GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 20

SGMŽOpćina Selnica · 31. kolovoza 2026. · KLASA 334-05/26-01/1 · URBROJ 2109-15-03-26-1

Odluka o usvajanju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 248

Članak 4.

5.6.3. Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m2 javnih površina koje se održavaju Pokazatelj broja djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na ukupnu površinu javnih prostora koristi se za procjenu kapaciteta komunalnih službi u destinaciji. Njime se analizira odnos između raspoloživih ljudskih resursa zaduženih za održavanje javnih površina i ukupne površine prostora koji je potrebno redovito održavati. Javne površine u ovom kontekstu obuhvaćaju različite vrste prostora koji su dostupni stanovnicima i posjetiteljima, uključujući: • parkove i zelene površine • šetnice i trgove • ulice i javne prometne površine 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 249 • rekreacijske površine i druge javne prostore Održavanje javnih površina uključuje aktivnosti poput čišćenja, košnje i održavanja zelenih površina, održavanja komunalne opreme, uklanjanja otpada i drugih komunalnih poslova koji osiguravaju urednost i funkcionalnost prostora. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: gdje je: • ukupna površina javnih prostora – površina svih javnih površina koje se redovito održavaju • broj djelatnika – broj zaposlenika koji sudjeluju u održavanju javnih površina • Dobivena vrijednost pokazuje koliku površinu javnog prostora u prosjeku održava jedan djelatnik. Tablica 55. Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m2 javnih površina koje se održavaju destinacije Sv. Marin na Muri 7.3. Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m2 javnih površina koje se održavaju PODATAK Površina javnih površina u m² Broj radnika zaduženih za održavanje javnih površina REZULTAT Rezultati pokazatelja pokazuju da jedan djelatnik na održavanju javnih površina u prosjeku pokriva približno 16,87 milijuna m² javnih površina. Vrijednost pokazatelja ostaje stabilna tijekom cijelog promatranog razdoblja, što ukazuje na relativno konstantan odnos između broja djelatnika i površine javnog prostora koji se održava.

Članak 4.

Ovakav rezultat upućuje na činjenicu da je površina javnog prostora koju pokriva jedan djelatnik vrlo velika, što može predstavljati izazov u organizaciji i kvaliteti održavanja, osobito u razdobljima povećanog turističkog prometa. Povećanje broja posjetitelja u destinaciji često dovodi do intenzivnijeg korištenja javnih površina, što posljedično povećava potrebu za njihovim čišćenjem i održavanjem. Stabilnost vrijednosti pokazatelja tijekom promatranog razdoblja sugerira da kapacitet komunalnih službi nije značajno povećavan unatoč rastu turističkog prometa i povećanom korištenju javnih prostora. To može značiti da postojeći sustav održavanja trenutno funkcionira uz relativno visoko opterećenje raspoloživih ljudskih resursa. S obzirom na važnost urednih i kvalitetno održavanih javnih prostora za ukupni doživljaj destinacije, ovaj pokazatelj naglašava važnost kontinuiranog praćenja kapaciteta komunalnih službi. U slučaju daljnjeg rasta turističkog prometa ili povećanja površina javnih prostora, može se pojaviti potreba za dodatnim ulaganjima u komunalne službe kako bi se osigurala odgovarajuća razina održavanja. Ukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na to da postojeći sustav održavanja javnih površina funkcionira uz relativno visoko opterećenje, ali trenutačno uspijeva održavati potrebnu razinu uređenosti prostora. U kontekstu upravljanja destinacijom, važno je osigurati da kapaciteti komunalnih 2020 2021 2022 2023 2024 25310000 25310000 25310000 25310000 25310000 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 16873333,33 16873333,33 16873333,33 16873333,33 16873333,33 službi prate razvoj turističkog prometa i rast korištenja javnih prostora.

Članak 4.

5.6.4. kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz otpada Pokazatelj kapaciteta za odvoz otpada koristi se za procjenu sposobnosti sustava gospodarenja otpadom da odgovori na potrebe destinacije, osobito u razdobljima povećanog turističkog prometa. Turističke aktivnosti često dovode do povećanja količine komunalnog otpada zbog većeg broja korisnika prostora, intenzivnijeg korištenja ugostiteljskih objekata, smještajnih kapaciteta i javnih površina. U okviru ovog pokazatelja analizira se odnos između procijenjene količine otpada koja nastaje na području destinacije i kapaciteta komunalnih službi za njegovo prikupljanje i odvoz. Time se dobiva uvid u to može li postojeći sustav gospodarenja otpadom učinkovito odgovoriti na povećane potrebe tijekom turističke sezone. Pokazatelj se izračunava na temelju procjene ukupne količine otpada koju generiraju stanovnici i turisti, uzimajući u obzir prosječnu količinu otpada po osobi, te raspoložive kapacitete komunalnog sustava za njegovo prikupljanje i odvoz. Pojednostavljeno, pokazatelj se može izraziti kao odnos između: gdje se procijenjena količina otpada temelji na ukupnom broju korisnika prostora (stanovnici + turisti) i prosječnoj količini otpada po osobi. Dobivena vrijednost pokazuje koliko je sustav gospodarenja otpadom sposoban odgovoriti na potrebe destinacije u promatranom razdoblju. Tablica 57. Kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz otpada destinacije Sv. Marin na Muri 7.4. Kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz otpada PODATAK Procjena količine otpada koji se može dnevno prikupiti u destinaciji/zoni.

Članak 4.

REZULTAT Rezultati pokazatelja pokazuju postupno povećanje procijenjenog kapaciteta sustava za prikupljanje i odvoz otpada tijekom promatranog razdoblja. Vrijednost pokazatelja povećala se s 4,03 u 2020. godini na 5,78 u 2024. godini, što ukazuje na rast operativnih kapaciteta sustava gospodarenja otpadom. 2020 2021 2022 2023 2024 4,03 4,58 5,19 5,61 5,78 4,03 4,58 5,19 5,61 5,78 Ovaj trend sugerira da je sustav prikupljanja otpada postupno prilagođavan povećanim potrebama destinacije, koje su povezane s rastom turističkog prometa i intenzivnijim korištenjem prostora. Povećanje kapaciteta može biti rezultat unapređenja organizacije odvoza otpada, povećanja broja spremnika ili poboljšanja logistike komunalnih službi. Stranica 250 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026. Vrijednosti pokazatelja tijekom cijelog promatranog razdoblja ostaju na razini koja upućuje na dostatne kapacitete sustava za prikupljanje otpada, što znači da postojeća infrastruktura i organizacija komunalnih službi uspijevaju odgovoriti na potrebe destinacije. Takav rezultat predstavlja pozitivan pokazatelj u kontekstu upravljanja turističkim razvojem jer učinkovito gospodarenje otpadom ima važnu ulogu u očuvanju kvalitete okoliša, javnog prostora i ukupnog dojma destinacije. Istodobno, kontinuirani rast turističkog prometa može u budućnosti dovesti do povećanja količine otpada, zbog čega je važno nastaviti s razvojem i unapređenjem sustava gospodarenja otpadom. To uključuje optimizaciju sustava prikupljanja otpada, razvoj infrastrukture za recikliranje i podizanje svijesti o održivom upravljanju otpadom među stanovnicima i posjetiteljima.

Članak 4.

Sveukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da postojeći sustav gospodarenja otpadom trenutno raspolaže dovoljnim kapacitetima za upravljanje količinama otpada u destinaciji, uključujući i razdoblja povećanog turističkog prometa. 5.6.5. Iritacija neprimjereno odloženim otpadom tijekom turističke sezone Pokazatelj iritacije neprimjereno odloženim otpadom koristi se za procjenu percepcije lokalnog stanovništva o problemu nepropisnog odlaganja otpada u javnom prostoru, osobito tijekom razdoblja povećanog turističkog prometa. Povećani broj posjetitelja u destinaciji može dovesti do povećanja količine otpada, što u slučaju nedostatnog ili nepravilnog upravljanja može rezultirati pojavom otpada na javnim površinama, u prirodnom okruženju ili u blizini turističkih atrakcija. Ovaj pokazatelj predstavlja važan element procjene okolišnog i društvenog prihvatnog kapaciteta destinacije, jer percepcija čistoće prostora značajno utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva, ali i na ukupni turistički doživljaj destinacije. Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju u kojoj mjeri nepropisno odložen otpad predstavlja problem u njihovom svakodnevnom okruženju. Procjena se provodi pomoću Likertove ljestvice od 1 do 7, gdje pojedine vrijednosti označavaju: • 1 – uopće ne predstavlja problem • 2 – vrlo mali problem • 3 – mali problem • 4 – umjeren problem • 5 – veći problem • 6 – značajan problem • 7 – vrlo velik problem Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji nepropisno odložen otpad ocjenjuju kao značajan ili vrlo velik problem, odnosno kao postotak odgovora u najvišim kategorijama ljestvice.

Članak 4.

Tablica 58. Iritacija neprimjereno odloženim otpadom tijekom turističke sezone destinacije Sv. Marin na Muri 7.5 Udio lokalnog stanovništva uznemirenog otpadom (1 = veliki problem) Odgovor Udio (%) 1* 20,59 2* 35,29 3* 38,24 4* 5,88 Konačan izračun (%) 20,59% Rezultati ankete pokazuju da 20,59% ispitanika smatra nepropisno odložen otpad značajnim problemom u destinaciji. Ovakav rezultat ukazuje na postojanje određenog stupnja nezadovoljstva među dijelom lokalnog stanovništva kada je riječ o čistoći javnog prostora. Iako većina ispitanika očito ne smatra ovaj problem izrazito ozbiljnim, relativno veći udio negativnih percepcija u usporedbi s nekim drugim pokazateljima (poput buke ili gužvi) sugerira da pitanje gospodarenja otpadom predstavlja jedan od vidljivijih izazova u svakodnevnom životu destinacije. Povećana količina otpada može biti povezana s intenzivnijim korištenjem javnih prostora tijekom turističke sezone, većim brojem posjetitelja te povećanom potrošnjom u ugostiteljskim i turističkim objektima. U takvim okolnostima čak i manji nedostaci u organizaciji sustava prikupljanja otpada mogu biti primjetniji lokalnom stanovništvu. Rezultati ovog pokazatelja treba promatrati i u kontekstu prethodnog pokazatelja (7.4), koji pokazuje da sustav prikupljanja otpada raspolaže relativno dobrim operativnim kapacitetima. To sugerira da percepcija problema ne mora nužno biti povezana s nedostatkom kapaciteta sustava, već može biti posljedica lokaliziranih problema, poput nepravilnog odlaganja otpada na pojedinim lokacijama ili u određenim razdobljima.

Članak 4.

Ukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da nepropisno odlaganje otpada predstavlja umjeren izazov u upravljanju destinacijom, ali ne i dominantan problem koji bi značajno narušavao kvalitetu života stanovnika ili turistički doživljaj prostora. U kontekstu upravljanja destinacijom preporučuje se kontinuirano unapređenje sustava gospodarenja otpadom, uključujući povećanje dostupnosti spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, edukaciju stanovništva i posjetitelja o pravilnom odlaganju otpada te redovito praćenje čistoće javnih površina. 5.7. prometna infrastruktura 5.7.1. procjena (ekspertna) kapaciteta prometne infrastrukture u odnosu na volumen prometa na odabranim pravcima/točkama u danima vršne turističke sezone Pokazatelj kapaciteta prometne infrastrukture koristi se za procjenu odnosa između prometnog opterećenja i maksimalnog kapaciteta prometnica na području destinacije. Ovim pokazateljem analizira se u kojoj mjeri postojeća prometna infrastruktura može podnijeti prometne tokove koji nastaju tijekom turističke sezone, osobito u razdoblju najveće koncentracije posjetitelja. U turističkim destinacijama prometno opterećenje često se značajno povećava tijekom vršnih razdoblja turističke aktivnosti zbog dolaska posjetitelja osobnim vozilima, povećanog lokalnog prometa te intenzivnijeg korištenja prometne infrastrukture. Analiza prometnog kapaciteta 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 251 omogućuje procjenu postoji li rizik od zagušenja prometnica ili smanjenja kvalitete prometne usluge.

Članak 4.

Pokazatelj se temelji na usporedbi prosječnog dnevnog prometa tijekom turističke sezone s procijenjenim maksimalnim prometnim kapacitetom prometnice ili prometnog sustava. Formula za izračun pokazatelja može se izraziti na sljedeći način: gdje je: • prosječni dnevni promet – prosječan broj vozila koji prolazi promatranom prometnicom tijekom vršnog razdoblja turističke sezone • maksimalni kapacitet prometnice – procijenjeni maksimalni broj vozila koji prometnica može prihvatiti bez značajnog smanjenja protočnosti Dobivena vrijednost pokazuje koliki se udio ukupnog prometnog kapaciteta koristi u promatranom razdoblju. Tablica 59. Procjena (ekspertna) kapaciteta prometne infrastrukture u odnosu na volumen prometa na odabranim pravcima/točkama u danima vršne turističke sezone destinacije Sv. Marin na Muri 8.1. Procjena (ekspertna) kapaciteta prometne infrastrukture u odnosu na volumen prometa u danima vršne turističke sezone PODATAK PLDP (prosječni ljetni dnevni promet) na odabranoj točki/pravcu PGDP (prosječni godišnji dnevni promet) na odabranoj točki/pravcu Indikativna procjena kapaciteta prometnice (okvirna propusna moć) Izbrojana vozila u vršnom satu (odabrani vršni sat u vrhu sezone) REZULTAT 1: Indeks rasta potražnje (PLDP) (%) REZULTAT 2: Iskorištenost kapaciteta prema PLDP (%) REZULTAT 3: Iskorištenost prema vršnom satu (%) – upisati satni kapacitet ako je dostupan Rezultati pokazatelja ukazuju na postupan rast prometnog opterećenja tijekom promatranog razdoblja, ali i dalje na relativno umjerenu razinu iskorištenosti prometne infrastrukture.

Članak 4.

Prosječni dnevni promet tijekom ljetnog razdoblja povećao se s 2500 vozila u 2020. godini na 4500 vozila u 2024. godini, što ukazuje na rast ukupnog prometa povezan s povećanim brojem posjetitelja i intenzivnijim korištenjem prometne mreže. Unatoč tom rastu, iskorištenost prometnog kapaciteta u 2024. godini iznosi 45% maksimalnog kapaciteta prometnice, što znači da prometna infrastruktura i dalje raspolaže značajnom rezervom kapaciteta. Drugim riječima, prometni sustav destinacije trenutno može prihvatiti znatno veći prometni volumen bez pojave ozbiljnijih zagušenja. Ovakav rezultat ukazuje na to da turistički promet zasad ne uzrokuje kritično opterećenje prometne infrastrukture, te da postojeći prometni kapaciteti mogu relativno učinkovito apsorbirati povećanje prometa tijekom turističke sezone. Istodobno, kontinuirani rast prometnog prometa sugerira da će u budućnosti biti potrebno pažljivo pratiti razvoj prometnih tokova kako bi se osigurala dugoročna funkcionalnost prometne mreže. U slučaju daljnjeg rasta turističkog prometa, moguće će biti potrebno razmotriti određene mjere upravljanja prometom, poput poboljšanja prometne signalizacije, razvoja alternativnih oblika prijevoza ili unapređenja prometne infrastrukture. Ukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da postojeća prometna infrastruktura trenutno raspolaže dovoljnim kapacitetima za prihvat turističkog prometa, a turističke aktivnosti ne uzrokuju značajne probleme u funkcioniranju prometnog sustava destinacije.

Članak 4.

5.7.2. procjena kapaciteta i iskorištenosti parkirališta u razdoblju vršne turističke sezone (8.2.) 2020 2021 2022 2023 2024 2500 3000 3500 4200 4500 1400 1800 2100 2520 2700 10000 10000 10000 10000 10000 20,00 16,67 20,00 7,14 25,00 30,00 35,00 42,00 45,00 Pokazatelj iskorištenosti parkirališta koristi se za procjenu stupnja opterećenja parkirališnih kapaciteta u destinaciji tijekom razdoblja povećanog turističkog prometa. Parkirališna infrastruktura predstavlja važan element prometnog sustava jer u mnogim turističkim destinacijama upravo parkiranje postaje jedan od ključnih ograničavajućih čimbenika u razdobljima vršne turističke sezone. Povećanje broja posjetitelja često dovodi do povećanog broja osobnih vozila u destinaciji, osobito u područjima koja nisu u potpunosti prilagođena alternativnim oblicima prijevoza. U takvim situacijama može doći do povećane popunjenosti parkirališnih kapaciteta, što može uzrokovati prometne zastoje, nepropisno parkiranje ili smanjenu dostupnost parkirnih mjesta za lokalno stanovništvo. Pokazatelj se temelji na usporedbi prosječnog broja zauzetih parkirališnih mjesta tijekom vršnog razdoblja turističke sezone s ukupnim brojem raspoloživih parkirališnih mjesta na promatranom području. Formula za izračun pokazatelja može se izraziti na sljedeći način: gdje je: • broj zauzetih parkirališnih mjesta – prosječan broj zauzetih parkirnih mjesta tijekom vršnog razdoblja turističke sezone • ukupan broj parkirališnih mjesta – ukupni kapacitet parkirališne infrastrukture u promatranom području Dobivena vrijednost pokazuje koliki se udio parkirališnih kapaciteta koristi u razdoblju najvećeg prometnog opterećenja.

Članak 4.

Tablica 60. Procjena kapaciteta i iskorištenosti parkirališta u razdoblju vršne turističke sezone destinacije Sv. Marin na Muri Stranica 252 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026. 8.2. Procjena kapaciteta i iskorištenosti parkirališta u razdoblju vršne turističke sezone – detaljan izračun (14 mjerenja) SAŽETAK PO GODINI (jedno parkiralište) PMR – broj parkirališnih mjesta PZ – prosječna ispunjenost (%) Rezultati pokazatelja ukazuju na značajan porast iskorištenosti parkirališnih kapaciteta tijekom promatranog razdoblja, što je povezano s rastom turističkog prometa i povećanim brojem vozila u destinaciji. Prosječna popunjenost parkirališta povećala se s 61,22% u 2020. godini na 96,95% u 2024. godini, što znači da su parkirališni kapaciteti tijekom vršnog razdoblja turističke sezone gotovo u potpunosti iskorišteni. Ovakva razina popunjenosti upućuje na vrlo visoko opterećenje parkirališne infrastrukture. Vrijednost pokazatelja koja se približava 100% sugerira da parkirališni kapaciteti u pojedinim razdobljima mogu dosegnuti svoje maksimalne granice. U takvim situacijama postoji povećan rizik od pojave problema poput kruženja vozila u potrazi za slobodnim parkirnim mjestom, povećanog prometnog opterećenja u užem području destinacije ili nepropisnog parkiranja. Unatoč visokoj razini iskorištenosti, ovakav rezultat ne znači nužno da parkirališni sustav ne funkcionira, ali ukazuje na to da postojeći kapaciteti rade blizu svojih maksimalnih mogućnosti tijekom vršne turističke sezone. To može predstavljati jedan od potencijalnih izazova u daljnjem razvoju turizma u destinaciji.

Članak 4.

U kontekstu upravljanja destinacijom, rezultati ovog pokazatelja upućuju na potrebu za razmatranjem dodatnih mjera upravljanja prometom i parkiranjem. Takve mjere mogu uključivati optimizaciju postojećih parkirališnih kapaciteta, razvoj novih parkirališnih površina, poticanje korištenja alternativnih oblika prijevoza ili uvođenje sustava pametnog upravljanja parkiranjem. Ukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da parkirališna infrastruktura predstavlja jedan od osjetljivijih elemenata prometnog sustava destinacije, te da bi daljnji rast turističkog prometa mogao povećati pritisak na postojeće parkirališne kapacitete. 5.7.3. Iritacija gužvom u prometu tijekom turističke sezone Pokazatelj iritacije gužvom u prometu koristi se za procjenu percepcije lokalnog stanovništva o utjecaju prometnih gužvi na svakodnevni život u destinaciji. U turističkim destinacijama povećani broj posjetitelja često dovodi do intenzivnijeg korištenja prometne infrastrukture, što može rezultirati zagušenjem prometnica, produljenjem vremena putovanja i smanjenjem protočnosti prometa. Prometne gužve mogu predstavljati jedan od najvidljivijih negativnih učinaka turizma na svakodnevni život stanovnika, osobito tijekom vršnih razdoblja turističke sezone. Upravo zato ovaj pokazatelj predstavlja važan element procjene društvenog prihvatnog kapaciteta destinacije, jer pokazuje u kojoj mjeri promet povezan s turističkim aktivnostima utječe na kvalitetu života lokalne zajednice. Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju u kojoj mjeri prometne gužve predstavljaju problem u njihovom svakodnevnom životu.

Članak 4.

Procjena se provodi pomoću Likertove ljestvice od 1 do 7, gdje pojedine vrijednosti označavaju: 2020 2021 2022 2023 2024 490 510 547 557 557 61,22 70,59 76,78 90,48 96,95 • 1 – uopće ne predstavlja problem • 2 – vrlo mali problem • 3 – mali problem • 4 – umjeren problem • 5 – veći problem • 6 – značajan problem • 7 – vrlo velik problem Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji prometne gužve ocjenjuju kao značajan ili vrlo velik problem, odnosno kao postotak odgovora u najvišim kategorijama ljestvice. Tablica 61. Iritacija gužvom u prometu tijekom turističke sezone destinacije Sv. Marin na Muri 8.3 Udio lokalnog stanovništva uznemirenog gužvom u prometu (1 = veliki problem) Odgovor Udio (%) 1* 10,29 2* 33,82 3* 51,47 4* 4,41 Konačan izračun (%) 10,29% Rezultati ankete pokazuju da 10,29% ispitanika smatra prometne gužve značajnim problemom u destinaciji. Ovaj rezultat ukazuje na relativno nizak stupanj percepcije prometnih gužvi kao ozbiljnog problema među lokalnim stanovništvom. Većina ispitanika očito smatra da prometne gužve predstavljaju manji ili umjeren problem, što sugerira da prometni sustav destinacije zasad uspijeva relativno učinkovito apsorbirati povećani promet povezan s turističkim aktivnostima. Dobiveni rezultati također su u skladu s prethodnim pokazateljima prometne infrastrukture. Analiza kapaciteta prometne infrastrukture (8.1) pokazuje da prometnice i dalje raspolažu određenom rezervom kapaciteta, dok pokazatelj iskorištenosti parkirališta (8.2) ukazuje na veće opterećenje parkirališne infrastrukture nego same prometne mreže. To znači da se potencijalni prometni problemi u destinaciji češće pojavljuju u području parkiranja nego u protočnosti prometa na glavnim prometnicama.

Članak 4.

Relativno nizak udio negativnih percepcija upućuje na zaključak da prometne gužve trenutno ne predstavljaju dominantan problem u svakodnevnom životu lokalnog stanovništva, niti značajno narušavaju kvalitetu života u destinaciji. Ipak, s obzirom na kontinuirani rast turističkog prometa, važno je nastaviti pratiti ovaj pokazatelj kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u percepciji stanovnika. U slučaju daljnjeg povećanja prometnog opterećenja, može se razmotriti primjena mjera upravljanja prometom, poput poboljšanja prometne regulacije, razvoja alternativnih oblika mobilnosti ili poticanja korištenja javnog prijevoza. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da prometni sustav destinacije trenutno funkcionira bez izraženih problema povezanih s prometnim gužvama, a percepcija lokalnog stanovništva ostaje relativno pozitivna u odnosu na prometno opterećenje. 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 253 5.7.4. Zadovoljstvo prometom u mjestu Pokazatelj zadovoljstva prometom u mjestu koristi se za procjenu percepcije lokalnog stanovništva o funkcioniranju prometnog sustava u destinaciji. Prometni sustav obuhvaća različite elemente infrastrukture i organizacije prometa, uključujući protočnost prometnica, dostupnost parkirališta, sigurnost prometa, prometnu signalizaciju i opću organizaciju kretanja vozila i pješaka. Zadovoljstvo prometom predstavlja važan društveni pokazatelj jer prometna infrastruktura ima značajan utjecaj na svakodnevni život stanovnika, ali i na ukupni doživljaj destinacije za posjetitelje. U turističkim destinacijama povećani promet tijekom vršnih razdoblja može utjecati na percepciju kvalitete prometnog sustava, osobito u područjima s većom koncentracijom posjetitelja.

Članak 4.

Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju razinu zadovoljstva prometom u mjestu. Ponuđeni odgovori u anketi su: • 1 – vrlo nezadovoljan • 2 – nezadovoljan • 3 – djelomično nezadovoljan • 4 – neutralan stav • 5 – djelomično zadovoljan • 6 – zadovoljan • 7 – vrlo zadovoljan Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji su izrazili zadovoljstvo prometom, odnosno udio odgovora u kategorijama djelomično zadovoljan, zadovoljan i vrlo zadovoljan. Tablica 62. Zadovoljstvo prometom u mjestu destinacije Sv. Marin na Muri 8.4. PH6 Zadovoljstvo prometom u mjestu Odgovor Udio (%) 1 4 2 12 3 8 4 8 5 24 6 4 7 40 Konačan izračun (%) 44% Rezultati ankete pokazuju da je 44% ispitanika zadovoljno prometom u mjestu, što ukazuje na umjerenu razinu zadovoljstva prometnim sustavom među lokalnim stanovništvom. Dobiveni rezultat sugerira da prometni sustav destinacije funkcionira relativno stabilno, ali istodobno postoji određeni prostor za unapređenje njegove organizacije i kvalitete. Dio stanovnika očito prepoznaje određene izazove povezane s prometom, što može biti povezano s povećanim prometnim opterećenjem tijekom turističke sezone, ograničenim parkirališnim kapacitetima ili drugim elementima prometne infrastrukture. 9.1. Kretanje broja stanovnika u (posljednjem) desetogodišnjem razdoblju PODATAK 2011 2021 Broj stanovnika destinacije 2605 Rezultati ovog pokazatelja treba promatrati u kontekstu prethodnih pokazatelja prometne infrastrukture. Analiza kapaciteta prometne mreže (8.1) pokazuje da prometnice raspolažu određenom rezervom kapaciteta, dok pokazatelj iskorištenosti parkirališta (8.2) ukazuje na vrlo visoku popunjenost parkirališnih mjesta tijekom turističke sezone.

Članak 4.

Upravo parkiranje može predstavljati jedan od ključnih čimbenika koji utječe na percepciju kvalitete prometnog sustava među stanovnicima. Umjerena razina zadovoljstva prometom također može odražavati činjenicu da prometni sustav funkcionira bez većih zastoja ili kritičnih problema, ali istodobno ne pruža potpuno optimalno prometno iskustvo za sve korisnike. U kontekstu upravljanja destinacijom, dobiveni rezultati ukazuju na važnost kontinuiranog unapređenja prometne infrastrukture i organizacije prometa, osobito u razdobljima povećanog turističkog prometa. To može uključivati poboljšanje sustava upravljanja parkiranjem, razvoj alternativnih oblika mobilnosti te daljnje unapređenje prometne signalizacije i regulacije prometa. Sveukupno gledano, rezultati pokazuju da prometni sustav destinacije funkcionira na zadovoljavajućoj razini, ali istodobno postoji prostor za daljnje poboljšanje njegove učinkovitosti i prilagodbu rastu turističkog prometa. 5.8. Stanovništvo i kvaliteta života 5.8.1. kretanje broja stanovnika u (posljednjem) desetogodišnjem razdoblju Pokazatelj kretanja broja stanovnika u posljednjem desetogodišnjem razdoblju koristi se za analizu demografskih promjena na području destinacije. Demografska kretanja predstavljaju važan element procjene dugoročnog razvoja prostora jer promjene u broju stanovnika utječu na potrebe za stanovanjem, infrastrukturom, javnim uslugama i gospodarskim aktivnostima, uključujući turizam. Analiza ovog pokazatelja temelji se na usporedbi podataka o broju stanovnika iz posljednja dva popisa stanovništva te procjena stanovništva za najnovije razdoblje. Time se omogućuje uvid u trendove rasta ili smanjenja broja stanovnika na području destinacije.

Članak 4.

Pokazatelj se može izraziti kao postotna promjena broja stanovnika između dva promatrana razdoblja, prema sljedećoj formuli: Dobivena vrijednost pokazuje intenzitet demografskih promjena, odnosno povećava li se ili smanjuje broj stanovnika u destinaciji. Tablica 63. Kretanje broja stanovnika u (posljednjem) desetogodišnjem razdoblju destinacije Sv. Marin na Muri 2024 IZVOR (procjena) 2391 2365 Državni zavod za statistiku – Popis stanovništva, kućanstva i stanova; prirodno kretanje stanovništva; migracije stanovništva; procjena stanovništva na razini jedinice lokalne samouprave https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/stanovnistvo/ Stranica 254 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026. Rezultati analize pokazuju postupno smanjenje broja stanovnika u promatranom desetogodišnjem razdoblju. Broj stanovnika destinacije smanjio se s 2.625 stanovnika prema popisu iz 2011. godine na 2.371 stanovnika prema popisu iz 2021. godine. Takav trend odražava šire demografske procese koji su prisutni u mnogim dijelovima Hrvatske, uključujući negativne prirodne promjene, starenje stanovništva i migracije prema većim urbanim središtima ili inozemstvu. Smanjenje broja stanovnika može imati različite posljedice za razvoj destinacije. S jedne strane, manji broj stanovnika može smanjiti pritisak na infrastrukturu i javne usluge, dok s druge strane može utjecati na smanjenje raspoložive radne snage i gospodarskih aktivnosti. U kontekstu razvoja turizma, ovakav demografski trend može predstavljati i određenu priliku jer turističke aktivnosti mogu doprinijeti jačanju lokalnog gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta, čime se potencijalno može ublažiti negativni utjecaj demografskog pada.

Članak 4.

Sveukupno gledano, rezultati analize ukazuju na zaključak da destinacija bilježi umjeren pad broja stanovnika u posljednjem desetljeću, što naglašava važnost planiranja razvoja prostora i gospodarskih aktivnosti na način koji može pridonijeti zadržavanju stanovništva i dugoročnoj održivosti lokalne zajednice. 5.8.2. Iritacija gužvom i specifično gužvama na ulicama/ javnim površinama Pokazatelj iritacije gužvom na ulicama i javnim površinama koristi se za procjenu percepcije lokalnog stanovništva o utjecaju turističkog prometa na korištenje javnog prostora u destinaciji. U turističkim destinacijama povećani broj posjetitelja može dovesti do većeg intenziteta korištenja javnih površina, osobito u središnjim dijelovima naselja, na trgovima, šetnicama, ulicama i u blizini turističkih atrakcija. Ovaj pokazatelj predstavlja važan element procjene društvenog prihvatnog kapaciteta destinacije, jer percepcija gužvi može utjecati na kvalitetu svakodnevnog života lokalnog stanovništva i na njihov stav prema turističkom razvoju. Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije, pri čemu ispitanici ocjenjuju u kojoj mjeri gužve na javnim površinama predstavljaju problem. U anketi su ponuđeni sljedeći odgovori: • 1 – gužve predstavljaju veliki problem • 2 – gužve predstavljaju manji problem • 3 – gužve predstavljaju vrlo mali problem • 4 – gužve uopće ne predstavljaju problem Konačni rezultat pokazatelja izražava se kao udio ispitanika koji gužve ocjenjuju kao veliki problem, odnosno udio odgovora u kategoriji 1.

Članak 4.

Tablica 64. Iritacija gužvom i specifično gužvama na ulicama/javnim površinama destinacije Sv. Marin na Muri 9.2 Udio lokalnog stanovništva uznemirenog gužvama na javnim površinama (1 = veliki problem) Odgovor 1* 2* 3* 4* Konačan izračun (%) Rezultati ankete pokazuju da 5,88% ispitanika smatra gužve na javnim površinama velikim problemom u destinaciji. Ovakav rezultat ukazuje na relativno nizak stupanj nezadovoljstva lokalnog stanovništva povezan s gužvama u javnom prostoru. Najveći udio ispitanika, 63,24%, smatra da gužve predstavljaju vrlo mali problem, dok 27,94% ispitanika gužve percipira kao manji problem. Samo mali dio stanovništva smatra da gužve značajno utječu na svakodnevno korištenje javnog prostora. Ovakva raspodjela odgovora sugerira da turistički promet zasad ne uzrokuje značajnu prenapučenost javnih prostora, niti stvara izražen osjećaj nelagode ili ograničenja u korištenju prostora među lokalnim stanovništvom. Relativno nizak udio negativnih percepcija upućuje na zaključak da destinacija trenutno uspijeva održati dobru ravnotežu između turističkih aktivnosti i svakodnevnog života lokalne zajednice. Turistički promet očito nije dosegnuo razinu koja bi značajno utjecala na kvalitetu korištenja javnih površina. U kontekstu upravljanja destinacijom, ovaj rezultat predstavlja pozitivan pokazatelj jer sugerira da turistički razvoj zasad ne uzrokuje izražene probleme prenapučenosti javnog prostora. Ipak, s obzirom na mogućnost daljnjeg rasta turističkog prometa, preporučuje se nastaviti sustavno praćenje ovog pokazatelja kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u percepciji Udio (%)

Članak 4.

5,88 27,94 63,24 2,94 5,88% stanovnika. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da gužve na javnim površinama trenutno ne predstavljaju značajan ograničavajući čimbenik u prihvatnom kapacitetu destinacije. 5.8.3. Indeks priuštivosti stana (na razini destinacije) Pokazatelj indeksa priuštivosti stanovanja koristi se za procjenu odnosa između cijena nekretnina i financijskih mogućnosti stanovništva u destinaciji. Ovaj pokazatelj predstavlja važan element procjene društvenog prihvatnog kapaciteta turizma jer rast turističke aktivnosti može utjecati na povećanje potražnje za nekretninama, što posljedično može dovesti do rasta cijena stanova i smanjenja njihove dostupnosti za lokalno stanovništvo. Indeks priuštivosti stanovanja najčešće se definira kao omjer prosječne cijene stana i prosječnog godišnjeg dohotka kućanstva. Time se procjenjuje koliko je godina prosječnog dohotka potrebno za kupnju stana određene površine. Pokazatelj se može izraziti sljedećom formulom: Dobivena vrijednost pokazuje koliko je stanovanje 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 255 dostupno stanovništvu. Niže vrijednosti indeksa ukazuju na veću dostupnost stanovanja, dok više vrijednosti upućuju na smanjenu priuštivost i potencijalne probleme na tržištu nekretnina. Podaci za izračun ovog pokazatelja preuzimaju se iz službenih analiza tržišta nekretnina, poput izvješća “Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske” Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u suradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu.

Članak 4.

Tablica 65. Indeks priuštivosti stana destinacije Sv. Marin na Muri 9.3. Indeks priuštivosti stana (na razini destinacije) PODATAK Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2023, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomski institut Zagreb, https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/stambeno/Pregle d-trzista-nekretnina-2023.pdf REZULTAT Rezultati pokazatelja ukazuju na postupno smanjenje priuštivosti stanovanja tijekom promatranog razdoblja. Vrijednost indeksa povećala se s 7,70 u 2020. i 2021. godini na 8,20 u 2024. godini. Rast vrijednosti indeksa znači da je za kupnju stana potrebno sve više godišnjih dohodaka kućanstva, što upućuje na postupno pogoršanje dostupnosti stanovanja. Ovakav trend odražava šire promjene na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj, gdje posljednjih godina dolazi do rasta cijena stambenih nekretnina. U kontekstu turističkog razvoja, rast indeksa priuštivosti stanovanja može biti djelomično povezan s povećanom potražnjom za nekretninama u destinacijama koje razvijaju turističku ponudu. Nekretnine u takvim područjima često postaju zanimljive za investicije, kupnju kuća za odmor ili turistički najam, što može dodatno utjecati na rast cijena. Unatoč uočenom rastu vrijednosti indeksa, promjena u promatranom razdoblju relativno je umjerena. Povećanje s 7,70 na 8,20 ukazuje na postupan, ali ne nagao rast cijena nekretnina u odnosu na dohotke stanovništva. Takav trend zasad ne upućuje na izrazite poremećaje na tržištu stanovanja, ali ukazuje na potrebu za kontinuiranim praćenjem dostupnosti stanovanja u destinaciji.

Članak 4.

U kontekstu upravljanja turističkim razvojem, ovaj pokazatelj predstavlja važan instrument za praćenje mogućih dugoročnih utjecaja turizma na tržište nekretnina. Sustavno praćenje indeksa priuštivosti stanovanja omogućuje pravodobno prepoznavanje trendova koji bi mogli utjecati na dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo i na društvenu održivost turističkog razvoja. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da dostupnost stanovanja u destinaciji pokazuje trend postupnog smanjenja, ali trenutačno ne ukazuje na izražene poremećaje koji bi bili izravno povezani s razvojem turizma. 2020 2021 2022 2023 2024 7,7 7,7 7,9 8,1 8,2 7,70 7,70 7,90 8,10 8,20 5.9. Zaposlenost, gospodarstvo i važnost turizma 5.9.1. Raspoloživost dodatne radne snage (stopa nezaposlenosti; broj izdanih radnih dozvola po mjesecima) Pokazatelj raspoloživosti dodatne radne snage koristi se za procjenu kapaciteta lokalnog tržišta rada da odgovori na potrebe turističkog sektora. Turizam je radno intenzivna djelatnost koja u razdobljima povećanog turističkog prometa zahtijeva dodatnu radnu snagu u različitim sektorima, osobito u ugostiteljstvu, smještajnim objektima, trgovini, prijevozu i drugim uslužnim djelatnostima. Ovaj pokazatelj analizira potencijal dostupne radne snage u destinaciji, uzimajući u obzir dva ključna elementa: stopu nezaposlenosti, odnosno broj nezaposlenih osoba koje bi potencijalno mogle biti uključene u turističke aktivnosti broj izdanih radnih dozvola za strane radnike, koji ukazuje na potrebu za dodatnom radnom snagom izvan lokalnog tržišta rada Podaci za ovaj pokazatelj temelje se na službenim evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i nadležnih tijela za izdavanje dozvola za boravak i rad stranih državljana.

Članak 4.

Analiza kretanja broja nezaposlenih osoba i broja izdanih radnih dozvola omogućuje procjenu postoji li dovoljno raspoložive radne snage za potrebe turističkog sektora ili se taj nedostatak nadoknađuje zapošljavanjem stranih radnika. Tablica 66. Raspoloživost dodatne radne snage destinacije Sv. Marin na Muri 10.1. Raspoloživost dodatne radne snage (stopa nezaposlenosti; broj izdanih radnih dozvola po mjesecima) PODATAK Broj nezaposlenih Rezultati pokazatelja ukazuju na postupno smanjenje raspoloživosti lokalne radne snage tijekom promatranog razdoblja. Broj nezaposlenih osoba u destinaciji kreće se u relativno niskom rasponu od približno 35 do 55 osoba, što upućuje na relativno ograničen potencijal dodatne radne snage na lokalnom tržištu rada. 2020 2021 2022 2023 2024 60-80 55-75 46-65 40-60 35-55 Istodobno, podaci o izdanim radnim dozvolama za strane radnike pokazuju da se dio potreba za radnom snagom u turističkom sektoru nadoknađuje zapošljavanjem radnika iz drugih zemalja. Takav trend sve je izraženiji u turističkim destinacijama s razvijenim sektorom usluga, gdje rast turističkog prometa stvara Stranica 256 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2026. dodatnu potražnju za radnom snagom koju lokalno tržište rada ne može u potpunosti zadovoljiti. Relativno nizak broj nezaposlenih osoba može se promatrati kao pozitivan pokazatelj gospodarske aktivnosti i stabilnosti tržišta rada, ali istodobno može predstavljati izazov za sektore koji ovise o sezonskom zapošljavanju, poput turizma i ugostiteljstva.

Članak 4.

U kontekstu upravljanja turističkim razvojem, dobiveni rezultati upućuju na zaključak da daljnji rast turističkog prometa može povećati potrebu za dodatnom radnom snagom, osobito tijekom vršnih razdoblja turističke sezone. U takvim okolnostima sve važniju ulogu mogu imati radnici iz drugih regija ili strani radnici koji privremeno dolaze raditi u turističkom sektoru. Sveukupno gledano, pokazatelj sugerira da lokalno tržište rada trenutno raspolaže ograničenim rezervama radne snage, zbog čega daljnji razvoj turizma može zahtijevati dodatne mjere u području upravljanja ljudskim resursima, uključujući obrazovanje i osposobljavanje radne snage, privlačenje radnika iz drugih područja te unapređenje uvjeta rada u turističkom sektoru. 5.10. procjena dostignute razine prihvatnog kapaciteta analiza scenarija Procjena dostignute razine prihvatnog kapaciteta destinacije Sveti Martin na Muri temelji se na sveobuhvatnoj analizi prostornih, infrastrukturnih, društvenih i ekonomskih pokazatelja definiranih u Planu upravljanja destinacijom. U tom kontekstu, prihvatni kapacitet ne promatra se isključivo kao numerička granica broja posjetitelja, već kao dinamičan odnos između intenziteta turističkih aktivnosti i sposobnosti prostora da očuva svoju funkcionalnost, identitet i kvalitetu života lokalne zajednice. Analiza pokazuje da se destinacija trenutno nalazi u fazi stabilnog i kontroliranog turističkog razvoja. Razina turističkog opterećenja nije takva da uzrokuje značajne negativne učinke, no istovremeno su prisutni određeni indikatori koji upućuju na potrebu sustavnijeg upravljanja budućim rastom.

Članak 4.

U segmentu smještajnih kapaciteta vidljiva je relativno uravnotežena struktura koja predstavlja jednu od ključnih snaga destinacije. Hotelski sektor, predvođen Termama Sveti Martin, osigurava stabilnu osnovu višednevnog boravka i kvalitetnije potrošnje, dok privatni smještaj i ostali ugostiteljski objekti doprinose fleksibilnosti ponude i prilagodbi različitim tržišnim segmentima. Upravo takva kombinacija omogućuje izbjegavanje ekstremne apartmanizacije, što je čest problem u turistički intenzivnijim destinacijama. S druge strane, turistička potražnja pokazuje određenu razinu koncentracije, osobito u vršnim razdobljima i na ključnim lokacijama kao što su termalni kompleks, područje uz rijeku Muru te zone manifestacija. Iako takva koncentracija još uvijek ne prelazi granice prihvatljivog, ona predstavlja jasan signal potencijalnog budućeg pritiska na prostor i infrastrukturu ako se razvoj ne bude pažljivo usmjeravao. Prostorni aspekti dodatno potvrđuju relativno povoljno stanje. Velik udio prirodnih i ruralnih površina, očuvan krajobraz te disperzija turističkih sadržaja omogućuju ravnotežu između korištenja prostora i njegove zaštite. Međutim, određeni trendovi, poput postupne prenamjene stambenih objekata u turističke svrhe ili širenja vikend zona, ukazuju na potrebu preventivnog djelovanja kako bi se očuvala dugoročna održivost prostora. Komunalna i prometna infrastruktura zasad uspješno odgovaraju na potrebe destinacije, ali njihova otpornost na vršna opterećenja nije neograničena. Tijekom intenzivnijih turističkih razdoblja dolazi do povećanog pritiska na sustave odvodnje, gospodarenja otpadom i prometne dostupnosti, osobito na lokalnim prometnicama i u zonama s većom koncentracijom posjetitelja. To jasno upućuje na činjenicu da se prihvatni kapacitet ne smije promatrati statično, već kroz prizmu sezonskih oscilacija i lokalnih specifičnosti.

Članak 4.

Posebno je važno istaknuti društvenu dimenziju, koja u ovom trenutku predstavlja jednu od najstabilnijih komponenti sustava. Turizam se u pravilu percipira kao pozitivan faktor razvoja, a razina konflikta između lokalnog stanovništva i turističkih aktivnosti je niska. Upravo taj element predstavlja važan kapital destinacije, ali i obvezu da se daljnji razvoj vodi na način koji neće narušiti postojeću ravnotežu. Zaključno, može se utvrditi da se Sveti Martin na Muri nalazi u fazi održivog, ali osjetljivog rasta. Destinacija još uvijek raspolaže određenim slobodnim kapacitetom za razvoj, no istovremeno ulazi u razdoblje u kojem je ključno uspostaviti jasne mehanizme upravljanja kako bi se spriječili negativni učinci nekontroliranog rasta. 5.11. analiza scenarija Razvoj destinacije u narednom razdoblju moguće je promatrati kroz nekoliko scenarija koji proizlaze iz različitih pristupa upravljanju turističkim razvojem. Svaki od njih nosi specifične implikacije na prihvatni kapacitet i dugoročnu održivost. Prvi, ujedno i najpoželjniji scenarij, odnosi se na kontrolirani i strateški vođen razvoj. U takvom modelu naglasak se stavlja na kvalitetu turističke ponude, povećanje vrijednosti po gostu te ravnomjernu prostornu i vremensku raspodjelu turističkih tokova. Razvoj se temelji na selektivnim oblicima turizma – poput wellnessa, eno-gastronomije i aktivnog odmora – koji prirodno generiraju dulji boravak i manji pritisak na prostor. Posljedice ovakvog pristupa uključuju očuvanje prirodnih resursa, stabilan rast prihoda te jačanje identiteta destinacije kao održive i kvalitetne turističke regije.

Članak 4.

Drugi scenarij podrazumijeva intenzivan rast bez adekvatnog upravljanja. Takav razvoj može biti potaknut povećanim interesom investitora, širenjem privatnog smještaja i rastom jednodnevnih posjeta. Iako bi kratkoročno mogao rezultirati povećanjem turističkog prometa, dugoročno bi doveo do niza negativnih posljedica. Među njima se posebno ističu povećani pritisak na komunalnu infrastrukturu, degradacija prostora uz rijeku Muru, smanjenje kvalitete boravka te postupno narušavanje percepcije destinacije. Upravo ovakav scenarij predstavlja najveći rizik za Sveti Martin na Muri. Treći scenarij odnosi se na stagnaciju razvoja, odnosno situaciju u kojoj se destinacija ne prilagođava novim trendovima i ne razvija nove proizvode. Takav pristup može dovesti do gubitka konkurentnosti, smanjenja interesa tržišta i prevelike ovisnosti o postojećim ključnim nositeljima ponude, prije svega termalnom turizmu. Iako ovaj scenarij ne generira izravne pritiske na prihvatni kapacitet, dugoročno je nepovoljan s aspekta ekonomskog razvoja. Sagledavajući sve navedeno, jasno je da optimalan razvojni smjer predstavlja kontrolirani scenarij koji kombinira umjereni rast s aktivnim upravljanjem resursima i turističkim tokovima. 5.12. Zaključak i preporuke Analiza prihvatnog kapaciteta i razvojnih scenarija ukazuje na nekoliko ključnih zaključaka. Destinacija Sveti Martin na Muri trenutno nije preopterećena te raspolaže određenim prostorom za daljnji razvoj. Istovremeno, postoje jasni signali da bi nekontrolirani rast mogao dovesti do negativnih posljedica, osobito u segmentima infrastrukture, prostora i kvalitete života lokalnog stanovništva.

Članak 4.

U tom kontekstu, budući razvoj destinacije treba se temeljiti na pažljivo uravnoteženom pristupu koji uključuje: • usmjeravanje razvoja smještajnih kapaciteta prema kvalitetnijim i diferenciranim oblicima ponude, uz ograničavanje nekontroliranog širenja privatnog smještaja 31. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 257 • zaštitu prostora, osobito osjetljivih prirodnih zona uz rijeku Muru, kroz jasne prostorne i planske mehanizme • razvoj novih turističkih sadržaja izvan glavnih točaka kako bi se smanjila koncentracija posjetitelja i potaknula disperzija turističkih tokova • kontinuirano ulaganje u komunalnu i prometnu infrastrukturu, s naglaskom na povećanje otpornosti sustava u vršnim razdobljima • uvođenje sustava za praćenje i upravljanje posjetiteljskim tokovima, uključujući digitalna rješenja i analitičke alate • povećanje vrijednosti po gostu kroz razvoj proizvoda koji potiču dulji boravak, veću potrošnju i višu razinu kvalitete usluge Završno, može se zaključiti kako Sveti Martin na Muri ima sve preduvjete za daljnji razvoj kao održiva i konkurentna destinacija. Ključ uspjeha neće biti u povećanju broja turista, već u sposobnosti destinacije da upravlja njihovim utjecajem, očuva vlastite resurse i istovremeno unaprijedi kvalitetu turističkog doživljaja i života lokalne zajednice. 6. Razvojni smjer s mjerama i aktivnostima potrebnim za njegovo ostvarenje 6.1. SWOT analiza SNAGE (S) SLABOSTI (W) - Izrazito očuvan i kultiviran krajolik koji do- - Nedostatna ponuda prinosi atraktivnosti desti- smještaja više kategorije (4 i nacije.

Članak 4.

5*), što ograničava privlačenje - Visoka biološka zahtjevnijih gostiju. raznolikost te prepoznatljiv - Slabija koordinacija i UNEScO-zaštićeni riječni komunikacija između javnog krajolik. sektora i privatnih dionika. - Povoljan geografski položaj i blizina - Ograničena ulaganja u emitivnih tržišta, uz odličnu infrastrukturu i inovativne turiprometnu dostupnost. stičke proizvode. - Dobra razina ko- - Nedovoljna povezamunalne infrastrukture i od- nost obrazovnih institucija i tugovorno upravljanje okoli- rističke industrije. šem. - Pojava prekomjerne - Razvijeno malo i urbanizacije i gubitka krajobrasrednje poduzetništvo, osozne prepoznatljivosti. bito u turizmu i ugostiteljstvu. - Nedostatak kadrovskih i financijskih kapaciteta na - Aktivne udruge i snažno civilno društvo koje razini jedinica lokalne samoupodupire održivi razvoj. prave. - Bogata kulturna i - Neiskorišten potencinematerijalna baština (me- jal kulturne, glazbene i romske đimurska popevka, eno-ga- baštine. stro ponuda, tradicijski obr- - Slaba kultura volontiti). ranja i nedovoljno razvijena svi- - Razvijena mreža jest o održivosti. biciklističkih staza i vinska - Problem sive ekonocesta s jakim brendiranjem. mije i zapošljavanja strane radne - Kvalitetna wellsnage bez kontrole. ness i sportska infrastruktura, kao i sadržaji za aktivni - Nedovoljna mogućturizam. nost financiranja i poticanja ra- - Pozitivno podu- zvoja smještaja i turizma iz EU i zetničko okruženje te pre- nacionalnih fondova poznatljiv identitet regije.

Članak 4.

PRILIKE (O) PRIJETNJE (T) - Rast globalnog interesa za održivi, zeleni i regenerativni turizam. - R a z v o j zdravstvenog, wellness, agro i eno-gastro turizma kao diferencijacije ponude. - Negativni demografski - Korištenje EU trendovi i odljev radne snage. fondova i nacionalnih - N e d o s t a t a k programa za održive kvalificiranih kadrova u turizmu i projekte i digitalnu ugostiteljstvu. tranziciju. - Umrežavanje i - Rizici klimatskih suradnja s prekograničnim promjena koji mogu utjecati na destinacijama te zajednički poljoprivredu i prirodne resurse. razvoj ruta. - Pritisak urbanizacije i - J a č a n j e mogućnost narušavanja brendiranja Međimurja autentičnosti prostora. kao autentične destinacije - Ovisnost o vanjskim s bogatom tradicijom i tržištima i osjetljivost na globalne gastronomijom. krize. - Ulaganja u - Slaba vidljivost na inovacije (digitalni alati, međunarodnom tržištu u pametne destinacije, usporedbi s jadranskim održiva mobilnost). d e s t i n a c i j a m a . - R a z v o j - Nedovoljna ulaganja u cjelogodišnjeg turizma kapitalne projekte od strateške kroz sportske i kulturne važnosti. manifestacije. - Moguć porast - P o v e ć a n j e konkurencije drugih interesa domaćih i kontinentalnih destinacija koje se inozemnih gostiju za brže prilagođavaju trendovima. boravak u prirodi i aktivni odmor. - P o t i c a t i mogućnosti financiranja razvoja smještaja i turizma iz EU i nacionalnih fondova 6.2. Identificiranje općih načela i ciljeva turizma Razvoj turizma u Međimurju temelji se na održivom, odgovornom i kvalitetnom upravljanju destinacijom. Polazi se od načela koja osiguravaju ravnotežu između gospodarskih koristi, očuvanja resursa i kvalitete života lokalne zajednice.

Ostali akti u ovom izdanju (45)