GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 18

SGMŽOpćina Kotoriba · 4. kolovoza 2026. · KLASA 361-01/36-01/01 · URBROJ 2109-9-3-26-1

Odluka o donošenju Strategije zelene urbane obnove Općine Kotoriba

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 70

Članak 109.

- Formiranje zelene pješačke rute koje povezuju kolodvor s ostatkom općine, biciklističke staze uz zelene pojaseve, zasjenjene šetnice za ugodnije kretanje, uspostava zelenih čekaonica i odmorišta s drvećem i pergolama. 6.7.5. Analiza održivih oblika mobilnosti Komunikacijski pravci, kao što su pješačke i biciklističke staze, iznimno su važni za razvoj zelene infrastrukture. Njihovo uređenje utječe na kvalitetu boravka i učestalost korištenja, a pružaju mnogo različitih aktivnosti korištenja. U okviru koncepta mobilnosti u gradovima i općinama, biciklistički i pješački promet ima važnu ulogu u razvoju prometa i korištenja bicikala kao prijevoznog sredstva. Poticanje stanovništva na upotrebu bicikala kao prijevoznog sredstva zasniva se na ulaganju i izgradnji biciklističke infrastrukture koja bi omogućavala njezino sigurno i neometano korištenje. Prednosti biciklističkog prometa u urbanim sredinama odnose se na uštedu energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova, smanjenje buke, manje površine namijenjene za kretanje motoriziranih vozila, smanjenje gužva, doprinos kreiranja osjećaja jednakosti i fizičkom zdravlju građana. Pješačko-biciklistički pravci Općine Kotoriba Općina Kotoriba se nalazi na biciklističkoj ruti Eurovelo 13 – Iron Curtain koja povezuje ukupno 20 država Europe, od Norveške, Finske i Rusije do Turske i duga je 9.950 km. Izvor: Provedbeni program Općine Kotoriba za razdoblje 2025. – 2029. Također, u samom centru Kotoribe, izgrađena je pješačkobiciklistička staza u sljedećim ulicama: u dužini od 700 m u ulici Matije Gupca, u ulici Nikole Tesle oko 280 metara, u ulici Ivana Mažuranića rekonstrukcija je obuhvatila cijelu dionicu uz Sportski centar NK Graničar gdje je izgrađena nova pješačka staza. Pješačka staza je i u Murskoj ulici i Ulici kralja Tomislava cijelom dužinom te ulici Alojzija Stepinca i Dugoj ulici.

Članak 109.

Javni prijevoz Na području Općine Kotoriba uspostavljen je javni prijevoz putnika željeznicom. HŽ prijevoz putnika omogućuje prometovanje putnika slijedećim vlakovima i relacijama: -3005 Čakovec – Zabok–3053 – Zabok–Zagreb GK -3060 Zagreb GK – Zabok–3010 Zabok – Čakovec -3064 Zagreb GK – Zabok–3012 Zabok – Čakovec -3066 Zagreb GK – Zabok–3014 Zabok – Čakovec -8060/3070 Zagreb GK – Zabok–3016 Zabok – Čakovec Uvedena su i dodatni lokalni vlakovi, koji tri puta dnevno prometuju na relaciji Čakovec – Varaždin. Radi se o vlakovima: -3407 Čakovec – Varaždin -3409 Čakovec – Varaždin -3411 Čakovec – Varaždin Također prometuje i međunarodna linija koja povezuje Kotoribu s glavnim gradom Hrvatske i Mađarskim gradom Murakeresztur. Duljina te pruge u Međimurskoj županiji iznosi 42,4 km. Vlak na relaciji: 501–(Središče, Slovenija) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica (Murakeresztur, Mađarska) Planirana je izgradnja mosta Kotoriba – Murakeresztur (željeznički i cestovni koridor preko rijeke Mure),zahvaljujući europskom projektu u sklopu EGTS “Mura regija”. Ovime su stvorene sve pretpostavke za otvaranje novog prometnog pravca koji će skratiti put do autoceste. Izgradnja ovog mosta pitanje je od strateške važnosti, ne samo za Kotoribu i Međimursku županiju, već i za cijelu Republiku Hrvatsku, jači razvoj turizma do privlačenja novih investicija u donje Međimurje. Na području Općine Kotoriba uspostavljen je javni prijevoz putnika autobusom. Najbliži veći grad je Čakovec, udaljen 37 km odnosno 1 sat vožnje, povezuje Kotoribu s dvije autobusne veze dnevno.

Članak 109.

Slika 17. Razvrstane javne ceste u Međimurskoj županiji Izvor: Županijska uprava za ceste Međimurske županije, 2020. godine 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 71 Javni prijevoz ne udovoljava potrebama stanovništva pa stanovnici radije pribjegavaju vlastitom prijevozu – slaba frekventnost autobusnih i željezničkih linija (posebice za vrijeme školskih praznika jer većina linija prometuje zbog prijevoza učenika koji je subvencioniran od strane Međimurske županije), loša mreža i povezivanje linija tako da iz pojedinih naselja uopće nije moguće doći niti do središta Međimurske županije koristeći javni prijevoz, a kamoli do nekog drugog mjesta. (Izvor: Plan razvoja Međimurske županije) Javni prijevoz putnika može značajno pridonijeti održivoj mobilnosti, uz uspostavu dostupnih linija i infrastrukture koja se temelji na održivosti (npr. autobusi na hibridni/električni pogon). Za poticanje opće održive mobilnosti kod stanovnika, iznimno je važna uspostava infrastrukture koja podržava (punionice za električna vozila) i stimulira (besplatna i/ili osigurana parkirališta za vozila na električni pogon) kupnju i upotrebu održivih vozila. 6.8. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA Za potrebe procesa izrade Strategije za područje Općine Kotoriba provedena je online anketa uključivanjem javnosti tijekom razdoblja od 12. veljače do 15. ožujka 2025. godine. Upitnik je bio namijenjen stanovnicima općine Kotoriba. Sudjelovanje u anketnom istraživanju bilo je dobrovoljno i anonimno. Anketom je prikupljeno 17 odgovora. Online anketa je uključivala 33 pitanja koja se tiču stavova javnosti o stanju i intenzitetu korištenja elemenata zelene infrastrukture i građevinskog fonda te potencijala za unaprjeđenje zelenih površina i integracije kružnog gospodarenja, a sve u cilju donošenja strateških koraka u smjeru unaprjeđenja, zaštite, upravljanja i planiranja cjelokupnog administrativnog područja općine Kotoriba.

Članak 109.

Demografska obilježja anketnog istraživanja Odgovori na pitanja od br. 1 do br. 5 Pitanja od broja 1 do broja 5, odnosila su se na demografske podatke: dob ispitanika, spol, radni status i obrazovanje te veličina kućanstva. Od ukupnog broja zaprimljenih obrazaca žene obuhvaćaju 58,8 %, muškarci čine 41,2 % ispitanika. Dobna struktura ispitanika ukazuje na dominaciju zrelog i radno sposobnog stanovništva, 41,2 % ispitanika u dobnoj skupini od 36-50 godina, te značajan udio mladih u dobi od 26- 35 godina sa 23,5 %, stoga se može reći kako je uzorak ispitanika reprezentativan za područje analize. Dominira stanovništvo sa višim ili visokim obrazovanjem 10 odgovora odnosno 58,8 % ukupno ispitanih, zatim ispitanici sa srednjoškolskim obrazovanjem 35,3 % i 1 odgovor ispitanik koji ima završen magisterij ili doktorat znanosti. U radnom statusu ispitanika, njih 76,5 % se izjasnilo zaposleno ili samozaposleno, 3 odgovora ili 17,6 % imaju status umirovljenika te 1 odgovor ispitanika izjasnio se učenik/ ica, student/ica. U anketnom pitanju br. 5 „Koliko članova broji Vaše kućanstvo“ 35,3 % ispitanika broji 4 člana obitelji, zatim slijede kućanstva s 2 člana s 29,4% i kućanstva s 5 članova 17,6% . Odgovori na pitanja od br. 6 do br. 33 Anketno pitanje br. 6 „Molimo ocijenite koliko važnom smatrate svaku od navedenih karakteristika javnih zelenih i drugih otvorenih površina« Na pitanje o važnosti blizine, dostupnosti, raznolikosti, opremljenosti javnih zelenih i drugih površina ispitanici su odgovarali sa:

Članak 109.

„Vrlo važno /Važno/ Niti važno, niti nevažno/Nevažno/ Potpuno nevažno/Ne znam“, a odgovori se nalaze u tablici. Stranica 72 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. Tablica 11. Važnost blizine, dostupnosti, raznolikosti, opremljenosti javnih zelenih površina Vrlo Kategorije interesa su uključivale: Važno važno Blizina mjestu stanovanja 9 8 Dostupnost prostora pješice ili biciklom 14 3 Zasjenjenost prostora krošnjama stabala 8 8 Raznolikost biljnih i životinjskih vrsta 11 3 Zaštita od vremenskih nepogoda 7 6 (ekstremne vrućine, kiša i sl.) Opremljenost npr. klupama, stolovima, 6 9 spravama za igru i sport Mogućnost bavljenja rekreacijskih i sportskim aktivnostima (šetnja, vježbanje 10 5 i sl.) Mogućnost za ostvarivanjem socijalnih 7 6 kontakata i druženja Ponuda društvenih, kulturnih i/ili 5 8 edukativnih sadržaja Gospodarski značaj prostora, npr. korištenje za kulturne manifestacije, u 5 7 turističke svrhe i sl. Ovim pitanjem velika većina ispitanika izrazila je kako su javne zelene i druge otvorene površine dostupne vrlo važne i važne blizu mjesta stanovanja, da su dostupne pješice ili biciklom, postojanje zasjenjenosti prostora krošnjama stabala, zaštita od vremenskih nepogoda i ostale navedene kategorije interesa. Anketno pitanje br. 7 »Koliko ste zadovoljni količinom i stanjem zelenih površina i zelenila (drveće, bilje, cvijeće, travnjaci i slično) na području općine Kotoriba?« Ispitanici su imali mogućnost odgovora Izuzetno sam nezadovoljan/na i Izuzetno sam zadovoljan/na skali ocjena od 1 do 5.

Članak 109.

Ispitanici su sa 2 odgovora pitanje ocijenili sa 1 (Izuzetno sam nezadovoljan / na), 3 ispitanika odnosno 17,6 % njih je zadovoljstvo količinom i stanjem zelenih površine i zelenila ocijenilo s brojem 2, srednje zadovoljstvo brojkom 3 ocijenilo je 52,9% ispitanika, ocjenom 4 ili zadovoljavajućim stanjem odgovorilo je 3 odnosno 17,3% ispitanika te nitko od ispitanika nije ocijenilo pitanje količine i stanje zelenih površina i zelenila na području općine Kotoriba ocjenom 5 (Izuzetno sam zadovoljan/na) što ukupno ukazuje na prosječno nezadovoljstvo. Niti važno, niti Potpuno Nevažno Ne znam nevažno nevažno 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 1 1 1 0 3 0 1 0 2 0 0 0 2 0 0 0 2 2 0 0 2 1 1 0 2 2 1 0 Anketno pitanje br. 8 „Vidite li stabla kroz prozor svojeg doma?“ (pitanje se odnosi na sva stabla na javnim površinama ili u privatnom dvorištu) Opcije odgovora: Ne, ne vidim niti jedno stablo /Da, vidim jedno ili dva stabla/Da, vidim tri ili više stabala Prikupljeno je 4 odgovora „Da, vidim jedno ili dva stabla“ zatim 10 odgovora „Da, vidim tri ili više stabala“ te 3 odgovora „Ne, ne vidim niti jedno stablo“ Anketno pitanje br. 9 „Postoje li uređene javne zelene površine na udaljenosti manjoj od 5 minuta hoda od Vašeg doma?“ Na pitanje o blizini uređenih javnih zelenih površina na udaljenosti manjoj od 5 min hoda od mjesta doma, 8 ispitanika odgovorilo je DA postoji, 8 ispitanika odgovorilo je da NE postoji, 1 ispitanik odgovorio/la na ponuđeni odgovor Ne znam. 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 73 Anketno pitanje br. 10 „Koliko često posjećujete i koristite zelene i druge otvorene javne površine, npr. parkove, šetališta, dječja igrališta, trgove i slično?“ Opcije odgovora: Svakodnevno/Nekoliko puta tjedno/ Nekoliko puta mjesečno/Nekoliko puta godišnje/Nikada Ovim pitanjem ustanovljeno je kako 29,4% ispitanika nekoliko puta tjedno posjećujei koristi zelene i druge otvorene javne površine, 5,9 %ispitanika koristi svakodnevno parkove, šetališta, dječja igrališta i trgove, 47,1% ispitanika ih koristi nekoliko puta mjesečno te 17,6% ispitanika koristi nekoliko puta godišnje.Za ponuđeni odgovor nikada, nema izjašnjenih.

Članak 109.

Anketno pitanje br. 11 „U danima u kojima posjećujete i koristite zelene i druge otvorene javne površine, koliko prosječno traje Vaš boravak?“ U danima kada koriste zelene i druge javne otvorene površine, 47,1% ispitanika koristi 30 minuta do jedan sat, 29,4 % njih koristi 30 minuta, 5,9% koristi zelene i druge otvorene javne površine dva sata te 3 ispitanika (17,6%) koristi samo u prolazu, bez zadržavanja. koristi 13,3% ispitanih. Anketno pitanje br. 12 „Kako najčešće dolazite do tih površina?“ Cilj pitanja bio je istražiti dolazak ispitanika do zelenih i drugih otvorenih javnih površina. Prikupljeno je 17 odgovora (64,7%) ispitanika koji do zelenih i drugih javnih površina dolaze pješice. Automobilom dolazi 11,8 % ispitanika, a 23,5 % ispitanika koristi bicikl, dok na ponuđene odgovore javni prijevoz i električni romobil nema odgovora. Anketno pitanje br. 13 „Smatrate li da su javne zelene površine lako dostupne na području općine Kotoriba?“ Na pitanje lake dostupnosti javne zelene površine 52,9% ispitanika odgovorilo je da su površine lako dostupne, 23,5% ih smatra kako su djelomično dostupne te isti postotak anketiranih smatra kako javne zelene površine nisu lako dostupne. Anketno pitanje br. 14 „Molimo navedite zelenu i drugu otvorenu javnu površinu na području općine Kotoriba koje najčešće posjećujete i koristite.“ Ispitanici su odgovarali: - 4 odgovora Šudergraba, - 6 odgovora zelene površine oko škole i vrtića, - 3 odgovora pojas i šetnja do Mure, - 3 odgovora šuma. Anketno pitanje br. 15 „Molimo navedite zelenu i drugu otvorenu javnu površinu na području općine Kotoriba koje smatrate posebno vrijednima.“ Ispitanici su odgovorili:

Članak 109.

- Sportski park Graničar - Šumica između pruge i škole - Zelena površina u “Zrutini” uz prugu. - šumica kod škole, Šudergraba - Područje uz Muru, uz Žužičku, Šudergraba - Mura i prostor oko nje - Šudergraba - Pojas uz rijeku Muru - Park kod škole - sve zatvorene vode - Šuma - Park u Dugoj ulici koji treba obnoviti - Prostor oko škole, zatim oko crkve, Katanščica. - Mura, Šoderica, Žužička - Nema je Anketno pitanje br. 16 „Molimo označite koliko se slažete s navedenim tvrdnjama:“ Na pitanje koliko se slažu s ponuđenim tvrdnjama ispitanici su odgovarali sa: „Ne slažem se“, „U potpunosti se ne slažem“, „Niti se slažem, niti se ne slažem“, „Slažem se“ i „U potpunosti se slažem“ a odgovori se nalaze u tablici. Tablica 12. Zadovoljstvo s količinom, dostupnošću i opremljenošću javnih zelenih površina (horizontalna načela) Stranica 74 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. Ne slažem Navedene tvrdnje su: se Na području općine Kotoriba ima dovoljno javnih 8 zelenih i drugih otvorenih površina Na području općine Kotoriba javne zelene i druge otvorene površine dostupne su osobama s 5 invaliditetom/osobama smanjene pokretljivosti Na području općine Kotoriba razina opremljenosti javnih zelenih i drugih otvorenih 7 površina (klupe, stolovi, kante za smeće, sportske sprave i sl.) je zadovoljavajuća Anketno pitanje br. 17 „Koji su Vaši razlozi za korištenje zelenih i vodenih površina?“ Na pitanje razloga korištenja zelenih i vodenih površina 64,7% ispitanika odgovorilo je kako navedene površine koriste za šetnju, kao kontakt s prirodom koristi 64,7%, druženje s obitelji i prijateljima zelene i vodene površine koristi (47,1%)

Članak 109.

anketiranih. Za rekreacijske i sportske aktivnosti koristi 47,1%, dječja igra i odmor, te šetnja s kućnim ljubimcima 35,3%, za prolazak do drugih lokacija (41,2%) te za nešto drugo izjasnio/ la se 1 ispitani. 0% nikad ih ne koristi. Anketno pitanje br. 18 „Koji tipovi uređenih otvorenih javnih površina prema Vašem mišljenju najviše nedostaju u općini Kotoriba?“ Na pitanje koji tipovi uređenih otvorenih javnih površina najviše nedostaju u općini Kotoriba, ispitanici su šetnice svrstali u najvišu kategoriju 70,6%, zatim slijede parkovi sa 64,7%, sportsko-rekreacijski parkovi 41,2%, biciklističke staze 35,3 %. Anketno pitanje br. 19 U potpunosti se Niti se slažem, Slažem U potpunosti ne slažem niti se ne slažem se se slažem 2 5 0 2 3 2 4 3 4 3 3 0 „Koji su nedostaci javnih zelenih površina na području općine Kotoriba?“ Na pitanje koji su nedostaci javnih zelenih površina na području Općine,: Nedostatak sadržaja / Nedostatak zelenila i hlada / Neodržavanost, mogao se dodatno upisati odgovor odnosno izraziti nezadovoljstvo. Od ponuđenih odgovora 76,5% ispitanika nedostatak sadržaja smatra najvećim nedostatkom, slijedi nedostatak zelenila i hlada 64,7% i neodržavanost 23,5%. U postotku od 5,9% ispitanici su izrazili nedostatak broj klupica. Anketno pitanje br. 20 „Za koje sadržaje smatrate da nedostaju na javnim zelenim površinama koje koristite?“ Navedite koji i na kojim lokacijama (npr. više zelenila u parku xy, urbana oprema (klupe, koševi za smeće, rasvjeta) u ulici xy, sprave za vježbanje ili dječju igru u parku xy,...).

Članak 109.

Neki od odgovora ispitanika: - Urbana oprema, drveća za hlad, i održavanje odbojkaškog igrališta i sl. na npr. ŠRD Som, Graničaru. Možda nova podloga na prostoru starog vrtića za potreba košarke i malog nogometa, i nekoliko drveća pokraj terena radi hladovine. - Viša sprava za dječju igru na dječjem igralištu u centru - Generalno nedostaje drveća s velikim krošnjama na svim mogućim lokacijama, od uličnog raslinja do sportskih igrališta, parkova i jezera. Također nedostaje cvijeća po frekventnim mjestima. Jezera (Žužička, Šudergraba) bi trebalo oživit drvećem i sadržajima (šetnice, klupice, edukativne staze, igrališta) i organiziranjem manifestacija na tim lokacijama, oživiti Muru turistički uređenjem šetnica, pristaništa i organiziranjem manifestacija (rafting, prelaz u Mađarsku, kupanje, ribičija, biciklističke i trkačke utrke…) - Klupice za odmor, koševi za smeće, rasvjeta, izljevno mjesto s pitkom vodomstaze, sprave za vježbanje - Uređena šetalištu sa klupicama i koševima za smeće - Koševi i klupe - Dječja igrališta- zapuštena i devastirana - Park Graničar posjekao sva stabla 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 75 - Urbana oprema - Šudergraba, Žužička - Više zelenila - Duga ulica prekrasno šetalište , a nema drveća . Isto igralište u dugoj ulici nema sadržaja, drveća, klupa, sprava za vježbanje - Više zelenila/drveća na dječjem igralištu u centru, opremljena šetnica do Mure, informativne ploče sa zanimljivostima o Kotoribi. - Željeznička stanica - Prirodan hlad i osvježenje, rasvjeta, koševi za smeće i otpad, igrala na “dječjem igralištu” u centru Kotoribe. Po današnjim kriterijima što se s dječjim igralištima može napraviti, ovo javno dječje igralište ne može se nazvati dječjim igralištem.

Članak 109.

Anketno pitanje br. 21 „Za koje javne zelene i otvorene prostore smatrate da bi trebali biti prioritet u smislu razvoja i uređenja na području općine Kotoriba?“ U cilju određivanja prioriteta razvoja i uređenja javnih zelenih i otvorenih prostora na području općine Kotoriba, pored zadanih odgovora (Parkovi, Trgovi, Ozelenjivanje cestovnih prometnica i drvoredi, Objekti i prostori za sport i rekreaciju, Javni prostori uz kulturne i društvene sadržaje, Uređenje groblja, Uređenje prostora uz vodene površine, Razvoj tematskih ruta, Javni urbani voćnjak/vrt) ispitanici su mogli slobodno upisivati vlastite prioritete. Od ponuđenih odgovora, parkovi i uređenje prostora uz vodene površine sa po 58,8% odgovora ispitanici smatraju prioritetima u smislu razvoja i uređenja. Slijede Ozelenjivanje cestovnih prometnica i drvoredi 52,9% a ostali prioriteti su Javni prostori uz kulturne i društvene sadržaje, Razvoj tematskih ruta sa 41,2% te trgovi i javni urbani voćnjak/vrt 17,6%. Anketno pitanje br. 22 „Koliko smatrate da bi uređenje i poboljšanje zelenih javnih površina podiglo kvalitetu života u općini Kotoriba?“ Ispitanici su imali mogućnost odgovora Ne bi imalo utjecaja i Značajno bi utjecalo na skali ocjena od 1 do 5. U grafikonu su prikazani rezultati navedenog pitanja gdje je više od polovice ispitanika (52,9 %) odgovorilo kako bi uređenje i poboljšanje zelenih javnih površina Značajno podiglo kvalitetu života u općini Kotoriba. Samo 5,9 % ispitanika je odgovorilo da uređenje i poboljšanje zelenih javnih površina ne bi imalo utjecaj na kvalitetu života.

Članak 109.

Anketno pitanje br. 23 „Biste li bili zainteresirani sudjelovati u volonterskim akcijama sadnje drveća ili čišćenja zelenih površina?“ Kako bi se saznala zainteresiranost javnosti u volonterskom sudjelovanju akcija sadnje drveća ili čišćenja zelenih površina na navedeno pitanje 58,81% ispitanika odgovorilo je potvrdno DA, neodlučnih ispitanika s odgovorom Možda odgovorilo je 29,4% te samo 11,8% ispitanika odgovorilo je NE. Ovim pitanjem iskazan je veliki interes javnosti u sudjelovanju volonterskih akcija koje bi rezultirala zelenijim gradom. Anketno pitanje br. 24 „Prolazite li tijekom svojeg uobičajenog kretanja gradom pokraj nedovoljno iskorištenih i/ili napuštenih prostora i zgrada?“ Cilj pitanja bio je pobliže saznati koliko su nedovoljno iskorištene i/ili napuštene zgrade i prostori u svakodnevnom vidokrugu ispitanika. Da prolaze svakodnevno ili nekoliko puta tjedno odgovorilo je 76,5% anketiranih, također odgovor da, ali rijetko napisalo je 23,5% dok na ostala dva ponuđena odgovora nije bilo odgovora. Ovim odgovorima saznalo se kako javnost tijekom svojeg uobičajenog kretanja gradom gotovo svakodnevno prolazi pokraj nedovoljno iskorištenih i/ili napuštenih prostora i zgrada. Anketno pitanje br. 25 „Postoji li prema Vašem mišljenju javni otvoreni prostori i/ ili zgrade na području Općine Kotoriba koji su trenutno nedovoljno iskorišteni i/ili napušteni, a za koje smatrate da su prikladni za obnovu i unaprjeđenje?“ Ispitanici su upitani da li postoje javni otvoreni prostori ili zgrade na području grada koji su trenutno nedovoljno iskorišteni ili napušteni a da su prikladni za obnovu i unaprjeđenje te je velika većina od 82,4% ispitanika odgovorila DA, dok u Stranica 76 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026.

Članak 109.

manjem postotku 17,6% odgovora sa Ne znam nije bilo. Dobiveni rezultati ukazuju na veliku svjesnost javnosti o nedovoljno iskorištenim i/ili napuštenim zgradama ili javnim otvorenim prostorima, a za koje smatraju da su prikladni za obnovu i unaprjeđenje. Anketno pitanje br. 26 „Ako ste na prethodno pitanje odgovorili potvrdno, molimo da navedete koji su to otvoreni prostori i/ili zgrade. Ako imate prijedlog novog korištenja, navedite i njega.“ Na navedeno pitanje odgovorilo je 14 ispitanika. Neki od prijedloga su: - Prostor “Donje krčme”–ukoliko bi se uspjela kupiti po pristojnoj cijeni, mogućnost korištenja prostora za udruge. “Zatalaševo”–dječje igralište/tenisko igralište (imamo puno tenisača, a nemamo tenisko igralište na području općine/odbojkaško igralište/mali nogomet Oranice između nove škole i groblje–stambeni prostori/teniski tereni sl. - Zgrada stare općine, potkrovlje knjižnice, stara dvorana / (zgrada stare općine–hostel ili tematski muzej; potkrovlje knjižnice–organizacija radionica, edukacija, prezentacija npr. za starije osobe–informatika, za mlađe radionice s nečim inovativnim i modernim; stara dvorana–potrebno barem malo ulaganje u infrastrukturu - Stara škola–starački dom, obrtnička škola, smještaj udruga, muzej…, igralište u donjem kraju, Šudergraba, Žužička, smetlište, prostor pred općinom - Prostor stare škole, prostor gdje je bio stari vrtić, zelena površina uz prugu u “Zrutini” - Prostor uz prugu, od ambulante prema školi, moglo bi se preurediti u park.

Članak 109.

- Stara škola park iza škole - Stara škola, priroda uz Muru - Stara škola, to treba srušiti i napraviti arboretum - Stara škola, namjena za park i kulturne sadržaje - Park Duga ulica, park kod škole - Prostor i zgrada stare škole, Katanščica, šetnica prema Muri - Stara Osnovna škola, Željeznička stanica, stari župni dvor gdje se nekad nalazio park Anketno pitanje br. 27 „Jeste li na području Općine Kotoriba primijetili neki od negativnih učinaka klimatskih promjena ili prirodnih rizika u posljednjih 5 godina?“ Ponuđene su opcije više odgovora: Da, sušu / Da, toplinske valove i efekt urbanog toplinskog otoka / Da, prirodne požare / Da, poplave / Da, značajna zagađenja zraka / Da, značajna zagađenja bukom / Da, značajno svjetlosno zagađenje / Ne, nisam / Ne znam Negativne učinke klimatskih promjena ili prirodnih rizika u posljednjih 5 godina na području grada ispitanici su primijetili najviše Sušu (52,9%), Poplave (35,3%), Toplinske valove i efekt urbanog toplinskog otoka(29,4%), Značajna zagađenja zraka (23,5%) a zagađenja bukom kao i svjetlosno zagađenje u manjem postotku. Anketno pitanje br. 28 „Jeste li do sada bili upoznati s pojmom zelene infrastrukture? Na pojam zelene infrastrukture ispitanici su djelomično upoznati (70,6 %), manji broj od 29,4 % ispitanika u potpunosti je upoznato. Anketno pitanje br. 29 „Jeste li do sada bili upoznati s pojmom rješenja temeljenih na prirodi (eng. NBS Nature Based Solutions)?“ Odgovori na pitanje upoznatosti s pojmom rješenja temeljenih na prirodi ukazuju kako ispitanici su podjednako djelomično upoznati (47,1%), te u potpunosti nisu upoznati s pojmom (47,1%) dok je 1 ispitanik u potpunosti upoznat (5,9%).

Članak 109.

Anketno pitanje br. 30 „Jeste li do sada bili upoznati s pojmom kružnog gospodarenja prostorom i zgradama?“ Slično kao u prethodnom pitanju ispitanici su se izjasnili s 52,9% uopće nisu upoznati se pojmom kružnog gospodarenja prostorom i zgradama , njih 47,1% je djelomično upoznato s pojmom i jako mali postotak 11,8% ih je upoznat s pojmom kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 77 Anketno pitanje br. 31 „Koje vrste programa ili aktivnosti biste voljeli imati na području Općine Kotoriba? Opcije mogućih više odgovora.“ - Edukativne radionice o recikliranju, kružnom gospodarenju i energetskoj učinkovitosti - Volonterske akcije čišćenja - Sadnja drveća - Održivi prijevoz - Zelene inicijative u obrazovnim ustanovama - Zeleni sajmovi i ekološke tržnice - Preuređenje javnih prostora sukladno ekološkim standardima Cilja pitanja bio je koje predložene vrste programa ili aktivnosti bi javnost voljela imati na području grada, prednjači preuređenje javnih prostora sukladno ekološkim standardima u ovom pitanju sa 82,4%. Sadnja drveća s 64,7% je druga važna aktivnost a slijede volonterske akcije čišćenja (52,9%), dok su ostale aktivnosti od podjednakog značaja Anketno pitanje br. 32 „Ako biste bili voljni sudjelovati u zajedničkim aktivnostima vezanim uz teme obrađene ovim upitnikom, koje bi to aktivnosti bile?“ - Izražavanje mišljenja putem anketnih upitnika - Predavanja na temelju zelene urbane obnove - Škole u prirodi i vođene ture - Akcije revitalizacije zapuštenih prostora - Akcije uređivanja zelenih površina Ovim pitanjem anketirana javnost je izrazila voljnost uključivanja u zajedničkih aktivnosti navedenih u popisu iznad najviše putem izražavanje mišljenja putem anketnih upitnika s 76,5%, zatim u podjednakom postotku provođenje škole u prirodi i vođene ture te akcije uređivanja zelenih površina 47,1%, dok se 7 ispitanika izjasnilo za akcije revitalizacije zapuštenih prostora.

Članak 109.

Anketno pitanje br. 33 „Ako imate drugih komentara, ideja ili prijedloga vezanih uz temu obrađenu upitnikom, a koje nisu obuhvaćene upitnikom, možete ih navesti ovdje.“ Na navedeno pitanje 12 ispitanika se nije izjasnilo. Anketnim upitnikom dobiveno je 5 odgovora: - Zazelenimo Kotoribu zajedno i iskoristimo prirodne ljepote koje nam priroda pruža u turističke svrhe - Izoliranost Kotoribe u pogledu javnog autobusnog prijevoza koji prolazi pokraj Vidovca i D. Dubrave, to 5 min skretanja s zacrtane linije a zaobilazi nas. - Sanacija i uređenje odlagališta otpada na već znanoj staroj lokaciji koja je bila sanirana i zatvorena, no radi nebrige opet je oživjela i usput nalazi se na državnom zemljištu. - Previše napuštenih starih obiteljskih kuća - Ne dozvoliti baš nikakvu gradnju oko crkve 7. MODEL KRUŽNOG GOSPODARENJA PROSTOROM I ZGRADAMA Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće. Tako se produljuje životni vijek proizvoda. U praksi to dovodi do smanjenja otpada na najmanju moguću razinu. Kada proizvod dosegne kraj svojeg životnog vijeka, materijali od kojih je nastao se, kad god je to moguće, recikliraju. Oni se mogu koristiti iznova i iznova, stvarajući time dodatnu vrijednost. Slika 18 . Model kružnog gospodarenja Izvor: www.europarl.europa.eu/topics/hr Kružno gospodarenje prostorom i zgradama obuhvaća mjere kružnosti pri planiranju i gradnji novih zgrada te revitalizaciji i obnovi postojećih zgrada, što podrazumijeva produljenje trajnosti zgrada, fleksibilne prostore, smanjenje količine građevnog otpada te povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

Članak 109.

Razvojem kružnog gospodarenja prostorom i zgradama pridonosi se očuvanju postojećih resursa. Nekorištena zgrada ili prostor promatra se kao resurs, a rušenje potrebno je izbjegavati. U tom smislu potrebno je razmatrati i inovativne oblike urbanog upravljanja na lokalnoj razini nužne za Stranica 78 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. promicanje tranzicije prema kružnoj općini, s posebnim naglaskom na jačanje zaposlenosti, pokretanje novih poduzeća i nove poslovne modele. Prostori i zgrade u korištenju također su pogodni za provođenje mjera kružnosti, kroz koje bi se mogao uravnotežiti odnos produljenja trajnosti, troškova održavanja, dobre iskoristivosti prostora i održivosti. Slika 19. Model kružnog gospodarenja zgradama i prostorom (lijevo) i linearni model gospodarenja zgradama (desno) Izvor: https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/ EUFondovi/2020_09_16_Korak-Kruzno-gospodarenje.pdf Nacionalni okvir postavljanja modela kružnog gospodarstva u RH je Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH (NN 123/2017), a predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja, izrađuje se i donosi za razdoblje 5-10 godina. Strategija prostornog razvoja RH (NN 106/2017) temeljni je strateški dokument prostornog razvoja RH a temelji se na: - učinkovitoj uporabi korištenog prostora, - aktiviranju napuštenih i podiskorištenih prostornih cjelina i nekretnina u javnom vlasništvu, - urbanoj preobrazbi, - revitalizaciji Brownfield područja, - urbanoj sanaciji, - privremenom korištenju, - poticanju smanjenja stvaranja građevinskog otpada i održivo zbrinjavanje istog.

Članak 109.

Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), načelo prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje (čl. 10 st. 3.) definira održivi razvitak, koji se podržava i kružnim gospodarenjem prostorom i građevinama tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i revitalizacijom prostora i ponovnom uporabom građevina kako bi se stvorila dodatna duža vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima. Na temelju Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), Vlada RH donijela je Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine. Posebni ciljevi predloženi Programom razvoja kružnog gospodarenja su: Posebni cilj 1. Razvoj sustava kružnog gospodarenja prostorom i zgradama Posebni cilj 2. Kružna obnova nekorištenih prostora i zgrada Posebni cilj 3. Visoka razina znanja i društvene svijesti o kružnom gospodarenju prostorom i zgradama Programom se nastoji potaknuti obnova postojećeg nacionalnog fonda zgrada prema načelima kružnog gospodarenja u svrhu produljenja cjeloživotnog vijeka zgrada te potaknuti ponovna upotreba te postupci oporabe građevnog otpada koji je nastao tijekom obnove. Program razvoja KG na temelju utvrđenog stanja u prostoru RH, analizira moguće primjene kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, utvrđuje potencijal, prepreke i prioritete razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, identificira i razrađuje mjere i aktivnosti provedbe Programa, ocjenjuje učinak definiranih mjera te izvora financiranja. Posebno važnu ulogu u poticanju primjene Programa imaju kreatori politika na lokalnoj razini jer je uspješnost mjera usko vezana uz izradu razvojnih i prostornih planova na lokalnoj razini. (Izvor: Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine.)

Članak 109.

7.1. TIPOLOGIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA Tipologija se postavlja sa svrhom provođenja ciljeva kružnog gospodarenja prostorom i zgradama na način da se prostori i zgrade (zatečeni i novo planirani) planiraju, grade, koriste, ponovno koriste bez nepotrebnog iscrpljivanja resursa, zagađenja okoliša i degradacije ekosustava. Prostori i zgrade trebaju biti izgrađeni i korišteni na ekonomski odgovoran način te doprinositi dobrobiti ljudi i zajednica. Provedba procesa podrazumijeva tri različite faze i tipove projekata: 1. Planiranje i gradnja novih zgrada u skladu s kružnim gospodarstvom 2. Revitalizacija i obnova nekorištenih prostora i zgrada 3. Kružna obnova i reprogramiranje korištenih prostora i zgrada Model kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za Općinu Kotoriba temelji se na rezultatima analize nekorištenih i/ili slabo korištenih prostora i zgrada te područja pogodnih za urbanu sanaciju i preobrazbu. Model je osmišljen na način da predvidi primjenu koncepta u projektima uključivanjem svih triju faza i tipova projekata: - planiranje i gradnju novih zgrada u skladu s kružnim gospodarstvom koje obuhvaća korištenje oporabljenih i oporabljivih materijala te postojećih dijelova zgrada koje se uklanjaju, povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih energenata, učinkovitije korištenje resursa u gradnji i korištenje prostora i zgrada te odgovorno gospodarenje građevnim otpadom tijekom gradnje, obnove i uklanjanja; - revitalizaciju i obnovu nekorištenih prostora i zgrada koje obuhvaća ponovnu uporabu prostora i zgrada;

Članak 109.

- kružnu obnovu i reprogramiranje korištenih prostora i zgrada što obuhvaća produljenje trajnosti prostora i zgrada, umanjenje i uravnoteženje troškova održavanja te osiguranje dobre iskoristivosti i održivosti korištenja prostora i zgrada; energetsku ili sveobuhvatnu obnovu, vremensku raspodjelu korištenja istog prostora od strane dva ili više korisnika. 7.2. PLANIRANJE I GRADNJA NOVIH ZGRADA U SKLADU S KRUŽNIM GOSPODARSTVOM Kružno gospodarenje prostorom i zgradama provodi se u skladu s načelima zelene gradnje koja se odnosi na cjeloviti proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, uporabe i obnove 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 79 prostora i zgrada zasnovane na načelu održivosti. Uspješnost projekata koji djeluju unutar kružnog gospodarstva u najvećoj mjeri se može modelirati u fazi koncepta ili pripreme projekata. Ako govorimo o projektima gradnje ili proizvodnje građevnih proizvoda to bi značilo da se u fazi projektiranja razmišlja o tome koji će se materijali upotrijebiti, što će se dogoditi sa zgradom i ugrađenim materijalima na kraju njezina vijeka trajanja, kakva je trajnost ugrađenih materijala, koliki će biti troškovi održavanje zgrade, te kolika je količina ugrađene i operativne energije. Planirani/predloženi zahvati izgradnje nove javne infrastrukture od strateškog značaja na području Općine Kotoriba za razdoblje između 2025. i 2030. godine, uz implementaciju ZI i KG, su sljedeći: Provedba pilot projekta kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta na predviđenoj parceli k.č.br.5630/35 Slika 20. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta na kat.

Članak 109.

čest.br.5630/35 Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Svrha reciklažnog dvorišta je povećanje stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenje količine otpada koji se odlaže na odlagalište na području općine Kotoriba, prije svega opasnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, kao i posebnih kategorija otpada, i time osiguravanje njegove odgovarajuće oporabe ili zbrinjavanja. Cilj ozelenjivanja reciklažnih dvorišta je estetski poboljšati prostor i smanjiti neugodne mirise, a zelenilo će ujedno pridonijeti boljoj mikroklimi i kvaliteti zraka. Osim što vizualno poboljšava okoliš, zelenilo pomaže stvoriti prirodnu zelenu barijeru. Projektiranje i izgradnja solarne elektrane na Novoj poslovnoj zgradi k.č.br. 1426/2 sa troškovima stručnog nadzora i ugovorom o djelu za provedbu javne nabave. Slika 21. Projektiranje i izgradnja solarne elektrane na Novoj poslovnoj zgradi k.č.br.1426/2 Izvor: Geoportal Cilj izgradnje solarne elektrane je dugoročno smanjenje troškova električne energije, korištenje solarne energije smanjuje potrebu za fosilnim gorivima, čime se smanjuje emisija CO₂ i drugih štetnih plinova. Proizvodnjom vlastite električne energije smanjuje se ovisnost o vanjskim dobavljačima i nestabilnim tržištima. Projekt može otvoriti nova radna mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije i potaknuti lokalne investicije. Solarne elektrane pomažu u ispunjavanju nacionalnih i međunarodnih ciljeva vezanih uz klimatske promjene i održivi razvoj. Solarne elektrane doprinose decentralizaciji proizvodnje energije, što može smanjiti opterećenje na centraliziranu mrežu. Krovovi, napuštena zemljišta i druge otvorene površine mogu se pretvoriti u produktivne energetske resurse. Ulaganje u obnovljive izvore pokazuje predanost održivosti i može poboljšati reputaciju lokalne zajednice.

Članak 109.

Izgradnja ili dogradnja objekata i okoliša društvene namjene uz uređenje okoliša primjenom elemenata zelene infrastrukture: Dogradnja sanitarnog čvora u dječjem vrtiću Kotoriba k.č.br. 860 Slika 22. Dogradnja sanitarnog čvora u dječjem vrtiću Kotoriba Izvor: Geoportal Dogradnja sanitarnog čvora u dječjem vrtiću ima za cilj poboljšati higijenske, prostorne i sigurnosne uvjete za djecu i osoblje. Time se osigurava da vrtić ispunjava sve pedagoške, zdravstvene i tehničke standarde propisane za ustanove ranog i predškolskog odgoja. Dogradnja sanitarnog čvora doprinosi stvaranju ugodnog, sigurnog i zdravog okruženja koje podržava razvoj djece, olakšava organizaciju rada i podiže ukupnu kvalitetu boravka u vrtiću. Izgradnja staračkog doma ili rekonstrukcija i adaptacija postojećeg prostora u funkciju staračkog doma Izgradnja staračkog doma ili prenamjena postojećeg prostora u dom za starije osobe ima za cilj osigurati kvalitetne, sigurne i dostupne usluge skrbi za stariju populaciju, uz stvaranje uvjeta koji omogućuju dostojanstven, aktivan i kvalitetan život u trećoj životnoj dobi. Rekonstrukcija postojeće nekretnine u funkciju staračkog doma omogućuje značajno poboljšanje energetske učinkovitosti kroz modernizaciju građevinskih elemenata, tehničkih sustava i organizacije prostora. Time se smanjuje potrošnja energije, povećava udobnost korisnika i osigurava dugoročna održivost objekta. U segmentu planiranja i gradnje novih zgrada u skladu s kružnim gospodarstvom predlažu se primjena zelenih konstruktivnih elemenata u gradnji (zeleni krovovi, fasade, zidovi), korištenje oporabljenih i oporabljivih materijala u gradnji i obnovi prostora i zgrada, poticanje primjene sustava Stranica 80 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026.

Članak 109.

prikupljanja oborinske vode s krovova zgrada radi smanjenja korištenja pitke vode te poticanje i obvezivanje privatnih investitora na primjenu načela kružnosti u oblikovanju i izgradnji prostora i zgrada u zonama definiranim za urbanu sanaciju odnosno preobrazbu. Pri planiranju i izgradnji novih zgrada i prostora potrebno je osigurati očuvanje što više postojeće vegetacije (osobito visoke) na terenu, stoga je nužno definirati mjere zaštite vegetacije u provedbenim odredbama prostorno-planske dokumentacije. 7.3. REVITALIZACIJA I OBNOVA NEKORIŠTENIH PROSTORA I ZGRADA Programom kružnog gospodarenja se posebno u fokus stavlja revitalizacija i obnova nekorištenih prostora i zgrada u javnom vlasništvu čija je namjena usklađena s prostornim planovima (primjerice društvene djelatnosti, stambena namjena u okviru POS programa i slično). Za revitalizaciju i obnovu nekorištenih prostora i zgrada predlažu se sanacije prepoznatih napuštenih i/ili nekorištenih lokaliteta, takozvanih brownfield područja i zgrada koji nisu u upotrebi, ali bi se pomoću obnove mogle revitalizirati i ponovno staviti u korištenje. Nekorištene zgrade – napuštene i nekorištene zgrade nalazimo kao dijelove napuštenih cjelina ili kao pojedinačne napuštene zgrade, najčešće kao dio urbanog tkiva. Ovisno o njihovoj nekadašnjoj namjeni kao i o vremenu izgradnje te zgrade karakteriziraju različite veličine, konstruktivni sustavi i upotrijebljeni materijali. Rekonstrukcija i prenamjena ovih zgrada daje veliki potencijal za populariziranje teme kružnog gospodarstva.

Članak 109.

Neiskorišteni prostori i zgrade pogodni za revitalizaciju i obnovu primjenom načela kružnog gospodarenja u općini Kotoriba su: Stara školska zgrada u Kotoribi na k.č.br.362, izgrađena 1860. godine – prenamjena i obnova u kulturni centar Stara školska zgrada u Kotoribi izgrađena je daleke 1860. godine te je time ujedno i najstarija školska zgrada u Međimurju. Nakon izgradnje nove škole, povijesna zgrada godinama je čekala novu namjenu. Projekt uključuje potpunu obnovu i uređenje zgrade u kulturni centar s turističkim sadržajima i hortikulturnim uređenjem. Uz obnovu fasade, krovišta, instalacija, odnosno kompletnu sanaciju, novi izgled tako će dobiti i dvorište objekta, kao i zelene površine iza zgrade, što uključuje i sadnju drveća. U zgradu stare škole bi se nakon obnove mogli smjestiti muzejski postavi, etno zbirka, prostori za radionice, udruge i razne druge mogućnosti. Slika 23. Sadašnji izgleda zgrade Stara škola Izvor: https://www.kotoriba.hr/ Slika 24. Planirani budući izgled zgrade Stara škola Izvor: https://www.kotoriba.hr/ U okviru revitalizacije i obnove neiskorištenih prostora i zgrada, brownfiled područja/lokacije su napuštene nekretnine ili nekretnine koje su se prestale koristiti u svojoj izvornoj namjeni, navedena područja podrazumijevaju građevinske objekte i pripadajuće zemljište, uključujući infrastrukturu te su slobodna za prenamjenu i ponovnu upotrebu. Postojanje takvih industrijskih lokacija ima niz nepovoljnih učinaka, ne samo na okoliš, već i na društveno-ekonomski razvoj regija i lokalnih jedinica.

Članak 109.

Zato brownfield područja imaju potencijal da regeneracijom postanu nosioci identiteta gradova, simboli i generatori socijalnih inovacija, no njihova obnova zahtjeva cjelovitu kooperaciju svih relevantnih sudionika i sektora, a samu obnovu otežavaju mogući tehničko-tehnološki rizici. Ova područja predstavljaju vrijedan prostorni resurs unutar urbanog područja gdje se provodi preobrazba koja se može prenamijeniti i urediti a za cilj imaju smanjiti postotak neobnovljenih i nekorištenih brownfield lokacija na urbanom području, poboljšati urbani okoliš, revitalizirati grad, provesti obnovu i dekontaminaciju nekadašnjeg industrijskog zemljišta, smanjiti zagađenje zraka i promicati mjere za smanjenje buke odnosno jednostavno rečeno–obnoviti ih i ponovno početi koristiti. Neiskorišteni prostori i zgrade pogodni za revitalizaciju i obnovu primjenom načela kružnog gospodarenja u Općini Kotoriba su sljedeći: Slika 25. Pogodna brownfield lokacija Izvor: Google street maps Slika 26. Pogodna Brownfield lokacija na k.č.1005 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 81 Izvor: Geoportal 7.4. KRUŽNA OBNOVA I REPROGRAMIRANJE KORIŠTENIH PROSTORA I ZGRADA Uz postojanje velikog broja napuštenih prostora i zgrada, značajan problem također nalazi se u starosti i dotrajalosti građevnog fonda. Prostori i zgrade u korištenju pogodne su za provođenje mjera kružnosti, kroz koje bi se mogao uravnotežiti odnos produljenja trajnosti, troškova održavanja, dobre iskoristivosti prostora i održivosti.

Članak 109.

Na području Općine Kotoriba od strateškog značaja predloženi su sljedeći zahvati na korištenim površinama javne i društvene namjene: - Javna rasvjeta – energetski učinkovita LED rasvjeta, uspostava daljinskog upravljanja i izgradnja optičke infrastrukture - Adaptacija potkrovlja knjižnice i čitaonice uz primjenu energetski učinkovitih rješenja Kružna obnova postojećih zgrada namijenjena je prostoru i zgradama javne ili stambene namjene, zgradama kod kojih je potrebna energetska ili sveobuhvatna obnova u svrhu produljenja trajnosti i korištenja postojećih prostora i zgrada, pri čemu se naglasak treba staviti na više standarde energetske obnove zgrada u korištenju, primjerice nZEB standard (zgrada gotovo nulte potrošnje energije) ili standard obnove 10:1 (deset puta manja potrošnja energije u odnosu na stanje prije obnove). Kružna obnova obuhvaća više elemenata: sagledavanje zgrade i njenih elemenata kroz cjeloživotni vijek (Building Life Cycle), osmišljavanje mjera produljenja trajnosti zgrade, kružnost materijala – primjena oporabljenih materijala i materijala koji su pogodni za oporabu, energetska učinkovitost kroz primjenu termo-tehničkih i drugih sustava, a posebno onih s korištenjem obnovljivih izvora energije umjesto postojećih konvencionalnih sustava (dizalice topline iz okoliša, PV i solarni sustavi) i učinkovita upotreba vode. Dodatni cilj je osiguravanje zdravih, pristupačnih, ugodnih prostora te sustava prilagodbi i otpornosti na klimatske promjene. Poseban naglasak je na upravljanju otpadom, onom dnevnom komunalnom, te sprječavanju nastanka neiskoristivog građevnog otpada. Kroz mjere bolje iskoristivosti postojećih struktura smanjuje se potreba izgradnje i održavanja novih te se podiže kvaliteta postojećih struktura i kvaliteta života.

Članak 109.

Elementi energetske učinkovitosti mogu se primijeniti kroz ugradnju suvremene toplinske izolacije u tehnologijama koje smanjuju prijenos topline između unutrašnjih i vanjskih dijelova zgrada čime se smanjuje potreba za grijanjem i hlađenjem. Moguće je ispitivanje tehničkih mogućnosti korištenja inovativne tehnologije izolacije, poput aerogela i panela za vakuumsku izolaciju koji nude veće razine toplinske otpornosti u tanjim profilima, omogućujući učinkovitije korištenje prostora. Kod tehnologija hlađenja, preporučuje se kombiniranje pasivnih (koriste prirodne pojave, poput vjetra i termalnih fizičkih čimbenika) i aktivnih (oslanjaju se na mehaničke ili tehnološke metode) pristupa hlađenju. Mjere energetske učinkovitosti preporučuje se primijeniti uz istovremeno uvođenje obnovljivih izvora energije na postojeće zgrade u javnom vlasništvu i na javnim površinama. Ugradnjom fotonaponskih sustava proizvodi se čista, obnovljiva energija kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima te emisije topline generirane uobičajenim sustavima proizvodnje energije. Integriranjem fotonaponskih sustava u dizajn zgrada omogućuje se zasjenjenje površina i smanjenje solarnog toplinskog opterećenja, čime se smanjuju temperature u unutrašnjosti zgrada. Korištenjem solarnih panela u javnom otvorenom prostoru (na primjer nadstrešnice parkirališta) pruža se zaštita od sunčeva zračenja i proizvodnja energije. Navedene mjere, ili neke od njih, predlaže se realizirati kroz provedbu pilot projekta kružne obnove i reprogramiranja slabo iskorištenih prostora i zgrada u javnom vlasništvu.

Članak 109.

8. PODRUČJA POGODNA ZA URBANU PREOBRAZBU I/ILI URBANU SANACIJU Pojmovi urbana preobrazba i urbana sanacija definirani su Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23): Urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenog dijela građevinskog područja i urbane mreže javnih površina devastiranih nezakonitim građenjem. Urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica. Zelenu infrastrukturu čine planski osmišljeni otvoreni prostori, zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi a koja se primjenjuju unutar izgrađenih površina gradova i općina; te kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja. Prepoznate su 22 tipologije planski osmišljenih otvorenih prostora, zelenih i plavih površina, koje čine zelenu infrastrukturu u građevinskim područjima. Gradovi i općine trebaju izraditi evidenciju postojećih zelenih i plavih površina, i otvorenih prostora u registru zelene infrastrukture unutar Informacijskog sustava prostornoga uređenja, i time uspostaviti klasifikaciju, vrednovanje i praćenje stanja zelene infrastrukture. Provedena analiza područja Općine Kotoriba te analiza anketnog upitnika poslužila je za identificiranje područja pogodnih za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju te kreiranje prijedloga njihovog unaprjeđenja. Za potrebe osmišljavanja kvalitetnog prijedloga smjera budućeg razvoja grada, bilo je potrebno prikupiti informacije o područjima grada koje prostorni plan županije i prostorni plan uređenja grada identificira kao prostore za koje je potrebno provesti urbanu sanaciju ili preobrazbu. Rezultati analize ukazuju na nekoliko lokacija.

Stranica 82

Članak 109.

Stranica 82 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. Tablica 13. Pregled i kategorizacija tipologija elemenata zelene infrastrukture Kategorija 1 Kategorija 2 Kategorija 3 Tipologije koje se većim dijelom Tipologije koje nisu definirane Tipologije koje nisu definirane direktno preklapaju s kategorijama prostornim planovima tj. ne preklapaju prostornim planovima tj. ne preklapaju namjene prema Pravilniku o se direktno s kategorijama namjene, se direktno s kategorijama namjene: prostornim planovima (NN već se mogu nalaziti unutar određenih 152/2023): kategorija namjene: 01 Park 10 Trg 02 Perivoj 11 Travnjak 03 Tematski park 12 Produktivna zelena infrastruktura – 18 Zeleni konstruktivni elementi na 04 Gradska/urbana šuma urbani vrtovi, urbane farme, rasadnici i 05 Površine za sport i rekreaciju javni voćnjaci zgradama 19 Arheološki park 06 Krajobrazno uređeno groblje 13 Zelene površine uz stambene zgrade 20 Brownfield površina 07 Botanički vrt / arboretum/ zoološki 14 Zelene površine uz zgrade javne, 21 Urbana močvara vrt društvene i gospodarske namjene 22 Sadnja stabala 08 Vodotoci, poplavna područja i 15 Zelene površine uz prometnice površinske kopnene vode 16 Integrirani sustav urbane odvodnje 09 Morska obala 17 Zone za turizam Kategorija 1 01 Park Parkovi su cjelovito uređene, otvorene i jasno prepoznatljive zelene površine koje su rezervirane za javne potrebe građana i namijenjene su primarno za rekreaciju. To su višefunkcionalni prostori u kojima uobičajeno dominira vegetacija te vodeni elementi, staze, oprema za druženje, sport, spomenici i dr.

Članak 109.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, ciljana namjena i potrebe stanovnika. Parkovi su u gradskim centrima vrlo često uređeni kao šetnice s planski zasađenim travnatim površinama, najčešće s manjom prisutnosti drveća. Revitalizacija i uređenje parka elementima ZI, sadnja novih stabala na k.č. 864/2 i proširenje na k.č. 1872/4 Slika 27. Park kod škole k.č.864/2 Izvor: Geoportal Park kod škole Revitalizacija parka kroz uklanjanje stranih invazivnih vrsta, sadnju autohtonog zelenila te opremanje prostora urbanom infrastrukturom predstavlja ključnu mjeru unapređenja zelene infrastrukture na lokalnoj razini. Ovakav zahvat doprinosi ekološkoj stabilnosti, funkcionalnosti i društvenoj vrijednosti prostora, stvarajući dugoročno održiv i kvalitetan javni prostor. Uklanjanje stranih invazivnih vrsta omogućuje obnovu prirodne ravnoteže i sprječava daljnje potiskivanje autohtonih biljnih zajednica. Time se: povećava bioraznolikost, jača otpornost ekosustava na klimatske promjene, poboljšava kvaliteta tla i mikroklime, omogućuje povratak korisnih organizama poput oprašivača i ptica. Sadnja drvoreda, živica i niskog raslinja dodatno doprinosi stvaranju ekološki funkcionalnog zelenog koridora koji povezuje park s okolnim zelenim površinama. Revitalizirani park obavlja niz važnih ekoloških funkcija: regulacija temperature i smanjenje urbanog toplinskog otoka, filtriranje zraka i smanjenje koncentracije lebdećih čestica, upijanje oborinskih voda i smanjenje površinskog otjecanja, stvaranje hladovine i poboljšanje mikroklimatskih uvjeta.

Ostali akti u ovom izdanju (29)