Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Strahoninec
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 295
Članak 4.
Potres se najčešće očituje kao podrhtavanje tla zbog naglog oslobođenja energije u Zemljinoj kori. Kod procjene rizika u pravilu se razrađuju potresi povezani s teorijom tektonskih ploča i njihovog gibanja s obzirom na to da važnost utjecaja koji imaju na ljudsku okolinu te graditeljsku baštinu. Potresi pripadaju skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a postoji vjerojatnost da se dogode u bilo kojem trenutku. Kako potrese nije moguće spriječiti, od iznimne je važnosti provođenje mjera za ublažavanje posljedica te spremnost i edukacija društvene zajednice. tablica 100: prikaz učestalosti potresa na području gradova međimurske županije za povratni period od 125 god. (1879. – 2003.) Čestine intenziteta (o o o msk)1 grad / mjesto φ( n) λ ( e) V VI VII VIII Čakovec 46.390 16.444 15 4 0 0 mursko 46.513 16.444 13 3 0 0 središće prelog 46.338 16.617 15 5 1 0 Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2009.god. 1 Medvedev – Sponheuer Karnik (MSK ili MSK-64) je ljestvica korištena za procjenu potresa na temelju promatranih učinaka u području pojave potresa. Slika 20: Prikaz epicentara potresa iz Hrvatskog kataloga potresa do kraja 2015.god. unutar područja omeđenog s 42° i 47° sjeverne geografske širine te 13° i 20° istočne geografske dužine Izvor: Homogeniziranje i analiza Kataloga potresa na području Hrvatske, Lj. Ivanković, Zagreb, 2017.god. Ukupan broj potresa na Slici 22. je 78.701. Legenda se odnosi na momentne magnitude. Slika 21: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 95 godina Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god.
Članak 4.
Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ) površine temeljnog tla tipa A čiji gR se promašaj tijekom bilo kojih 10 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja. Slika 22: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 475 godina Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ) površine temeljnog tla tipa A čiji gR Stranica 296 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. se promašaj tijekom bilo kojih 50 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja. Svakom događaju može se pridružiti propisana karta potresnih područja koja pokazuje potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ), površine temeljnog gR tla, tipa A (čvrsta stijena). Povratna razdoblja koriste se za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati u nekom dužem vremenskom periodu, ali ne može se procijeniti vrijeme u kojem će se dogoditi. Potresi su razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi te njihovo događanje na određenom mjestu nema pravilnosti te potresi nisu međusobno zavisni po vremenu nastanka. Međuovisnost brzine kretanja vršnog ubrzanja tla i stupnja potresa prema MCS ljestvici prikazana je u tablici numeričkih vrijednosti. tablica 101: prikaz veze opisanog mCs stupnja te pripadajuće numeričke vrijednosti vršnog ubrzanja Vršno ubrzanje tla mCs (jedinica naziv stupanj (m/ opis potresa gravitacijskog potresa potresa s2) ubrzanja, g)
Članak 4.
Slike padaju sa zida, ormari se 0,59- VI. (0,06-0,07)g jak prevrću i 0,69 pomiču. Ljudi bježe na ulicu. Ruše se dimnjaci, crjepovi 0,98- VII. (0,10-0,15)g vrlo jak padaju 1,47 s krova, kućni zidovi pucaju. Slabije građene kuće 2,45- se ruše, a VIII. (0,25-0,30)g razoran 2,94 jače građene oštećuju. Tlo puca. Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju 4,91- IX. (0,50-0,55)g pustošni velike 5,40 pukotine, klizišta i odroni zemlje. Izvor: RgN fakultet U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe – moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija snaga civilne zaštite možemo smatrati preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama. Tablica 102: Moguće posljedice potresa jačine VI°, VII° i VIII° MCS ljestvice stupanj u intenziteta građevine m potresa A./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. Na pojedinim građevinama (10%) oštećenja 2. stupčinci i efekti potresa na: aterijalna dobra okoliš Ljude Mala zvona mogu Trešnju osjete zvoniti. Domaće svi ljudi unutar životinje bježe građevina i na U rijetkim slučajevima može se iz nastambi. U otvorenom.
Članak 4.
nja (umjerena oštećenja) – male puko- VI° razbiti posuđe i drugi stakleni pojedinim slučajevima Ljudi u tine u zidovima, otpadanje većih ko- Oštećenja predmeti. Knjige padaju s polica. u vlažnom tlu moguće građevinama mada žbuke, klizanje krovnog crijepa, građevina Moguće je pomicanje teškog su pukotine šire od se uplaše pukotine u dimnjacima i otpadanje namještaja. dijelova dimnjaka. B./ Na pojedinim građevinama (10%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. 1 cm. Primjećuju se i bježe na promjene izdašnosti otvoreno. izvora i razine vode u Pojedinci gube zdencima. ravnotežu. 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 297 A./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. B./ Na mnogim građevinama (20- VII° 50%) od pečene opeke, građevinama Zvone velika zvona. Na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od izdizanja mulja. Razina vode u Ljudi se zdencima se mijenja, prestraše i kao i izdašnost bježe u panici izvora. U pojedinim na otvoreno.
Članak 4.
slučajevima stvaraju Mnogi se teško se novi, ili nestaju Moguće je pomicanje teškog Oštećenja od krupnih blokova i montažnim namještaja građevina građevinama te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 2.stupnja (umjerena oštećenja) -manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. C./ Na mnogim građevinama (20- 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. A./ Na mnogim građevinama (20 – 50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) – potpuno rušenje građevina. B./ Na mnogim građevinama (20 – 50%), od pečene opeke, građevina od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one održavaju postojeći izvori vode. na nogama. Pojedini slučajevi Trešnju osjete klizišta na pješčanim osobe koje ili šljunčanim obalama se voze u rijeka. U pojedinim automobilu. slučajevima odroni na cestama na strmim kosinama. Mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima. Ponegdje se lome grane stabala.
Članak 4.
Dolazi do odrona u udubljenima i na nasipima cesta sa strmim nagibom. Pukotine u tlu Opći strah s drvenom konstrukcijom, oštećenja Teži namještaj ponekad se dosežu i nekoliko i panika. VIII° 2. stupnja (teška oštećenja) – široke pomiče. Neke viseće svjetiljke centimetara. Voda Trešnja se Razorna i duboke pukotine u pojedinim su oštećene. Kipovi i spomenici građevinama (10%), oštećenja 4. u jezerima se muti. osjeća jako i u oštećenja se pomiču. Nadgrobni kameni se stupnja (razorna oštećenja) – otvori u Stvaraju se novi automobilima građevina prevrću. Ruše se kamene ograde zidovima, rušenje dijelova građevine, i zidovi. razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. C./ Na mnogim građevinama (20 – 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja) – manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. bazeni vode. Ponekad koji su u se presušeni zdenci pokretu. pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima. Stranica 298 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. 6.9.3. prikaz utjecaja potresa na kritičnu infrastrukturu (ki) Posljedice potresa mogu obuhvatiti sva područja društvene i gospodarske djelatnosti stanovništva te značajno utjecati na lokalno upravljanje, stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Treba imati na umu da u slučaju potresa ne dolazi do jednake zahvaćenosti cijelog područja Općine. Najveće štete bit će vidljive na dijelovima gušće naseljenosti područja Općine.
Članak 4.
Zbog utjecaja na kritičnu infrastrukturu i strateške objekte treba istaknuti sljedeće posljedice: - izravna oštećenja prometnica zbog podrhtavanja tla ili njihova neprohodnost, zbog pucanja asfaltnog sloja ili nastanka većih pukotina, mogu otežati prometnu povezanost Općine sa susjednim jedinicama lokalne samouprave te usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje, evakuacija, odvoz građevinskog otpada i sl.), - prekidi u telekomunikacijskoj mreži mogu stanovništvu i hitnim službama otežati komunikaciju, a oštećenja strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti stanovništva. utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, X informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.9.4. kontekst – potres Prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 10 godina, za povratno razdoblje od 95 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,06 – 0,08 g, što je jednako potresu jačine VI° MCS.
Članak 4.
Prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 50 godina, za povratno razdoblje od 475 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,14 – 0,16 g, što je jednako potresu jačine VII° MCS. Slika 23: Karta potresnih područja ja povratni period od 95 god. za Međimursku županiju Izvor: Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Slika 24: Karta potresnih područja ja povratni period od 475 god. za Međimursku županiju Izvor: Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. 6.9.5. uzrok pojave potresa Potresi se s obzirom na vjerojatnost pojavljivanja mogu vezati za određeni povratni period. Karte za povratne periode rade se unatrag 50, 100, 500, 1000 i 10 000 godina. Europski propisi za utjecaj potresa na građevinama Eurocade 8, koriste povratna razdoblja od 95 i 475 godina. Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. Oslobađanje energije tijekom potresa objašnjava teorija elastičnog odraza, odnosno stijene na desnoj strani rasjeda relativno se pomiču u odnosu na stijene s druge strane što uzrokuje savijanje, odnosno deformaciju. Magnituda i jakost (intenzitet) su mjere koje opisuju potres. Magnituda potresa predstavlja energiju koja je oslobođena prilikom potresa, a izražava se stupnjevima Richterove ljestvice, vrijednosti od 0 do 9. Intenzitet potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i građi Zemljine kore. Njegovo djelovanje može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. S obzirom na dubinu hipocentra, odnosno žarišta potresi se dijele u tri grupe, plitki (0-70 km), srednji (70- 350 km) te duboki (350-700 km). Svi potresi na području Republike Hrvatske ubrajaju se u red plitkih potresa. Znanstvena istraživanja radi prognoziranja potresa provode se u mnogim državama svijeta, osobito u Japanu, SAD-u i Rusiji, no usprkos istraživanjima, do danas ni jedan potres nije pretkazan znanstvenim metodama.
Članak 4.
• Vrste potresa prema nastanku: - tektonski potresi (90% slučajeva) – do kojih dolazi tektonskim gibanjem, tektonski potresi su najjači i zahvaćaju veća područja, a zone tektonskih potresa vezane su uz gibanja litosfernih ploča i do njih dolazi zbog subdukcije ili širenja morskog dna, - vulkanski potresi (7% slučajeva) – izazvani su vulkanskom aktivnošću, 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 299 - urušni (kolapsni) potresi (3% slučajeva) – nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i klizanjem terena, najslabiji su i najmanjeg su dometa, - umjetni – izazvani klasičnim eksplozivom (vrlo slabi) te oni izazvani nuklearnim eksplozijama (snažni). 6.9.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed potresa Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje te to mjesto nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar. Zbog posebnih svojstava vrijeme nastanka potresa ne može predvidjeti s razumnom sigurnošću, zato se potresna opasnost ublažava isključivo prevencijom. Jedina razumna zaštita od potresa je gradnja objekata u skladu s potresnom opasnošću. Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost pojavljivanja, niti se događaju po nekom određenom pravilu. Postoji mogućnost pojave jednog jačeg potresa kojeg ne slijedi gotovo ni jedan ili ga slijedi vrlo mali broj naknadnih potresa. Drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu velik broj naknadnih potresa, negdje su ti naknadni potresi svi slabiji od glavnog, a negdje se dogodi da naknadni bude jači od prvotnog.
Članak 4.
6.9.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed potres Unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima u unutrašnjosti Zemlje, koja su posljedica toplinske energije Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih ploča. Ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti jedna uz drugu, a granice između ploča područja su izražene tektonske aktivnosti. Na kontaktima ploča oslobađa se golema količina energije, koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak potresa. Unutarnji procesi utječu na kretanje masa u zemljinoj unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta, koji djeluju kao okidač za nastanak potresa. RH se nalazi na Euroazijskoj ploči koja je litosferna ploča te obuhvaća Euroaziju (kontinentalnu masu koja se sastoji od Europe i Azije, bez Indijskog potkontinenta, Arapskog poluotoka i područja istočno od lanca Verhojansk u istočnome Sibiru). Na zapadu se proteže sve do Srednjoatlantskog hrpta. 6.9.6. događaj s najgorim mogućim posljedicama – potres Za izradu procjene rizika pretpostavljeno je podrhtavanje tla u Općini uzrokovano potresom na razini povratnog perioda usklađenog s propisima za projektiranje potresne otpornosti, odnosno događaj s najgorim mogućim posljedicama (DNP) odgovara potresnom djelovanju za provjeru gSN 475 godina. Stoga se može očekivati da će građevine koje su ispravno projektirane prema najnovijim seizmičkim propisima (zadovoljiti zahtjeve povezane s projektiranim graničnim stanjima (gSN, odnosno gSU), odnosno njihova oštećenja za odabrane događaje neće nadmašiti odgovarajuće razmjere.
Članak 4.
Potrebno je napomenuti da uobičajene građevine u pravilu nisu projektirane tako da zbog djelovanja potresa ne dožive nikakva oštećenja. Na području Općine, prema dostupnim podacima 2% građevina izgrađeno je do 1940-ih godina te 45% do 1960-tih godina prošlog stoljeća, što znači da je realno očekivati štete na zgradama koje nastaju od potresa kao direktna posljedica dinamičkog odgovora konstrukcije na kretanje tla. Smatra se da su novije građevine projektirane da bez rušenja mogu podnijeti potrese koji se mogu očekivati u toku životnog vijeka građevine. U propisima taj nivo opterećenja poznat je kao sigurnosni potres. Pri najjačem mogućem potresu koji je karakterističan za određeno područje (Općina – potres jačine VIII° MCS) određene građevine kritične infrastrukture mogu pretrpjeti oštećenja na ne nosivim elementima te neka oštećenja nosive konstrukcije, bez da je ugrožena funkcionalnost zgrade. U slučaju potresa od VIII° i više po MCS objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naselja u Općini može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda. Na navedenom području ne očekuju se potresi jači od VIII° MCS. U slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine.
Članak 4.
Pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u hladnom zimskom periodu sa snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak. Procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Općine imat će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično). Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ako su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države. Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radioputem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati.
Članak 4.
U slučaju potresa od VIII° po MCS ljestvici moglo bi doći do pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko (redundantno) povezana prometnicama, što bi otežalo promet i pristup istima. Nastaje potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica, kao i angažiranje DVD - ova i sustava CZ. Specifičnost pojave potresa očituje se u tome da nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni na koji način spriječiti. Važno je da se brzo reagira u tom trenutku kada potres nastane te da se u što kraćem mogućem roku sanira nastala šteta, kako se ne bi izazvale daljnje povrede i štete. Tablica 103: Prikaz mogućih šteta uslijed potresa Stranica 300 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. Vrsta štete pokazatelj 1. direktne Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini štete Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad Štete na javnim zgradama ustanovama koje ne spadaju pod druge kriterije Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi Troškovi spašavanja, liječenja te slični troškovi gubitak dobiti gubitak repromaterijala 2. indirektne Izostanak radnika s posla (potrebno je štete procijeniti trošak izostanka s posla) gubitak poslova i prestanak poslovanja (potrebno je procijeniti trošak) gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak)
Članak 4.
Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak) Pad prihoda Pad proračuna • Procjena štete na stambenom fondu na području Općine (potres VIII° MCS vršnog ubrzanja 2,94 m/s2) - potres jačine VIII° MCS ljestvice je pogodio Općinu Strahoninec, - akceleracija koja odgovara VIII° potresa iznosi 2,94 m/ s2 i jednaka je na cijelom području, - trajanje potresa je 15 sekundi, - ukupan broj stanovnika je 2.589, - ukupan broj stambenih jedinica je 922, - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VIII° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba, - u trenutku potresa svi se stanovnici nalaze u stambenim zgradama. • Podjela objekata prema kategoriji gradnje: i – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža, ii – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama (od 1945-tih godina do 1960-tih godina), iii – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas), iV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas), V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas).
Članak 4.
Podaci za područje Općine koji bi klasificirali sve izgrađene stambene objekte prema navedenoj podjeli još ne postoje. kako bi se dobio približan postotni udio stambenih objekata po pojedinim tipovima, korišteni su podaci o vremenu gradnje građevina na području Republike Hrvatske prema Popisu stanovništva iz 2011.god. 2% zidane zgrade Tip I 45% zidane zgrade s armirano betonskim serklažama Tip II (od 1945-tih godina do 1960-tih godina) 43% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas) 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina do danas) 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina do danas). • U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 2% objekata ili 18 zidana objekta stare jezgre izgrađene do 1940. godine - 8% ili 1 objekata neće imati nikakvih oštećenja - 10% ili 2 objekata imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete - 30% ili 5 objekata imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete - 45% ili 8 objekata imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete - 4% ili 1 objekata imat će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete - 3% ili 1 objekta bit će srušeno uz 100% građevinske štete • U kategoriju II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) svrstano je 45% ili 410 objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina. - 50% ili 205 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 103 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete - 15% ili 61 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 10% ili 41 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete • U kategoriju III (armiranobetonske skeletne zgrade)
Članak 4.
svrstano je 43% ili 391 objekata - 15% ili 59 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 98 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 35% ili 137 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 17% ili 66 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete - 6% ili 23 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete - 2% ili 8 objekata bit će srušeno uz 100% građevinske štete • U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 5% ili 46 objekata - 5% ili 2 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 70% ili 32 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 25% ili 12 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 301 • U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 46 objekata - 15% ili 7 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 20% ili 9 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 50% ili 23 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 15% ili 7 objekta će imati umjeren stupanj oštećenja uz 40% građevinske štete Tablica 104: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VIII° MCS ukugrađestupanj pno stam- I II III IV V vinska oštećenja benih šteta% jedinica nikakvo 1 207 59 2 7 0,00 278 neznatno 2 104 99 32 9 6,00 246 umjereno 6 62 139 12 23 20,00 241 jako 8 41 67 - 7 40,00 124 totalno 1 - 24 - - 62,00 25 rušenje 1 - 8 - - 100,00 9 • Prognoza broja žrtava prilikom potresa jačine VIII° MCS vršnog ubrzanja 2,94 m/s2 U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).
Članak 4.
gdje je: BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ - broj duboko zatrpanih osoba, A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu. • Izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: - 9 plitko zatrpanih osoba, - 14 srednje zatrpanih osoba, - 30 duboko zatrpanih osoba. • Od kojih: - Ukupno ranjeno 44 osoba, - Ukupno poginulih 6 osobe. Tablica 105: Prikaz stupnjeva oštećenja s brojem ugroženih stanovnika pri potresu jačine VIII° MCS ukupno kategorija građevina/objekata stanovnika kategorija I II III IV V i – V Poginuli 0 0 6 0 0 6 Ranjeni 2 4 37 0 1 44 Zatrpani 3 7 41 0 2 53 ukupno: 5 11 84 0 3 103 • Procjena količine građevinskog otpada uslijed potresa jačine VIII° MCS vršnog ubrzanja 2,94 m/s2 Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)5. Proračunom je utvrđeno da će u Općini doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 34 objekta.
Članak 4.
Uglavnom se radi o većim objektima stare jezgre, odnosno objektima sagrađenima do 1940-ih godina prošlog stoljeća. Jedan prizemni objekt prosječnih gabarita 8 m L* 8 m W * 6 m H ima: (L* W* H) / 0,02831685 / 27 = -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog otpada pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: (8*8*6)/ 0,02831685 /27 = 502,25 * 0,7645549* 0,33 = 126,72 m3 otpada u prosjeku. Ukupna količina građevinskog otpada nastala rušenjem 33 objekata iznosi 4.182,72 m3. Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je: - 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje, - 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka), - 15% metal. Prema tome, urušavanjem 33 zgrada starije gradnje, pri čemu će nastati ukupno 13.076,50 m3 građevinskog otpada, nastaje: - 1.254,82 m3 otpada drvene građe, - 1.229,72 m3 otpada gorivog materijala, - 1.259,00 m3 građevinskog otpada, - 439,19 m3 metalnog otpada. Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 1.692,69 m2. Područje treba odrediti te u sljedećoj reviziji Prostornog plana ucrtati u kartografe. • Procjena građevinske mehanizacije i ljudstva za otklanjanje posljedica potresa jačine VIII° MCS vršnog ubrzanja 2,94 m/s2 Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa: 5 USACE vidi FEMA IS-632 Stranica 302 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026.
Članak 4.
- nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi, iz spasilačke prakse6 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period - u prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada (250,96 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem (tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih) - svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na odlagalište otpada, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine - za opsluživanje građevinske mehanizacije i spašavanje u prva 24 sata predviđa se da je potrebno oko 80 ljudi odnosno spasitelja, a u 48 sata 40 spasitelja, a spašavanje i sanacija će trajati približno 639 sati. • Približni troškovi izgradnje različitih kategorija građevina Troškovi sanacije građevina, uklanjanja ruševina i ponovne izgradnje ovise o stupnju oštećenja nakon potresa te se mogu izraziti omjerom troškova potrebnih popravaka ili troškova izgradnje novog objekta, dođe li do potpunog rušenja, a primjenjuju se na postotak građevina u svakoj pojedinoj kategoriji oštećenja. Procjena ukupnih ekonomskih gubitaka može se izračunati pomoću srednje vrijednosti omjera troškova oštećenja i poznate vrijednosti pogođenog fonda građevina. Za izračun ekonomskih gubitaka na građevinskom fondu koristi se pomoću standardizirane američke metodologije za procjenu gubitaka od potresa, poplava i orkanskog vjetra. Vrijednosti koje se koriste u izračunu štete po stambenom fondu prikazane su u tablici.
Članak 4.
Tablica 106: Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina trošak klasa opis (€/m2) Jednostavne poljoprivredne građevine, ia 28,4 pomoćne građevine i slično Spremišta (rezervoari) vode, trgovačka ib 49,5 skladišta, štale i slično iia Tornjevi, vodotornjevi, ostala spremišta 78,4 Uredi, trgovine, poljoprivredne građevine iib do visine jednog kata, jednostavna 146,4 industrijska postrojenja i slično Stambene zgrade do četiri kata, lokalne iiia sportske građevine, parkirališta na kat, 175,8 poslovne građevine i slično Stambene i poslovne građevine, složenije poljoprivredne i industrijske građevine, iiib 200,5 građevine javnih institucija, domovi zdravlja, hoteli niže kategorije i slično Privatne kuće, uredske zgrade, veliki iVa 226,3 trgovački centri iVb Trgovački centri i hoteli viših kategorija 250,0 iVc Bolnice, knjižnice i kulturne građevine 300,5 Radio i TV postaje, obrazovne institucije, Va 372,6 trgovački centri s dodatnim sadržajem Vb Kongresni centri, zračne luke 451,6 6 B. D. Phillips: Disaster recovery Kliničko – bolnički centri, hoteli najviših Vc 513,3 kategorija Vd Kazališta, operne i koncertne dvorane 615,3 Izvor: Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god. 6.9.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.
Članak 4.
Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi vezana za stupanj oštećenja građevina jer bez detaljnih istraživanja nije moguće precizno procijeniti broj poginulih te duboko, srednje i plitko zatrpanih. Prema prognozi broja žrtava izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: 9 plitko, 14 srednje zatrpanih osoba te 31 duboko zatrpanih osoba. Tablica 107: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,001 2 Malene 0,001 – 0,0046 3 Umjerene 0,0047 – 0,011 4 Značajne 0,012 – 0,035 5 Katastrofalne 0,036 < X 6.9.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na gospodarstvo Procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti. Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji društvena stabilnost i politika.
Članak 4.
Tablica 108: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 303 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < X 6.9.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je ukupna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije lokalne samouprave u cjelini. Tablica 109: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < X Tablica 110: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < X Tablica 111: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 5 X X X 6.9.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa Tablica 112: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Potresa kategorija posljedice kvalitativno Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija odabrano 1 Neznatne Iznimno mala <1% 2 Malene Mala 1 – 5% 3 Umjerene Umjerena 5 – 50% 4 Značajne Velika 51 – 98% 5 Katastrofalne Iznimno velika > 98% 6.9.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – potres U slučaju potresa od VII° MCS i više, objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naselja u Općini može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda. Na navedenom području ne očekuju se potresi jači od VII° MCS. U slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine.
Članak 4.
Pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 događaj u 20 do 100 godina 1 događaj u 2 do 20 godina 1 događaj 1 do 2 godine 1 događaj godišnje ili češće hladnom zimskom periodu sa snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak. Procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Općine imat će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično). Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, Stranica 304 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ako su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države. Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi)
Članak 4.
imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radioputem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati. U slučaju potresa od VII° MCS ljestvici moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko (redundantno) povezana prometnicama, što bi otežalo promet i pristup istima. Nastaje potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica, kao i angažiranje DVD - ova i sustava CZ. Specifičnost pojave potresa očituje se u tome da nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni na koji način spriječiti. Važno je da se brzo reagira u tom trenutku kada potres nastane te da se u što kraćem mogućem roku sanira nastala šteta, kako se ne bi izazvale daljnje povrede i štete. • Procjena štete na stambenom fondu na području Općine (potres VII° MCS vršnog ubrzanja 1,47 m/s2) - potres jačine VII° MCS ljestvice pogodio je Općinu Strahoninec - akceleracija za VII° iznosi 1,47 m/s2 i jednaka je na cijelom području - trajanje potresa je 15 sekundi - broj stanovnika u Općini iznosi 2.589, broj stambenih jedinica 922 - u trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VII° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba • Kategorija I (zidane zgrade) – 2% objekata ili 18 zidana objekta izgrađeni do 1940.god.
Članak 4.
- 8% ili 1 objekata neće imati nikakvih oštećenja - 10% ili 2 objekata imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete - 40% ili 7 objekata imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete - 35% ili 6 objekata imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete - 4% ili 1 objekata imat će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete - 3% ili 1 objekta bit će srušeno uz 100% građevinske štete • Kategorija II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) – 45% objekata ili 410 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1945. – 1960.god. - 50% ili 205 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 103 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete - 23% ili 94 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 2% ili 8 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete • Kategorija III (armiranobetonske skeletne zgrade) – 43% objekata ili 391 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1960.god. do danas - 37% ili 144 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 98 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 33% ili 129 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 2% ili 8 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete - 2% ili 8 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete - 1% ili 4 objekata bit će srušeno uz 100% građevinske štete • Kategorija IV (zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova) – 5% ili 46 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1960.god. do danas - 5% ili 2 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 70% ili 32 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 25% ili 12 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete • Kategorija V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) – 5% ili 46 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1960.god. do danas - 30% ili 14 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 50% ili 23 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 20% ili 9 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete Tablica 113: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VII° MCS građe- ukupno stupanj I II III IV V vinska stambenih oštećenja šteta% jedinica nikakvo 1 207 147 2 14 0,00 372 neznatno 2 104 99 32 23 6,00 260 umjereno 7 95 131 12 9 20,00 254 jako 6 8 8 - - 40,00 23 totalno 1 - 8 - - 62,00 9 rušenje 1 - 4 - - 100,00 5 • Prognoza broja žrtava prilikom potresa jačine VII° MCS vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 305 unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).
Članak 4.
gdje je: BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ - broj duboko zatrpanih osoba, A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu. • Izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: - Ukupno ranjeno 24 osoba, - Ukupno poginulih 3 osobe. Tablica 114: Prikaz stupnjeva oštećenja s brojem ugroženih stanovnika pri potresu jačine VII° MCS ukupno kategorija građevina/objekata stanovnika kategorija I II III IV V i – V Poginuli 0 0 3 0 0 3 Ranjeni 2 3 19 0 0 57 Zatrpani 3 5 20 0 0 67 ukupno: 5 8 42 0 0 127 • Procjena količine građevinskog otpada uslijed potresa jačine VII° MCS vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)7. Proračunom je utvrđeno da će u Općini doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 14 objekta. Uglavnom se radi o većim objektima stare jezgre, odnosno objektima sagrađenima do 1940-ih godina prošlog stoljeća.
Članak 4.
Jedan prizemni objekt prosječnih gabarita 8 m L* 8 m W * 6 m H ima: (L* W* H) / 0,02831685 / 27 = -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog otpada pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: 7 USACE vidi FEMA IS-632 (8*8*6)/ 0,02831685 /27 = 502,25 * 0,7645549* 0,33 = 126,72 m3 otpada u prosjeku. Ukupna količina građevinskog otpada nastala rušenjem 14 objekata iznosi 1.670,75 m3. Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je: o 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje, o 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka), o 15% metal. Prema tome, urušavanjem 14 zgrada starije gradnje, pri čemu će nastati ukupno 3.578,70 m3 građevinskog otpada, nastaje: o 501,23 m3 otpada drvene građe, o 491,2 m3 otpada gorivog materijala, o 502,9 m3 građevinskog otpada, o 175,43 m3 metalnog otpada. Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 676,13 m2. Područje treba odrediti te u sljedećoj reviziji Prostornog plana ucrtati u kartografe. • Procjena građevinske mehanizacije i ljudstva za otklanjanje posljedica potresa jačine VII° MCS vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa: o nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi, iz spasilačke prakse8 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period o u prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada (100,25 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem (tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih)
Članak 4.
o svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na odlagalište otpada, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine o za opsluživanje građevinske mehanizacije i spašavanje u prva 24 sata predviđa se da je potrebno oko 43 ljudi odnosno spasitelja, a u 48 sata 21 spasitelj, a spašavanje i sanacija će trajati približno 341 sat. 6.9.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procijenjeno je da potres VII° MCS ima značajne posljedice na život i zdravlje stanovništva. Tablica 115: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres Život i zdravlje ljudi 8 B. D. Phillips: Disaster recovery Stranica 306 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,001 2 Malene 0,001 – 0,0046 3 Umjerene 0,0047 – 0,011 4 Značajne 0,012 – 0,035 5 Katastrofalne 0,036 < X 6.9.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na gospodarstvo Procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti.
Članak 4.
Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji društvena stabilnost i politika. Procjenjuje se da bi šteta u gospodarstvu nastala za vrijeme 15 sekundi trajanja potresa VII° MCS prelazila 20% proračunskih sredstava Općine. Tablica 116: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < X 6.9.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Procjenjuje se da bi šteta na kritičnoj infrastrukturi i građevinama od javnog i društvenog značaja nastala za vrijeme kategorija posljedice kvalitativno 15 sekundi trajanja potresa VII° MCS prelazila 20% proračunskih sredstava Općine. Tablica 117: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < X Tablica 118: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < X Tablica 119: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 5 X X X 6.9.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa Tablica 120: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Potres Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija odabrano 1 Neznatne Iznimno mala <1% 2 Malene Mala 1 – 5% 3 Umjerene Umjerena 5 – 50% 4 Značajne Velika 51 – 98% 5 Katastrofalne Iznimno velika > 98% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 događaj u 20 do 100 godina 1 događaj u 2 do 20 godina 1 događaj 1 do 2 godine 1 događaj godišnje ili češće 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI gLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 307 6.9.8. matrica ukupnog rizika – potresdogađaj s najgorim mogućim posljedicama gospodarstvo Stranica 308 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026.
Članak 4.
6.9.9. izvor podataka 1. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021. god. 2. geološki odsjek PMF-a, Zagreb 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o kritičnim infrastrukturama (“Narodne Novine” br. 56/13) 8. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 7. ukupna matriCa riZika Analizirani rizici (scenariji) za Općinu prikazani u odvojenim matricama pri obradi svakog pojedinog rizika uspoređuju se u zajedničkoj matrici koja se kasnije koristi tijekom vrednovanja i prioritizacije rizika. • Prikaz matrice događaja s najgorim mogućim posljedicama – Ukupno • Prikaz matrice najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Ukupno Vrsta opis riZika riZika Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Umjeren Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje Visok rizik nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit.
Ostali akti u ovom izdanju (56)
- Odluka o dodjeli Povelje Međimurske županije trgovačkom društvu DODLEK-AGRO d.o.o. Belica
- Odluka o II. izmjeni Odluke o isplati novčane paušalne naknade za podmirenje troškova prehrane službenika i namještenika Međimurske županije
- Odluka o izravnoj dodjeli financijskih sredstava o financiranju projektnog prijedloga „ZRINSKI: DVA GRADA – JEDNA POVIJEST“
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju stalnih i povremenih članova Vijeća za prevenciju Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o V. izmjenama Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA o davanju suglasnosti na Sporazum o pružanju financijske i tehničke podrške regionalnim koordinatorima
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Ljekarne Čakovec o davanju suglasnosti ravnateljici za potpisivanje ugovora s dobavljačima
- Zaključak o davanju suglasnosti na novu Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec, za pokretanje postupka jednostavne i javne nabave, za predmet nabave „Radovi na rekonstrukciji krovišta na starom dijelu školske zgrade Osnovne škole Strahoninec i ostali radovi“
- Odluka o V. izmjenama Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o cijeni korištenja sportske dvorane Mursko Središće i korištenja Centra društvene, kulturne i sportske namjene „Sokolski dom“
- Odluka o prodaji nekretnina u vlasništvu grada Mursko Središće
- Odluka o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji grada Mursko Središće i Općine Pirovac
- Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026–2030
- Odluka o zamjeni nekretnina u k.o. Mursko Središće
- Zaključci
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostav- LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. ne nabave
- Odluka o usvajanju Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Belica za 2026. godinu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti za pokretanje postupka formalnog udruživanja radi osnivanja Turističke zajednice područja „Med Murom i Dravom“
- Odluka o prodaji zemljišta k. č. 3812/6 k. o. gardinovec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Belica za 2025. godinu
- Zaključak o usvajanju Polugodišnjeg izvješća o radu općinskog načelnika za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026.
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o uvođenju Riznice Općine Dekanovec i Objedinjene glavne knjige proračuna
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš prostornog plana uređenja Općine Domašinec
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća upravnom odjelu Općine Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća djelatnika Knjižnice i čitaonice Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća djelatnika „Dječjeg vrtića „MURA“ Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaće Nedelišće
- Odluka o imenovanju službenika za informiranje
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o raspisivanju natječaja za zakup poslovnog prostora
- Odluka o uvođenju Riznice Općine Pribislavec i Objedinjene glavne knjige proračuna
- Odluka o sufinanciranju usluga predškolskih ustanova za djecu s područja Općine Pribislavec
- Odluka o sufinanciranju drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola s prebivalištem na području Općine Pribislavec
- Odluka o dodjeli nagrada učenicima i studentima s prebivalištem na području Općine Pribislavec za iznimne uspjehe u školovanju te na sportskim i drugim natjecanjima
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Pribislavec za 2026. godinu
- Odluka o uvjetima i načinu davanja na korištenje kombi vozila u vlasništvu Općine Pribislavec
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o pečatima Općine Pribislavec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u Dječjem vrtiću „Magnolija“
- Pravilnik o načinu korištenja kombi vozila u vlasništvu Općine Pribislavec
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o izmjeni i dopuni Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Selnica
- Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje natprosječnih rezultata u radu i načinu isplate dodatka za uspješnost u radu u Općini Selnic
- Pravilnik o ocjenjivanju službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Selnica
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Strahoninec za 2026. godinu
- Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Strahoninec
- Odluka o korištenju prekoračenja po poslovnom računu Općine Strahoninec
- Zaključak o neprihvaćanju ponude za kupnju nekretnine
- Zaključak o neprihvaćanju ponude za kupnju nekretnine
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Odluka o izmjeni Odluke o koeficijentima i osnovici za obračun plaća djelatnika DV „Vrapčić“
- Odluka o sufinanciranju školskog radnog materijala za školsku godinu 2026/2027
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave roba, usluga i radova