližeg stambenog prostora biti udaljena najmanje 12,0 m, a od regulacijskog pravca koji određuje poziciju osnovne građevine najmanje 37,0 m. Izuzetno, ukoliko se radi o uglovnoj građevnoj čestici, pozicija pomoćne građevine određuje se u odnosu na jedan (osnovni) regulacijski pravac, a od ostalih treba biti udaljena najmanje 6,0 m. Druge pomoćne građevine ili prostori, koji nemaju poljoprivrednu namjenu (garaže, vrtne sjenice, spremišta alata, bazeni, fontane, igrališta i slično lociraju se na čestici na način da s osnovnom i ukoliko postoji i pratećom građevinom čine oblikovnu cjelinu, uz uvjet da se na pojedinoj stambenoj čestici ne može izgraditi više od jednog tenis igrališta, koje dodatno od najbližeg stambenog prostora treba biti udaljeno najmanje 12,0 m.«

Članak 27.

Članak 27.
(1) U članku 34., u stavku 1., iza teksta »ne može se osnivati« dodaje se tekst »niti se na njoj može vršiti gradnja,«.
Članak 28.
(1) U članku 35., u stavku 2., iza teksta »kad se radi o« dodaje se tekst »rekonstrukciji ili dogradnji postojeće građevine ili«.
Članak 29.
(1) U članku 37., u stavku 1., teksta »Pomoćne« zamjenjuje se tekstom »Prateće i pomoćne«.
Članak 30.
(1) Članak 38. mijenja se i glasi: »Etaža je zajednički naziv za sve korisne razine zgrade, odnosno pojedinu etažu čini korisni prostor između pripadajućeg poda i stropa, ili poda i krovne konstrukcije, pri čemu je visinska kota poda iste etaže ista ili se razlikuje do okvirno ½ visine etaže (poluetaža). S obzirom na odnos prema tlu etaže su: podrum(i), suteren, prizemlje, kat(ovi) i potkrovlje. Maksimalna dozvoljena etažnost (E) određuje se brojem dozvoljenih etaža, koje se u pojedinim slučajevima mogu dodatno specificirati na maksimalno dozvoljeni broj podzemnih etaža (podrumi) i maksimalno dozvoljeni broj nadzemnih etaža (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje), te kao pune i nepotpune etaže. Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 60% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom katnom etažom (npr. E=P+2) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu.

Članak 30.

Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi manje od 60% tlocrtne projekcije građevine, odnosno etaža kojoj se, radi visine manje od 1,20 m, ne može koristiti više od 70% neto površine, pri čemu se nepotpuna etaža može oblikovati kao: Stranica 344 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 9 - potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj konstrukciji najviše pune etaže prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje, na način da je korisnički (etažno) nedjeljiv od najviše pune etaže, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je poslijednja puna etaža potkrovlje, - uvučena katna etaža, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža: - izvedena s ravnim krovom, - uvučena od uličnog pročelja najmanje za 1,20 m, - bruto površine najviše do 60% tlocrtne projekcije građevine, - ukupne visine, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljenog punog kata do vrha krova dodatne etaže, najviše 3,5 m. Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena.

Članak 30.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor se nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.«
Članak 31.
(1) Članak 39. mijenja se i glasi: »Etažnost građevine se određuje brojem dozvoljenih etaža, pri čemu se mogućnost gradnje nepotpune etaže iznad posljednje pune etaže dodatno specificira, odnosno ukoliko nije posebno navedeno, nepotpuna etaža se iznad posljednje pune etaže ne može graditi, te takvu građevinu (ukoliko se želi postići puna dozvoljena etažnost) treba završiti s ravnim krovom ili kosim krovom čiji se prostor ispod krovišta ne može koristiti (kosi krov malog nagiba). Izuzetno od stavka 1. ovog članka, etažom se ne smatraju funkcionalni izlazi na ravni krov, svjetlici (kupole) i instalacijski elementi (klima komore i slično), ukoliko im ukupna tlocrtna površina ne prelazi 10% tlocrtne projekcije posljednje etaže.«

Članak 32.

Članak 32.
(1) Članak 40. mijenja se i glasi: »Najmanja i najveća dozvoljena etažnost pojedine građevine prvenstveno se određuje u odnosu na predviđeni način gradnje kao individualna ili višestambena gradnja. PPUG-om se za građevine određuje samo najveća dozvoljena etažnosti (E), ali se najmanja dozvoljena etažnost (Emin) može odrediti prostornim planom užeg područja. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može imati najviše ukupno 4 etaže, odnosno jednu (1) podrumsku etažu, dvije (2) pune nadzemne etaže i jednu (1) nepotpunu etažu (E=Po+P+1+NPE), ili jednu (1) podrumsku etažu i 3 pune nadzemne etaže (E=Po+P+1+Pk). Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određeno drugačije, osnovna građevina na području grada Čakovca određenim za višestambenu gradnju može imati najviše ukupno 6 etaža, odnosno dvije
(2) podrumske etaže i četiri (4) pune nadzemne etaže (E=2Po+P+3 ili E=2Po+P+2+NPE). Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određeno drugačije, osnovna građevina na području prigradskih naselja Čakovca određenim za višestambenu gradnju može imati najviše ukupno 4 etaža, odnosno dvije (1) podrumsku etažu i tri (3) pune nadzemne etaže (E=Po+P+2 ili E=Po+P+1+NPE). Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, prateća građevina na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može imati najviše ukupno 3 etaže, odnosno jednu (1) podrumsku i dvije (2) pune nadzemne etaže, pri čemu drugu nadzemnu etažu treba oblikovati kao potkrovlje, odnosno s visinom nadozida iznad stropne ploče prizemlja, ne većom od 1,20 m (E = Po+P+Pk).

Članak 32.

Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, pomoćna građevina može imati najviše ukupno 3 etaže, odnosno jednu (1) podrumsku, jednu (1) nadzemnu etažu i jednu (1) nepotpunu etažu - potkrovlje bez nadozida, (E = Po+P+NPE).«
Članak 33.
(1) Članak 41. mijenja se i glasi: »Visina vijenca građevine je visina građevine definirana Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07). Broj 9 Stranica 345 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Izuzetno od stavka 1. ovog članka, visina osnovne građevine izvedene sa skrivenim kosim krovom ili s ravnim krovom kod koje je posljednja etaža izvedena kao nepotpuna (katna etaža uvučena od uličnog pročelja, sukladno, utvrđuje se mjerenjem na uličnom pročelju od uređenog terena do vrha atike iznad zadnje pune etaže, odnosno visina građevine se ne mjeri na nepotpunoj etaži. Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha stropne konstrukcije uz ulično pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.«

Članak 34.

Članak 34.
(1) Članak 42. mijenja se i glasi: »Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina osnovne građevine na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može iznositi do 7,0 m. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost visina osnovne građevine na područjima grada Čakovca određenim za višestambenu gradnju može iznositi do 15,0 m, a na područjima drugih naselja do 10,5 m. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina prateće građevine na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može iznositi do 5,0 m. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina pomoćne građevine na područjima Grada može iznositi do 3,0 m, osim spremišta za poljoprivredne proizvode i strojeve, čija visina može iznositi do 5,0 m.«

Članak 35.

Članak 35.
(1) Članak 43. mijenja se i glasi: »Etažnost i visina (vijenca) građevine treba biti usklađena s navedenim elementima susjednih građevina, izvedenih s iste strane ulice, s kojima čini cjelinu uličnog niza. Sukladno stavku 1. ovog članka, etažnost i visina građevine se može povećati ili treba smanjiti, za najviše jednu etažu, ukoliko se time izjednačava visina (vijenca) susjednih građevina, odnosno postiže njihovo oblikovno usklađenje.«
Članak 36.
(1) Članak 53. mijenja se i glasi: »Komunalno opremanje građevina i način priključenja na pojedini sustav komunalne infrastrukture vrši se sukladno poglavlju 5. ovih odredbi.«

Članak 37.

Članak 37.
(1) Iza članka 53. u podnaslovu pod točkom 2.3. tekst »građevinskog područja« zamjenjuje se tekstom »građevinskih područja naselja«.
Članak 38.
(1) Članak 54. mijenja se i glasi: »Za sve površine koje se uređuju i sve građevine koje se grade izvan građevinskih područja naselja, bilo da su locirane na ovim planom određenim izdvojenim područjima za obavljanje specifičnih djelatnosti ili na zemljišnim česticama koje se u svrhu gradnje izdvajaju iz poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturu, uvjeti zaštite prirodne i kulturne baštine, mjere zaštite okoliša i postupanje s otpadom jednaki su kao i za ostale površine na području Grada i određuju se prema odgovarajućim odredbama iz ovog plana. Izvan građevinskih područja naselja graditi se može samo unutar granica izdvojenih (građevinskih) područja obavljanja gospodarskih djelatnosti, te površina infrastrukture i komunalnih servisa sukladno poglavljima 3. 5. i 7. ovih odredbi ili unutar granica izdvojenih (građevinskih) područja obavljanja društvenih djelatnosti sukladno poglavlju 4. ovih odredbi. Izuzetno od stavka 2. ovog članka, na dijelu površina obradivog tla isključivo osnovne namjene / oznake P1 i P2/ moguća je: - gradnja građevina u funkciji poljoprivrede, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1. ovih odredbi, - uređenje rekreacijskih prostora bez značajnog utjecaja na okolinu, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.2. ovih odredbi, - izvedba istražnih i eksploatacijskih bušotina unutar utvrđenog eksploatacijskih polja plina, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.3. ovih odredbi, - izgradnja infrastrukturnih građevina, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.4. ovih odredbi, - rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih izvan građevinskih područja, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.5. ovih odredbi.

Članak 38.

Kao prostorno - razvojna mjera s ciljem unapređenja poljoprivredne proizvodnje preporuča se provedba komasacije s ciljem okrupnjavanja obradivog tla.«
Članak 39.
(1) Članak 55. mijenja se i glasi: »Farmom se smatra gospodarski kompleks, koji se gradi u funkciji poljoprivredne proizvodnje, lociran izvan naselja na poljoprivrednom tlu, a koji može sadržavati i stambene sadržaje u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, te kompatibilne trgovačke i ugostiteljske djelatnosti. Farma se na području Grada Čakovca može graditi na površinama obradivog tla /oznake P1 i P2/, uz uvjet na nije manje od 200,0 m udaljena od južne granice građevinskog područja grada (naselja Čakovec) i da nije locirana između naselja Čakovec i Šenkovec, pri čemu se farma za djelatnost uzgoja životinja, Stranica 346 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 9 dodatno može locirati samo na površinama, koje su u kartografskom prikazu br 1. »Korištenje i namjena površina«, označene kao pogodne za gradnju farmi za uzgoj životinja. Građevna čestica za gradnju farme biljne proizvodnje, minimalne je površine 1.000,0 m2 ha i izdvaja se iz područja poljoprivrednog tla, čija površina ne može biti manja od 5,000,0 m2, te uz uvjet da ukupni zemljišni posjed gospodarstva (na više lokacija) na području Grada Čakovca treba, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje, minimalno iznositi: - ratarstvo .......................................... 25,0 ha, - vinogradarstvo i podrumarstvo ........... 3,5 ha, - uzgoj povrća ...................................... 3,0 ha, - uzgoj voća ......................................... 1,7 ha, - uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja ...... 0,3 ha.

Članak 39.

Građevna čestica za gradnju farme na kojoj se vrši uzgoj životinja, minimalne je površine 2.000,0 m2«
Članak 40.
(1) Članak 56. mijenja se i glasi: »Na građevnoj čestici farme mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, - uzgoj životinja, - pčelarstvo, - druge vrste primarne poljoprivredne proizvodnje, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda (silosi, spremišta, manje hladnjače), - primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda, proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare, manje mljekare i slično, osim klanja životinja i prerade mesa i drugih životinjskih produkata. Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m2 i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog u kompleksa. Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 40% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od bruto 5.000,0 m2 površine. Ako se farme organiziraju kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti poljoprivrede, stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva i djelatnost seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, određeno prema posebnom propisu, te djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu.

Članak 40.

Građevine, odnosno prostori za stanovanje i seoski turizam, te trgovinu, mogu imati ukupnu bruto tlocrtnu površinu do 600,0 m2, a površina otvorenih rekreativnih sportskih igrališta može zauzeti još dodatnih 400,0 m2. Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20,0 m. Uzgoj životinja na farmi biljne poljoprivredne proizvodnje dozvoljen je do kapaciteta životinja koje se po posebnim propisima mogu smjestiti na ukupnih 90,0 m2 neto površine građevina za takvu namjenu, a koji uzgoj se ne smatra komercijalnim. Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku. Na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3,0 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti najmanje 20,0 m, od građevina za držanje životinja najmanje 10,0 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Članak 57. mijenja se i glasi: »Uvjeti uređenja čestice farme i gradnje građevina na farmi su slijedeći: - regulacijski pravac od osi pristupne javne površine treba biti udaljen najmanje 5,0 m, - građevine od regulacijskog pravca trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, treba biti minimalno jednaka ½ visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 4,80 m, osim izuzetno, ukoliko je to nužno radi tehnologije proizvodnje ili gradnje visina vijenca građevina može biti do 7,00 m, - nagib krovnih ploha građevina može se kretati do 45°; Broj 9 Stranica 347 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« - pokrov građevina može biti od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit, lim ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji; - silos može biti visine do 15,0 m, a treba biti izrađen od nehrđajućeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika ili ga se može obložiti drvetom, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu se zelena površina za jedno stablo dimenzionira sa najmanje 8,0 m2.

Članak 41.

Svi zahvati unutar farme trebaju se izvesti na način da se osiguraju prometni i infrastrukturni servisi, te mjere zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada, sukladno poglavljima 5. , 7. i 8. ovih odredbi. Za područja unutar III. zone zaštite vodocrpilišta Nedelišće, zahvate u prostoru potrebno je uskladiti s posebnim propisima o zaštiti izvorišta vodocrpilišta. Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš provodi se temeljem posebnog propisa. kapacitet staje ili peradarnika od
Članak 42.
(1) Ispred članka 58. u podnaslovu se tekst »tovilišta« zamjenjuje tekstom »staje i peradarnici«.

Članak 43.

Članak 43.
(1) U članku 58. stavak 1. mijenja se i glasi: »Građevina namijenjena za uzgoj životinja (za mliječnu proizvodnju ili proizvodnju mesa, odnosno drugih životinjskih produkata) može se izvan građevinskih područja naselja graditi: - građevina kapaciteta iznad 30 uvjetnih grla - u sklopu farme za uzgoj životinja, na površinama obradivog tla /oznake P1 i P2/, koje su u kartografskom prikazu br 1. »Korištenje i namjena površina« označene kao pogodne za gradnju farmi za uzgoj životinja, - građevina maksimalnog kapaciteta do 30 uvjetnih grla - na podvrtnici stambene čestice poljoprivrednog gospodarstva svih naselja osim grada Čakovca, odnosno na površini obradivog tla / oznake P1 i P2/ izvan građevinskog područja naselja koja se neposredno nastavlja na površinu stambene čestice locirane unutar građevinskog područja naselja.«
(2) U članku 58. u stavku 2. tekst »Površina« zamjenjuje se tekstom »Ukoliko se građevina za držanje životinja (staja ili peradarnik) locira izvan građevinskog područja naselja, površina«
(3) U članku 58. u stavku 3. mijenja se tabela tako da glasi: udaljenost (u metrima) građevinskog pogoveda svinje perad komada komada komada za perad 8.500 - 30 - 350 100 - 750 70 12.500 12.500 - 350 - 1.000 750 - 2.000 100 25.000 preko preko 1.000 preko 2.000 200 25.000
(4) U članku 58. u stavku 4. se tekst »tovilišta« zamjenjuje tekstom »staje, odnosno peradarnika«, a tekst »tovilište propisno udaljeno« zamjenjuje tekstom »staja, odnosno peradarnik propisno udaljen«.

Članak 43.

(5) U članku 58. stavku 6., iza teksta »čiji je kapacitet manji od navedenog u stavku 3. ovog članka,« dodaje se tekst »odnosno manji od 30 uvjetnih grla za druge vrste životinja,«.
(6) U članku 58. iza stavka 6. dodaje se nov stavak 7. koji glasi: dručja od državne od županij- od lokalne za ostale ceste ske ceste ceste životinje 100 100 75 50 200 100 75 50 300 200 100 75 »Uvjeti iz stavka 6. ovog članka jednako se primjenjuju za građevine koje se lociraju za u komercijalnoj funkciji izvan građevinskih područja naselja ili kao prateća funkcija stambene čestice unutar stambenih zona svih naselja na području Grada Čakovca, osim u gradu (naselju) Čakovec, gdje se takve građevine ne mogu locirati.«
(7) Dosadašnji stavak 7. članka 58. postaje stavak 8. Stranica 348 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 9

Članak 44.

Članak 44.
(1) Članak 59. mijenja se i glasi: »Veličina (kapacitet) pojedine građevine za uzgoj životinja (unutar naselja, u samostalnoj građevini za uzgoj izvan naselja ili unutar farme za uzgoj životinja) određuje se na temelju broja životinja izvedenog iz broja uvjetnih grla i posebnih propisa koji normiraju potrebnu površinu za uzgoj pojedine jedinke, ovisno o vrsti životinje, sukladno Pravilniku o uvjetima kojima moraju zadovoljiti farme i o uvjetima za zaštitu životinja na farmama (»Narodne novine« broj 136/05), te drugim važećim propisima. Sukladno posebnom propisu, uvjetnim grlom smatra životinja težine 500,0 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste životinja svode se na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata: VRSTE STOKE KOEFICIJENT krava, steona junica 1,00 bik 1,50 vol 1,20 junad 1-2 godine 0,70 junad 6-12 mjeseci 0,50 telad 0,25 krmača + prasad 0,30 tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 prasad do 2 mjeseca 0,02 teški konji 1,20 srednje teški konji 1,00 laki konji 0,80 ždrebad 0,75 ovce i ovnovi 0,10 janjad 0,05 koze 0,05 perad prosj. težine do 5,0 kg/ 0,01 kom. perad prosj. težine od 5,1 do 20 0,05 kg/kom male ptice do 0,5 kg/kom 0,005 velike ptice (nojevi i sl.) 0,25 kunići 0,01 činčile i sl. male životinje 0,005 Za životinje koje nisu sadržane u tabeli iz prethodnog stavka ovoga članka, koeficijent se određuje kao kvocijent prosječne težine odrasle jedinke izražene kilogramima i broja 500. Dozvoljeni kapacitet farme, odnosno građevine ili kompleksa građevina za uzgoj životinja utvrđuje se ovisno o lokaciji i s obzirom na uvjete iz prethodnog članka.

Članak 44.

Ukoliko posebnim propisima iz područja veterinarskih djelatnosti i zaštite okoliša nije normirano drugačije, u postupku utvrđivanja uvjeta za držanje životinja se preporuča posjedovanje ili dugoročni zakup poljoprivrednih površina na području Međimurja u funkciji proizvodnje hrane i/ili prihvata gnoja i gnojnice u omjeru: - za krupnu stoku (goveda, konje i sl.) najmanje 1,0 ha po 1 životinji, - za sitnu stoku (ovce, koze i sl.), najmanje 0,5 ha/1 životinji, - za svinje najmanje 100,0 m2 /1 životinji, - za male životinje najmanje 5,0 m2/1 životinji. U postupku utvrđivanja uvjeta za držanje životinja potrebno je ishoditi i posebne veterinarske uvjete, a kojima se određuju specifična ograničenja na broj životinja ovisno o vrsti, mogućnost držanja različitih vrsta životinja na istom prostoru ili potrebne udaljenosti građevina za držanje životinja od stambenih zona. Ostali uvjeti gradnje građevina za uzgoj životinja jednaki su kao za ostale građevine na farmama, prema članku 57. ovih odredbi, uz uvjet da: - visina (vijenca) građevina koje nisu locirane unutar farme, već se grade kao samostalne građevine, ne može biti viša od 4,80 m, - se za građevine koje se lociraju na podvrtnici, kolni prilaz i priključci na komunalnu infrastrukturu mogu se osigurati spojem na stambenu česticu unutar naselja.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Članak 60. mijenja se i glasi: »Spremišta voća i klijeti mogu se graditi na obradivom tlu /oznake P1 i P2/ samo na čestici minimalne površine 1.000,0 m2, koja se izdvaja se iz područja poljoprivrednog tla u namjeni trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, čija površina ne može biti manja od 5,000,0 m2.«
Članak 46.
(1) Članak 61. mijenja se i glasi: »Udaljenost građevina od regulacijskog pravca treba biti najmanje 3,0 m, a od osi pristupne javne površine čestici najmanje 10,0 m.«
Članak 47.
(1) Članak 62. mijenja se i glasi: »Na površinama oznake P1 i P2 mogu se postavljati transportabilni pčelinjaci, bez ograničenja. Fiksne pčelinjake moguće je graditi samo u sklopu farme, kao gospodarskog kompleksa.« Broj 9 Stranica 349 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«

Članak 48.

Članak 48.
(1) Članak 63. mijenja se i glasi: »Pilane se na poljoprivrednom tlu Grada Čakovca ne mogu graditi.«
Članak 49.
(1) U članku 64. se tekst »članaka 62. i 63.« zamjenjuje tekstom »članka 60.«, a tekst »komunalnu infrastrukturu« zamjenjuje tekstom »javnu prometnu površinu i odgovarajuće riješeno zbrinjavanje otpadnih voda«.
Članak 50.
(1) Članak 66. mijenja se i glasi: »Izgradnja građevina športa i rekreacije na površinama Grada Čakovca nije dozvoljena izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih područja športsko - rekreacijske namjene, za koje površine su uvjeti gradnje određeni poglavljem 4. odredbi za provođenje. Unutar kultiviranih predjela, odnosno na površinama poljoprivrednog tla bilo koje kategorije, mogu se uređivati prostori rekreacijskih aktivnosti, te privremenih športskih ili kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke i trim staze, uređivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i slično. Kod uređivanja staza, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobičajeno koriste u obavljanju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. U šumama se mogu obavljati isključivo rekreacijske aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, na način da se šumske površine koriste uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava, ukoliko je to u skladu s šumskom gospodarskom osnovom, odnosno mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke - odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu.

Članak 50.

Na vodenim površinama jezera saniranih šljunčara mogu se organizirati rekreacijske aktivnosti koje bukom i drugim utjecajima neće bitno utjecati na okoliš, odnosno uređivati jezera za rekreacijski ribolov, što uključuje i uzgoj ribe za navedenu namjenu, te uređenje okolnog prostora za športska rekreacijska natjecanja prirodnim materijalima iz neposrednog okoliša. Uz pojedine rekreacijske ribnjake na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« utvrđena su izdvojena područja rekreacijske namjene, koja se uređuju sukladno poglavlju 4. odredbi za provođenje. Na vodenim površinama akumulacijskog jezera HE Čakovec, mogu se dodatno uređivati dijelovi obale na način da omoguće korištenje jezera za sportove na vodi, poput veslanja, jedrenja i slično, uz uvjet da ne utječu na stabilnost nasipa, te da se građevine koje se u tu svrhu grade lociraju koncentrirano na manjem broju lokacija.«

Članak 51.

Članak 51.
(1) Članak 67. mijenja se i glasi: »Djelatnost istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina i drugih geopotencijala djelatnost je od interesa za Republiku Hrvatsku, te su osnovni uvjeti obavljanja djelatnosti i definirani u poglavlju 2.1. odredbi za provođenje, kao zahvati u prostoru od značaja za Republiku Hrvatsku, a njihovo obavljanje je precizno određeno posebnim propisima. Uvjeti eksploatacije ugljikovodika, vode, šljunka i pijeska, te u navedenu svrhu korištenja prostora i izgradnje građevina, u okviru ovim Prostornim planom označenih površina i uvjeta danim člancima 67a do 67c, određeni su posebnim propisima kojima se definiraju radnje - istraživanja, koncesioniranja, eksploatacije i sanacije. Postupak procjene utjecaja na okoliš za svaku navedenu djelatnost i pojedinačnu lokaciju, određena je posebnim propisom - Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine«, broj 59/00, 136/04 i 85/06), a navedeni postupak, sukladno posebnom propisu, treba obuhvatiti i ocjenu prihvatljivosti zahvata na prirodu. Uvjete sanacije pojedinog eksploatacijskog polja potrebno je utvrditi u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja eksploatacijskog polja.«

Članak 52.

Članak 52.
(1) Iza članka 67. dodaju se novi stavci 67a., 67b. i 67c., koji glase: »Članak 67a. Istraživanje mineralnih sirovina šljunka i pijeska može se vršiti isključivo unutar granica istražnih prostora za navedenu namjenu, prema kartografskim prikazima ovog plana. Eksploatacija utvrđenih sirovina šljunka i pijeska može se vršiti isključivo unutar eksploatacijskog polja, utvrđenog sukladno uvjetima danim u stavcima 3., 4. i 5. ovog članka. Granice izdvojenih područja namijenjenih eksploataciji šljunka i pijeska - »Ivanovec - Preloge« i »Galovo - Totovec«, precizno su određene u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjene površina« (na topografskoj podlozi) i na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja Ivanovec, odnosno Totovec (na katastarskoj podlozi). Izdvojeno područje eksploatacije »Galovo - Totovec« identično je granicama utvrđenog eksploatacijskog polja, a izdvojeno područje eksploatacije »Ivanovec - Preloge« korigirano je izdvajanjem iz utvrđenog polja - koridora lokalne ceste Ivanovec - Vularija (L 20028) i rekreacijskog prostora sa športskim sadržajem ribičkog kluba Preloge, koji je izveden sjeverno od navedene prometnice. Stranica 350 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 9 Granice djelomično saniranog eksploatacijskog polja »Kuršanski lug - Poleve«, koje je ovim planom planirano za reaktivaciju u svrhu daljnje eksploatacije šljunka i pijeska dubinskim iskopom unutar utvrđenih granica eksploatacijskog polja, odnosno bez dozvoljenog širenja područja eksploatacije, precizno su određene u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjene površina« (na topografskoj podlozi) i na kartografskom prikazu građevinskog područja naselja Kuršanec (na katastarskoj podlozi).

Ostali akti u ovom izdanju (37)