GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 10

SGMŽMeđimurska županija · 15. svibnja 2026. · KLASA 334-01/26-02/1 · URBROJ 2109-02-26-02

Odluku o donošenju Plana upravljanja destinacijom Međimurska županija za razdoblje od 2026. do 2030. godine

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 37

Članak 3.

(T1) Broj (T2) Broj ostvarenih (N1) Broj dana ostvarenih turističkih noćenja u mjesecu s turističkih noćenja u kalendarskom najmanjim u kalendarskom mjesecu s brojem mjesecu s najvećim turističkih najmanjim brojem brojem noćenja turističkih noćenja turističkih noćenja siječanj 2024 siječanj 2024. siječanj 2024. 13.635 36.700 31 Potrošnja Potrošnja vode po vode noćenju stanovnika po noćenju turista (m³) (m³) 0,300 0,0958 Međimurske vode d.o.o Čakovec, ETIS anketa smještajnih objekata, 11/2024. Zbog utvrđenih metodoloških ograničenja primarne metode (izračun putem diferencijalnog modela vršnog i baznog mjeseca F_2 i F_1), preliminarna analiza rezultirala je statističkom anomalijom od 3627%. Navedena devijacija identificirana je kao izravna posljedica nemogućnosti precizne izolacije turističke potrošnje od sustavnih tehničkih gubitaka u mreži te sezonalne poljoprivredne irigacije domicilnog stanovništva. Slijedom navedenog, primijenjena je alternativna metoda utemeljena na kombiniranom pristupu izravnog anketiranja i validacije podataka isporučitelja. U svrhu postizanja visoke analitičke egzaktnosti, metodologija se temeljila na dva ključna stupa: • Izravna anketna validacija: Podaci o potrošnji u komercijalnom sektoru prikupljeni su prema NKD klasifikaciji (55.10, 55.20, 55.30 i 55.90), u potpunosti usklađeno s ETIS metodologijom (European Tourism Indicator System) koju TZMŽ provodi kontinuirano od 2017. godine. • Sustavna integracija („Međimurske vode“): Potrošnja privatnih iznajmljivača obuhvaćena je unutar rezidencijalnog segmenta, sukladno fakturacijskoj praksi isporučitelja Međimurske vode d.o.o., čime je osiguran realan uvid u bazu kućanstava.

Članak 3.

Egzaktnim mjerenjima i obradom podataka za 2024. godinu utvrđeni su sljedeći parametri: • Specifični intenzitet stanovništva (W_stan): $95,8$ litara ($0,0958 m^3$) po stanovniku/danu. • Specifični intenzitet turista (W_tur): 300 litara (0,30 m3) po noćenju. Utvrđeni koeficijent intenziteta od 313,15% predstavlja visokovjerodostojan indikator koji korelira s realnim, ali kontroliranim antropogenim pritiskom na vodnu infrastrukturu. Dobivena vrijednost implicira da specifična potrošnja po turističkom noćenju premašuje domicilnu potrošnju za približno tri puta, što je u potpunosti usklađeno s benchmark vrijednostima razvijenih kontinentalnih i wellness destinacija. Analiza volumetrijske distribucije resursa u razdoblju vršnog opterećenja (kolovoz 2024.) pokazuje da turistički sektor, unatoč intenzitetu, participira sa svega 1,2% u ukupnoj finalnoj potrošnji Međimurske županije (382.133 m3 prema F_2 bazi). Održivost ovakvog modela verificirana je kroz sustave certificiranja vodećih dionika (npr. Terme Sv. Martin), koji implementacijom standarda ISO 21401 i EU Ecolabel dokazuju visoku razinu resursne efikasnosti u upravljanju bazenskim sustavima i smještajnim kapacitetima. Primjena Alternativne metode osigurava maksimalnu analitičku egzaktnost jer izolira turistički otisak od vanjskih varijabli poput stanja komunalne mreže ili poljoprivrednih eksternalija. Dobiveni rezultati potvrđuju da vodoopskrbni sustav Međimurske županije posjeduje visok stupanj rezilijentnosti na sezonski pritisak, pri čemu turizam ne predstavlja primarni rizik za stabilnost resursa. Ovi podaci čine krucijalnu empirijsku podlogu za dugoročno strateško planiranje i zaštitu vodonosnika Međimurske županije u sklopu budućih klimatskih adaptacija.

Stranica 38

Članak 3.

Stranica 38 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Tablica 37: GO-1 Omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji (F1) (F2) Ukupne Ukupne količine količine Omjer komunaln og komunalnog količine otpada otpada nastalog otpada nastalog koji su proizveli u destinaciji u destinaciji u turisti i lokalno u kalendarsk kalendarsko m stanovništvo om mjesecu s mjesecu s najvećim najmanjim brojem noćenja brojem (t) noćenja (t) 1538 1681 (Wtn) (Wrn) Količina otpada Količina otpada po 290,87% po turističko m noćenju stanovnika noćenju (t) (t) 0,00137 0,00047 Izvještaji komunalnih poduzeća: Čakom Izvori: Središće, eVisitor, Anketa smještajnih Primarna metoda izračuna (diferencijalni model F_2 - F_1) inicijalno je rezultirala statistički predimenzioniranim vrijednostima od 6,2 kg otpada po turističkom noćenju. Navedena devijacija identificirana je kao izravna posljedica kumulativnog sezonskog opterećenja zajednice (periodičko čišćenje, hortikulturne aktivnosti i neregistrirani tranzitni promet), što onemogućuje preciznu izolaciju isključivo turističkog otiska. U svrhu postizanja visoke analitičke egzaktnosti implementirana je alternativna metoda temeljena na izravnim podacima iz istraživanja smještajnih subjekata (NKD 55.10, 55.20, 55.30 i 55.90). Navedeni pristup u potpunosti je usklađen s ETIS metodološkim okvirom (European Tourism Indicator System), koji Turistička zajednica Međimurske županije (TZMŽ) kontinuirano primjenjuje od 2017. godine.

Članak 3.

Egzaktnim mjerenjima i obradom podataka iz komunalnih izvještaja (Čakom, Pre-kom, Murs-ekom) te sustava eVisitor, utvrđeni su sljedeći parametri specifičnog intenziteta: • Specifični intenzitet stanovništva (Wrn): 0,47 kg po osobi/danu. • Specifični intenzitet turista Wtn: 1,37 kg po noćenju. Izračunati koeficijent intenziteta od 290,87% ukazuje na to da prosječan turist generira približno 2,9 puta više otpada u odnosu na stalnog stanovnika. Navedeni rezultat klasificira Međimursku županiju kao visokoučinkovitu destinaciju, s vrijednostima značajno ispod mediteranskog prosjeka (koji često premašuje 400%). (T1) Broj (T2) Broj (N1) Broj ostvarenih ostvarenih dana u turističkih turističkih (S) Broj mjesecu s noćenja noćenja stanovnik u najmanji m u kalendarsko u kalendarsko destinaciji brojem m mjesecu m mjesecu s (DSZ 2021.) turistički h s najmanjim najvećim brojem noćenja brojem noćenja noćenja eVisitor – eVisitor - siječanj 2024. kolovoz 2024. 13.635 36.700 31 (Wr) (Wt) Količina Količina komunalnog komunalnog otpada nastalog (N2) Broj otpada od zbog dana u lokalnog turističkog mjesecu s stanovništva noćenja u najvećim u destinaciji kalendarsko brojem u kalendarsko m mjesecu s turistički h m mjesecu s najvećim brojem noćenja najvećim brojem noćenja noćenja (t) (t) 227,53 1453,45 105.250 31 Čakovec, Pre-kom Prelog, Murs-ekom M. objekata Ovi turistički indikatori neodvojivi su od činjenice da je Međimurska županija najuspješnija regija u Republici Hrvatskoj po pitanju održivog gospodarenja otpadom. Sa stopama odvojenog prikupljanja i selektiranja otpada koje u pojedinim dijelovima županije (poput donjeg Međimurja)

Članak 3.

premašuju 60%, te razvijenom infrastrukturom za oporabu i recikliranje, MŽ postavlja nacionalni standard kružne ekonomije. Turistički dionici, nositelji certifikata EU Ecolabel i Good Travel Seal, izravno se integriraju u ovaj sustav, čime se osigurava da visoka razina selekcije na izvoru minimizira količinu otpada koji završava na odlagalištima. Na temelju dostavljene tablice i izračuna za mjesec vršnog opterećenja (kolovoz 2024.), izvedeni su sljedeći zaključci: • Minimalni sustavni utjecaj: Unatoč tome što turist po jedinici noćenja generira više otpada od stanovnika, turistički sektor u ukupnoj masi komunalnog otpada (1681 t u kolovozu) sudjeluje sa svega 227,53 t, odnosno 1,22%. • Apsorpcijski kapacitet: Razlika između ukupne količine u siječnju (F_1 = 1538t) i kolovozu (F_2 = 1681t) iznosi 143 tone, što je značajno manje od ukupno izračunatog turističkog doprinosa (227,53t). Ovo potvrđuje opravdanost korištenja Alternativne metode, jer bi primarna metoda pogrešno pripisala turizmu i one volumene koji su rezultat općeg sezonskog povećanja aktivnosti lokalne zajednice. • Operativna održivost: Podatak od 1,37 kg po turistu (prema standardu ISO 21401) dokazuje da smještajni objekti u Međimurju uspješno provode mjere redukcije. 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 39 Rezultat od 290,87% potvrđuje da destinacija uspješno amortizira turistički pritisak bez ugrožavanja visoko postavljenih ciljeva županijske strategije o zaštiti okoliša. Međimurska županija kroz sinergiju najnaprednijeg komunalnog sustava u RH i certificiranih turističkih dionika uspijeva zadržati turistički otisak unutar održivih granica.

Članak 3.

Tablica 38: UEN-1 Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije (F2) Ukupna fi- (F1) Ukupna finalna potrošnja nalna potrošnja električne energije električne energije Omjer u kućanstvima i u kućanstvima i smještajnim objeksmještajnim objekpotrošnje tima u kalendartima u kalendarelektrične skom mjesecu s skom mjesecu s energije po najmanje ostvarenih noćenju turista najviše ostvarenih i stanovnika turističkih turističkih noćenja (%) (KWh) noćenja (KWh) 2024. -siječanj 2024. -kolovoz 2024. 11.785.856 10.881.912 (N1) Broj dana u (N2) Broj dana u mjesecu s najman- mjesecu s najvećim jim brojem brojem turističkih noćenja turističkih noćenja -siječanj 2024. -kolovoz 2024. 367,59% 31 31 Izvori: (T2) Broj os- (T1) Broj ostvarenih turističkih tvarenih turističkih noćenja noćenja u kalendarskom u kalendarskom mjesecu s mjesecu s najmanje (S) Broj stanovnika DZS ostvarenih popis 2021.g. najviše ostvarenih turističkih noćenja turističkih noćenja - eVisitor - – eVisitor – siječanj kolovoz 2024. 13.635 36.700 Potrošnja električne energije po Potrošnja električne enernoćenju turista gije po noćenju stanovnika (KWh) (KWh) 31,27 3,61 105.250 Izvještaj HEP Elektra Čakovec, Anketa smještajnih objekata Primjena primarne diferencijalne metode (razlika vršnog i baznog mjeseca F_2 i F_1) u analizi energetske potrošnje Međimurske županije pokazala se metodološki neadekvatnom. Zbog specifičnih klimatskih uvjeta kontinentalne Hrvatske, ukupna potrošnja električne energije u siječnju (33,9 mil. kWh) nadmašuje potrošnju u kolovozu (29,3 mil. kWh) uslijed termodinamičkog opterećenja sustava za grijanje u rezidencijalnom sektoru. Navedena inverzija rezultirala bi negativnim koeficijentom (-1.037,89), sugerirajući fiktivni izostanak turističkog utjecaja.

Članak 3.

Slijedom navedenog, u svrhu postizanja visoke analitičke primijenjena je Alternativna metoda utemeljena na izravnim podacima isporučitelja (HEP Elektra Čakovec) za kategoriju „Smještaj“ subjekata (NKD 55.10, 55.20, 55.30 i 55.90). Ovaj pristup omogućuje preciznu izolaciju turističke potrošnje od sezonskih oscilacija u kućanstvima i poljoprivrednoj proizvodnji. Egzaktnom obradom podataka za 2024. godinu utvrđeni su sljedeći parametri specifičnog intenziteta: • Specifični intenzitet stanovništva (W_stan): 3,61 kWh po osobi/danu. • Specifični intenzitet turista (W_tur): 31,27 kWh po noćenju. Izračunati koeficijent intenziteta od 367,59% indicira da prosječan turist generira približno 3,7 puta veći energetski otisak u odnosu na domicilno stanovništvo. Ovakav rezultat svrstava Međimursku županiju u kategoriju destinacija s povišenim energetskim intenzitetom, što je izravna korelacija s dominantnim turističkim produktom regije — wellness i zdravstvenim turizmom. Održavanje kompleksnih bazenskih sustava, termalnih kupki, sauna te sustava klimatizacije (HVAC) u objektima visoke kategorije zahtijeva značajne energetske inpute, što je predviđeno i standardom ISO 21401. Iako turistički sektor participira sa svega 1,66% u ukupnoj volumetrijskoj potrošnji električne energije Međimurske županije tijekom kolovoza (487.023$ kWh od ukupno 29.332.17 kWh), ključni izazov predstavlja prostorna polarizacija potrošnje. Povećanje turističke potrošnje od gotovo 50% u ljetnim mjesecima (u odnosu na bazni siječanj)

Članak 3.

potvrđuje sezonalni pritisak koji je uspješno amortiziran implementacijom naprednih rješenja. Ključni gospodarski subjekti, (terme, hoteli) nositelji certifikata EU Ecolabel i Good Travel Seal, dokazuju usklađenost s najvišim standardima energetske efikasnosti. Alternativna metoda pruža realan uvid u energetski otisak turizma, eliminirajući pogrešne interpretacije uzrokovane kontinentalnom klimom. Dobiveni podaci služe kao empirijska podloga za planiranje nadogradnje energetske infrastrukture na kritičnim lokacijama visokog opterećenja, osiguravajući dugoročnu održivost turističkog razvoja Međimurske županije. Tablica 39: BR-1 Udio zaštićenih prirodnih područja u destinaciji u ukupnoj površini destinacije (ukupno i pojedinačno po kategoriji zaštite) Stranica 40 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Udio zaštićenih površina u desti- Regionalni park Spomenik prirode Značajni krajobraz Spomenik parkovne arhiteknaciji u odnosu na (%) ukupnu površinu destinacije 23,30% 23,34% Ukupna površina zaštićenih područja 16.980,34 ha 17.007,32 ha Ukupna površina destinacije MŽ Izvor: https://bioportal.hr 72.878,29 ha Udio od 23,34% zaštićene površine je impresivan za regiju koja je najgušće naseljena županija u RH te istovremeno gospodarski i poljoprivredno vrlo aktivna. Prema GSTC standardima, destinacija mora dokazati sustavnu zaštitu osjetljivih ekosustava. Činjenica da je gotovo četvrtina Međimurja pod zaštitom (prvenstveno kroz Regionalni park Mura-drava) postavlja ju u sam vrh održivih destinacija u Europskom kontekstu. Dominacija kategorije Regionalnog parka (23,30%) ukazuje na to da Međimurje ne štiti samo izolirane „točke“, već cijele ekološke koridore. To je vitalno za otpornost na klimatske promjene i očuvanje autohtonih vrsta, što su temeljne stavke GSTC-ovih ekoloških stupova.

Članak 3.

(%) (%) ture (%T) 0,02% 19,81% 0,02% 13,11 ha 14.453,69 ha 13,87 ha Potrebno je napomenuti da podaci o ukupnoj površini i% udjela zaštićenih površina u ukupnoj površini destinacije iskazani u tablici 40 nisu u potpunosti iskazni skladu primarnom metodoloijom Pravilnika. Razlog je taj što se u MŽ kategorije zaštite preklapaju (Značajni krajobraz Mure nalazi se unutar područja Regionalnog parka Mura Drava). U metodologiji Pravilnika površine pojedinih kategorija zaštite se zbrajaju što u slučaju MŽ daje iskrivljeni podatak o ukupnoj površin (duplira ga). Stoga je površina Regionalnog parka uvećana za mala izolirana područja (spomenika prirode i spomenika prakovne arhitekture) te je iskazana stvarna površina i% udjela pod zaštitom. Tablica 40: UPK-1 Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika Udio mjera u Udio mjera impledokumenti za prilagodbu i provedbi i implementirani h mjera u ublažavanje klimatskih prommentir anih mjera Ukupan broj Broj mjera u Broj implemen tiukupnom broju mjera jena i procjenu rizika na razini u ukupnom broju destinacije su doneseni mjera (%) (%) dA 195,55% 95,55% Program zaštite okoliša Izvori. prilagodbe klimatskim mjera provedbi ranih mjera 135 135 129 MŽ 2022-2025, Program ublažavanja klimatskih promjena, promjenama i zaštite ozonskog sloja MŽ, Procjena rizika od velikih nesreća MŽ Međimurska županija pokazuje iznimnu zrelost u upravljanju klimatskim rizicima, što je temelj regenerativnog turizma. Implementacija 95,55% planiranih mjera dokazuje da destinacija ne ostaje samo na strateškom planiranju, već aktivno gradi otpornost. Ovako visoka stopa realizacije ključna je za zaštitu resursa biosfere. Sljedeći korak je transformacija tih mjera u konkretne turističke doživljaje koji goste aktivno uključuju u obnovu prirode.

Članak 3.

6.3. ObvEZNI POKAZAtElJI OdRŽIvOStI KOJI MJERE UtJEcAJ tURIZMA NA EKONOMSKE ASPEKtE OdRŽIvOStI Tablica 41: TP 1 I TP2 TP-2 Prosječna duljina boravka turista u destinaciji Ukupan broj dolazaka u kalendarskom Prosječna duljina mjesecu s boravka turista u destinajvećim brojem naciji ostvarenih turističkih eVisitor –31.12.2024. noćenja e eVisitor – kolovoz 2024. 2,26 13.825 229.802 S GSTC aspekta, prosjek duljine boravka od 2,26 dana ukazuje na profil destinacije za kratke odmore (vikend turizam). Kraći boravci obično znače veći ugljični otisak po danu boravka (zbog emisija iz transporta koji se dijeli na mali broj dana) i manju mogućnost za duboku socio-ekonomsku Ukupan broj Ukupan broj dolazaka turista u registriranih noćenja destinaciju u destinaciji eVisitor –31.12.2024. visitor –31.12.2024. 101.648 integraciju turista s lokalnom zajednicom. GSTC potiče produljenje boravka (iznad 3 dana) kako bi se smanjio intenzitet prometa i povećala potrošnja u lokalnim OPG-ovima i zanatima. Podatak da je u najjačem mjesecu (kolovozu) ostvareno 13.825 dolazaka od ukupnih 101.648 na godišnjoj razini (što je 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 41 otprilike 13,6%) je izvrsno. Ovo pokazuje vrlo nisku sezonalnost u usporedbi s jadranskim destinacijama. Međimurje uspješno upravlja tokovima posjetitelja tijekom cijele godine. GSTC visoko vrednuje ovakvu distribuciju (Kriterij A10) jer ona Prosjek broja zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme omogućuje stabilno zapošljavanje lokalnog stanovništva tijekom cijele godine, a ne samo sezonski rad.

Članak 3.

Tablica 42: PGS-1 Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Broj zaposlenih u djelatnosti pružanja Broj zaposlenih prema mjestu Mjesec 2024. i usluživanja hrane u odnosu na ukupan broj zaposlenih 3,15 I. 3,14 II. 3,16 III. 3,13 IV. 3,14 V. 3,17 VI. 3,24 VII. 3,25 VIII. 3,18 IX. 3,22 X. 3,30 XI. 3,24 XII. 3,19 Godišnji pros. 43.777,67 Izvor: Izvještaj HZMO PGS 2 Poslovni prihod gospodarskih subjekata ostvaren tijekom 2024. g. Izvor: FINA, Porzena uprava studni 2025 Socijalna održivost (GSTC B2) dokazana je stabilnom zaposlenošću s vrhom u studenom, a ne ljeti, što ukazuje na postojanje kvalitetnih cjelogodišnjih radnih mjesta umjesto nesigurnog sezonskog rada, što je u skladu s ciljevima UN Turizam-a. Ekonomski, s 2% udjela u gospodarstvu (68,4 mil. EUR), turizam funkcionira kao snažna dopunska djelatnost, a ne ranjiva monokultura. Ovakva struktura osigurava znatno veću otpornost na krize nego u obalnim destinacijama (GSTC B1). Međimurje Zaštićena kulturna dobra Vrsta Broj Arheološka nalazišta i zone 10 Arhivski fondovi i zbirke 1 Crkve 27 Poklonci, pilovi, groblja i memorijalna obilježja 14 Nematerijalna kulturna dobra 18 Zgrade i majuri 6 Dvorci 1 Ukupno 80 Preventivno zaštićena dobra Vrsta Broj Arheološko nalazište 1 Crkva 1 Tradicijska kuća i okućnica 1 rada – ukupno za MŽ smještaja te pripreme i usluživanja hrane 43473 1370 43469 1366 43624 1378 43727 1367 43764 1373 43575 1382 43626 1413 43529 1416 43980 1400 44325 1426 44085 1457 44155 1429 1.398,83 68.429.019,00 Eur time dokazuje da ne teži nekontroliranom rastu volumena, već optimizaciji učinaka, uspješno balansirajući profitabilnost sa zaštitom resursa i lokalne zajednice.

Članak 3.

6.4. ObvEZNI POKAZAtElJI OdRŽIvOStI KOJI MJERE UtJEcAJ tURIZMA NA PROStORNE ASPEKtE OdRŽIvOStI dEStINAcIJE I ORGANIZAcIJU tURIZMA Tablica 43: TI-1 Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija Kulturna dobara nacionalnog značaja Vrsta Broj Dvorci (kompleks Starog grada Čakovec) 1 Crkva (sv. Jeronima štrigova) 1 Kapela (sv. Jelene šenkovec) 1 Nematerijalna kulturna baština 3 (UNESCO) Ukupno 6 Zaštićena prirodna područja Vrsta Broj Međunarodni rezervat biosfere 1 (UNESCO) Regionalni park 1 Zaštićeni krajobraz 1 Stranica 42 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Kurija 1 Ukupno 4 Izvori: https://registar.kulturnadobra.hr/#/ Spomenik prirode 1 Spomenik parkovne arhitekture 7 Ukupno 11 https://bioportal.hr/gis/ S 90 zaštićenih dobara od čega čak 18 nematerijalnih kulturnih dobara Međimurje posjeduje snažan “Genius Loci”. Struktura od 101 jedinice baštine omogućuje izvrsnu prostornu disperziju, sprječavajući preopterećenje središta i potičući razvoj ruralnih područja. Tri stavke nematerijalne baštine pod UNESCO-om su “vodeći proizvodi” koji omogućuju visoku razinu interpretacije. Tablica 44: OUD-1 Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom Omjer implementiranih aktivnosti i ukup- Plan upravljanja destinacijom Broj implementiranih nog broja aktivnosti (%) je donesen N/P DA • Ukupan broj aktivnosti aktivnosti 50 N/P Pokazatelj će se izračunati nakon 12 mjeseci od usvajanja i početka provedbe plana. ô Tablica 45: OUP-1 Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS broj ostvarenih noćenja u (Tn) Broj (Ps) Površina (Pm) Površina (Pt) Površina smještajnim objektima po turističkih izgrađenog noćenja izgrađenog izgrađenog građevinskog građevinskog građevinskog hektaru izgrađenog građevinskog unutar destinacije zemljišta u područja (noćenje/ha) zemljišta u zona- zemljišta u zonaostvarenih u zonama ma stanovanja ma mješovite jednoj godini (ha)

Članak 3.

16,23 229.802 7.300,00 Izvori: Zavod za prostorno S vrijednošću od svega 16,23 noćenja po hektaru izgrađenog područja, Međimurje demonstrira iznimno nisku prostornu opterećenost. Ključ održivosti vidljiv je u omjeru površina: namjenske turističke zone zauzimaju tek 43,73 ha, što je zanemarivo u odnosu na prostrane stambene i mješovite zone (preko 14.000 ha). Prema GSTC standardima, ovo potvrđuje model izvrsnog prostornog planiranja gdje turizam ne uzurpira životni prostor lokalnog stanovništva niti stvara neodrživ pritisak na infrastrukturu. Umjesto “betonizacije”, turizam se organski integrira u postojeće naselja. Ovakva disperzija izravno prati preporuke UN Turizam-a o očuvanju socijalnog nosivog kapaciteta, osiguravajući skladan suživot gostiju i domaćina bez rizika od prenapučenosti karakteristične za masovne destinacije. Zaključak: Međimurje se profilira kao lider i ogledni model niskougljičnog, održivog turizma koji uspješno usklađuje visoku gustoću naseljenosti s vrhunskom zaštitom resursa. S izrazito niskim intenzitetom od 1,12 noćenja na 100 stanovnika i minimalnim prostornim opterećenjem od 16,23 noćenja po hektaru, destinacija uspješno prevenira „overtourism“ i čuva socijalni mir, što potvrđuje visoka stopa zadovoljstva građana od 81,25% i NPS gostiju od 72. Okolišni integritet osiguran je kroz 23,34% zaštićenog teritorija i impresivnu klimatsku otpornost s 95,55% provedenih mjera. Iako turisti troše tri puta više resursa: voda 313,15% i energija 367,59% u odnosu na lokalno stanovništvo – sustav ostaje besprijekorno stabilan zahvaljujući stopostotnoj opskrbi iz hidroelektrana i predviđenim namjene za odvijanje (pretežito ugostiteljskostambene turističke namjene) aktivnosti (ha) (ha)

Članak 3.

6.813,00 43,73 uređenje MŽ, siječanj 2026., e-Visitor nacionalno najnaprednijem sustavu oporabe otpada. Ovaj energetski profil pretvara energetski intenzivnu wellness ponudu u model niskougljičnog luksuza bez popratnog ekološkog tereta. Sinergija čiste energije, operacionalizirane inkluzivnosti i vrhunske zaštite prirodnog „Genius Loci“ pozicionira Međimurje kao zonu međunarodne izvrsnosti. Budući strateški razvoj usmjeren na produljenje boravka i digitalnu transformaciju dodatno će ojačati regenerativni potencijal regije, dokazujući da turizam može biti snažan pokretač lokalnog prosperiteta uz nulti negativni utjecaj na okoliš. 7. RAZvOJNI SMJER S MJERAMA I AKtIvNOStIMA Ovo poglavlje definira razvojni smjer turizma Međimurja do 2030. godine. Temeljem SWOT analize i načela regenerativnog turizma, utvrđuju se strateški ciljevi i prioriteti za razdoblje 2026.–2030. Kroz konkretne mjere i Akcijski plan, uspostavlja se operativni okvir za transformaciju županije u održivu destinaciju visoke dodane vrijednosti, osiguravajući dugoročni ekološki i društveni boljitak. 7.1. SWOt ANAlIZA SWOT analiza provedena je na radionici koja je obuhvatila dionike iz svih sektora koji su direktno ili indirektno vezani uz turizam. U donjoj tabeli prikazani su sintetizirani (iz perspektive GSTC) inputi– faktori dobiveni od sudionika radionice 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 43 Tablica 46: Buttom up SWOT analiza SNAGE 1. Upravljanje i strateško usmjerenje Sustavna održivost: status Green Destination i visoki nacionalni rejting potvrđuju stratešku opredijeljenost turizmu.

Članak 3.

Institucionalna snaga: racionalna uprava, stručni TZ kadar, izvrsno korištenje EU fondova i uspješna prekogranična suradnja (HU/SI). Infrastruktura: visoka prometna dostupnost, razvijena komunalna i sportska infrastruktura te inovativni interpretacijski centri. 2. Socio-ekonomski utjecaji i lokalna zajednica Poduzetnička klima: stabilan rast gospodarstva temeljen na snažnom malom i srednjem poduzetništvu te aktivnom civilnom društvu. Ljudski kapital: kvalitetan obrazovni sustav (MEV, strukovne škole) osigurava kontinuiran razvoj vještina u sektoru. 3. Kulturna i prirodna baština UNESCO valorizacija: zaštićeni riječni krajolik i Međimurska popevka čine temelj autentične ponude. Identitet i tradicija: očuvana tradicijska gastronomija i vinarstvo, nasljeđe Rudolfa Steinera i tradicijski zanati (ispiranje zlata) osiguravaju diferencijaciju na tržištu. 4. Okoliš i resursi Očuvanje ekosustava: visoka krajobraza i poticaji za ekološku i biodinamičku poljoprivredu, razvijena infrastruktura za očuvanje okoliša Aktivni turizam: razvijena mreža biciklističkih i pješačkih staza integrirana u međunarodne rute, što smanjuje ugljični otisak posjetitelja. PRIlIKE Održivo upravljanje Maksimalno korištenje EU fondova za zelenu infrastrukturu i digitalnu transformaciju omogućuje sustavno i pametno upravljanje destinacijom. Povezivanje s razvijenim susjednim regijama poput štajerske i Balatona kroz prekogranične klastere jača institucionalnu stabilnost, potiče razmjenu najboljih praksi i osigurava duboku regionalnu integraciju.

Članak 3.

Socio-ekonomski utjecaji Poticanje gospodarske razvijenosti sjeverne Hrvatske i korištenje visoke digitalne pismenosti mladih za razvoj Smart Tourism rješenja osigurava dugoročnu ekonomsku otpornost i inovativnost. SlAbOStI 1. Upravljanje i destinacijski menadžment Financijska i kadrovska ograničenja: nedovoljni budžeti lokalnih TZ-a, slaba podrška javnog sektora privatnicima i nedostatak stručnih osoba za zaštitu resursa. Strateški i operativni nedostaci: neprovođenje intermodalnog prometa, nedovoljna komunikacija JLS-a s poduzetnicima, nepostojanje snažne incoming agencije (DMC). Nedostatak sustava praćenja: manjkav monitoring zagađenja (voda, zrak, buka, svjetlo) Slaba povezanost obrazovnih institucija s privredom. 2. Socio-ekonomski izazovi i ljudski resursi Kriza radne snage: nepovoljna demografija, niske plaće u turizmu, nedostatak domaće snage te nekontrolirano zapošljavanje stranih radnika uz pojavu rada na crno. Poljoprivredni jaz: smanjenje proizvodnje, niska razina edukacije poljoprivrednika te nedostatak distributivnih kanala i kapaciteta za finalizaciju eko-proizvoda. 3. Kulturna baština i turistički proizvod Neiskorišteni potencijali: nedostatak globalno prepoznatljivih atrakcija, neiskorištenost vodenih resursa (jezera) i manjka smještaja visoke kategorije (4/5*, glamping). Degradacija identiteta: propadanje ruralne graditeljske baštine, gubitak krajobrazne prepoznatljivosti zbog neadekvatne gradnje i "umrtvljivanje" baštine u arheološkim lokalitetima bez aktivne interpretacije 4. Ekološki rizici i pristupačnost Zagađenje resursa: izostanak tradicionalnih djelatnosti koja uzrokuje smnanjene bioraznolikosti, kontaminacija tla intenzivnom poljoprivredom i nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda iz privatnih bazena.

Članak 3.

Infrastrukturna ograničenja: loš unutarnji javni prijevoz i željeznička povezanost, nedostatak javnih česmi te nedostatna inkluzivnost. PRIJEtNJE Održivo upravljanje Komplicirana zakonska regulativa i nepoticajan institucionalni okvir za velike privatne investicije značajno otežavaju strateški razvoj kontinentalnog turizma u regiji. Administrativne barijere usporavaju implementaciju održivih rješenja, dok predviđeno smanjenje priljeva EU sredstava ugrožava kontinuitet kapitalnih projekata. Socio-ekonomski utjecaji Daljnji odljev radne snage u makroregiju zbog znatno boljih plaća izravno ugrožava stabilnost sektora i kvalitetu pružene usluge. Slaba kupovna moć te povijesno niži interes domaćih gostiju za kontinentalne sadržaje, u kombinaciji s agresivnom i visoko Stranica 44 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Snažan rast potražnje za ekološkim proizvodima izravno povezuje lokalne OPG-ove s turističkom potrošnjom, čime se maksimizira lokalna ekonomska korist i zadržava kapital u zajednici. Kulturna baština i autentičnost Kapitalizacija statusa „skrivene“ destinacije i mistike neistraženog privlači visokoplatežne segmente gostiju koji prioritet daju lokalnoj autentičnosti. Fokus na suvremene trendove zdravlja, dobrobiti i baštine nudi prijeko potrebnu ekskluzivnost, pozicionirajući destinaciju kao kvalitetnu alternativu masovnom turizmu. Okoliš i resursna učinkovitost Implementacija obnovljivih izvora energije u turističke objekte značajno smanjuje operativne troškove i izravno odgovara na rastuću ekološku svijest modernih putnika.

Članak 3.

Visoka potražnja za ekološkim i biodinamičkim proizvodima dodatno potiče regenerativne poljoprivredne prakse, čime se štiti bioraznolikost i osigurava zdravlje ekosustava destinacije. 7.2. Opća načela turizma Međimurja do 2030. Put prema Regenerativnom Međimurju: Zašto je potreban novi smjer? U Međimurju se dugo vjerovalo da je održivost vrhunac odgovornosti. Trudilo se „ne štetiti“, održavati ravnotežu i trošiti resurse tako da nešto ostane i generacijama iza. No, u svijetu koji se ubrzano mijenja, samo „održavanje stanja“ više nije dovoljno. Biti održiv znači tapkati u mjestu, dok priroda i lokalna zajednica tiho gube svoju vitalnost pod pritiskom globalnih trendova. Međimurje, kao prva hrvatska regija s certifikatom zelene destinacije, spremno je za iskorak. Do 2030. godine se ne želi samo neutralan utjecaj – želi se pozitivan trag. Zašto se mijenjaju temelji? • Od očuvanja do obnove: Održivost je bila obrambeni mehanizam; regeneracija je ofenziva dobrote u Međimurju. Ne želi se samo sačuvati rijeke i bregove kakvi jesu, već im aktivno pomoći da procvjetaju, povećavajući njihovu biološku raznolikost i otpornost. • ljudi iznad statistike: Dosadašnji modeli često su mjerili uspjeh brojkama koje ne hrane dušu. Nova načela stavljaju sreću Međimurca u središte. Ako turizam ne čini život našeg susjeda boljim, on za nas nema smisla. • Od gosta do partnera: Vrijeme pasivnog konzumiranja prostora je prošlo. Međimurje postaje prostor transformacije gdje gost prestaje biti promatrač i postaje sudionik u obnovi našeg zavičaja.

Članak 3.

• Ekonomija koja kruži, a ne odlazi: Regenerativni pristup osigurava da svaki euro uložen u turizam ostane u rukama naših poljoprivrednika, vinara i obrtnika, jačajući otpornost našeg gospodarstva na vanjske šokove. Ova nova opća načela nisu samo administrativni dokument – ona su etički putokaz i obećanje. Njima pretvaramo turizam iz industrije koja uzima u energiju koja daje. To je naša obveza prema zavičaju: stvoriti destinaciju koja nije samo destinacija za posjetiti, već živi primjer suživota prirode, tradicije i modernog čovjeka. razvijenom konkurencijom u neposrednom okruženju, ozbiljno otežavaju dugoročnu tržišnu održivost i profitabilnost lokalnih poduzetnika. Kulturna baština i zajednica Nekontrolirana globalizacija putem društvenih mreža te rastuća nezainteresiranost mladih generacija za preuzimanje tradicionalnih znanja, zanata i vještina vode ka ubrzanom gubitku autentičnog kulturnog identiteta zajednice. Dominantna percepcija Hrvatske u svijetu isključivo kao ljetne destinacije “sunca i mora” dodatno marginalizira kontinentalnu baštinu, čineći je teže prepoznatljivom na globalnom turističkom tržištu. Okoliš i sigurnost Sve učestaliji klimatski ekstremi, poput suša i poplava, uz pojavu invazivnih stranih vrsta, izravno ugrožavaju prirodne resurse i bioraznolikost destinacije. Sigurnosni izazovi, uključujući nelegalne migracije u osjetljivom graničnom području, stvaraju percepciju nesigurnosti i dodatnu nestabilnost koja može negativno utjecati na odluku posjetitelja o dolasku u destinaciju.

Članak 3.

MANIFESt ZA REGENERAtIvNO MEĐIMURJE Turizam kao snaga za procvat međimurskog zavičaja! Turizam više ne smije biti industrija koja troši resurse, već energija koja ih obnavlja. Bira se put regeneracije – put na kojem svako putovanje ostavlja Međimurje bogatijim, zelenijim i sretnijim. Ovim Manifestom se Međimurje obvezuje se na pet temeljnih načela: 1. ljudi su srce našeg uspjeha turizam postoji da bi služio Međimurcima. Naš uspjeh ne mjerimo brojem dolazaka, već indeksom sreće i kvalitetom života našeg lokalnog stanovništva. Svaki projekt mora doprinijeti boljitku zajednice, čuvajući mir i dostojanstvo svakog našeg susjeda. 2. Priroda je naš živi partner, a ne kulisa Obvezujemo se na aktivnu obnovu. Naše rijeke Mura i Drava, naši šumarci i bregovi nisu samo pejzaž za fotografiranje, već ekosustavi kojima dugujemo brigu. Svaka turistička aktivnost mora pridonijeti većoj biološkoj raznolikosti i čistoći našeg prostora. Ostavljamo prirodu u boljem stanju nego što smo je zatekli. 3. Autentičnost je naša najvrjednija valutaOdbijamo generički turizam. Slavimo „duh mjesta“ – našu međimursku popevku, naše stare zanate, našu jedinstvenu arhitekturu i običaje. turizam u Međimurju mora biti ogledalo našeg istinskog identiteta. štitimo ono što nas čini drugačijima jer u tome leži naša najveća snaga. 4. Gost je naš privremeni stanovnik i čuvar U Međimurje ne zovemo turiste-konzumente, već svjesne putnike. Naš gost je onaj koji poštuje naš dom, uči o našoj tradiciji i aktivno sudjeluje u našem razvoju. Cilj nam je transformacijsko iskustvo: želimo da svaki posjetitelj iz našeg kraja ode kao plemenitija verzija sebe, noseći sa sobom komadić međimurske mudrosti.

Članak 3.

5. Snaga je u lokalnom krugu Gradimo ekonomsku otpornost kroz neraskidivu vezu turizma, poljoprivrede i obrta. Naš cilj je potpuna sinergija: na 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 45 stolu gosta je hrana s naših polja, u čaši vino iz naših vinograda, a u rukama proizvod naših majstora. Novac koji stvorimo u turizmu mora ostati i kružiti u našim obiteljima i poduzećima. 7.3. Strateški okvir i prioriteti U cilju ostvarenja dugoročnog procvata našeg zavičaja i jačanja otpornosti lokalne zajednice, u nastavku predstavljamo viziju, misiju i strateške prioritete koji čine temeljni okvir za razvoj Međimurja kao vodeće regenerativne destinacije do 2030. godine. vIZIJA RAZvOJA tURIZMA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE dO 2030. GOdINE Međimurje – predvodnica hrvatskog regenerativnog turizma i regija najviše kvalitete življenja u trajnoj sinergiji s prirodom. Naša je vizija razvoj destinacije u kojoj turizam nije isključiva gospodarska svrha, već strateški instrument sustavne obnove i društvenog napretka. Međimurje je prostor u kojem turističko djelovanjeizravnopridonosiobnoviprirodeiočuvanju tradicijskih aktivnosti, osnažuje procvat lokalnog kulturnog identiteta te svakom stanovniku osigurava ekonomsko blagostanje, društveni ponos i izravnu korist kroz svaku interakciju s posjetiteljima. MISIJA RAZvOJA tURIZMA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE dO 2030. GOdINE Upravljati turizmom kao zajedničkim dobrom koje hrani duh mjesta i jača lokalnu otpornost. Naša je misija kroz inovativno i odgovorno upravljanje povezati poljoprivredu, kulturu i zaštitu prirode u jedinstven kružni sustav. Posvećeni smo stvaranju autentičnih, transformacijskih iskustava koja educiraju posjetitelje, dok istovremeno osiguravamo da kapital, energija i resursi ostaju i trajno cirkuliraju unutar međimurske zajednice, jamčeći blagostanje za generacije koje dolaze.

Članak 3.

Realizacija regenerativnog modela u Međimurju zahtijeva odmak od tradicionalnog upravljanja turizmom prema „sustavnom vođenju destinacije“. Strateška područja koji će osigurati da vizija Međimurja 2030. postane realnost su 1. Prioritetno područje: Participativno upravljanje (Zajedničko odlučivanje) Ostvarenje vizije započinje uključivanjem onih koji u Međimurju žive. Umjesto odluka donesenih isključivo u uredima, uvodimo model „laboratorija destinacije“. To su redoviti susreti lokalnih stanovnika, poduzetnika i stručnjaka iz različitih sektora (poljoprivreda, kultura, zaštita prirode) na kojima se zajednički evaluiraju turistički projekti. • Kako: Kroz uspostavu stalnog vijeća dionika koje nadzire utjecaj turizma na kvalitetu života i osigurava da razvoj ostane u granicama društvene prihvatljivosti. 2. Prioritetno područje: Integracija sektora i kružna ekonomija (Kružni tokovi vrijednosti) Regeneracija se događa kada turizam postane „pogonsko gorivo“ za druge grane. Naš cilj je stvoriti nevidljive, ali čvrste veze između turističke potrošnje i lokalne proizvodnje. • Kako: Razvojem pametnih platformi za “kratke lance opskrbe” koje izravno spajaju restorane i hotele s međimurskim OPG-ovima. Time osiguravamo da kapital ne odlazi iz regije, već se reinvestira u lokalna poljoprivredna gospodarstva i obrtništvo, jačajući ekonomsku otpornost županije. 3. Sustavi praćenja i mjerenja (Praćenje „procvata“) Da bismo znali ostvarujemo li misiju, tradicionalna statistika više nije dovoljna. Uvodimo holistički sustav mjerenja koji prati vitalnost destinacije.

Članak 3.

• Kako: Razvijajući set indikatora koji prate: - Zdravlje ekosustava: Mjerljiva obnova prirode u suradnji s JU Međimurska priroda. - Društveni otisak: Godišnji indeks zadovoljstva stanovnika životom u turističkoj regiji. - Ekonomsku retenciju: Postotak lokalno proizvedene hrane i usluga u ukupnoj turističkoj ponudi. 4. Prioritetno područje: transformacija ponude (Od atrakcije do interakcije) Viziju „svjesnog gosta“ ostvarit ćemo kroz radikalni zaokret u dizajnu turističkih proizvoda. Umjesto pasivnog promatranja, potičemo goste na sudjelovanje u regeneraciji Međimurja. • Kako: Poticanjem razvoja doživljaja koji uključuju elemente „učenja i davanja“ – od radionica održivog vrtlarenja i kuhanja s lokalnim namirnicama, do aktivnog sudjelovanja u očuvanju baštine. Gost prestaje biti promatrač i postaje partner u očuvanju identiteta. 5. Prioritetno područje: Zelena infrastruktura i dekarbonizacija (Put prema nultom otisku) Regenerativni turizam podrazumijeva da naša infrastruktura “diše” s prirodom. Svaki novi zahvat u prostoru mora pridonijeti ekološkoj ravnoteži. • Kako: Kroz prihvačanje kriterija održive gradnje i poticanje energetske neovisnosti turističkih objekata. Fokus je na razvoju mreže e-mobilnosti i pješačko-biciklističkih koridora koji povezuju gornje i donje Međimurje, čime smanjujemo pritisak na okoliš i potičemo ravnomjernu distribuciju gostiju. Zaključno: Ovi pristupi čine operativni okvir za provedbu ciljeva. Oni su most koji spaja Manifest s konkretnim mjerama koje slijede u nastavku. Realizacija vizije 2030. nije posao jedne institucije, već koordinirani napor svih dionika koji prepoznaju da je jedini put naprijed onaj koji vodi računa o cjelovitosti Međimurja.

Članak 3.

7.4. Strateški ciljevi turizma Međimurske županije 2026.-2030. Na temelju prethodno definiranih načela i vizije, a u kontekstu strateškog razdoblja 2026. – 2030., definiramo pet ključnih strateških ciljeva regenerativnog turizma Međimurja. Ovi ciljevi služe kao operativni putokaz za postizanje stvarnog “procvata” destinacije: 1. Strateški cilj: Maksimizacija društvenog blagostanja i podrške lokalne zajednice Turizam u Međimurju mora postati „katalizator“ lokalnog blagostanja za one koji ovdje žive. Cilj je osigurati da razvoj turizma izravno korelira s porastom kvalitete života stanovnika, a ne s njezinim narušavanjem. • Fokus: Razvoj zajedničke infrastrukture (parkovi, šetnice, biciklističke staze…) koju podjednako koriste turisti i lokalci, te osnaživanje lokalnih udruga kroz turističke projekte. • Ključni ishod (KO): Visok indeks zadovoljstva stanovnika (90 i >%) i niska stopa depopulacije turistički aktivnih područja. 2. Strateški cilj: Obnova i revitalizacija prirodnog kapital Stranica 46 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Ovaj cilj nadilazi zaštitu prirode i fokusira se na njezino aktivno liječenje. Turizam preuzima ulogu čuvara i obnovitelja najvrjednijih resursa županije. • Fokus: Financiranje i provedba projekata revitalizacije livadnih staništa, sveobuhvatne urbane i periurbane obnove prirode te očuvanja autohtonih sorti, osiguranih kroz namjenska sredstva i ciljanu alokaciju prihoda iz turističke potrošnje u regeneraciju lokalnih ekosustava.

Članak 3.

• Ključni ishod (KO): Mjerljivo povećanje bioraznolikosti i postizanje klimatske neutralnosti turističkog sektora do 2030. 3. Strateški cilj: Jačanje kulturnog integriteta i zaštita nematerijalne baštine Međimurje se mora oduprijeti trendu generičkog turizma. Cilj je pretvoriti lokalni identitet u živu i održivu turističku ponudu koja ne iskorištava baštinu, već je hrani. • Fokus: Suvremena interpretacija međimurske popevke, zaštita tradicijske arhitekture kroz poticaje za obnovu te integracija starih zanata u suvremeni dizajn suvenira i usluga. • Ključni ishod (KO): Povećana vidljivost međimurskog identiteta i visok stupanj očuvanja autentičnosti u svim turističkim zonama. 4. Strateški cilj: Uspostava kružnog turističkog gospodarstva „nula kilometara“ Cilj je stvoriti neovisan i otporan ekonomski sustav u kojem turizam djeluje kao glavni kupac lokalnih proizvoda, smanjujući ovisnost o vanjskim lancima opskrbe. • Fokus: Potpuna integracija OPG-ova, vinara i obrtnika u ugostiteljsku ponudu, poticanje energetske cilj/Mjera samodostatnosti turističkih objekata te sustavno smanjenje otpada. • Ključni ishod (KO): Minimalno „curenje“ kapitala iz županije i visok udio domaće hrane i energije u turističkom lancu vrijednosti. 5. Strateški cilj: Pozicioniranje Međimurja kao destinacije za transformacijske doživljaje Umjesto masovnosti, Međimurje cilja na “svjesnog putnika” koji traži smisao i učenje. Cilj je razviti ponudu koja mijenja perspektivu posjetitelja i potiče ga na odgovornije ponašanje.

Članak 3.

• Fokus: Razvoj edukativnih i “sporih” (slow tourism) iskustava – od wellnessa u prirodi do radionica regenerativne poljoprivrede, koji privlače goste veće platežne moći i dužeg boravka. • Ključni ishod (KO): Visoka vrijednost po gostu (160 Eur i >) uz nizak ekološki otisak i cjelogodišnju popunjenost kapaciteta (55 i >%). 7.5. Mjere za regenerativni turizam Međimurja 2026.-2030. U ovom poglavlju se strateški ciljevi pretaču u konkretne mjere koje služe kao operativni zamašnjak razvoja, uspostavljajući neraskidivu vezu između vizionarskog planiranja i realnih potreba dionika na terenu. Svaka mjera pažljivo je dizajnirana kako bi apstraktni koncept regenerativnog turizma pretvorila u opipljivu korist za lokalnu zajednicu, okoliš i gospodarstvo do 2030. godine, osiguravajući pritom mjerljiv napredak i trajnu otpornost cijele destinacije. Tablica 47: Strateški ciljevi kao konkretne mjere Regenerativni ishod (Učinak na destinaciju) 1. StRAtEšKI cIlJ: MAKSIMIZAcIJA dRUštvENOG bl 1.1. POvEĆANJE KvAlItEtE UPRAv- d AGOStANJA (ČOvJEK) emokratizacija i skrbništvo: TZ postaje aktivni zaštitnik resursa koji sprječava lJANJA I INOvAcIJA preopterećenje i osigurava da lokalni glas vodi razvoj. 1.2. RAZvOJ INKlUZIvNE JAvNE Socijalna kohezija: tURIStIČKE INFRAStRUKtURE Turistički prostori prestaju biti izolirani i postaju javna dobra koja primarno podižu kvalitetu života mještana. 1.3. JAČANJE lJUdSKOG KAPItAlA I Obnova dostojanstva rada: Transformacija zaposlenika iz „radne snage“ u cijen- AUtENtIČNOStI jene „čuvare doživljaja“, čime se zaustavlja odljev kadrova.

Članak 3.

2. StRAtEšKI cIlJ: ObNOvA PRIROdNOG KAPItAl 2.1. JAČANJE OtPORNOStI I PAMEt- tehnološki štit: NOG NAdZORA A (PRIROdA) Uspostava „imunološkog sustava“ destinacije koji u realnom vremenu štiti resurse od klimatskih ugroza i preopterećenja. 2.2. USPOStAvA SUStAvA ZA REGEN- Osiguravanje da svaki posjetitelj izravno financira i sudje- Neto-pozitivan otisak: ERAcIJU StANIštA luje u fizičkoj obnovi ekosustava (šuma, rijeka, tla). 2.3. RAZvOJ bIOKlIMAtSKE I Kružni tokovi tvari: OKOlIšNO-ObNOvlJIvE IN- Implementacija rješenja koja ne crpe resurse, već kroz gradnju i rad aktivno obnavljaju lokalnu bioraznolikost. FRAStRUKtURE 3. StRAtEšKI cIlJ: JAČANJE KUltURNOG INtEGRIt 3.1. ObNOvA tRAdIcIJSKIh Kulturna otpornost: vJEštINA EtA (IdENtItEt) Revitalizacija zanata kroz moderni dizajn, čime se nematerijalna baština pretvara u živ i ekonomski održiv identitet. 3.2. OČUvANJE KUltURNOG KRAJO- Obrana prostornog koda: Spas autohtone arhitekture i pejzaža od generičke lIKA gradnje, čuvajući 3.3. SUvREMENA INtERPREtAcIJA Globalni prestiž: I GlObAlNA PROMOcIJA UNEScO „duh mjesta“ kao ključni kapital regije. Pozicioniranje Međimurja kao predvodnika u etičkom turizmu kroz živu i reinterpretiranu tradiciju. bAštINE 4. StRAtEšKI cIlJ: tURIStIČKO KRUŽNO GOSPOdARS tvO (SUStAv) 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 47 4.1. USPOStAvA SUStAv lOKAlNE Prehrambena suverenost: Maksimalno zadržavanje kapitala unutar regije pret- OPSKRbE I PREhRAMbENE SU- varanjem restorana u izravne partnere međimurskih polja.

Članak 3.

vERENOStI 4.2. POtIcANJE NISKOUGlJIČNOG Energetska autonomija: Prelazak na vlastite izvore energije (geotermali, solari), RAStA I E MObIlNOStI čime turizam prestaje biti teret, a postaje generator održivosti. 4.3. POvEĆANJE KvAlItEtE PROIZ- v rijednost iznad volumena: Optimizacija profita kroz vrhunske standarde, čime vOdA I PROdAJE se eliminira potreba za masovnim turizmom i štetnim kvantitativnim rastom. 5. StRAtEšKI cIlJ: POZIcIONIRANJE ZA tRANSFORMA 5.1. EtIČKO ObEĆANJE I tRANSFOR- t cIJU (ISKUStvO) ransformacija gosta: Promjena paradigme u kojoj gost prestaje biti konzument i MAcIJA GOStA postaje privremeni stanovnik koji su-kreira bolju budućnost. 5.2. UvOĐENJE SUStAvA vJERNOStI Mentalno iscjeljenje: I dIvERZIFIKAcIJA NIšA Fokus na usporavanje (slow travel) i oporavak od digitalnog stresa, što produljuje boravak i produbljuje vezu s regijom. 5.3. EtIČKI MARKEtING I PER- Integritet poruke: SUAZIvNA KOMUNIKAcIJA Persuazija utemeljena na poštenju i poštovanju autonomije kupca, koja gradi neraskidivu vezu povjerenja i dugoročne lojalnosti.. 7.6. Akcijski plan regenerativnog turizma MŽ 2026.– 2030. Akcijski plan predstavlja operativni okvir koji definira precizne rokove, nositelje i resurse potrebne za sustavnu provedbu mjera regenerativnog turizma do 2030. godine. On služi kao ključni putokaz koji osigurava da se strateška vizija oživljavanja prostora i zajednice pretvori u mjerljive projekte Aktivnost / Projekt KPI MJERA 1.1. POvEĆANJE KvAlItEtE UPRAvlJANJA I INO 1.1.1. Regenerativni forum: Osnivanje savjetodavnog tijela za dijalog dionika iz Min. 2 sjednice svih sektora radi osiguravanja da turizam godišnje izravno služi lokalnim potrebama.

Članak 3.

1.1.2. „laboratorij 200 regeneracije“: Kreiranje educiranih inovativnog koncepta uz primjenu AI/AR tehnologija za ESG edukaciju i centralnog- dionika; 1 dashboard sustava za praćenje utjecaja na zajednicu u aktivan realnom vremenu (Dashboard) 1.1.3. Restrukturiranje ltZ-a: Transformacija LTZ-a kojom se pozicioniraju Funkcionalna nova kao aktivni skrbnici destinacijskih resursa organizacija prema modelu Stewardshipa15. 1.1.4. „Međimurski mozaik“: Ravnom- 90% jerno širenja turističkih koristi na cijelu županiju pogotovo Donje Međimurje pokrivenost i uključivanje 12 općina u sustava TZ područja. županije vOJ INKlUZIvNE JAvNE tURISt s izravnim i pozitivnim utjecajem na terenu. Time osiguravamo da svaka planirana aktivnost postane stvarni katalizator dugoročne otpornosti i prosperiteta Međimurja. Tablica 48: Strateški cilj: Maksimizacija društvenog blagostanja (Čovjek) Svrha: Turizam koji primarno služi lokalnoj zajednici. Nositelj Rok Izvori financiranja vAcIJA 2026– TZMŽ Proračun TZMŽ 2030 2027– TZMŽ Horizon EU, EFRR, 2030 Hamag Birco, Interreg 2027– TZMŽ Proračun TZMŽ 2028 2026– TZMŽ Proračun TZMŽ i JLS 2028 MJERA 1.2. RAZ IČKE INFRAStRUKtURE 1.2.1. “Međimurje jednako tvoje”: Provedba sustavnog uklanjanja barijera i 80% lokacija dostup organizacija tehničke prilagodbe turističkih no za OSI točaka potrebama osoba s invaliditetom (OSI). 1.2.2. „trag u zajednici“: Kreiranje i provedba regulatornog okvira koji potiče 100% novih pronove turističke investicije (iznad određene jekata s javnom vrijednosti) na osiguravanje sadržaja za koristi lokalno stanovništvo.

Članak 3.

TZMŽ + 2026– - JLS, PKK, ESF+, ITU JLSi-i 2030 MŽ 2027 Privatni i javni investitori Stranica 48 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. 1.2.3. „Kormilari promjena“ Potpora, 10 novih funkcional koordinacija, i nadzor realizacije 12 invesnih objekata ticijskih projekata iz PUD-a MJERA 1.3. JAČANJE lJUdSKOG KAPItAlA I AUtENt 15 2026– - MŽ + REDEA Proračn MŽ 2030 IČNOStI U modelu Stewardship (Skrbnika) TZ iz uloge promotora postaje aktivni skrbnik koji zastupa interese lokalne zajednice, štiti resurse od preopterećenja i razvija ponudu koja obnavlja prostor. Cilj je ravnoteža između zadovoljstva stanovnika, očuvanja prirode i autentičnog turističkog iskustva. Aktivnost / Projekt KPI 1.3.1. „Međimurski mentor“: Uspostavljanje namjenskog fonda za stipendiranje 10 stipendija učenika i organizaciju mentorstva za deficitarna turustička zanimanja uz vodstvo godišnje lidera iz „zelenih“ praksi. 1.3.2. „Novi korijeni“: Kreiranje i provedba sustavnog programa neformalne edukaci- 20 je za male certificiranih poturističke poduzetnike u svrhu razvoja duzetnika autentičnih i regenerativnih iskustava. 1.3.3. „lica Međimurja“: Program sus- 10% tavnih nefinancijskih pogodnosti za zaposlene u turizmu MŽ (npr. besplatan pristup povećanje atrakcijama, popusti u objektima, javno zadržavanja ključnih priznanje za doprinos kvaliteti inovativnosti lokalnih zaposlenika destinacije…) Nositelj Rok Izvori financiranja 2027– MŽ Proračun MŽ, ESF+ 2030 2027– ESF+, EFRR, LAG-ovi 2030 Interreg TZMŽ + Udruga ugostitelja, 2026- LTZ, JLS-i + 2030. komercijalni dionici komercijalni dionici Tablica 49: Strateški cilj: Obnova i revitalizacija prirodnog kapitala (Priroda)

Ostali akti u ovom izdanju (63)