GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 18

SGMŽOpćina Kotoriba · 4. kolovoza 2026. · KLASA 361-01/36-01/01 · URBROJ 2109-9-3-26-1

Odluka o donošenju Strategije zelene urbane obnove Općine Kotoriba

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 82

Članak 109.

Autohtone vrste posebno doprinose dugoročnoj stabilnosti jer su prilagođene lokalnim uvjetima i zahtijevaju manje održavanja. Ugradnja klupa, pametnih klupa i koševa za otpad povećava uporabnu vrijednost parka te potiče boravak stanovnika na otvorenom. Postavljanje javne slavine s pitkom vodom dodatno podiže standard javnog prostora i omogućuje sigurnu dostupnost vode korisnicima parka. Opremljen i uređen park postaje multifunkcionalan prostor koji podržava rekreaciju, odmor, socijalne aktivnosti i boravak u prirodi. Revitalizirani park doprinosi: • stvaranju zdravijeg životnog okruženja, • povećanju fizičke aktivnosti stanovnika, • jačanju socijalne interakcije i zajedništva, • podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa. Kvalitetno uređene zelene površine dokazano pozitivno utječu na mentalno zdravlje, smanjuju stres i poboljšavaju opću dobrobit korisnika. 02 Perivoj Perivoj se razlikuje od parka i vrta po umjetničkoj i kreativnoj ambiciji – perivoj je doslovno arhitektura u organskome materijalu. Perivoj predstavlja visoko kultivirani vanjski prostor koji je samostalan ili vrlo često smješten uz povijesne građevine, dvorce, plemićke posjede, crkve i ljetnikovce. U urbanome prostoru prisutni su javni gradski perivoji, lječilišni perivoji i biskupski perivoji. Uređenje perivoja ovisi o povijesnome razdoblju osnutka i vrlo je često krajobraznoga stila. Kompozicija se sastoji od četiriju osnovnih elemenata – terena, vegetacije, vode i stijene. Dominira izmjena drveća i grmlja s travnatim površinama; dok je cvijeće zastupljeno u manjoj mjeri. Sadrže brojne funkcionalne i estetske elemente poput paviljona, mostića, sjenica, vodenih elemenata te definiranih staza i vrtne plastike; a ponekad i 4. kolovoza 2026.

Članak 109.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 83 dekorativne vrtove i voćnjake. Inspirativna su mjesta svrhovitih ili pak rekreativnih okupljanja stanovnika, održavanja kulturnih i drugih događanja -a tom se namjenom postiže socijalna uključenost i osjećaj pripadnosti zajednici. U Općini Kotoriba ne postoji perivoj, najbliži perivoj nalazi se u Čakovcu, naziva Perivoj Zrinskih. 03 Tematski park Tematski park je generalno jednofunkcionalni prostor čije su aktivnosti, oprema i sveukupna struktura vođeni jednom prepoznatljivom temom ili konceptom. Tematski parkovi u mediteranskim područjima mogu imati morsku ili tropsku temu, u planinskim područjima istraživačku ili avanturističku, a područja s brojnim vodnim tijelima temu vodenih sportova ili istraživanja područja vodne flore i faune. Struktura i izgled parka krajobrazno su oblikovani, moraju biti prilagođeni klimatskim karakteristikama područja te pružati zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta i promjena. U gradskim područjima uloga im je počesto kulturološka, znanstvena, obrazovna, rekreativna, zabavna i estetska. Stalnog su karaktera i nude smještajne i gastronomske sadržaje koji omogućuju dulji boravak posjetitelja. Izgradnja tematskog eko dječjeg parka na dijelu k.č.1872/4 Slika 28. Dio Parka kod škole – izgradnja tematskog parka k.č.1872/4 Izvor: Geoportal Planirati izgradnju tematskog dječjeg eko parka s eko igralima, dio parka urediti s intenzivnijim zelenilom u bee/bug privlačnu zonu s postavljanjem hotela za kukce s pojilištem za kukce, postaviti kućice za ptice na nekoliko stabala, urediti senzorni vrt (podne površine od raznih materijala i tekstura, mirisni vrt s raznolikim biljkama, biljke koje uz vjetar proizvode razne zvukove i sl.), urediti i postaviti edukativne točke o zelenoj infrastrukturi i biološkoj raznolikosti, postaviti male meteorološke stanice.

Članak 109.

Slika 29. Primjer eko dječjeg parka Izvor: https://landezine-award.com/playgroundspringsiedlung/ 04 Gradska /urbana šuma Gradska ili urbana šuma jest prirodna ili zasađena šuma koja se nalazi u urbanome području; odnosno uklopljena je ili smještena uz izgrađeni prostor te je većinom okružena stambenim zonama. Može se oblikovati kao parkovna površina, a smislenim gospodarenjem zadržava se izvorna struktura šume. Funkcionalno-oblikovne karakteristike određene su prirodnim obilježjima; sastoje se od drveća i grmolike vegetacije te prizemnog raslinja i trave. Unutar gradske šume mogu biti izdvojeni dijelovi za rekreaciju sa stazama za hodanje, bicikliranje, igralištima za djecu, prostorima za slobodnu šetnju kućnih ljubimaca i prostorima za javna događanja. Slika 30. Primjer Park šuma Zlatni rt u Rovinju Izvor: https://www.inforovinj.com/hrv/rovinj/znamenje/puntacorrente.asp 05 Površine za sport i rekreaciju Uobičajeno su samostalne površine koje su namjenski uređene i opremljene za sport i rekreaciju. U oblikovanju počesto sadržavaju elemente krajobrazne vrijednosti. Uključuju otvorena sportska igrališta te prateće sportske građevine. U strukturi moraju prevladavati prirodne zelene površine na tlu namijenjene za različite sportove na otvorenome, npr. nogomet, atletiku, streličarstvo, golf, jahački sport, vanjske bazene; kao i za rekreaciju sa spravama za vježbanje na otvorenome, igrališta za djecu i mlade, igrališta i poligone za trening ili boravak pasa a služe i za druge namjene. Svi su vanjski prostori cjelovito uređeni, javno dostupni i često se nalaze u blizini stanica javnoga prijevoza.

Stranica 84

Članak 109.

Stranica 84 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. Unaprjeđenje i uspostava sportsko-rekreacijskih sadržaja na postojećem igralištu k.č. 282 Slika 31. Postojeće igralište na k.č.282 Izvor: Geoportal Uspostava sportsko rekreacijskog centra na otvorenom, potrebno posaditi nova stabla, ozeleniti postojeće igralište sadnjom visokog raslinja (igralište u postojećem stanju nema stabala i drugog zelenila), postaviti nove koševe i golove, zaštitne mreže na igralištu na otvorenom, pored betonskog igrališta–uspostaviti vježbalište na otvorenom tzv. „Street fitness“ sa spravama, postaviti pametne klupice za sjedenje i postaviti javnu slavinu s pitkom vodom. Slika 32. Primjer uređenog vježbališta na otvorenom Izvor: https://freeoutdoorfitness.net/listing/george-kendallriverside-park-outdoor-gym/ Dječje igralište u ulici Kralja Tomislava k.č. 1006/1 Postojeće dječje igralište opremiti sa didaktičkim igralima, postaviti na igralištu klupice za sjedenje, te opremiti koševima za otpatke. Posaditi stabala i grmove, ozeleniti igralište uspostaviti prirodnu zasjenu radi smanjenja učinka toplinskog otoka. Slika 33. Postojeće igralište u ulici Kralja Tomislava na k.č.1006/1 Izvor: Geoportal Slika 34. Primjeri dječjih igrališta s elementima ZI Izvor: https://www.gaithersburgmd.gov/services/animal-services/dog-exercise-area Izvor: https://phoenixplay.co.ukbloggrow-your-own-in-theplayground Slika 35. Primjer uređenog sportskog terena na otvorenom Izvor: https://landezine.com/sportpark-styrum-in-mulheim-bydtp-essen/ 06 Krajobrazno uređeno groblje Groblje je ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, komunalna infrastruktura i prateće građevine.

Članak 109.

Klasificira se kao komunalna građevina u vlasništvu grada ili općine na čijem se području nalazi. Pojedina su groblja zbog parkovnih obilježja i značajki proglašena spomenicima parkovne arhitekture. Upravo se parkovna groblja te hibridna parkovno – arhitektonska groblja ističu kao sastavnice zelene infrastrukture. Parkovni tipovi groblja formirani su travnatim elementima s pravilnim nizovima stabala; planirani su u ortogonalnome sustavu s pravilno raspoređenim grobnim mjestima. U primorskome dijelu Hrvatske parkovna groblja karakteriziraju i brojne nanizane kapele. U arhitektonskom tipu groblja dominiraju građevine različitog tipa i oblika, a najčešće su omeđene trijemovima. 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 85 Slika 36. Groblje Kotoriba k.č.771 Izvor: Geoportal Aktivnost ozelenjivanja područja groblja može uključivati više elemenata koji doprinose ekološkoj, estetskoj i društvenoj vrijednosti prostora: sadnju autohtonih stabala radi stvaranja hladovine, smanjenja toplinskih otoka i poboljšanja mikroklime. Uređenje travnatih i cvjetnih površina koje povećavaju bioraznolikost i stvaraju mirniji ambijent. Postavljanje živica i grmlja kao prirodnih barijera koje smanjuju buku i vizualno odvajaju zone. Korištenje ekološki prihvatljivih materijala za staze i klupe (npr. propusne podloge). Uvođenje sustava za održivo navodnjavanje, poput prikupljanja kišnice. Groblja su često velike, mirne površine koje imaju potencijal postati važni zeleni koridori unutar urbanog tkiva zato je njihovo ozelenjivanje strateški vrlo vrijedno. Aktivnosti sadnje stabala i niskog raslinja je temelj zelene infrastrukture jer zelene površine povećavaju mogućnosti bioraznolikosti. Sadnja zelene barijere uz prometnice filtriraju zagađivače. Nisko raslinje (grmlje, trajnica, cvjetne gredice) za vizualno oplemenjivanje i privlačenje oprašivača. Sadnja autohtonih vrsta koje su otpornije, zahtijevaju manje održavanja i bolje podržavaju lokalne ekosustave.

Članak 109.

Slika 37. Primjer ozelenjenog groblja u Varaždinu Izvor: https://www.varazdinske-vijesti.hr/drustvo/odrzanokrugli-stol-o-zastiti-zelenila-na-varazdinskom-gradskomgroblju-73933 07 Botanički vrt / arboretum/ zoološki vrt Botanički se vrtovi, arboretumi i zoološki vrtovi ne svrstavaju u javne parkove, već se smatraju muzejima na otvorenome. Samostalna su zelena površina. Prostor je jasno omeđen s prepoznatljivim ulazima. Unutarnja struktura je kompleksna, i kombinacija je različitih elemenata, slobodnog krajobraznog oblikovanja i geometrijskog pristupa; spomenuto uključuje brojne elemente odgovarajuće oblikovne vrijednosti, opremu kao i potrebne građevine. Ovi prostori imaju istaknutu uloga kao destinacija za opuštanje, odmor i šetnju unutar urbanoga tkiva. Zbog samih karakteristika prostora i često povijesne važnosti, ističu se kao lokacije za kulturna događanja te inspirativni prostor za umjetnost i brojna događanja a imaju i izraženu edukativnu ulogu. Uređenje arboretuma u dvorištu Stare škole k.č.362 Uređenje arboretuma (nasada drveća i grmlja) predstavlja proces planiranja, obnove i održavanja botaničkog prostora u znanstvene, dekorativne i uzgojne svrhe. To uključuje kombinaciju hortikulturnih zahvata i izgradnje infrastrukture kako bi se osigurala bioraznolikost i očuvala prirodna baština. Glavne komponente uređenja arboretuma uključuju: nabava i sadnja autohtonih i egzotičnih sadnica, obrezivanje drveća i grmlja, gnojenje, suzbijanje korova te zaštita od bolesti i štetočina. Dizajniranje staza, parternih vrtova (često u povijesnim stilovima), jezera i senzornih vrtova. Postavljanje i obnova klupa, koševa za smeće, putokaza te izgradnja popratnih objekata poput suvenirnice i sanitarnih čvorova. Obnova stare škole čiji se prostor nalazi unutar arboretuma, prostor pretvara u turističko odredište. Obilježavanje vrsta informativnim pločama i stvaranje prostora za učenje i istraživački rad. Uređenje se provodi prema strogo definiranim planovima upravljanja jer su arboretumi u Hrvatskoj zakonom zaštićeni kao spomenici vrtne arhitekture ili kulturna dobra. Projektom se naglašava stvaranje “održivih zelenih destinacija”.

Članak 109.

08 Vodotoci, poplavna područja i površinske kopnene vode Vodotoci obuhvaćaju vodna i sva javno dostupna obalna područja s pretežitim udjelom prirodnih elemenata. Karakterizira ih linijski oblik i u pravilu imaju primijenjene protupoplavne i druge vodoprivredne mjere. Nekoliko je tipova vodotoka u građevinskim područjima: rijeke, potoci, bujični vodotoci, oteretni kanali, plovni kanali, kanali za navodnjavanje, jezera i ribnjaci, koji zajedno s kišnim vrtovima čine mrežu urbanoga vodnog sustava. Inundacijska područja predstavljaju veliki potencijal za upravljanje oborinskim vodama i za oblikovanje prostora rekreacije i boravka na otvorenome prostoru te su sigurna utočišta biljnih i životinjskih vrsta plavnih područja. Revitalizacija mrtvica k.č. 1853 Krka I, 5845/1 Nađardov II, 5856 Nađardov III, 5863 Krka I -stara, 5867 Vrbulja III 09 Morska obala – nije prisutno na predmetnom području Kategorija 2 10 Trg Trg je otvoreni gradski prostor potpuno ili djelomično omeđen zgradama ili ulicama. Može biti u potpunosti popločan Stranica 86 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. i bez zelenih površina, te je ovisno o lokaciji i namjeni različitih veličina–od malih urbanih platoa do velikih gradskih trgova. U kontekstu zelene infrastrukture, trg može služiti kao značajan element u stvaranju ekološki održivoga grada, ako sadrži elemente zelenila i vode što može pozitivno utjecati na kvalitetu zraka, smanjenje buke i razinu stresa te također može doprinijeti općem osjećaju ugodnosti boravka na otvorenome prostoru. Na gradskim trgovima vegetacija treba biti otporna na specifične uvjete količine padalina, zbijenost tla i zahtjevnosti održavanja.

Članak 109.

Kako bi se stvorila ugodna mikroklima važno je provoditi projekte ozelenjivanja postojećih trgova, naročito onih dijelova u kojima bi se prolaznici mogli dulje zadržavati. Potrebno je predvidjeti prostore za visoko zelenilo. Preporučuje se korištenje bjelogoričnih vrsta koje u ljetnim mjesecima stvaraju zasjenu, u zimskim omogućuju propusnost sunčevih zraka. Razmotriti tehničke mogućnosti uklanjanja dijelova popločenja, u slučajevima gdje to nije moguće koristiti rješenja poput sadnih jama. Osim korištenja vegetacije, moguće je korištenje i drugih elemenata urbanog dizajna poput struktura za zasjenjivanje, materijala s utjecajem na smanjenje efekata UTO-a, umjetnih vodenih elemenata uključujući one s pitkom vodom i sl. Slika 38. Primjer ozelenjavanja gradskog trga Izvor: https://www.domain.com.au/news/building-to-start-ongreen-square-town-centre-next-year-20131016-2vm72/ 11 Travnjak Zelene površine čiji biljni pokrov pretežito tvore trave; sadrže vrlo malo drveća i grmova i nastali su antropogeno. Prisutni su kao samostalna zelena površina i najčešća su forma u otvorenim prostorima. Tvore jasno omeđen prostor bez kompleksne strukture i njima dominira razmjerno jednolična tekstura i boja. U urbanim područjima ovisno o namjeni mogu zaživjeti kao ukrasni travnjaci uz značajne građevine javne namjene, stambene zgrade i dio parkova, sportski travnjaci i travnjaci za golf terene; a u navedenu se tipologiju svrstavaju upotrebni ili ukrasni travnjaci na javnim površinama za koje nije ograničen slobodan pristup.

Članak 109.

Uspostava travnjaka na k.č.1448/1 Travnjaci smanjuju efekt urbanog toplinskog otoka jer travnate površine apsorbiraju manje topline od betona i asfalta. Poboljšavaju kvalitetu zraka filtriranjem prašine i zagađivača. Povećavaju bioraznolikost pružajući stanište kukcima, pticama i malim životinjama. Upijaju oborinske vode, čime smanjuju rizik od poplava i rasterećuju odvodne sustave što je dio šireg koncepta zelene infrastrukture. Povećavaju vizualnu kvalitetu prostora, stvarajući ugodnije i privlačnije okruženje. Omogućuju prostorne “predaha” u gusto izgrađenim područjima. Povezuju različite zelene površine u jedinstvenu mrežu, što je važan element urbanog planiranja i održivog razvoja. Predstavljaju prostor za rekreaciju i druženje, od šetnje i piknika do sportskih aktivnosti. Poboljšavaju mentalno zdravlje jer boravak u zelenilu smanjuje stres i povećava osjećaj dobrobiti. Povećavaju društvenu koheziju jer potiču okupljanje i zajedničke aktivnosti. Travnjaci su dio rješenja temeljenih na prirodi (Nature-Based Solutions), koja se sve više primjenjuju u urbanističkom dizajnu kako bi se gradovi učinili otpornijima na klimatske promjene. Doprinose zelenoj infrastrukturi, koja je ključna za održiv razvoj gradova i poboljšanje kvalitete života stanovnika. Slika 39. Uspostava travnjaka na k.č.1448/1 Izvor: Geoportal Slika 40. Primjer urbanog travnjaka Izvor: https://landezine.com/jubilee-gardens-by-west-8/ 12 Produktivna zelena infrastruktura –urbani vrtovi, urbane farme, rasadnici i javni voćnjaci Produktivna je zelena infrastruktura smještena u gradskim naseljima i održavaju je žitelji dotičnih naselja. Radi se ili o neplanskim zajedničkim vrtovima koji su nastali na slobodnome javnom zemljištu, a koji su zaživjeli na temelju neformalnih inicijativa stanara obližnjih zgrada i udruga civilnog društva; ili pak o formalnim gradskim vrtovima koji su pokrenuti javnim pozivom upućenim gradovima i općinama, gdje građani imaju mogućnost ostvariti besplatno korištenje parcele ili je dopušteno koristiti ju uz minimalnu godišnju naknadu. U formalnim urbanim vrtovima prostor je jasno krajobrazno oblikovan s izraženom podjelom na pojedinačne parcele u redovima koji su međusobno povezani puteljcima. Na pojedinačnim parcelama uzgaja se povrće i voće (jagodasto voće), začinsko bilje te cvijeće za osobne potrebe. Ostali tipovi produktivne zelene infrastrukture kao što su urbane farme, rasadnici i javni voćnjaci imaju izraženiju gospodarsku funkciju i predstavljaju pridruženi tip elementa zelene infrastrukture.

Članak 109.

Uspostava općinskog rasadnika za sadnju i uzgoj cvijeća i niskog raslinja koje bi služilo za ukrašavanje javnih zelenih površina–k.č.1448/1 (651m2) ili k.č.1449/4 (1240m2) 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 87 Slika 41. Uspostava općinskog rasadnika Izvor: Geoportal Izgradnja gradskog rasadnika za uzgoj cvijeća i niskog raslinja predstavlja stratešku investiciju u razvoj i unapređenje zelene infrastrukture općine. Kao temeljni element sustavnog upravljanja urbanim zelenim površinama, rasadnik omogućuje održivu, ekonomičnu i ekološki usmjerenu proizvodnju biljnog materijala koji se koristi za uređenje i funkcionalno oblikovanje javnih prostora. Primarna svrha općinskog rasadnika jest osigurati kontinuiranu i pouzdanu opskrbu kvalitetnim sadnim materijalom prilagođenim lokalnim klimatskim, pedološkim i ekološkim uvjetima. Time se smanjuje ovisnost o vanjskim dobavljačima, optimiziraju troškovi održavanja te omogućuje dugoročno planiranje hortikulturnih aktivnosti u skladu s razvojnim potrebama općine. Rasadnik omogućuje uzgoj autohtonih i ekološki vrijednih biljnih vrsta koje doprinose očuvanju bioraznolikosti, poboljšanju kvalitete zraka, smanjenju efekta urbanog toplinskog otoka te regulaciji oborinskih voda. Time se jača otpornost općine na klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete. Kontinuirana proizvodnja cvjetnih i ukrasnih vrsta omogućuje kvalitetno oblikovanje parkova, trgova, prometnih koridora i drugih javnih prostora. Uređene zelene površine povećavaju vizualnu privlačnost općine, doprinose dobrobiti stanovnika te stvaraju ugodnije i zdravije urbano okruženje. Vlastita proizvodnja sadnog materijala omogućuje brže i učinkovitije održavanje zelenih površina, pravovremenu obnovu oštećenih ili degradiranih lokacija te fleksibilno reagiranje na sezonske i izvanredne potrebe. Time se postiže veća kontrola nad kvalitetom i dostupnošću biljnog materijala. Općinski rasadnik može služiti kao edukacijska platforma za škole, stručnjake i građane, promičući svijest o važnosti zelenih površina, održivog upravljanja prirodnim resursima i prilagodbe klimatskim promjenama. Time rasadnik postaje i društveni resurs koji potiče uključivanje zajednice u brigu o okolišu.

Članak 109.

Slika 42. Primjer uređenja školskog vrta Izvor: https://localfood.ces.ncsu.edu/local-food-farm-toschool/local-food-school-gardens/ Izgradnja cvjetnjaka ili malog vrta u dvorištu osnovne škole (k.č.861) ili vrtića (k.č.860) Izgradnja cvjetnjaka ili malog vrta u dvorištu osnovne škole predstavlja važan element razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj razini. Takav prostor ne djeluje samo kao estetski dodatak školskom okolišu, već ima značajnu ekološku, obrazovnu i društvenu funkciju. U okviru koncepta zelene infrastrukture, školski vrt doprinosi stvaranju održivog, zdravo g i ekološki uravnoteženog prostora koji pozitivno utječe na učenike, školu i širu zajednicu. Školski vrt povećava ukupnu količinu zelenih površina u urbaniziranom prostoru te time doprinosi: poboljšanju kvalitete zraka i smanjenju koncentracije prašine, regulaciji mikroklime i ublažavanju učinka urbanog toplinskog otoka, povećanju bioraznolikosti kroz sadnju različitih biljnih vrsta koje privlače oprašivače i druge korisne organizme, infiltraciji oborinskih voda i smanjenju površinskog otjecanja. Na taj način vrt postaje funkcionalna komponenta zelene infrastrukture koja podržava stabilnost i otpornost lokalnog ekosustava. Školski vrt predstavlja praktičnu učionicu na otvorenom u kojoj učenici mogu: razvijati ekološku svijest i razumijevanje prirodnih procesa, učiti o održivom razvoju, kruženju tvari, uzgoju biljaka i važnosti zelenih površina, razvijati odgovornost, timski rad i brigu o okolišu kroz sudjelovanje u održavanju vrta. Ovaj oblik učenja potiče aktivno sudjelovanje i povezuje teorijska znanja s konkretnim iskustvima. Uređeni cvjetnjak ili vrt doprinosi stvaranju ugodnog, poticajnog i vizualno privlačnog školskog prostora.

Članak 109.

Takav okoliš pozitivno utječe na dobrobit učenika i zaposlenika te potiče boravak na otvorenom, što je važno za zdravlje i kvalitetu školskog života. Školski vrt može postati mjesto okupljanja i suradnje: učenika, nastavnika, roditelja, lokalne zajednice. Kroz zajedničke aktivnosti jača se osjećaj pripadnosti, potiče volontiranje i razvija kultura brige o zajedničkom prostoru. Slika 43. Primjer urbanog vrta Izvor: https://www.cambridgeday.com/2022/04/11/immigrantsmissing-village-life-provided-seeds-for-community-gardensbooklet-has-the-story/ 13 Zelene površine uz stambene zgrade Privatni vrtovi uz obiteljske kuće, javne i polujavne površine otvorenoga prostora (unutar stambenih naselja i između višestambenih zgrada) mogu značajno doprinijeti funkcijama i dobrobiti zelene infrastrukture, a odgovarajućim oblikovanjem mogu formirati urbane koridore. U prostornim planovima uvjeti za izgradnju površina stambene namjene Stranica 88 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. nedostatno definiraju smjernice za uređenje i funkcije koje bi slobodni dio građevne čestice trebao ostvariti – mada su ovi prostori počesto oaze u kojima ljudi provode najveći dio svakodnevnoga života, s kojima se poistovjećuju i od posebne su važnosti za ostvarivanje kvalitete življenja. Istovremeno je itekako razvidno da u svakodnevnome životu manjka takvih zelenih površina te da su oblikovane bez potrebnih standarda zelene infrastrukture. Uređenje dvorišne površine primjenom elemenata zelene infrastrukture k.č.1004 Slika 44. Uređenje dvorišne površine primjenom elemenata ZI k.č.1004 Izvor: Geoportal Svrha ozelenjivanja dvorišne površine (367m2) je poboljšati kvalitetu prostora kroz održiva rješenja koja povećavaju udobnost, ekološku vrijednost i funkcionalnost dvorišta.

Članak 109.

Primjenom zelene infrastrukture smanjuje se pregrijavanje površina, poboljšava odvodnja oborinskih voda, povećava bioraznolikost te se stvara ugodnije okruženje za korisnike. Cilj postavljanja klupa je omogućiti korisnicima prostora ugodan prostor za odmor i boravak na otvorenom. Koševi za smeće doprinose održavanju čistoće i urednosti prostora, potiču odgovorno ponašanje te smanjuju mogućnost nastanka otpada u okolišu. Svrha sadnje stabala je stvaranje prirodnog hlada, poboljšanje mikroklime i povećanje estetske vrijednosti prostora. Stabla doprinose smanjenju toplinskih otoka, filtriraju zrak, stvaraju ugodniji ambijent i dugoročno podižu kvalitetu života korisnika prostora. 14 Zelene površine uz zgrade javne, društvene i gospodarske namjene Otvorene površine uz javne ustanove, zdravstvene ustanove, domove za starije i nemoćne, obrazovne ustanove, dječje vrtiće, kampuse i trgovačko–poslovne centre i zgrade u gospodarskim zonama–u kontekstu zelene infrastrukture važan su element održivog urbanog razvoja i formiranja koridora zelene infrastrukture. U prostornim planovima uvjeti za izgradnju površina javne, društvene i gospodarske namjene nedostatno definiraju smjernice za uređenje i funkcije koje bi slobodni dio građevne čestice trebao ostvariti pa je potrebno posvetiti dodatnu pozornost njihovu oblikovanju i stvaranju kontinuiranih zelenih površina. Osim ambijentalno-vizualne kvalitete, značajna uloga zelenih površina leži u poboljšanju mikroklimatskih uvjeta i mogućnosti za odvijanje dijela aktivnosti vezanih uz osnovnu namjenu na otvorenome prostoru.

Članak 109.

Površine uza zgrade javne, društvene namjene na k.č.998, 1000, 1001, 1894 Planirati aktivnosti unaprjeđenja otvorenih površina mješovite i javnodruštvene namjene te ih kvalitetno integrirati u postojeći sustav javnih zelenih površina. Primjenom rješenja temeljenih na prirodi (NBS), poput sadnje stabala i poboljšanja sustava odvodnje na parkiralištima uz javne zgrade, povećava se ekološka vrijednost prostora, smanjuje pregrijavanje površina i poboljšava mikroklima. Dodatnom sadnjom stabala uz željezničku prugu stvara se prirodna zelena barijera koja doprinosi smanjenju buke, vizualnom poboljšanju prostora te ublažavanju učinka toplinskih otoka. Time se postiže ugodnije, zdravije i održivije okruženje za korisnike i širu zajednicu. Slika 45. Primjer uređenja školskog dvorišta elementima ZI prije (lijevo) i poslije (desno) Izvor: https://onmilwaukee.com/articles/green-schoolyards-2025 15 Zelene površine uz prometnice Prometni koridori su linijske infrastrukturne građevine i oni su definirani u prostornim planovima. Sastoje se od prometne površine i pratećih strukturnih sadržaja kao što su pješačke i biciklističke staze i parkirališta; mada se ovi sadržaju mogu pojavljivati i kao pojedinačne prometne površine, posebice u uskim gradskim sklopovima i središtima. U kontekstu zelene infrastrukture važan su prateći sadržaj u obliku zelene površine, drvoreda, uskih travnjaka kao i površina s niskom i visokom vegetacijom. Takvo zaštitno zelenilo ostvaruje 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 89 vizualnu zaklonjenost kolnika od ostalog izgrađenog prostora, usmjerava vizuru, štiti od buke, prašine, blještanja i naleta vjetra te smanjuje intenzitet zagrijavanja popločanih i asfaltiranih ploha. Dodatno, manji razmak između stabala može utjecati na smanjenu brzinu vožnje i bolju sigurnost u prometu, a ozelenjeni su prometni koridori manje izloženi nastanku urbanih poplava i zadržavanju oborinskih voda na kolniku.

Članak 109.

Uspostava drvoreda u Ulici Alojzija Stepinca (k.č.1893) Slika 46. Uspostava drvoreda u Ulici Alojzija Stepinca k.č.1893 Izvor: Google Maps Na slici gore prikazan je dio ulice Alojzija Stepinca (koja je označena kao k.č.br.1893), planirati uspostavu drvoreda na dijelu ulice Alojzija Stepinca gdje je moguća sadnja (kod Crkve). Dopuna postojećeg drvoreda duž Ulice Kralja Tomislava i u Dugoj ulici. Dopuniti drvored od Trga Slobode Murskom prema ulici Kralja Tomislava – čime se postiže jedan od urbanih koridora koji spaja 2 urbane točke (jedna urbana točka na k.č.282 a druga k.č.362). Drvoredni koridori povezuju ključne urbane točke poput igrališta, parkova, škola, javnih ustanova, prometnih čvorišta i stambenih zona. Oni: • stvaraju logične, ugodne i sigurne rute kretanja između važnih lokacija • povezuju izolirane zelene površine u jedinstvenu mrežu, čime se povećava njihova funkcionalnost • omogućuju prostorni kontinuitet i čitljivost grada, olakšavajući orijentaciju • podižu kvalitetu javnog prostora i potiču korištenje održivih načina kretanja (hodanje, bicikliranje) Prometni koridori su linijske infrastrukturne građevine i oni su definirani u prostornim planovima. Sastoje se od prometne površine i pratećih strukturnih sadržaja kao što su pješačke i biciklističke staze i parkirališta. Predstavljaju važan prateći sadržaj u obliku zelene površine, drvoreda, uskih travnjaka kao i površina s niskom i visokom vegetacijom. Poticanjem uspostave zaštitnog zelenila ostvaruje se vizualna zaklonjenost kolnika od ostalog izgrađenog prostora, štiti od buke, prašine, naleta vjetra te smanjuje intenzitet zagrijavanja popločanih i asfaltiranih ploha. Dodatno, manji razmak između stabala može utjecati na smanjenu brzinu vožnje i bolju sigurnost u prometu, a ozelenjeni su prometni koridori manje izloženi nastanku urbanih poplava i zadržavanju oborinskih voda na kolniku.

Članak 109.

Slika 47. Primjer ozelenjivanja rasvjetnih stupova na Riječkom Korzu Foto: Ilustracija (Mateo Levak / Riportal) Fotografija Korzo Rijeka Slika 48. Primjer parkirališta s vodopropusnim materijalom Izvor: https://award.thegreencities.eu/award-2023/belgium/ Slika 49. Primjer zelenog parkirališta Izvor: https://landarch1.com/eco-friendly-parking-lots-environmental-impacts/ 16 Integrirani sustav urbane odvodnje Najčešće rješenje za integrirani sustav urbane odvodnje jest kišni vrt ili bioretenecija. To je biljem zasađena depresija koja omogućuje prikupljanje oborinske vode s nepropusnih površina poput krovova, pješačkih i kolnih površina te aktivira njezino upijanje u podzemlje. Najčešće su trapezoidne forme s plitko oblikovanom depresijom. U naravi zatječemo nekoliko osnovnih tipova: klasični kišni vrt, kišni vrt na nepropusnoj podlozi i kišni vrt u posudama. Sastoji se od donje (nepropusne) podloge, drenažnog sloja s perforiranom cijevi, granulacijskog materijala i biljaka (trajnice, grmlje i drveće). Zbog zamjetne vegetacije kišni vrt može poboljšati vizualnu i estetsku percepciju prostora grada. Kada je u blizini infrastrukture za odmor–može se rabiti za pasivni odmor i neformalno druženje građana. Slika 50. Primjer kišnog vrta uz prometnice Stranica 90 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. Izvori: https://www.esf.edu/ere/endreny/GICalculator/Rain- GardenIntro.html, https://calvin.edu/plaster-creek-stewards/ restoration/rain-gardens 17 Zone za turizam Zone za turizam jesu površine koje su prostornim planiranjem namijenjene isključivo za turizam a to su hotelski kompleksi, kampovi i pripadajuća morska ili druga obala uz vodene površine. Elementi zelene infrastrukture u sklopu zona za turizam imaju višestruku korist. Osim poticanja bioraznolikosti, ublažavanja učinaka toplinskih otoka, ublažavanja mikroklimatskih promjena–ove su zone itekako korisne za zdravlje korisnika budući da pružaju razonodu, ugodne vizure, boravak na otvorenome zraku i suncu te snaže poticaj na fizičku aktivnost. Rekreativne sadržaje na otvorenome prostoru treba nastojati ostaviti dostupnima lokalnome stanovništvu tijekom cijele godine.

Članak 109.

Slika 51. Šuder graba k.č.5707 Izvor: Geoportal Uređenje športsko-rekreacijskih jezera Šuder graba k.č.5576 Ribnjak Šuder graba je nastao iskapanjem šljunka krajem 70-tih godina prošlog stoljeća. Postojeći rekreacijski ribnjak ima nepravilni tlocrtni oblik, vodene površine oko 2,3 ha (uključujući središnji sprud i vodenu površinu na susjednim česticama koje nisu predmet ovog zahvata). Na istočnom dijelu, obala ribnjaka je nedefinirana te se djelomično nalazi na privatnim parcelama. U središnjem dijelu ribnjaka nalazi se manji otočić tj. sprud površine oko 295 m². Maksimalna dubina ribnjaka iznosi oko 6,20 m u jugoistočnom dijelu ribnjaka. Ribnjak ima pješački pristup putem armiranobetonskih stepenica na zapadnoj obali, uz zgradu ribičkog doma. Smjer pružanja ribnjaka je sjeverozapadjugoistok. U ribnjaku se sukladno podacima Sportsko ribolovno društvo „Som“ iz Kotoribe trenutačno gospodari šaranom, amurom, deverikom, somom, štukom, uklijom, bodorkom, crvenperkom i dr. Na godišnjoj osnovi provodi se dodatno poribljavanje. Planirati izmuljivanje postojećeg ribnjaka, uređenje dijela obale ribnjaka kako bi se dobio adekvatan prostor za održavanje sportsko-ribolovnih natjecanja i ostalih sportsko-rekreacijskih te društvenih aktivnosti. Osim uređenja obale planirati izgradnju pješačke staze po obodu ribnjaka, te postavljanje urbane opreme (klupe, stolovi i dr.). Površina obuhvata zahvata je oko 2,76 ha. Zbog uznapredovale eutorfikacije i nakupljanja mulja na dnu ribnjaka potrebno je provesti izmuljivanje kako bi se osigurali dobri ekološki uvjeti u ribnjaku. Također zbog uznapredovale erozije obale istu je potrebno urediti na način da se spriječi daljnja erozija. Planirani zahvatom će se provoditi bez ispuštanje vode iz ribnjaka. Planirano je vađenje oko 5.100 m3 mulja i oko 5.600 m3 šljunka koji će se u cijelosti iskoristiti za uređenje obalnog pojasa ribnjaka. Unutar lokacije uredit će se dvije privremene deponije na kojima će se izvađeni materijal prosušivati i pripremati za daljnju primjenu na lokaciji zahvata. Ribolov na predmetnom ribnjaku je nakon provedenog zahvata planirano kao i do sada provoditi po principu „ulovi i pusti“.

Članak 109.

Poučna staza uz rijeku Muru k.č.5787 Uspostava i uređenje poučnih staza uz rijeku Muru s fokusom na zelenu infrastrukturu, bioraznolikost i toplinske otoke obuhvaća niz aktivnosti uređenja: određivanje rute koja minimalno zadire u osjetljiva staništa, koristeći postojeće šumske puteve ili nasipe kako bi se očuvala prirodna dinamika rijeke. Uklanjanje invazivnih stranih vrsta biljaka radi oslobađanja prostora za autohtonu vegetaciju. Izrada staza od propusnih materijala (drveni oblutci, zbijeni prirodni materijali) koji omogućuju drenažu i ne doprinose zagrijavanju, čime se izravno adresira problem toplinskih otoka. Uređenje pristupa mrtvicama ili rukavcima Mure (plava infrastruktura) koji djeluju kao prirodni rashladni sustavi. Sadnja stabala i grmlja karakterističnih za poplavne šume (poput vrba i topola) koja pružaju sjenu i staništa za ptice. Izgradnja “hotela za kukce”, postavljanje kućica za ptice i šišmiše te očuvanje starog drveća kao ključnih točaka bioraznolikosti. Postavljanje interaktivnih ploča koje objašnjavaju ulogu Mure u ublažavanju klimatskih promjena, važnost očuvanja vlažnih staništa i mehanizme kojima zelena infrastruktura hladi okolicu. Uređenje odmorišta s klupama od prirodnih materijala i vidikovaca koji omogućuju promatranje divljih vrsta bez ometanja. Stvaranje “zelenih tunela” kroz stratešku sadnju krošnji iznad staze kako bi se demonstrirala razlika u temperaturi između urbaniziranih i prirodnih površina. Uređenje manjih ploha s biljkama koje zadržavaju vlagu i doprinose mikroklimatskom hlađenju.

Stranica 91

Članak 109.

4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 91 Slika 52. Poučna staza uz rijeku Muru k.č.5878 Izvor: Geoportal Kategorija 3 18 Zeleni konstruktivni elementi na zgradama Zeleni su krovovi najčešće ravnih ploha, a rjeđe su kosi/ nagibni. Prekriveni su vegetacijom–a sam sastav zelenoga krova čini nekoliko različitih funkcionalnih slojeva, drenaža, filtera, supstrata te završnog sloja vegetacije. Razlikuju se ekstenzivni zeleni krovovi koji se sastoje poglavito od otpornih trajnica poput sukulenata i trava otpornih na sušu; te intenzivni zeleni krovovi koji su složeniji te sadrže kombinaciju različitih biljaka poput trajnica, grmlja, trava i stabala a mogu biti namijenjeni i za uzgoj povrća i voća. Zeleni su zidovi okomito izgrađene samostalne strukture prekrivene vegetacijom; često su izgrađeni od modularnih ploča ili drugih konstruktivnih okvira koje služe za smještaj različitih vrsta medija za uzgoj, o čemu pak ovisi odabir vegetacije koja posljedično nalaže i modalitete potreba za održavanjem. Slika 53. Primjeri zelene fasade 1 Izvor: https://living.vecernji.hr/zelena-zona/zelene-fasadekao-prirodni-klima-uredaj-spustaju-temperaturu-i-do-13-stupnjeva-1482990 Slika 54. Primjeri zelene fasade 2 Izvor: https://tockanai.hr/biznis/nekretnine/urban-heatislands-15528/ Implementacija zelenih krovova u oblikovanje zgrada uključuje pokrivanje krovnih površina zelenilom koje apsorbira sunčevu radijaciju, reducira prodiranje topline u zgrade i do određene mjere smanjuje temperaturu neposrednog okruženja.

Članak 109.

Uklapanje zelenih pročelja uključuje pokrivanje vertikalnih površina zelenilom koje zasjenjuje površine i reducira toplinsku apsorpciju zgrada, poboljšava kvalitetu zraka i smanjuje efekte UTO-a. Predvidjeti razvoj elemenata za privremeno zadržavanje vode na površini krova u svrhu hlađenja putem evaporacije i transfera dijela toplinske energije, te razvoj vodnih elemenata na zelenim krovovima koji pružaju izolaciju i dodatno pridonose smanjenju površinskih temperatura. Slika 55. Primjeri zelenih krovova Izvor: https://greendecor.co.rs/sta-nudimo/zeleni-krovovi/ 19 Arheološki park Arheološki park jest tip krajobraza koji svjedoči o čovjekovoj dugogodišnjoj nazočnosti u prostoru, a ima umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost pa je često evidentiran kao kulturno dobro. U prostoru se može pojaviti kao travnjak ili livada s rijetkom vegetacijom koja ima arheološke ostatke, graditeljske sklopove, zone s linijskim obrisima građevina ili točkasto raspršenim elementima u prostoru. Također može biti smješten u sklopu uskih urbanih matrica. Ovisno o stupnju istraženosti i definiranim mjerama zaštite lokacije–uređenjem, prezentacijom i promocijom moguće je primjereno valorizirati arheološko nalazište te atraktivnim kulturno-turističkim i edukativnim sadržajima povećati broj posjetitelja i ostvariti atraktivan prostor za suodnos tradicije, okoliša i čovjeka. 20 Brownfield površina Brownfield površine su napuštene površine nekadašnjih industrijskih i vojnih kompleksa, većih kompleksa druge namjene ili su to pak neizgrađene površine a koje su tijekom niza godina izgubile svoju osnovnu funkciju. U kontekstu Stranica 92 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026.

Članak 109.

urbane obnove ove su površine od velike važnosti jer su vrlo često smještene u užoj urbanoj jezgri. Za ovakve površine mogu se predvidjeti dva načina korištenja: kao privremena ili trajna namjena za zelenu infrastrukturu. Za svaku brownfield površinu potrebno je definirati način korištenja u skladu s inventarizacijom vegetacije nastale prirodnom sukcesijom i važnosti postojećeg stanja u kontekstu širega razvoja zelene infrastrukture. Spomenuti tip površina okarakteriziran je zatvorenošću i često je omeđen prema okolnom prostoru i vizualno je zaštićen te ima ograničen pristup. Oblikovanje treba prilagoditi potrebama novih korisnika i infrastrukturi prethodne namjene. 21 Urbana močvara Urbana močvara jest oblikovana plitka depresija gusto zasađena biljnim materijalom, a smještena je unutar ili oko urbanog područja. Može biti prirodno ili umjetno oblikovana. Umjetno izgrađeni močvarni sustav funkcionalno je namijenjen pročišćavanju oborinskih voda, uz trajno zadržavanje određenog volumena vode, a sastoji se od više sekcija različitih dubina korita, i to obično do šest metara dubine. Oblikuje se tako da oponaša prirodni močvarni sustav te je dimenzijama često dominantan element u prostoru. Močvarni sustav ima izraženu ulogu u smanjenju urbanih poplava i suša, pročišćavanju oborinske vode, prilagodbi na klimatske promjene, smanjenju utjecaja urbanog toplinskog otoka i smanjenju erozije tla. Također se može rabiti kao mjesto za odmor i rekreaciju te druge edukativne aktivnosti harmonično povezane s boravkom u prirodi.

Članak 109.

Slika 56. Primjeri urbane močvare Izvor: https://www.canadianarchitect.com/wetland-adelaidesustainability-tcl/ 22 Sadnja stabala Tipologija se odnosi na pojedinačna stabla koja će biti posađena do 2030. godine unutar svih ostalih tipologija; pojedinačna sadnja na javnim i privatnim površinama, neovisno o načinu sadnje–točkasto, linearno i sl. PRIJEDLOZI SMANJENJA EFEKTA URBANIH TOPLINSKIH OTOKA Siva infrastruktura kao što su zgrade, ceste i druga cementirana infrastruktura apsorbira te ponovno emitira sunčevu toplinu više od prirodnih krajolika kao što su šume i vodena tijela. Urbana područja, gdje su te strukture visoko koncentrirane, a zelenilo ograničeno, postaju “otoci” viših temperatura u odnosu na rubna područja. Ovi toplinski džepovi nazivaju se toplinskim otocima. Toplinski otoci mogu se formirati u različitim uvjetima, danju ili noću, u malim ili velikim gradovima, u prigradskim područjima, u hladnoj ili toploj klimi, te u bilo koje godišnje doba. Poticanjem razvoja zelene infrastrukture, strateški planirane mreže prirodnih, poluprirodnih područja i zelenih prostora i strateškim gospodarenjem vodom odnosno plavom infrastrukturom, stvaraju se ekosustavi gdje se potiče dobrobit ljudi i kvaliteta života. Kombinacija, odnosno plavo-zelena infrastruktura, odnosi se na planiranje prostora u kojem prirodne i mehaničke strukture dozvoljavaju odvijanje čitavog vodnog ciklusa unutar grada. Siva infrastruktura odnosi se na cementiranu urbanu infrastrukturu. Jednostavnije rečeno, siva infrastruktura odnosi se na građevine, plava na vodene elemente, poput kanala, bara, poplavnih područja, postrojenja za pročišćavanje vode, dok se zelena odnosi na drveće, travnjake, parkove, polja i šume. Pravilan odnos među mrežama unutar gradova, tj. kombinacija samoodržive prirode s konvencionalnim pristupima mogao bi omogućiti urbani život s prirodom u zajednicama otpornijim na klimatske promjene, uz čišći zrak i dovoljne zalihe pitke vode.

Članak 109.

Urbani toplinski otoci (UTO) predstavlja klimatski fenomen koji uzrokuje više temperature tla i zraka u urbanim područjima u odnosu na ruralna i prirodna okruženja. Upravo ta razlika u temperaturi predstavlja UTO. Klimatski čimbenici igraju ključnu ulogu u formiranju i jačanju UTO-a. Temperatura zraka, relativna vlažnost, vjetar i oborine imaju velik utjecaj na ovaj fenomen. Visoke temperature uzrokovane antropogenim djelovanjem poput prometa i industrije pridonose povećanju temperature tla i zraka u urbanim područjima. Smanjena vlažnost zraka dodatno pojačava učinak toplinskih otoka s obzirom na to da su urbanizirane površine manje vlažne i sklonije zagrijavanju. Smanjena brzina vjetra u urbanim područjima otežava raspršivanje topline, a promjene u vlažnosti mogu utjecati na termalnu udobnost i povećati toplinski stres za stanovnike. Čimbenici koji utječu na stvaranje efekta urbanog toplinskog otoka: • povećanje temperature zraka–porast prosječnih temperatura u urbanim područjima Europe od 1 do 3 °C, koje utječu na zagrijavanje urbanih površina poput asfaltnih prometnica, zgrada i krovova, što dovodi do povećanja temperature u gradovima; • češći i intenzivniji toplinski valovi–analize u Europi ukazuju na povećanje broja dana s izrazito visokim temperaturama (iznad 35 °C), što dovodi do ranijeg 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 93 početka toplinskih valova i njihova duljeg trajanja, što dodatno povećava temperaturne razlike između grada i okolice;

Članak 109.

• promjene u obrascima oborina–sušna razdoblja tijekom ljeta dodatno pojačavaju efekte UTO-a, dok nedostatak vode može ograničiti mogućnosti hlađenja i opskrbu vodom; • projekcije utjecaja klimatskih promjena na toplinske otoke u Hrvatskoj–analize Državnog hidrometeorološkog zavoda RH pokazuju porast broja toplih dana i toplih noći u Hrvatskoj. Urbani efekt zagrijavanja je izražen, posebno zbog izgrađenih betonskih površina, što rezultira snažnim zagrijavanjem u unutrašnjosti zemlje; • uklanjanje vegetacije u urbanim područjima–dovodi do smanjenja zasjenjenih površina te izostanka procesa evapotranspiracijom kojom vegetacija snižava temperaturu zraka; • svojstva građevinskih materijala–kao što su pločnici ili krovovi reflektiraju manje sunčeve energije te apsorbiraju i emitiraju više sunčeve topline u usporedbi s drvećem, vegetacijom i drugim prirodnim površinama. Toplinski otoci stvaraju se tijekom dana a postaju izraženiji nakon zalaska sunca zbog sporog oslobađanja topline iz urbanih materijala; • urbana morfologija–razmak zgrada unutar grada utječu na protok vjetra i sposobnost urbanih materijala da apsorbiraju i oslobađaju sunčevu energiju. U razvijenim područjima, površine i strukture zapriječene susjednim zgradama postaju velike toplinske mase koje ne mogu lako otpustiti svoju toplinu. Gradovi s mnogo uskih ulica i visokih zgrada postaju urbani kanjoni, koji mogu blokirati prirodni protok vjetra koji bi donio efekte hlađenja; • antropogeni izvori topline–toplina proizvedena ljudskim aktivnostima u urbanom okruženju, a toplina se procjenjuje kao zbroj energije utrošene za grijanje i hlađenje, rad uređaja, promet i industrijske procese;

Članak 109.

• promjena vodne bilance u gradovima rezultat je promijenjenih površinskih svojstava na području općine (npr. velike površine pod vodonepropusnim materijalima). Zbog brzog otjecanja oborinskih voda sivom infrastrukturom i nedostatne vegetacije u gradovima smanjuju se transpiracija i isparavanje vode iz tla, što se odražava na nižu apsolutnu i relativnu vlažnost zraka; • vremenski i geografski čimbenici poput smjera i brzine vjetra, položaja i lokalne topografije gradova utječu na stvaranje efekta UTO-a. Na primjer, velike vodne površine u blizini gradova umanjuju temperaturne fluktuacije i temperature, dok su gradovi smješteni u kotlinama uglavnom slabo prozračeni. Zbog negativnog utjecaja širenja izgrađenih dijelova naselja, poput povećanja temperatura urbanih prostora te češćih i dugotrajnijih toplinskih valova, nužno je provoditi mjere kako bi se smanjila potrošnja energije, zaštitio okoliš i očuvalo zdravlje ljudi koji borave u gradovima. Prijedlog smjernica ublažavanja postojećih i sprečavanja nastanka novih UTO-a s naglaskom na mjerama zelene urbane obnove, a podijeljenih prema sljedećim kategorijama: - Zelena i plava infrastruktura - Urbanističko planiranje i oblikovanje - Tehnološke mjere (fotonaponski sustavi, učinkovita toplinska izolacija i tehnologije hlađenja, solarni ventilacijski sustavi) Razvoj urbane zelene infrastrukture (UZI) može djelomično ublažiti negativne efekte UTO-a pridonoseći otpornosti urbanih područja na klimatske promjene. Integracija UZI-ja u urbanističko planiranje i zakonodavstvo ključna je za postizanje ovog cilja. Elementi plave infrastrukture, poput prirodnih vodnih tijela, močvara, kanala za prijenos vode, sustava za obradu oborinskih voda i plavih krovova, pokazuju se učinkovitima u smanjenju efekata UTO-a.

Članak 109.

Načelne smjernice s ciljem smanjenja efekata UTO-a: • Prilikom prostornog planiranja, uz elemente orografije, preporuka je iskoristiti prirodne površine pod šumama koje je moguće proširiti urbanim šumama kako bi se dobili veliki kontinuirani prirodni rashladni koridori. Razmotriti mogućnosti širenja područja pod urbanim šumama te formiranja zelenih prstenova oko gradova. • Omogućiti prostorno povezivanje i ispreplitanje unutar urbanog prostora s ostalim mjerama umanjenja negativnih efekata. Odabir i sadnja vrsta otpornih na povećanja temperature uz prometnice kako bi se omogućila bolja prilagodba urbanog zelenila na urbane ekološke uvjete te poboljšali pozitivni učinci na reduciranje negativnih efekata UTO-a. • Povezivanje ozelenjenih ulica s ostalim elementima UZI- ja radi uspostavljanja rashladnih i pješačkih koridora. Korištenje metoda koje omogućuju neometan razvoj korijena te ograničavaju i sprečavaju njegove negativne interakcije s podzemnom infrastrukturom u slučajevima ograničenog prostora za razvoj korijena u tlu. Takve metode osiguravaju adekvatan volumen nesabijenog tla koji omogućuje razvoj zdravih i otpornih stabala, gotovo neograničen pristup prostoru s vozilima, veću otpornost stabala na vjetroizvale, zone privremenog prihvata oborina i dr. • U svrhu stvaranja ugodne mikroklime važno je provoditi projekte ozelenjivanja postojećih trgova, naročito onih dijelova u kojima bi se prolaznici mogli dulje zadržavati. Prilikom projektiranja novih trgova treba predvidjeti prostore za visoko zelenilo. Preporučuje se korištenje bjelogoričnih vrsta koje u ljetnim mjesecima stvaraju zasjenu, a u zimskim omogućuju propusnost sunčevih zraka.

Članak 109.

• Potrebno je razmotriti tehničke mogućnosti uklanjanja dijelova popločenja, a u slučajevima gdje to nije moguće koristiti rješenja poput sadnih jama. Osim korištenja vegetacije, moguće je korištenje i drugih elemenata urbanog dizajna poput struktura za zasjenjivanje, materijala s utjecajem na smanjenje efekata UTO-a, umjetnih vodenih elemenata uključujući one s pitkom vodom i sl. • Propisivanje obaveze izvedbe zelenih krovova i pročelja na novim zgradama u skladu s uvjetima za oblikovanje građevine u prostornim planovima u područjima gdje su identificirani efekti UTO-a. Provedba istraživanja tehničkih mogućnosti za razvoj zelenih konstruktivnih elemenata na postojećim zgradama. • Uvođenje programa poticanja razvoja zelenih konstruktivnih elemenata na postojećim zgradama. Razvoj elemenata za privremeno zadržavanje vode na površini krova u svrhu hlađenja putem evaporacije i transfera dijela toplinske energije. Razvoj vodnih elemenata na zelenim krovovima koji pružaju izolaciju i dodatno pridonose smanjenju površinskih temperatura. • Integracija sustava održive oborinske odvodnje u postojećim zelenim pojasevima ulične mreže. Planiranje i Stranica 94 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. razvoj sustava održive oborinske odvodnje prilikom planiranja novih prometnica. Razvoj oblikovnih elemenata za prikupljanje, filtriranje i upijanje oborinskih voda (npr. kišnih vrtova) u svrhu rashlađivanja, naročito u područjima s karakterističnim ekstremno visokim temperaturama koje se pojavljuju nakon ekstremnih padalina u ljetnim mjesecima.

Članak 109.

• Istraživanje mogućnosti obnove reguliranih vodotoka rijeka. Održavanje postojeće i sadnja nove vegetacije uz vodotoke. Istraživanje mogućnosti revitalizacije i oblikovanja zatvorenih potoka uklanjanjem nepropusnih materijala. Krajobrazno oblikovanje vodotoka kao dijela mreže rashladnih koridora. Oblikovanje vodnih elemenata vegetacijom prilagođenom za rast u staništima zasićenim vodom u postojećim javnim prostorima. • Odabir stabla za urbana područja moraju biti posebno prilagođena rastu u sušnim i uvjetima izloženosti intenzivnoj sunčevoj radijaciji. Obzirom na to da se radi o prostorima koji se intenzivno koriste, preporučuje se odabrati vrste koje su otpornije na negativan utjecaj mehaničkih opterećenja udarima vjetra koji mogu biti dodatno pojačani efektom urbanih kanjona. Uvažavanjem navedenih karakteristika bit će potrebno izaći iz domene selekcije striktno autohtonih i udomaćenih vrsta te potražiti prikladne vrste u okruženju. S obzirom na vrlo raznolike mikroklimatske uvjete, može doći do značajnih komplikacija ako se izdvoji nekoliko vrsta pa je preporuka da se procesu izrade projekata uklapanja zelenila u urbanim prostorima pristupi multidisciplinarno uz krajobrazne arhitekte te obavezno uključivanje stručnjaka iz domene urbanog šumarstva i arborikulture. • Planiranje i oblikovanje zgrada prema smjerovima dominantnih vjetrova u svrhu smanjenja potreba za energetski intenzivnim sustavima hlađenja. Planiranje i oblikovanje zgrada tako da tvore koridore za cirkulaciju zraka u svrhu raspršivanja topline „zarobljene“ u izgrađenom okolišu.

Članak 109.

• Upotreba materijala s visokim albedom (svijetle boje i reflektirajući materijali imaju veću razinu reflektiranja sunčeve svjetlosti, a time i topline), pogotovo za krovove. Kod fasada i vertikalnih površina potrebno je obratiti pozornost na mogućnost odsjaja pa je preporučljivo korištenje mat boja. Upotreba zelenih pročelja i drugih strategija izolacije i zasjenjivanja na istočnim, južnim i zapadnim fasadama zgrada. Izgradnja novih zgrada na udaljenostima koje omogućavaju prostorne kapacitete za razvoj otvorenih zelenih površina sa stablima. • Preoblikovanje asfaltiranih parkirališta zamjenom vodopropusnim rješenjima popločenja poput travnih rešetki, betonskih opločnika, pješčanih i šljunčanih površina s velikim udjelom vegetacije i sl. Sadnja različitih vrsta stabala, grmova i trajnica u svrhu povećanja zasjenjenosti površina krošnjama. Korištenje urbane opreme poput nadstrešnica i pergola za zasjenjivanje. • Povećanje vodopropusnih površina (podnih uličnih površina, ali i površina unutar gradskih blokova) u postojećim i novoplaniranim dijelovima grada. • Korištenje urbane opreme za sjedenje koja uključuje materijale s visokom termalnom vodljivošću ili mehanizme hlađenja raspršujući toplinu površina za sjedenje. Oblikovanje vodnih elemenata u javnim prostorima poput fontana, jezera, izvora vode za piće i sl. • Ugradnja fotonaponskih sustava za proizvodnju čiste, obnovljive energije kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima te emisije topline generirane uobičajenim sustavima proizvodnje energije. Integriranje fotonaponskih sustava u dizajn zgrada kako bi se omogućilo zasjenjenje površina i smanjenje solarnog toplinskog opterećenja, čime se smanjuju temperature u unutrašnjosti zgrada.

Članak 109.

• Korištenje solarnih panela u javnom otvorenom prostoru, na primjer na stajalištima javnog prijevoza ili integriranih u urbanu opremu (strukture za zasjenjivanje, klupe i dr.), čime se istodobno korisnicima pruža zaštita od sunčeva zračenja i proizvodnja energije. • Provođenje mjera energetske obnove zgrada s obzirom na to da je povećanje zaštite ovojnice zgrade jedna od mjera energetske učinkovitosti. Ispitivanje tehničkih mogućnosti korištenja inovativne tehnologije izolacije, poput aerogela i panela za vakuumsku izolaciju, koji nude veće razine toplinske otpornosti u tanjim profilima omogućujući učinkovitije korištenje prostora. • Primjena smjernica za izgradnju zgrada gotovo nulte energije (npr. projektiranje i gradnja zgrada s ovojnicama visoke kvalitete, prilagodba oblika zgrade klimatskom kontekstu i okruženju u kojem se nalazi te planiranje orijentacije otvora u odnosu na strane svijeta i izloženost sunčevu zračenju). • Kombiniranje pasivnih (koriste prirodne pojave, poput vjetra i termalnih fizičkih čimbenika) i aktivnih (oslanjaju se na mehaničke ili tehnološke metode) pristupa hlađenju. • Kombiniranje solarnih ventilacijskih sustava s drugim pasivnim strategijama hlađenja, poput prirodne ventilacije i zasjenjivanja prostora, kako bi se maksimizirala učinkovitost rashlađivanja. U svrhu ublažavanja efekata UTO-a važno je implementirati mjere u procese prostornog planiranja i gradnje te koristiti dostupne instrumente kojima se omogućuje sveobuhvatni pristup ublažavanja. Prilikom izrade prostornih planova (ili njihovih izmjena i dopuna) potrebno je namjenu i korištenje prilagoditi klimatskom kontekstu te pravilima provedbe definirati mjere za najkritičnije dijelove naselja, tj. one u kojima je identifikacijom i mapiranjem utvrđeno postojanje UTO-a.

Ostali akti u ovom izdanju (29)