Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Strahoninec
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 280
Članak 4.
U voćarskim krajevima u nekim godinama voćke mogu biti izložene opasnosti od pojave kasnih proljetnih mrazova koji se javljaju najčešće u fazi cvatnje. Tada zatvoreni ili otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi mogu biti potpuno ili samo djelomično uništeni. Cvjetni pupovi su najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati znatno niske temperature. S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava. Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2 °C, dok cvjetovi stradaju na -2,0 do -3,0 °C. Pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. Najosjetljiviji je sjemeni zametak, a najotporniji polen. Pri pojavi kasno proljetnih mrazeva očekuje se znatan pad temperature zraka, jutarnje i dnevne, nakon razdoblja iznadprosječno toplog vremena. Valja posebno upozoriti voćare i vinogradare da se pri takvim promjenama vremena očekuje pojava jutarnjeg mraza, ponajprije u gorju (vinogradarske površine), a zatim i u nizinama. Pojava kasno proljetnog mraza u većini je slučajeva praćena vjetrom, umjerenim ili jakim sjevercem 6.6.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.
Članak 4.
S obzirom na učinke koje mraz ima na stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene su neznatnim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 77: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,001 X 0,001 – 2 Malene 0,0046 0,0047 – 3 Umjerene 0,011 0,012 – 4 Značajne 0,035 5 Katastrofalne 0,036 < 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 281 6.6.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Općine. Tablica 78: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne 25 < 6.6.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.6.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – mraz Prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni.
Članak 4.
Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova. Slabi i umjereni mrazovi uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljke gdje dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti. 6.6.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi pojava mraza na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 80: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Život i zdravlje ljudi Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini.
Članak 4.
S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.6.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza Tablica 79: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Mraza Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće kategorija posljedice Broj stanovnika odabrano 1 Neznatne < 0,001 X 2 Malene 0,001 – 0,0046 3 Umjerene 0,0047 – 0,011 4 Značajne 0,011 – 0,035 5 Katastrofalne 0,036 < 6.6.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Kod prvih jesenskih mrazova mogu uzrokovati oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova na nadzemnom dijelu biljke. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti te pojave bolesti.
Članak 4.
Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Stranica 282 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. Tablica 81: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < 6.6.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.7.8. matrica ukupnog rizika – mraz (padaline) S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.6.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza Tablica 82: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Mraza Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće X događaj s najgorim mogućim posljedicama 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 283 6.7.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2026.god.)
Članak 4.
2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.7. riZik – suša 6.7.1. naZiV sCenarija – suša naziv scenarija Pojava suše na području Općine grupa rizika Suša rizik Suša radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Nositelj: Općina Strahoninec, DVD Strahoninec Izvršitelj: Silvija Žižek – viši referent JUO, Filip Hadžić – zapovjednik DVD-a Strahoninec 6.7.2. uvod – suša Suša predstavlja dugotrajnu i regionalno sveobuhvatnu pojavu količina svih vrsta voda nižih od prosječnih. Može biti karakterizirana količinama oborina manjim od prosječnih, ali i preraspodjelom oborina tijekom godine različitom od uobičajene raspodjele u regiji. Na pojavu suša bitno utječu povećane (iznadprosječne) temperature zraka. Sušu karakteriziraju manje od prosječnih količina:
Članak 4.
- površinskih voda (protoka i/ili vodostaja), - razina podzemnih voda, - vlage u tlu itd. Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 1992) je definirala sušu kroz nekoliko pojava: • produljeni izostanak ili naglašeni deficit oborine, • period neočekivano suhog vremena u kojem nedostatak oborine uzrokuje ozbiljnu hidrološku neravnotežu, • deficit oborine koji uzrokuje manjak vode za određenu djelatnost, Američko meteorološko društvo definiralo je 1997. četiri tipa suše (Heim, 2002): meteorološka ili klimatološka suša, agronomska suša, hidrološka suša i socio-ekonomska suša. Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla.
Članak 4.
Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše.4 6.7.3. prikaz utjecaja suše na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) 4 Podaci preuzeti sa stranica HDMZ-a Stranica 284 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. utjecaj sektor Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.7.4. Kontekst – Suša Suša je jedna od najčešće istraživanih pojava zbog interakcije između klimatskog sustava i ljudi i obilježava društva na svim razinama ekonomske razvijenosti. Pojava hidrološke i agrometeorološke suše na području Općine česta je pojava posljednjih 20 godina, a elementarne nepogode zabilježene su nekoliko puta. Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina, povremeno uzrokuje ozbiljne štete prvenstveno u poljoprivredi.
Članak 4.
Učinci suše, uvjetovani duljim nedostatkom oborina, visokom temperaturom i niskom vlažnošću zraka, očitovali bi se ubrzanim isparavanjem vode iz zemljišta i biljaka, postupnom isušivanju zemljišta, najprije površinskih slojeva, a kasnije i dubljih gdje se nalazi korijenje biljaka. Najveći gubici javljaju se u poljoprivrednoj proizvodnji kojom se bavi stanovništvo Općine. Sama pojava suše nema direktan utjecaj na život i zdravlje ljudi te ne predstavlja ugrozu na život i zdravlje ljudi, međutim posljedice suše, intenziteta elementarne nepogode, mogu se negativno odraziti i na opskrbu stanovništva vodom zbog smanjenja kapaciteta vodocrpilišta i presušivanjem bunara u privatnom vlasništvu. mjeseCi 1 2 3 4 5 6 Broj dana BeZ SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 Slika 14: Prikaz odstupanja srednje mjesečne temperature zraka za 2020.god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2020.god. Odstupanja količine oborine za proljeće 2020. godine u odnosu na normalu 1981. – 2010. nalaze u rasponu od 24% višegodišnjeg prosjeka u Malom Lošinju gdje je palo 46,1 mm oborine, do 82% na postaji Zagreb - Maksimir (149,6 mm). Analiza odstupanja količina oborine za proljeće 2020. koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine bile ispod prosjeka na svim analiziranim postajama. Oborinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2020. godine izražene percentilima, tijekom ljeta su ekstremno sušni uvjeti zabilježeni na postaji Daruvar, vrlo sušni u okolici gradišta i dijelovima središnje Hrvatske (okolica Bilogore, Daruvara, Siska, Križevaca i Varaždina te područje Puntijarke), a sušno je bilo u dijelovima istočne i središnje unutrašnjosti (Slavonski Brod, Zagreb, Karlovac) te na području Parga i Knina. Normalne oborinske prilike zabilježene su na području Osijeka i Bjelovara te većem dijelu gorske Hrvatske i primorja. Kišno je bilo u okolici Senja i Zavižana te na postaji Split-Marjan, a vrlo kišno u Pločama.
Članak 4.
Slika 15: Prikaz odstupanja količine oborina za ljeto 2025. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2025.god. Tablica 83: Prikaz broja dana bez oborina 7 8 9 10 11 12 god oBorine 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 16.0 13 16 9 14 11 16 221 31 31 26 28 28 31 284 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 285 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.- 2000. 6.7.5. uzrok suša Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.7.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed suše U interakciji s velikim količinama evapotranspiracije uzrokovanim prvenstveno visokim temperaturama zraka (višim od uobičajenih za analiziranu regiju), kao i iznadprosječno čestim i snažnim vjetrovima, javlja se nedostatak vlage u tlu. Njihovom interakcijom dolazi do pojave nedostatka vlage u tlu, što značajno utječe na smanjivanje uobičajene poljoprivredne proizvodnje, ali i na pojavu raznih vrsta erozije tla te konačno i na formiranje pustinja. Ova je vrsta suše u interakciji s meteorološkom sušom glavni uzrok pojave poljoprivredne suše. Taj se pojam koristi u slučaju kad su količine vlage u tlu nedostatne za pružanje podrške razvoju usjeva. 6.7.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed suše Nedovoljno (ispodprosječno) prihranjivanje rezervi podzemnih voda, voda u otvorenim vodotocima, prirodnim i umjetnim jezerima te duži vremenski period bez oborina.
Članak 4.
Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.7.6. događaj s najgorim mogućim posljedicama – suša Suše izazivaju poremećaje u sustavu svekolike proizvodnje. Zbog smanjivanja poljoprivredne proizvodnje te time uzrokovanog nedostatka hrane, kao česta posljedice suša dolazi do lokalnih i/ili regionalnih socio-ekonomskih i političkih nestabilnosti koje mogu uzrokovati opasne poremećaje do tada postojeće društvene ravnoteže. Suše razorno i dugoročno utječu na ekosustave, a time i na sve vidove okoliša. Osobito je ugrožena biološka raznolikost regija pogođenih sušom. S ekološkog stanovišta jedna od najozbiljnijih, najočiglednijih i najtežih posljedica suša je stvaranje suhih područja i širenje pustinja. Ovaj proces je u globalnom smislu ubrzan tijekom dvadesetog stoljeća kao posljedica međudjelovanja naglog demografskog razvoja, negativnog utjecaja rada čovjeka (sječe šuma, prenamjene korištenja zemljišta i organiziranja intenzivne, ali ne i održive poljoprivredne proizvodnje) te promjena i/ili varijabilnosti klime na Zemlji, globalnog zagrijavanja prije svega. Suše se javljaju polagano, traju dugo, čak vrlo dugo (više desetaka godina) te zahvaćaju velika prostranstva. Prostornu raspodjelu suša nemoguće je unaprijed točno locirati. Često se puta padanjem jedne značajnije oborine zaključuje suša na nekom dijelu područja, ali se nastavlja na drugim okolnim područjima.
Članak 4.
U novije vrijeme sve se češće razmatra pojam ekološke suše. On se veže s nedostatkom vode koji uzrokuje stres u ekosustavu te negativno utječe na život biljaka i životinja. Vezano s posljedicama suša na ekonomiju i društvo treba spomenuti pojam socio-ekonomske suše. Negativne ekonomske posljedice suša najsnažnije se osjećaju u gusto naseljenim područjima u kojima je razvijena industrijska i poljoprivredna proizvodnja. Ljudske djelatnosti zasnovane na korištenju velikih količina vode, osobito za potrebe navodnjavanja, pretjerano crpljenje podzemnih i površinskih voda intenziviraju razvoj suše ili ih čak i uzrokuju. 6.7.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. S obzirom na učinke koje posljedice suše mogu imati na stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene su malenim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno više od 0,001% stanovništva. Tablica 84: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,001 0,001 – 2 Malene X 0,0046 0,0047 – 3 Umjerene 0,011 0,012 – 4 Značajne 0,035 5 Katastrofalne 0,036 < 6.7.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 4.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Suša može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Općine. Tablica 85: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne 25 < 6.7.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku Stranica 286 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini.
Članak 4.
kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.7.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – suša Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. 6.7.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi pojava meteorološke suše na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 87: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,027 X 2 Malene 0,027 – 0,123 3 Umjerene 0,126 – 0,295 4 Značajne 0,322 – 0,939 5 Katastrofalne 0,966 < 6.7.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na gospodarstvo S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.
Članak 4.
6.7.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše Tablica 86: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Suša Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta neće prelaziti 0,5% proračuna. Tablica 88: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < 6.7.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.
Članak 4.
6.7.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše Tablica 89: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Suša kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 287 6.7.8. matrica ukupnog rizika – suša d 6.7.9. i 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2026.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike ogađaj s najgorim mogućim posljedicama zvor podataka Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br.
Članak 4.
82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 144/22) Stranica 288 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. 6.8. riZik – poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela (poplava) 6.8.1. naZiV sCenarija – poplava na području općine naziv scenarija Izlijevanje kopnenih vodenih tijela uslijed dužeg oborinskog razdoblja grupa rizika Poplave rizik Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Nositelj: Općina Strahoninec, DVD Strahoninec Izvršitelj: Silvija Žižek – viši referent JUO, Filip Hadžić, zapovjednik DVD-a Strahoninec 6.8.2. uvod – poplava Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih mjera rizici od poplavljivanja mogu sniziti na prihvatljivu razinu. U Hrvatskoj su poplave među opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. Problematici zaštite od poplava dodatnu dimenziju danas daje i zaštita okoliša od nekontroliranih širenja zagađenja poznatog i nepoznatog porijekla putem poplavnih voda. Prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u nekoliko osnovnih skupina: • riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, • bujične poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kiša visokih intenziteta, • poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih propusnih kapaciteta prirodnih ponora, • poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama, • ledene poplave, • poplave mora, • umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih proboja brana i nasipa, aktiviranja klizišta, neprimjerenih gradnji i sl.
Članak 4.
Na području Općine Strahoninec prijeti opasnost od bujičnih poplava potoka Trnave u slučaju pojave vodnih valova viših povratnih perioda (50 i 100 g.VV). 6.8.3. prikaz utjecaja poplave na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti Štetne posljedice od poplava nastale bi uslijed plavljenja poljoprivrednih površina, livada i sjenokoša. Za stanovništvo ugroženog područja poplave mogu izazvati veliku ekonomsku štetu zbog nedostatka prehrambenih proizvoda i stočne hrane. Državne, županijske i lokalne ceste nisu ugrožene od poplava. Ugroženi od poplava su poljski putovi prema poljoprivrednim površinama te bi se kao posljedica mogla javiti neupotrebljivost poljskih putova. 6.8.4. kontekst – poplava Prema Državnom planu obrane od poplava („Narodne Novine“ broj 84/10) i Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne Novine“ broj 97/10) Općina Strahoninec spada u sektor A – Mura i gornja Drava, točnije branjenom području 21 (područje malog sliva Trnava):
Članak 4.
• dionica A.21.2. – potok Trnava, lijeva i desna obala; • dionica A.21.9. – retencija globetka. Tablica 90: Pregled teritorijalnih jedinica za izravnu provedbu mjera obrane od poplava (branjenih područja, dionica) po sektorima i pripadajućih zaštitnih vodnih građevina SEKTOR A MURA I GORNJA DRAVA mjerodavni vodomjeri i kriteriji za proglašenje Objekti na kojima se provode mjere obrane od poplava VODOTOK obala dionica naziv dionice NASIPI obrane stacionaža naziv nasipa broj dužina naziv dionice mjera obrane od poplava područje ugroženo V-vodomjer,rkm, poplavom (aps.kota „0“) županija, P-pripremno stanje općine R-redovna obrana naselja i objekti objekti na dionici ukupna dužina stacionaža po vodotoku stacionaža po nasipu ukupna dužina nasipa I-izvanredna obrana IS-izvanredno stanje M-najviši zabilježeni vodostaj BRANJENO PODRUČJE 21 MALI SLIV TRNAVA (OSIM RIJEKA MURA I DRAVA) 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI gLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 289 Lijevi usp. Nasip -kmn 1+234 propust Ø 50 cm - kmn 2+495 propust Ø 50 cm Desni usp. nasip - kmn 0+245 propust Ø 50 cm - kmn 1+503 propust Ø 50 cm -kmn 2+025 propust MEĐIMURSKA Ø 50 cm - ŽUPANIJA kmn 2+943 goričan: propust Ø 50 cm Donji Kraljevec: -pkm 0+290 drveni Domašinec: most („Črni most“) za dionicu 0+000 – Turčišće -pkm 3+420 cest. 18+600 Mala Subotica: most ČK-Letenye V – goričan, rkm Piškorovec -pkm 6+480 vodomjer 35+600 (138,59) p.Trnava Držimurec Usporni nasipi uz Donji Hrašćan P: + 330 Murska Strelec -pkm 7+210 cest.
Članak 4.
p.Trnavul.u. nasip kmn ušće u Muru R: + 380 Palovec most D.Hraščan- 0+000- 3+150 dužine a.21.2. do izvora pkm Muršč. 3,1 km d.u. nasip kmn I: + 420 Mala Subotica IS: + 460 0+000–46+890 -pkm 8+688 cest. Štefanec 0+000- 3+250 3,2 km M: + 513 (1972.) dužine most Turčišće- Pribislavec: ukupna dužina:6,3 km Murščak 46,9 km Cestovni most, Čakovec: km 28+431 -pkm 9+689 cest. Čakovec za dionicu 18+600 – most Dvorišće-polje strahoninec: 34+000 -pkm 10+662 cest. Nedelišće: most Turč.-Kvitrovec R: 166,60 m.n.m Nedelišće -pkm 14+030 cest. g.Hrašćan most Držimurec- Belica Macinec g.Mihaljevec: -pkm 14+733 drveni g.Mihaljevec most Strelec-polje -pkm 16+824 cest. most Palovec-Belica -pkm 18+628 cest. most M.Subotica- Belica (Jandrašiček) -pkm 20+200 želj. most M.Subotica -pkm 21+586 cest. mostŠtefanec-Pribisl. retencija globetka međimurska Zemljana brana na km 0+600 retencija – a.21.9. Zapadnog V max lateralnog županija globetka Šenkovec: Čakovec: R: 164,00 m.n.m = 440.000 m³ Čakovec Visina brane 1,2m kanala Trnave Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, Sektor A – Mura i gornja Drava, branjeno područje 21: područje maloga sliva Trnava, Hrvatske vode, 2014.god. Slika 16: Prikaz dionice A.21.2. - potok Trnava Murska, lijeva i desna obala strahoninec: Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, Sektor A – Mura i gornja Drava, branjeno područje 21: područje maloga sliva Trnava, Hrvatske vode, 2014.god. Potok Trnava je desni pritok Mure koji se formira od više manjih potoka čiji su izvori u brežuljkastom gornjem Međimurju, a sjeveroistočno od goričana se ulijeva u Muru. U gornjem je toku potok Trnava ostatak najstarijeg toka rijeke Drave, dok je donji tok potoka Trnave nastao daljnjim pomicanjem rijeke Drave. Potok Trnava ima sliv veličine 250 km² (od kojeg je 75 km² brdskog područja) s izgrađenim glavnim kanalima II reda (Bošćak, Muršćak i Lateralni kanal oko Čakovca). Potok Trnava odvodi kako površinske i podzemne vode svog nizinskog dijela, tako i vode bujičnih potoka Dragoslavec, goričica i Hrebec (Pleškovec).
Stranica 290
Članak 4.
Stranica 290 - Broj 19 “SLUŽBENI gLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. Slika 17: Prikaz dionice A.21.9. - retencija globetka Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, Sektor A – Mura i gornja Drava, branjeno područje 21: područje maloga sliva Trnava, Hrvatske vode, 2014.god. Retencija globetka nalazi se sjeveroistočno od grada Čakovca. Za retenciju je karakteristično da ima malu dubinu vode – cca 30 cm, a zauzima vrlo veliku površinu – prosječno godišnje cca 34,0 ha. Ukupna akumulacija je 510,340 m³. Slika 18: Prikaz srednjih godišnjih količina oborina Međimurske županije za razdoblje 1961. - 1990.god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Najkritičniji mjeseci u godini su ožujak i travanj kada se uz topljenje snijega pojave i kiše većeg intenziteta te u listopadu i studenom kod pojave dugotrajnih oborina viših povratnih perioda. U ljetnim mjesecima se kod pojave pljuskova vrlo velikog intenziteta u malim vrlo strmim slivovima pojavljuju bujice i izvan naseljenih područja. 6.8.5. uzrok poplave Poplave su jedna od geofi zičkih pojava, odnosno pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl. Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na: • poplave nastale zbog jakih oborina, • poplave nastale zbog nagomilavanja leda u vodotocima, • poplave nastale zbog klizanja tla ili potresa, • poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja.
Članak 4.
S obzirom na vrijeme formiranja vodnog vala poplave se mogu razvrstati na: • mirne poplave - poplave na velikim rijekama kod kojih je potrebno deset i više sati za formiranje velikog vodnog vala, • bujične poplave - poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki vodni val za manje od deset sati, • akcidentne poplave - poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodni val rušenjem vodoprivrednih ili hidro energetskih objekata. Nositelj obrane od poplave u Republici Hrvatskoj jeDržavna uprava za vode, a pravna osoba za upravljanje svim vodama na području države su Hrvatske vode. Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju nužno je smanjiti mogućnost nastajanja poplava na području Općine, a to se može provesti putem građevinskih i negrađevinskih mjera: građevinske mjere zaštite od poplava uključuju građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, kao i održavanje vodotoka, vodnih građevina i objekata te nadzora vodnih građevina (brane, ustave, crpne stanice nasipi), • ekspanzijske površine su niski dijelovi riječnih dolina koji obično služe za rasterećenje ekstremno visokih poplavnih voda koje se upuštaju u narečene površine; • nasipi su najstariji i najčešće korišteni objekti zaštite od poplava jer su jednostavne građevine koje se mogu graditi od materijala s lica mjesta i uz relativno niske troškove; • uređenje vodotoka podrazumijeva radove kojima se povećava njegova protočna sposobnost, a time i snižavaju vodostaji visokih voda (uklanjanje prepreka koje usporavaju tok, skraćenje toka, iskop većeg profila);
Članak 4.
• odteretni kanali se grade u slučajevima ograničenog kapaciteta prirodnog vodotoka kada, zbog izgrađenosti duž njegovih obala ili visine postojećih mostova, ne postoji realna mogućnost povećanja proticajne sposobnosti vodotoka građevinskim intervencijama; Negrađevinske mjere zaštite od poplava sastoje se od provedbe mjera obrane od poplava, kao i upravljanje i koordinacija djelatnosti tijekom pojave velikih voda, kao i modernizacija i koordinacija komunikacijskih sustava koji će se aktivirati u slučaju pojave velikih voda. Općina u svoje prostorne planove mora ugraditi mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća, te zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih (među kojima su i poplave) i drugih nesreća. 6.8.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed poplave godišnji hod količine oborina na području Međimurske kontinentalnog je tipa s maksimumom u toplom dijelu godine (od travnja do rujna) i sekundarnim maksimumom tijekom kasne jeseni. Ukupne godišnje količine oborina iznose oko 900 mm te nema značajnijih sušnih razdoblja. 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI gLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 291 Slika 19: Karta srednje godišnje količine oborina (mm) prema podacima 1971.-2000. godine Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 6.8.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed poplave Poplave na području Općine Strahoninec nastaju radi pojave prekomjernih padalina u jesenskom razdoblju te topljenja snijega i ekstremnih količina oborina u vrijeme početka proljetnog perioda. Potok Strahoninec radi veličine korita i obujma nije u mogućnosti zadržati bujične vode nastale u kritičnim godišnjim periodima te dolazi do plavljena okolnog područja.
Članak 4.
6.8.6. događaj s najgorim mogućim posljedicama – poplava U svrhu izrade procjene rizika kao primjer najvjerojatnijeg neželjenog događaja obrađuje se scenarij poplava uzrokovanih izlijevanjem potoka Trnave. Potok Trnava je bujičnog karaktera, u nizinskom dijelu toka ima popratne nasipe kojima se kod pojave vodnih valova viših povratnih perioda (50 i 100 g.VV) štite okolna naselja od plavljenja. U slučaju pojave vodnih valova viših povratnih perioda od 100 godina VV najvjerojatnije će doći do prelijevanja nasipa i plavljenja okolnog terena. Do plavljenja okolnog terena može doći i kod pojave voda nižih povratnih perioda u slučaju nasipa ili građevina preko kojih se u Trnavu upuštaju oborinske vode s okolnog terena (zapornice, automatski čepovi i sl.). Trnava ima kišno - snježni pluvijalni režim. Najkritičniji mjeseci u godini su ožujak i travanj kada se uz topljenje snijega pojave i kiše većeg intenziteta te u listopadu i studenom kod pojave dugotrajnih oborina viših povratnih perioda. S obzirom na prekomjernu količinu padalina koja je specifična za jesen i zimu te na činjenicu da potok Trnava cijelim svojim tokom skuplja veće količine vode, može doći do opterećenja zaštitnih nasipa i izlijevanja istog. 6.8.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.
Članak 4.
Procijenjeno je da pojava poplave uslijed izlijevanja kopnenih vodenih tijela na području Općine imat će malene posljedice na život i zdravlje ljudi, točnije događajem će biti obuhvaćeno više od 0,001% stanovnika Općine, uz pretpostavku da uslijed poplave dolazi do plavljenja obližnjih kuća i drugih objekata čime je u opasnost doveden život i zdravlje ljudi. Tablica 91: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,001 0,001 – 2 Malene 0,0046 0,0047 – 3 Umjerene 0,011 4 Značajne 0,012 – 0,035 X 5 Katastrofalne 0,036 < 6.8.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Posljedice na gospodarstvo očitovale bi se u vidu šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini, gubitak repromaterijala, propadanje poljoprivrednog uroda, troškova sanacije i sl., čime bi štete bile veće od 20% planiranih prihoda proračuna. Tablica 92: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne 25 < 6.8.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture.
Članak 4.
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Stranica 292 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave imala značajne posljedice na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 20% proračuna. Tablica 93: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne 25 < Tablica 94: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava društvena stabilnost i politika kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.8.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – poplava Uslijed topljenja snijega te pojave dužih oborinskih razdoblja s većim količinama oborina moguće su pojave poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih vodenih tijela.
Članak 4.
Poplave se mogu očekivati u ožujku i travnju na prijelazu zimskog u proljetno razdoblje te u listopadu i studenome kod pojave dugotrajnih oborina viših povratnih perioda. Eventualne bujice izazvane navedenim pojavama ne ugrožavaju Općinu u tolikoj mjeri da bi remetile funkcioniranje lokalne zajednice. Štetne posljedice od poplava nastale bi uslijed plavljenja poljoprivrednih površina, livada i sjenokoša. Za stanovništvo ugroženog područja poplave mogu izazvati veliku ekonomsku štetu zbog nedostatka prehrambenih proizvoda i stočne hrane. Državne, županijske i lokalne ceste nisu ugrožene od poplava. Ugroženi od poplava su poljski putovi prema poljoprivrednim površinama te bi se kao posljedica mogla javiti neupotrebljivost poljskih putova. Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne 25 < Tablica 95: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 X X X 5 6.8.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave Tablica 96: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Poplava Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće 6.8.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procijenjeno je da pojava manjih poplava imala malene posljedice na život i zdravlje stanovništva Općine.
Članak 4.
Tablica 97: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,001 X 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 293 0,001 – 2 Malene 0,0046 0,0047 – 3 Umjerene 0,011 0,012 – 4 Značajne 0,035 5 Katastrofalne 0,036 < 6.8.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Izlijevanje kopnenih vodenih tijela može smanjiti poljoprivrednu proizvodnju te nanijeti štete na gospodarskim objektima. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Tablica 98: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 X kategorija posljedice kvalitativno 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < 6.8.7.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Prilikom manjih prelijevanja može doći do plavljenja prometnice, što bi za posljedicu imalo zastoj prometa te bi nanijelo manje štete na prometnoj infrastrukturi u vidu naplavina te eventualnih manjih oštećenja.
Članak 4.
S obzirom na štete koje su moguće uslijed izlijevanja kopnenih vodenih tijela na području Općine u vidu najvjerojatnijeg neželjenog događaja, posljedice su procijenjene neznatnim, očekivana šteta neće prelaziti 0,5% proračuna Općine. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.8.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave Tablica 99: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Poplava Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija odabrano 1 Neznatne Iznimno mala <1% 2 Malene Mala 1 – 5% 3 Umjerene Umjerena 5 – 50% 4 Značajne Velika 51 – 98% 5 Katastrofalne Iznimno velika > 98% 6.8.8. matrica ukupnog rizika – p 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 100 godina 1 događaj u 2 do 20 godina 1 događaj 1 do 2 godine X 1 događaj godišnje ili češće oplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela Stranica 294 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. gospodarstvo 6.8.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2026.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021. god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne)
Članak 4.
samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.9. riZik – potres 6.9.1. naZiV sCenarija – podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području općine naziv scenarija Podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području Općine grupa rizika Potres rizik Potres radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Nositelj: Općina Strahoninec, DVD Strahoninec Izvršitelj: Silvija Žižek – viši referent JUO, Filip Hadžić– zapovjednik DVD-a Strahoninec 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 295 6.9.2. uvod – potres Republika Hrvatska nalazi se na području izražene seizmičke aktivnosti. Prema kvalifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na to da štete po stanovništvu i na materijalnom dobru, potresi se nalaze pri samom vrhu. Seizmiku nekog područja određuju parametri i to: • hipocentar ili žarište, geometrijska točka, odnosno područje u unutrašnjosti zemlje u kojem dolazi do poremećaja te se prostiru valovi potresa, a određuju ga geografske koordinate i podaci o dubini, • epicentar je projekcija hipocentra na površinu zemlje što se još može objasniti kao točka na površini zemlje koja je najbliža hipocentru, • intenzitet potresa je učinak potresa na površini zemlje za zahvaćenom i promatranom prostoru, • magnituda potresa pokazuje kakve je jačine potres u žarištu (hipocentru).
Ostali akti u ovom izdanju (56)
- Odluka o dodjeli Povelje Međimurske županije trgovačkom društvu DODLEK-AGRO d.o.o. Belica
- Odluka o II. izmjeni Odluke o isplati novčane paušalne naknade za podmirenje troškova prehrane službenika i namještenika Međimurske županije
- Odluka o izravnoj dodjeli financijskih sredstava o financiranju projektnog prijedloga „ZRINSKI: DVA GRADA – JEDNA POVIJEST“
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju stalnih i povremenih članova Vijeća za prevenciju Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o V. izmjenama Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA o davanju suglasnosti na Sporazum o pružanju financijske i tehničke podrške regionalnim koordinatorima
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Ljekarne Čakovec o davanju suglasnosti ravnateljici za potpisivanje ugovora s dobavljačima
- Zaključak o davanju suglasnosti na novu Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec, za pokretanje postupka jednostavne i javne nabave, za predmet nabave „Radovi na rekonstrukciji krovišta na starom dijelu školske zgrade Osnovne škole Strahoninec i ostali radovi“
- Odluka o V. izmjenama Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o cijeni korištenja sportske dvorane Mursko Središće i korištenja Centra društvene, kulturne i sportske namjene „Sokolski dom“
- Odluka o prodaji nekretnina u vlasništvu grada Mursko Središće
- Odluka o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji grada Mursko Središće i Općine Pirovac
- Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026–2030
- Odluka o zamjeni nekretnina u k.o. Mursko Središće
- Zaključci
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostav- LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. ne nabave
- Odluka o usvajanju Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Belica za 2026. godinu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti za pokretanje postupka formalnog udruživanja radi osnivanja Turističke zajednice područja „Med Murom i Dravom“
- Odluka o prodaji zemljišta k. č. 3812/6 k. o. gardinovec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Belica za 2025. godinu
- Zaključak o usvajanju Polugodišnjeg izvješća o radu općinskog načelnika za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026.
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o uvođenju Riznice Općine Dekanovec i Objedinjene glavne knjige proračuna
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš prostornog plana uređenja Općine Domašinec
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća upravnom odjelu Općine Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća djelatnika Knjižnice i čitaonice Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća djelatnika „Dječjeg vrtića „MURA“ Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaće Nedelišće
- Odluka o imenovanju službenika za informiranje
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o raspisivanju natječaja za zakup poslovnog prostora
- Odluka o uvođenju Riznice Općine Pribislavec i Objedinjene glavne knjige proračuna
- Odluka o sufinanciranju usluga predškolskih ustanova za djecu s područja Općine Pribislavec
- Odluka o sufinanciranju drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola s prebivalištem na području Općine Pribislavec
- Odluka o dodjeli nagrada učenicima i studentima s prebivalištem na području Općine Pribislavec za iznimne uspjehe u školovanju te na sportskim i drugim natjecanjima
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Pribislavec za 2026. godinu
- Odluka o uvjetima i načinu davanja na korištenje kombi vozila u vlasništvu Općine Pribislavec
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o pečatima Općine Pribislavec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u Dječjem vrtiću „Magnolija“
- Pravilnik o načinu korištenja kombi vozila u vlasništvu Općine Pribislavec
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o izmjeni i dopuni Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Selnica
- Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje natprosječnih rezultata u radu i načinu isplate dodatka za uspješnost u radu u Općini Selnic
- Pravilnik o ocjenjivanju službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Selnica
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Strahoninec za 2026. godinu
- Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Strahoninec
- Odluka o korištenju prekoračenja po poslovnom računu Općine Strahoninec
- Zaključak o neprihvaćanju ponude za kupnju nekretnine
- Zaključak o neprihvaćanju ponude za kupnju nekretnine
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Odluka o izmjeni Odluke o koeficijentima i osnovici za obračun plaća djelatnika DV „Vrapčić“
- Odluka o sufinanciranju školskog radnog materijala za školsku godinu 2026/2027
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave roba, usluga i radova