Arhiva › 2026. › SGMŽ 6

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 31. ožujka 2026. · KLASA 240-01/250- · URBROJ 2109-06-02-25-1

Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Donji Kraljevec – Revizija III – 1/2026

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 416

Članak 3.

Stranica 416 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Slika 1: Kruženje vode u prirodi i voda u različitim agregatnim stanjima Slika 2: Osnovne vrste oblaka (klasifikacija prema izgledu, visini i procesu nastanka) 5.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i X brane, prijenos, skladištenje, transport) komunikacijska i informacijska tehnologija X (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.) promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet na unutarnjim vodama) zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vode) hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć i dr.) nacionalni spomenici i vrijednosti 5.3. Kontekst Područje Općine Donji Kraljevec nalazi se između rijeka Drave i Mure na sjeveru Republike Hrvatske (središnji dio Međimurske županije). Zbog visinske uravnoteženosti područja i izostanka planina i planinskih masiva vjetar nema ekstremna obilježja i u pravilu ne izaziva značajne štete (posebno na samostalno) a niti grmljavinska nevremena nisu zabilježena s posljedicama velikih nesreća.

Članak 3.

Padaline pak (prvenstveno obilne kiše u dužem vremenskom periodu ili u obliku snijega) samostalno ili u sinergiji sa drugim čimbenicima (vjetrom, grmljavinom, tučom ili poledicom) izazivaju vidljive posljedice pa i obilježja velikih lokalnih nesreća. Općina Donji Kraljevec smještena je u jugoistočnom dijelu najsjevernije Hrvatske županije, u području između rijeka Drave i Mure. Općina se, sa svojih 6 naselja nalazi na visinsko uravnoteženom tlu na od 140-150 metara nadmorske visine. Niti u kontaktnom području Općine nama brda ili planina. Područje Općine Donji Kraljevec pripada mikroregionalnoj cjelini Donjeg Međimurja, koja razlikuje dvije reljefne cjeline - prostor niskih poloja uz rijeku Dravu i starije - pleistocene, te mlađe - holocene terase u sjevernom dijelu područja. Općina je smještena upravo u sjevernom dijelu područja, na holocenoj terasi. Geološka podloga sastoji se od naslaga lapora i laporovitih pješčenjaka. Tektonski pomaci u razdoblju kvartara uzrokovani su međudjelovanjem riječnih terasa Drave i Mure i djelovanjem riječnih nanosa. Tektonski pomaci razlog su niza rasjeda, spuštanja tla i sedimentacije slojeva šljunka, šljunka izmiješanih s pijescima i mjestimično glinovito – prašinastog materijala. Posljedica takvog tektonskog djelovanja na području donjeg Međimurja je formiranje debljeg sloja vodonosnika, koji se sastoji iz navedenih tla. U razdoblju kvartara formira se i osnovna visinska razlika područja Općine.Apsolutne visine kreću se od 150 m nadmorske visine na zapadu do 140 m na istoku. Tlo na prostoru naselja Hodošan, te između naselja Palinovec i Donji Hrašćan, odnosno u sjevernom dijelu općine je pretežito eutrično smeđe, ranker eutrični, semiglej aluvijalno i hipoglej mineralno. Sastav ukazuje da se radi o rahlom i dobro zračenom tlu, dobre plodnosti, na podlozi koja je trajno vlažena podzemnom vodom.

Članak 3.

Pretežito preostalo tlo, na području južno od Donjeg Pustakovca i Svetog Jurja, te oko Donjeg Kraljevca tlo je eutrično smeđe, rendzina i semiglej aluvijalno, vrlo dobre plodnosti. U sasvim sjevernim dijelovima općine, na području Donjeg Hraščana i Palinovca je semiglej aluvijalno, posmeđeno, pseudoglejno i hipoglej mineralno, odnosno kiselije i promjenljivo vlažno zemljište sa značajnijim razlikama u prisutnosti vode u vlažnom i sušnom periodu, i stoga i manje pogodno za obradu. Područje Općine Donji Kraljevec ima blagi pad od zapadne strane (150 m.n.m) prema istoku (140 m.n.m.). Visinske razlike u području općine Donji Kraljevec su 10 metara. Općina Donji Kraljevec prostire se na površini od 36,4 km2 s populacijom od 4.043 osoba u 6 naselja. Značajne promjene u reljefu uzrokovane su u drugoj polovici 20. stoljeća i to najviše izgradnjom nasipa i hidroelektrana na rijeci Dravi koje su u potpunosti promijenile okoliš rijeke Drave. (južno šire kontaktno područje Općine). Od ostalih značajnih podataka ističe se porast ukupno neaktivnog a uzdržavano stanovništvo 2021. godine iznosi 26,8%. Ističe se i povećanje broja umirovljenika, te produženje životnog vijeka svih. 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 417 Tablica 1: Potencijalno ugrožene skupine u Općini u doba ekstremnih vremenskih prilika Broj Postotak stanovnika Djeca i mladež Oko 900 22% Treća životna dob 900 20% Osobe s invaliditetom 550 12% Osobe s ITM>30 260 6% Trudnice 160 2% Djelatnici na otvorenom 260 6% UKUPNO Oko 60% stanovnika Općine U području Općine Donji Kraljevec u posljednjih 10 godina više puta su proglašavane prirodne nepogode i utvrđivana šteta:

Članak 3.

- 2009.godine (8.srpnja2009.godine (8.srpnja) – TUČA; sa visinom šteta od 4,84 mil kn - 2011.godien (31.kolovoza) – SUŠA; sa visinom šteta od 6,78 mil kn - 2014.godine (19.rujna) – OBILNE PADALINE; sa visinom šteta od 4,61 mil kn, i - 2016.godine (5.svibnja) – MRAZ; sa visinom šteta od 13,78 mil kn. - 2017.godine, MRAZ, sa utvrđenom visinom štete od 5.246.732,72 kuna - 2020.godine (22.ožujka) – MRAZ; sa iskazom visine štete od 2.845.659,00 kuna - 2021.godine, SUŠA, sa utvrđenom visinom štete od 4.384.198,60 kuna MRAZ, sa utvrđenom visinom štete od 2.558.394,30 kuna - 2022.godine, SUŠA, sa utvrđenom visinom štete od 1.247.262,59 Eura - 2024.godine, SUŠA, sa utvrđenom visinom štete od 1.133.955,50 Eura - 2025.godine, SUŠA, sa utvrđenom visinom štete od 1.740.718,61 Eura Razvidno je da se periodično javlja suša i tuča te mraz, koji izazivaju velike štete u voćnjacima i poljoprivredi. Klima Klima prostora Općine Donji Kraljevec, jednako kao i šireg područja Donjeg Međimurja ima karakteristike panonske, odnosno može se okarakterizirati kao kontinentalna. Unatrag 50 godina osobitosti klime su vruća ljeta i hladne zime. Godišnja amplituda doseže više od 50 stupnjeva i kreće se od –25°C zimi do + 30°C ljeti. Zahvaljujući otvorenosti Međimurja prema Panonskoj nizini, prijelaz iz zimskog u ljetni dio godine je relativno brz, ali jednako kako već u ožujku mogu temperature doseći +15 stupnjeva, tako se može pojaviti i nagli mraz, nakon višednevnog toplog razdoblja. Najčešći vjetrovi su sjeverni i južni, ali relativno male jačine. Utjecaj rijeka očituje se i u režimu padalina, kojih ima nešto više nego u Panonskoj nizini. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 879 (za razdoblje 1947 – 1989) mm/m2.

Članak 3.

Najviše padalina ima od svibnja do srpnja, što odgovara vegetacijskom ciklusu ratarskih kultura. Promjene mikroklime prostora uz Dravu, nakon izgradnje akumulacijskih jezera, ali i opće promjene u klimi Zemlje osjetno utječu i na promjenu klime Donjeg Međimurja. Najizraženije promjene očituju se u općenitom povećanju prosječne zimske temperature, povećanju ekstremnih ljetnih temperatura, sniženju prosječne godišnje temperature i smanjenju godišnje količine i promjene režima padalina. Reljef, geološke i pedološke osobine tla, hidrografija, cestovni i drugi promet, zdravstvene ustanove i kapaciteti, i druge osobine i značajke područja Općine Donji Kraljevec – kao u uvodnom dijelu ove revizije III Procjene rizika, te se ne ponavlja ovdje u Scenariju. Izvodno iz namjenske Studije Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske za potrebe Državne uprave za zaštitu i spašavanja – za razinu Međimurske županije, za izradu procjena ugroženosti (rizika): Oborinski režim Karta prostorne raspodjele oborine u Međimurskoj županiji (slika 3) dio je karte srednje godišnje količine oborine u Republici Hrvatskoj za razdoblje 30 godina. Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine u Međimurskoj županiji obilježavaju količine oborine između 800 i 900 mm u njenom pretežito nizinskom dijelu na visinama 100-300 m. U još nižem području uz Muru (100-200 m) količine su od 700- 800 mm. Samo zapadni, brdovitiji dio (200-400 m) županije bilježi veće količine oborine od 900-1000 mm, a zbog visine terena mogu se očekivati i količine veće od 1000 mm.

Članak 3.

Slika 3: Karta izohijeta Međimurske županije i Općine Donji Kraljevec Stranica 418 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Tablica 2: Godišnjih hod odabranog meteorološkog parametra (D.Kraljevec), 20-godišnji period MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA BEZ OBORINE SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 Snježne oborine Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.). Za prvu ocjenu ugroženosti od snijega analizira se učestalost padanja snijega, maksimalna visina novog snijega, maksimalna visina snježnog pokrivača po mjesecima, te procjena očekivane godišnje maksimalne visine snježnog pokrivača za povratni period od 50 godina. Za prikaz godišnjeg hoda navedenih parametara snijega na području Općine Donji Kraljevec i Međimurske županije koriste se podaci s klimatološke postaje Čakovec za razdoblje 20 godina. U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega koji je zabilježen u višegodišnjem razdoblju. Slijede podaci o najvećoj visini novog snijega i najvećoj visini snježnog pokrivača izmjereni u pojedinom mjesecu u istom višegodišnjem razdoblju, te procjena maksimalne visine snježnog pokrivača, koji se može očekivati u prosjeku jednom u 50 godina (prema nizu 30 godina).

Članak 3.

Na području Donjeg Kraljevca padanje snijega može se očekivati svake godine. U promatranih 20 godina najviše snježnih dana i to 39 dana bilo je tijekom zime 1995/1996., a najmanje, 2 dana, zimi 1989/1990. U prosjeku godišnje se može očekivati oko 17 dana s padanjem snijega i to u razdoblju MJESECI 7 8 9 10 11 12 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 16.0 13 16 9 14 11 16 221 31 31 26 28 28 31 284 od listopada do travnja. Od prosinca do ožujka javlja se gotovo svake godine, u 20 godina izostao je samo u 3 zime i prosječno pada 2 do 5 dana u pojedinom mjesecu. Od prosinca do veljače najdulje je padao 10-11 dana mjesečno. U listopadu se javio samo jednom u 20 godina i nije se zadržao na tlu. U studenom je rjeđa pojava, u prosjeku se javlja svake druge godine i prosječno pada 2 dana. No, 1993. je padao 9 dana. S pojavom snijega u travnju treba računati, iako snježna zima češće završi s ožujkom. Maksimalna visina novog snijega izmjerena je u veljači 1999. (35 cm), a novi snijeg viši od 30 cm zabilježen je i u studenom (33 cm) i prosincu (30 cm) i to 1993. Maksimalne visine snježnog pokrivača tijekom zime javljaju se najčešće u veljači (8 puta u 20 godina), i podjednako često od studenog do siječnja (3 puta u 20 godina u svakom mjesecu). Od studenog do ožujka izmjerene su maksimalne visine snježnog pokrivača iznad 50 cm (osim siječnja). Najviši snježni pokrivač od 57 cm izmjeren je u studenom 1993. Maksimum za prosinac zabilježen je iste godine (1993.) i iznosio je 55 cm. Ista najveća visina snježnog pokrivača izmjerena je i u veljači. Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 65 cm, odnosno s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen.

Članak 3.

Tablica 3: Godišnjih hod odabranog meteorološkog parametra (D.Kraljevec), 20-godišnji period 1 2 3 4 5 6 ZIMA BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED 0.0 0.0 0.0 0.1 1.9 4.5 STD 0.0 0.0 0.0 0.2 2.9 3.2 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 0 0 0 1 9 11 MAKSIMALNA vISINA NO MAKS 0 0 0 0 33 30 MAKSIMALNA v 3.7 3.6 2.4 0.9 0.0 0.0 16.3 3.1 3.1 2.0 1.7 0.0 0.0 8.7 0 0 0 0 0 0 2 10 10 6 6 0 0 39 vOGA SNIJEGA (cm) 11 35 9 16 0 0 35 ISINA SNJEŽNOG POKRIvAČA (cm) MAKS 0 0 0 0 57 55 MAKS-T 50 Obzirom na uniformnost topografskih značajki Općine i Županije (male promjene u nadmorskoj visini), slične snježne prilike na prostoru cijele Županije. Podjednako velik rizik od pojave snijega je u Županiji od prosinca do ožujka, a od maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokrivača već od studenog. Pojava snijega u listopadu je izuzetno rijetka pojava bez zadržavanja na tlu, dok je u travnju rijetka pojava, ali s njom treba računati. 37 55 50 16 0 0 57 65 Poledica Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi opažaju se i bilježe. Ledena kiša odnosi se na kišu sačinjenu od prehladnih kapljica koje se u doticaju s hladnim predmetima i tlom 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 419 zamrzavaju, te tvore glatku ledenu koru na zemlji meteorološkog naziva poledica. Ta poledica kao meteorološka pojava se ne smije zamijeniti s površinskim ledom koji pokriva tlo te nastaje otapanjem snijega i stvaranjem ledene kore ili smrzavanjem kišnih barica. Opisane pojave vezane uz zaleđivanje kolnika u daljnjem tekstu će se nazivati zajedničkim imenom poledica.

Članak 3.

Samo opažanje navedenih meteoroloških pojava, ograničeno na meteorološke postaje, za potrebe procjene ugroženosti od poledice nije dovoljno. Potreban je općeniti kvantitativni kriterij izražen pomoću mjerljivih veličina koji će odrediti potencijalne uvjete za pojavu svih uzroka zaleđenih kolnika na širem području. Povoljni, odnosno potencijalni meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu pojavljuju se u onim danima kada se javlja oborina (oborinski dani s dnevnom količinom oborine Rd ≥ 0.1 mm) i temperatura zraka je pri tlu £ 0 ºC odnosno na 2 m £ 3 ºC. Potonji kriterij dobiven je istraživanjem odnosa temperatura zraka na 2 m visine (standardna meteorološka kućica) i pri tlu (na 5 cm iznad tla) i primjenjuje se za lokacije gdje nema mjerenja temperatura zraka pri tlu. U ovoj meteorološkoj podlozi za procjenu ugroženosti analizirat će se godišnji hod broja takvih dana kao pokazatelj najugroženijih mjeseci s obzirom na pojavu poledice. Sinoptičke situacije pri kojima se najčešće ostvaruju povoljni uvjeti za nastanak poledice, odnosno zaleđenih MJESECI 1 2 3 4 5 6 kolnika, javljaju se od jeseni do proljeća. U kasnu jesen, početkom zime i u rano proljeće karakteristično je premještanje brzo pokretnih ciklonalnih i frontalnih sustava sa sjeverozapada ili jugozapada. Takvi sustavi često su praćeni naglim promjenama vremena. Pri nailasku sustava javlja se oborina i pritječe topliji zrak, a nakon prolaska sustava oborina prestaje, a temperatura se snižava. Pad temperature može dovesti do smrzavanja oborine i pojave zaleđivanja kolnika. S druge strane, u jesen i kasnoj zimi učestalo se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa slabim strujanjem. U kontinentalnom nizinskom dijelu tada prevladava vedro ili maglovito vrijeme (često i niska slojevita naoblaka), dok je na Jadranu i u gorju sunčano i vedro. Pri anticiklonalnom tipu vremena mala je turbulentna razmjena zraka i stabilna stratifikacija atmosfere, pa se u nizinama zrak postupno ohlađuje. U slučaju da ovakva situacija nastupa nakon premještanja nekog oborinskog sustava, niske temperature tada dovode do smrzavanja prethodno pale oborine i pojave zaleđenih kolnika. Takve situacije iziskuju posebne analize i nisu obuhvaćene ovim prikazom. Stoga je učestalost poledice na cestama vjerojatno nešto veća od prikazanih rezultata.

Članak 3.

Tablica 4: Godišnjih hod odabranog meteorološkog parametra (D.Kraljevec), 20-godišnji period 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S POLEDICOM (R ≥0.1mm i t £3.0°C) d min2m SRED 6.8 6.3 6.7 3.5 0.4 0.0 STD 3.2 3.1 3.5 2.2 1.0 0.0 MIN 3 0 1 0 0 0 MAKS 12 13 15 8 3 0 Iz godišnjeg hoda broja dana s poledicom na meteorološkim postajama (tablica) u razdoblju 20 godina može se zaključiti da je poledica najvjerojatnija u zimskim mjesecima prosincu, siječnju i veljači, ali i u ožujku i studenom, kada se prosječni broj povoljnih dana kreće od 6 do 9. Prosječno najviše dana
(10) i najveće varijacije u broju dana povoljnih za poledicu ima prosinac. Ožujak s maksimalnim brojem od 15 zabilježenih dana s poledicom i studeni sa 17 dana prosječno gledano rizičniji su čak od veljače. U cijelom razdoblju najveći broj povoljnih dana za poledicu u jednom mjesecu zabilježen je u prosincu 2000. godine, i iznosio je 18 dana, a niti jedan dan bilježen je u prosincu i veljači. Rizik za poledicu očekuje se još u travnju sa srednjim brojem dana 4 i maksimalnim 8, te još manji u listopadu (srednji broj 2, maksimalni 4 dana). U ostalim mjesecima rizika od poledice nema. Prostorne razlike u nadmorskoj visini terena Međimurske županije su vrlo male, pa navedene klimatske karakteristike vrijede podjednako za cijelu županiju. Povećani rizik od poledice u ožujku usporediv sa zimskim mjesecima vjerojatno je posljedica najsjevernijeg položaja u Hrvatskoj i većoj izloženosti hladnim prodorima sa sjevera u proljeće. Tuča Područje Općine ali i cijele Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka Cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena 0.0 0.0 0.2 1.6 6.6 8.9 41.5 0.0 0.0 0.4 1.3 3.8 4.9 10.6 0 0 0 0 1 0 21 0 0 1 4 17 18 66 od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim postajama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 00C. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi. Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i smanjile štete nastale od tuče, prije više od 30 godina u kontinentalnom dijelu Hrvatske osnovana je obrana od tuče.

Članak 3.

Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče na ukupnoj površini od 24 100 km2. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa, a od 1995. i prizemnim generatorima, na osam Radarskih centara (RC). Svaki centar odgovoran je za svoj dio branjenog područja. Radarski centar Varaždin pokriva područje Međimurske županije na kojem se 2003. godine nalazilo 23 lansirnih postaja za obranu od tuče (slika 4). Sve postaje raspolažu sa prizemnim generatorima, a njih 12 imaju i rakete. Analiza srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom izrađena je pomoću podataka s lansirnih postaja koje su neprekidno radile u razdoblju 1981–2000. Na slici je prikazana i prostorna raspodjela srednjeg broja dana s pojavom tuče i/ili sugradice za vrijeme sezone obrane od tuče u 20-godišnjem razdoblju. Za Međimursku županiju analizirano je 9 lansirnih postaja koje su imale kontinuirani niz podataka s tom pojavom. Stranica 420 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Na promatranom području u prosjeku najveći broj dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče zabilježen je na dva područja. Na sjevernom dijelu Županije to je područje oko sela Jurovčak do državne granice sa Slovenijom, a na sjeveroistočnom dijelu područje oko sela Domašinec do državne granice s Mađarskom.Na osnovi podataka o pojavi tuče i štete sa svih lansirnih postaja koje su radile u razdoblju 1981–2000. izrađena je prostorna karta indeksa ugroženosti od tuče branjenog područja Hrvatske za razdoblje od 1. svibnja do 30. rujna. Indeks je funkcija srednjeg broja dana s krutom oborinom i broja slučajeva sa štetom većom od 50%, a svrha mu je prikaz područja u kojima tuča i/ili sugradica najčešće uzrokuju štetu.

Članak 3.

Slika 4: Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče, Međimurska županija, 1981.-2000.godine MJESECI 1 2 3 4 5 6 Tablica 5: Godišnjih hod odabranog meteorološkog parametra (D.Kraljevec), 20-godišnji period 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 STD 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 1 1 2 Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s krutom oborinom (tuča, sugradica i ledena zrna) na području ove Županije uzeti su podaci s obje meteorološke postaje. U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s krutom oborinom te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana u razdoblju 20 godina. Tijekom 2022.godine prestala se provoditi obrana od tuče (DHMZ), odnosno danas se provodi samo prizemnim generatorima srebrov jodida. Na meteorološkim postajama srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0.8 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u lipnju 0.3 dana dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0.1 dana. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Olujno ili orkansko nevrijeme Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborine ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. Stoga je ovom poglavlju detaljnije analiziran vjetar kao jedan od čimbenika olujnog nevremena.

Članak 3.

Mjereni podaci vjetra pomoću električnog ili digitalnog anemografa (brzina i smjer vjetra te maksimalni udari vjetra) u meteorološkoj službi prikupljaju se u relativno rijetkoj mreži točaka. Postojeća mreža mjernih točaka odabrana je tako da omogućuje dobivanje općih karakteristika strujanja većih razmjera na visini od 10 m iznad tla. Međutim, reprezentativnost vrijednosti u nekoj točki za šire područje ovisi o konfiguraciji terena, hrapavosti terena i blizini zaklona oko anemografa. Za nadopunu vjetrovnog režima na meteorološkim postajama motritelji i opažaju smjer i jačinu vjetra. Jačina vjetra procjenjuje se vizualno prema učincima vjetra na predmetima u prirodi u tri klimatološka termina (7, 14 i 21 sat) i izražava se u stupnjevima Beaufortove ljestvice. Ona sadrži od 0 do 12 Bf 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 5 (bofora) kojima su pridružene odgovarajuće srednje brzine vjetra. Smjer vjetra određuje se također vizualno pomoću vjetrulje koja ima označena samo četiri smjera. Motritelj je dužan ocijeniti smjer vjetra na jedan od 16 mogućih smjerova i označiti ga stranom svijeta odakle vjetar puše. Za Općinu Donji Kraljevec odabrana je referentna meteorološka postaja Čakovec, a za promatrano razdoblje 1981.–2000. analizirani su opaženi podaci jačine i smjera vjetra. Postaja Čakovec je anemografska postaja smještena na ravnom terenu na kojoj se mjeri brzina i smjer vjetra te su analizirani raspoloživi podaci iz razdoblja 1995–2005.

Članak 3.

BEAUFORTOvA LJESTvICA Beauforti Razred brzine Naziv (Bf) (m/s) 0 tišina 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 povjetarac 1.6-3.3 3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7 9 oluja 20.8-24.4 10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 orkan 32.7-36.9 Da bi se brzina vjetra iz m/s pretvorila u km/h potrebno je vrijednosti brzine pomnožiti s 3.6. 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 421 Razdioba smjera i jačine vjetra Poznato je da je u umjerenim geografskim širina stanje atmosfere vrlo promjenljivo. U skladu s tim područje Hrvatske obilježeno je raznolikošću vremenskih situacija uz česte i intenzivne promjene iz dana u dan i tijekom godine. Prema općoj cirkulaciji atmosfere u kontinentalnu Hrvatsku prodire hladan zrak maritimnog podrijetla iz sjeverozapadnog kvadranta i kontinentalnog podrijetla iz sjeveroistočnog kvadranta. Strujanje toplog zraka, koji može putem preko Sredozemlja poprimiti maritimne karakteristike, je najčešće iz južnog kvadranta. Međutim, primarni strujni režim modificira se na pojedinim lokacijama ovisno o reljefu tla kao što su izloženost terena, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visina i sl. Za prikaz strujnog režima na području Općine Donji Kraljevec i Međimurske županije analizirane su godišnje i sezonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjera vjetra za period 20 godina. Rezultati analize prikazani su grafički na ružama vjetra (slike).

Članak 3.

Na godišnjoj ruži vjetra uočava se najveća učestalost SW vjetra (11.0%). Relativna čestina tišina iznosi 5.2%. Ostali smjerovi su gotovo podjednako zastupljeni od 3.5% do 7% osim iz ESE smjera čija je učestalost oko 2.5%. Sličan oblik, kao i godišnja ruža vjetra, zadržavaju ruže vjetra i po sezonama. U jesen pojavljuje se veća učestalost tišina (6.7%) što je povezano i s stacionarnim anticiklonalnim tipom vremena. Prevladava maglovito vrijeme ili niska naoblaka što ukazuje na malu turbulentnu razmjenu zraka i stabilnu stratifikaciju atmosfere. S druge strane, u hladnom dijelu godine javljaju se i prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. U takvim vremenskim situacijama moguć je jak pa čak i olujan N–NE vjetar. Za proljeće su karakteristični brže pokretni ciklonalni tipovi vremena (ciklone i doline sa sjeverozapada ili jugozapada) što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdobljima. Ljeti pak dominiraju barička polja s malim gradijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. U slučaju da je turbulentno miješanje zraka jako, razvijaju se grmljavinski oblaci Cumulonimbusi (oblaci vertikalnog razvoja s jakim uzlaznim strujama) i u popodnevnim i večernjim satima moguće je nevrijeme. U takvim ljetnim olujama javlja se jak odnosno olujan vjetar praćen pljuskom kiše i grmljavinom, a ponekad i tučom. Od ukupnog broja podataka u Donjem Kraljevcu 1.2% podatka otpada na jak vjetar (³ 6 Bf). Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru i dobu godine, na meteorološkoj postaji uočava se prevladavanje slabog vjetra jačine 1–3 Bf u 84.9%.

Članak 3.

Umjeren i umjereno jak vjetar (4–5 Bf) javlja se rijetko (8.6%). Najjači opaženi vjetar iznosio je 8 Bf i to iz N, NNE i NNW smjerova. Jak vjetar nikada se nije pojavio iz smjerova ENE– ESE i SSE. Prema tome, u najvećem broju slučajeva na području prevladava slab vjetar. U određenim vremenskim situacijama može se pojaviti jak ili olujan vjetar - u hladnom dijelu povezan je s prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima Dani s jakim i olujnim vjetrom Dosadašnja analiza strujanja za Općinu Donji Kraljevec i Međimursku županiju izrađena je prema vrijednostima jačine i smjera vjetra u tri termina dnevno. Međutim, vjetar nije diskretna nego kontinuirana veličina, te se može pojaviti jak ili olujan vjetra izvan termina motrenja. Upravo zbog toga motritelji bilježe vrijeme nastupa i prestanka vjetra jačeg od 6 Bf i 8 Bf tijekom dana. Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabilježen vjetra jačine ³ 6 Bf odnosno ³ 8 Bf. Za cjelovitu sliku vjetrovnog režima promatranog područja izrađena je i analiza srednjeg mjesečnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Donji Kraljevec u razdoblju 1981–2000. Prema 20-godišnjem razdoblju u Donjem Kraljevcu (i Županiji) se jak vjetar prosječno javlja 13 dana u godini, a olujni vjetar 0.3 dana. Najveći broj dana s jakim vjetrom iznosio je 24 dana zabilježeno 1994. od čega je 2 dana bilo s olujnim vjetrom. Međutim, taj broj dana jako varira od godine do godine što pokazuju velike vrijednosti standardne devijacije.

Članak 3.

Godišnji hod dana s jakim vjetrom pokazuje tu pojavu tijekom cijele godine, a olujni vjetar je bio opažen od veljače do travnja i u kolovozu u promatranom 20-godišnjem razdoblju. Najveći broj takvih dana javlja se u hladnom dijelu godine. U ožujku 1980 i veljači 1990. opažen je maksimalan broj dana s jakim vjetrom (po 6 dana), a olujni vjetar je vrlo rijedak i ako se pojavi to je onda samo jednom u mjesecu. Slike 5: Sezonske i Godišnja ruža vjetra, meteorološka postaja Čakovec Stranica 422 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Tablica 6: Godišnjih hod odabranog meteorološkog parametra (D.Kraljevec), 20-godišnji period MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S JAKIM vJETROM SRED 1.5 1.3 2.2 1.4 1.4 0.4 STD 1.6 1.7 2.1 1.3 1.6 0.8 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 5 6 6 3 4 3 0.7 0.8 0.3 0.4 0.8 1.3 13.0 1.2 1.0 0.6 0.7 0.9 1.4 6.7 0 0 0 0 0 0 0 4 3 2 2 3 5 24 BROJ DANA S OLUJNIM vJETROM SRED 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 STD 0.0 0.3 0.2 0.2 0.0 0.0 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 0 1 1 1 0 0 0.0 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.3 0.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.7 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 MAKSIMALNI UDARI vJETRA (m/s) MAKS* 22.7 22.4 24.2 30.9 21.5 22.8 1995-2005 ENE W N NW ENE NW Kategorije oštećenja u ovisnosti od brzine vjetra 21.7 20.5 18.7 29.0 28.9 18.8 30.9 NW N N WNW NW NNE NW 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 423 5.4. Uzrok Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Sa zapada se području Hrvatske u višim slojevima atmosfere približava duboka dolina u polju tlaka i temperature, dok se visinska ciklona koja se nalazi nad srednjom Europom polako spušta nad Alpsko područje. U sklopu doline i visinske ciklone nad naše područje stiže hladan i vlažan zrak. Prizemno se produbljava ciklona u Genovskom zaljevu s približavanjem doline te spuštanjem visinske ciklone iz srednje Europe nad područje Italije. Potom se os visinske doline počinje naginjati u smjeru jugoistok – sjeverozapad zbog čega se prizemna ciklona zadržava nad Italijom i Jadranom nekoliko dana. U takvim okolnostima s juga i jugoistoka neprestano stiže zrak bogat vlagom, a sa sjevera kontinenta na stražnjoj strani ciklone hladan zrak pa na području Sjeverne Hrvatske padaju razmjerno obilne kiša ili snijeg. Kako ciklona napušta naše krajeve zbog velikih gradijenata u tlaku zraka jak vjetar puše u unutrašnjosti, uz povremeno i vrlo jake udare.

Članak 3.

Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Prethodno nailasku doline i ciklone na području kontinentalne Sjeverne Hrvatske već je bilo razmjerno hladno zbog čega glavnina oborina u unutrašnjosti pada u obliku snijega koji se zadržava na tlu i stvara snježni pokrivač. Kako se visinska i prizemna ciklona razmjerno dugo zadržavaju nad ovim dijelom Hrvatskom oborine su obilne u vrlo kratkom vremenu nastaje snježni pokrivač mjestimice i veći od 50 cm što dodatno otežava situaciju. Također je padanje snijega u unutrašnjosti praćeno jakim vjetrom. Identičan okidač može biti i za kišu kao obilnu oborinu. 5.5. Opis događaja Najvjerojatniji neželjeni događaj Jaki snijeg potpomognut pojačanim vjetrom te stvaranjem leda na području Općine Donji Kraljevec otežava cestovni promet i obavljanje svakodnevnih poslova stanovništva, a javljaju se i manje štete na okućnicama i infrastrukturi. Posljedice Manji zastoji u prometu na županijskim cestama u Općini, kašnjenje radnika na posao i otežano kretanje, povrede građana od padova i sl. Na dijelu prometnica javlja se ledena kora jer snijeg nije uklonjen blagovremeno, kao i na dijelu staza za pješake. Kasni se u planiranim komunalnim aktivnostima i odvozu smeća iz kućanstava. Ne očekuju se značajnije štete jer je padanje snijega trajalo 2-3 dana. u Susjednim općinama prekinuta je škola na 2 dana. U pogonu je zimska služba Općine Donji Kraljevec u punom angažmanu, ali je čišćenje dijelova ulica usporeno zbog vozila koja su parkirana i neodgovornosti pojedinih vlasnika kuća.

Članak 3.

Život i zdravlje ljudi Ograničene ali ih ima. Nije proglašavano stanje elementarne nepogode niti je na razini Općine Donji Kraljevec formirano Povjerenstvo za utvrđivanje šteta, te se posljedice ne sistematiziraju. Hitna pomoć i DVD-i su intervenirali nekoliko puta, a liječnici ambulanti u Općini registriraju nekoliko uganuća i lomova ekstremiteta. Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice % ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 X 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> Gospodarstvo Zimska služba blagovremeno je bila organizirana i uspjela je u prihvatljivom vremenu osigurati prohodnost svim županijskim i lokalnim cestama Općine Donji Kraljevec. Komunalni redar je izrekao desetak upozorenja vlasnicima kuća koji nisu očistili dijelove kolnika ispred svojih kuća. Vatrogasna zajednica je obavijestila o izvršenim intervencijama po pozivu ali bez bitnih troškova i problema. Moguće štete u gospodarstvu se samo procjenjuju. Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija % proračuna ODABRANO 1 0,5-1 X 2 1-5 3 5-15 4 15-25 5 >25 Stranica 424 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Društvena stabilnost i politika Društvena stabilnost – Kritična infrastruktura (KI) Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura % Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna 1 0,5-1 Neznatne X 2 1-5 Malene 3 5-15 Umjerene 4 15-25 Značajne 5 >25 Katastrofalne Društvena stabilnost – Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja % Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna 1 0,5-1 Neznatne X 2 1-5 Malene 3 5-15 Umjerene v Kategorija Kvalitativno vjerojatnost 1 Iznimno mala <1% 2 Mala 1-5% 3 Umjerena 5-50% 4 Velika 51-98% 5 Iznimno velika >98% Događaj s najgorim mogućim posljedicama Jake oborine, obimna i dugotrajna kiša ili padanje snijega, samostalno ili uz sinergiju sa snažnim vjetrom i/ili grmljavinskom nepogodom ili pojavom leda (poledice ili tuče), stvaraju snježni pokrivač te zasićuju tlo vodom u području Općine Donji Kraljevec i širem kontaktnom području.

Članak 3.

Jaki udari vjetra pojačavaju osjećaj hladnoće i na dijelovima prometnica stvaraju nanose snijega te je moguć i privremeni prekid prometa na pojedinim dionicama. Ravnatelji škola razmišljaju o privremenoj obustavi nastave zbog povećanog nedolaska djece. Posljedice Navedeni događaji po scenariju više su se puta dešavali u području Općine Donji Kraljevec, ali nije bilo intenziteta pa i posljedica za proglašavanje stanja elementarne nepogode, pa time niti detaljne analize šteta. No u području Općine Donji Kraljevec moguće su i posljedica obilježja velikih nesreća kao moguće. Posljedice i štete nisu u zabilježenim velikim padalinama snijega u Općini analizirane i registrirane, osobito ne po svim sastavnicama ove metodologije. Postoje samo indikativni 4 15-25 Značajne 5 >25 Katastrofalne Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost i politika Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na Kritična Kategorija Ukupno građ. od javnog infrastruktura društ.značaja 1 X X X 2 3 4 5 vjerojatnost događaja vjerojatnost/frekvencija jerojatnost/frekvencija Frekvencija ODABRANO 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 10 godina 1 događaj u 2-20 godina 1 događaj u 1-2 godine X 1 događaj godišnje ili češće troškovi glede zimske službe koju Općina organizira, pokazatelji troškova ŽUC Međimurske županije, komunalnog poduzeća PRE-KOM Prelog i slični troškovi.

Članak 3.

Ovi, u pravilu samo dio direktnih troškova, nisu transparentni „samo za područje Općine Donji Kraljevec“ niti se mogu vidljivo iskazati u odnosu na relaciji prema općinskom proračunu. Kako zbog obimnih padalina – snijega i poledice nikada nije bilo zatvaranja prometnica u Općini ili željezničkih pravaca ili blokada bitnih sastavnica života stanovnika ili zajednice u cjelini, ne procjenjuju se posljedice takvih intenziteta niti u budućnosti, bez obzira na klimatske promjene i vremenske ekstreme. Utjecaj na društvene vrijednosti Problemi u prometu i opskrbi naselja Općine Donji Kraljevec, problemi kod pružanja zdravstvenih usluga, štete na poljoprivrednim površinama, štete na objektima, i druge štete. Pojava leda na objektima kritične infrastrukture (elektroenergetika, telekomunikacije, vodoopskrba, opskrba plinom) može učiniti znatne materijalne štete. 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 425 Preventivne mjere Edukacija i osposobljavanje građana općine Donji Kraljevec i spremnost operativnih snaga CZ, dobra priprema i organizacija zimske službe, te komunalnog poduzeća PREKOM iz Preloga. U cilju ublažavanja posljedica od snježnih oborina i poledica potrebno je redovito čišćenje pločnika, pristupnih putova, čišćenje snijega i leda sa vozila prije uključivanja u promet i korištenje zimske opreme na vozilima, i sl. Poštivanje urbanističkih mjera u izgradnji objekata smanjiti će se posljedice uzrokovane kišom i/ili tučom. Život i zdravlje ljudi U procjeni posljedica na život i zdravlje ljudi najvjerojatnijeg događaja, na umu su nam ozljede uslijed više prometnih nesreća i padova, mada ne raspolažemo brojčanim pokazateljima.

Članak 3.

Prema pokazateljima Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, ukupan broj intervencija (lomovi, pobol) za scenarij događaja s najgorim mogućim posljedicama uzrokovanih ovim pojavama, u odnosu na utvrđen broj stanovnika, može iznositi do nekoliko desetina osoba. Tablica 8: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice % ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 X 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> Gospodarstvo Zbog dobre pripremljenosti odgovornih službi, prije svega službi za čišćenje snijega na prometnicama (Općina, ŽUC) smatramo da su štete od najvjerojatnijeg događaja za gospodarstvo i društvenu stabilnost i politiku neznatne na razini općinskih rashoda, u prosjeku do 1%, (ako se izuzme šteta od mraza 2016.godine od 13,78 mil koja se ovdje ne promatra). Manje gospodarske štete odnose na poteškoće u prometu ili kašnjenja, te s tim povezane prekide u kašnjenju radnika na posao. Moguće su i poteškoće u opskrbi energentima. Tablica 9: Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija % proračuna ODABRANO 1 0,5-1 2 1-5 X 3 5-15 4 15-25 5 >25 Društvena stabilnost i politika Tablica 10: Društvena stabilnost – Kritična infrastruktura (KI) Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura % Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna 1 0,5-1 Neznatne 2 1-5 Malene X 3 5-15 Umjerene 4 15-25 Značajne 5 >25 Katastrofalne Tablica 11: Društvena stabilnost – Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja % Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna 1 0,5-1 Neznatne X 2 1-5 Malene 3 5-15 Umjerene 4 15-25 Značajne 5 >25 Katastrofalne Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja.

Članak 3.

Tablica 12: Društvena stabilnost i politika Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na Kritična Kategorija Ukupno građ. od javnog infrastruktura društ.značaja 1 X 2 X X 3 4 5 Podaci, izvori i metode izračuna Kao izvor su korišteni podaci iz studije DHMZ za Međimursku županiju, napravljene za potrebe Ravnateljstva CZ RH, sa izmjenama i dopunama, zatim podaci DHMZa, primjeri iz Državne procjene rizika RH, te meteorološke stanice Čakovec i Općine. Članci i podaci HEP ODS d.o.o. o ledu i problematici HEPa u Gorskom Kotaru bili su od koristi, ako i podaci Zavoda za HMP Međimurske županije. Stranica 426 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. v jerojatnost/frekvencija događaja Tablica 13: Vjerojatnost/frekvencija v Kategorija Kvalitativno vjerojatnost 1 Iznimno mala <1% 2 Mala 1-5% 3 Umjerena 5-50% 4 Velika 51-98% 5 Iznimno velika >98% Tablica 14: Nepouzdanost rezultata procjene rizika jerojatnost/frekvencija Frekvencija ODABRANO 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 10 godina 1 događaj u 2-20 godina X 1 događaj i 1-2 godine 1 događaj godišnje ili češće Ne postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica – zbog čega se očekuju značajne greške vrlo visoka nepouzdanost 4 visoka nepouzdanost 3 Niska nepouzdanost 2 vrlo niska nepouzdanost 1 Postoji dovoljna X količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i pouzdana metodologija procjene - zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno U skladu sa novim Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području JLS najmanje 30%.

Članak 3.

Po istom Općina Donji Kraljevec svake godine radi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda. 5.6. Matrice rizika RIZIK: EKSTREMNE vREMENSKE POJAv E – Snijeg i led; vjetar; Kiša; Tuča; Mraz; Grmljavinsko nevrijeme 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 427 5.7. Karte rizika NND DNP Izvodno iz Procjene rizika Međimurske županije (11/2022.) (MŽ je posebno razmatrala rizike kod ekstremnih vremenskih uvjeta: Snijega i leda; Vjetra; Kiše; Tuče, Mraza te Grmljavinskog nevremena, dok je Grad Prelog to objedinjeno procijenio). Stranica 428 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Snijeg i led vjetar Tuča Mraz Scenarij v. 5. Opis scenarija: Epidemije i pandemije 5.1. Naziv scenarija, rizik Epidemija je pojavljivanje većeg broja oboljelih od iste bolesti na istom području. Pandemija je epidemija koja se širi na jedno ili više područja, npr. na više kontinenata. S epidemiološkog stajališta negativne posljedice mogu se očekivati zbog: masovnih migracija i masovnih okupljanja stanovništva; improviziranog i često skučenog privremenog smještaja ljudi; oskudne opskrbe pitkom vodom; oskudne i nekvalitetne prehrane; improvizirane dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari i nedostatne osobne higijene. Isto tako, neadekvatno odlaganje komunalnog otpada može biti uzročnik raznih zaraza. Epidemija može nastati samostalno i nije povezana s nikakvim drugim nepogodama, a može nastati i kao posljedica nekih drugih elementarnih nepogoda (potres, poplava i sl.). Mogućnost pojave epidemije prve grupe vrste pojavnosti predstavlja realnu opasnost za stanovništvo bilo kojeg područja, pa tako i područje Općine Donji Kraljevec.

Članak 3.

Tablični prikaz opisa scenarija Kiša Grmljavinsko nevrijeme Naziv scenarija: Epidemija influence na području Općine Donji Kraljevec Grupa rizika: Epidemije i pandemije Rizik: Epidemije i pandemije Radna skupina: Radna skupina Općine Donji Kraljevec određena Odlukom općinskog načelnika Opis scenarija: Opisan u tablici 1 i nastavku; Težišno događaj s najgorim mogućim posljedicama Uvod Uz virus infl uence (gripe) koja se sezonski ali stalno javlja kao rizik, u dodatku ove Revizije III. Procjene rizika dodatno ćemo sagledati pojavu virusa SARS-CoV-2 (bolesti COVID 19) koja unazad četiri godine pandemijski vlada svijetom sa velikim brojem smrtnih ishoda, naprezanjem sustava zdravstva, teškim ekonomskim i drugim posljedicama. Vlada RH je u 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 429 svibnju 2023. formalno proglasila prestanak pandemije, ali novi sojevi virusa i dalje odnose živote. virus influence ili gripe uzrokuje svake godine veći ili manji pobol stanovništva pretežito u zimskom periodu u obliku epidemije. Bolest se manifestira teškim općim simptomima i pretežito respiratornim smetnjama i razvojem eventualnih komplikacija pa čak i smrtnim ishodom. Bolest traje desetak dana, ponekad i duže. Pacijent tijekom bolesti nije radno sposoban. Virusi influence tijekom među-pandemijskog razdoblja (epidemiološki je to razdoblje zadnjih nekoliko godina nakon posljednje epidemije 2009./10.), koji cirkuliraju među stanovništvom srodni su virusima iz proteklih pandemija.

Članak 3.

Svake 2-3 godine dolazi do selekcije sojeva koji se dovoljno razlikuju od virusa na koji u stanovništvu postoji visoka razina kolektivnog imuniteta, te su sposobni uzrokovati epidemiju među stanovništvom. Takve promjene prevladavajućeg virusa nazivaju se “antigenski drift”. Tipične epidemije gripe uzrokuju porast incidencije pneumonije, što se očituje većim brojem hospitalizacija i smrtnosti. Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima najsklonije su razvoju komplikacija gripe, kao i dojenčad. Iskustva iz zadnje pandemije 2009./10. i pojave novog pandemijskog virusa, A(H1N1)pdm, zaslužna su za nove spoznaje temeljem kojih je napravljena revizija svih dotadašnjih postojećih planova za pripremljenost za suzbijanje pandemije, te izrađen i novi Nacionalni plan, koji je u međuvremenu i revidiran u svrhu pripreme za novi potencijalni val. Međutim, uvijek postoji mogućnost iznenađenja kada epidemija izmiče kontroli i prelazi u pandemiju širih razmjera. U tijeku pandemije 2009./10. najveća opterećenost u pandemiji bila je ona na zdravstvene službe dok su druge javne službe uredno funkcionirale. To se može pripisati specifičnosti zadnje pandemije u kojoj je zabilježen relativno mali broj manifestno oboljelih (oko 58.000) koji su se javili zdravstvenoj službi u Hrvatskoj. Unutar zdravstvene službe, najveću opterećenost, posebice u prvom dijelu pandemije, podnijela je epidemiološka služba koja je nositelj komunikacije svih protuepidemijskih mjera prema svim dijelovima zdravstvene službe a ujedno je i sama provodila protuepidemijske mjere obuzdavanja širenja uz aktivno traženje kontakata oboljelih i primjenu profilakse antivirusnim lijekovima. Također, smještajni kapaciteti s izolacijskim uvjetima i potpomognutim održavanjem života pacijenata bili su brojčano nedostatni, što je uzeto u obzir tijekom izrade ovog scenarija.

Članak 3.

Epidemije se periodično javljaju i u području Općine Donji Kraljevec i izazivaju posljedice na stanovništvo, kako primarne (život i zdravlje ljudi, zdravstveni troškovi i dr.) tako i sekundarne (materijalne štete zbog bolovanja i dr.). Prema podacima za RH za posljednje gripe (sezona 2024./2025.) u Hrvatskoj je pristiglo 43955 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je bilo 66 smrtnih ishoda (stariji ili kronični bolesnici). Gripa je ozbiljna akutna zarazna bolest uzrokovana jednim od virusa influence (tip A i tip B) izraženim brzim širenjem i visokim brojem oboljelih. Praćena je prije svega općim simptomima, osobito vrućicom, malaksalošću, glavoboljom, bolima u mišićima te drugim znakovima teške toksemije. Respiratorni simptomi u početku bolesti nisu izraženi, obično se javljaju tek u dijelu bolesti kad već popuštaju opći simptomi, unatoč činjenici da su respiratorni organi osnovno i glavno mjesto infekcije. Gripu karakterizira nagli početak, nešto sporiji oporavak i mogućnost razvoja brojnih komplikacija. Na vrstu, težinu bolesti i komplikacija utječe dob oboljelog, cjelokupno zdravstveno stanje i poglavito kronične bolesti od kojih je osoba bolovala prije gripe. Influenca odnosno gripa je sezonska bolest koja se svake godine javlja na području Općine Donji Kraljevec u zimskim mjesecima. 5.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport) komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.)

Članak 3.

promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet na unutarnjim vodama) zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vode) hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe) financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć i dr.) nacionalni spomenici i vrijednosti 5.3. Kontekst Tijekom među-pandemijskog razdoblja, virusi influence koji cirkuliraju među stanovništvom srodni su virusima iz protekle pandemije ili epidemije. Svake dvije do tri godine dolazi do selekcije sojeva koji se dovoljno razlikuju od virusa na koji u stanovništvu postoji visoka razina kolektivnog imuniteta, te su sposobni uzrokovati epidemiju među stanovništvom. Tipične epidemije gripe uzrokuju porast incidencije pneumonije, što se očituje većim brojem hospitalizacija i smrtnosti. Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima najsklonije su razvoju komplikacija gripe, kao i dojenčad. Kada se uspostavi cirkulacija virusa s posve različitim podtipom osnovnog površinskog antigena, hemaglutinina, na koji stanovništvo nema ranije stečena protutijela, nastane epidemija ili i pandemija. Ovakva se promjena virusa u cirkulaciji zove “antigenski shift”. Nekada se smatralo da se epidemije i pandemije javljaju u pravilnim intervalima, no to mišljenje je prevladano.

Članak 3.

Uspostavom djelotvornog sustava virološkog praćenja influence uvidjelo se da novonastali podtipovi virusa influence A ne dovode obvezno do pandemije. Vrijeme od otkrića novog podtipa virusa i punog razvoja epidemije ili i pandemije može biti nedovoljno za razvoj cjepiva. Bez obzira na nemogućnost pravovremene nabave cjepiva za sprečavanje pandemije, svaka aktivnost na pripremanju za epidemiju i pandemiju je od koristi. U pretpostavci za ovaj scenarij uzima se i povijesno iskustvo za pandemije 1918. godine, tad je Belgija pretrpjela tri pandemijska vala s pauzama od tri mjeseca, odnosno u vrijeme pandemije Honkonške gripe 1968./69. prošlo je osamnaest mjeseci od Stranica 430 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. izolacije pandemijskog virusa u Hong Kongu do punog razvoja pandemije u Europi. U izradi scenarija se moramo osvrnuti na tijek događaja koji su se dogodili u Hrvatskoj 2009. godine, dakle u tijeku pandemije 2009./10. najveća opterećenost u pandemiji bila je ona zdravstvene službe dok su druge esencijalne službe uredno funkcionirale. To se može pripisati specifičnosti zadnje pandemije u kojoj je zabilježen relativno mali broj manifestno oboljelih (oko 58.000) koji su se javili zdravstvenoj službi. Unutar zdravstvene službe, najveću opterećenost, posebice u prvom dijelu pandemije, podnijela je epidemiološka služba koja je nositelj komunikacije svih protuepidemisjkih mjera prema svim dijelovima zdravstvene službe, a ujedno je i sama provodila protuepidemijske mjere obuzdavanja širenja uz aktivno traženje kontakata oboljelih i primjenu profilakse antivirusnim lijekovima. Osim toga Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinirao je rad svih epidemioloških službi na terenu i drugih dijelova zdravstvene zaštite uz praćenje međunarodne situacije i međunarodnu komunikaciju, dnevno praćenje kretanja bolesti u populaciji i podatke o virološkoj konfirmaciji oboljelih i dnevnu analizu epidemiološke situacije, procjenu rizika i predlaganje protuepidemijskih mjera. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Službi za mikrobiologiju u sklopu Nacionalnog referentnog laboratorija Svjetske zdravstvene organizacije za influencu obavljeno je laboratorijsko ispitivanje oko 4.000 oboljelih s oko 10.000 laboratorijskih pretraga. Pri tome treba nadodati da je virus A(H1N1)pdm nastavio cirkulirati podjednakim intenzitetom u sezoni 2010./11. kad je obavljen gotovo isti broj pretraga. Uz epidemiološku službu, najveći teret podnijela je infektološka djelatnost na čelu s Klinikom za infektivne bolesti “dr.Fran Mihaljević“ uz poseban napor djelatnika jedinica intenzivnog liječenja zbog liječenja teških komplikacija gripe poput virusne pneumonije što je bila posebnost zadnje pandemije. Dodatno, mnogi drugi bolnički odjeli pretrpjeli su opterećenost pandemijom s obzirom da se infekcija širila bolničkim odjelima.

Članak 3.

Pojačano je radila i primarna zdravstvena zaštita, a zbog nepostojanja dežurstva, bio je potreban i dodatan angažman hitne službe. Tijekom zadnje pandemije možemo identificirati glavni problem u provođenju protuepidemijskih mjera, a to je izostala adekvatna suradnja državnih medija u prenošenju ključnih poruka prema populaciji. U svim medijima dominirale su antivakcinalne poruke što je rezultiralo nezapamćeno malim obuhvatom cijepljenja pandemijskim cjepivom (0,4%). Svake godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo osigurava određeni broj doza cjepiva protiv gripe za svoje osiguranike, a ono je preporučeno i besplatno za sljedeće kategorije stanovništva: • osobe životne dobi 65 godina i starije, • štićenici domova za starije osobe te institucije za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob uključujući i djecu), • pacijenti s kroničnim oboljenjima srca i pluća, uključujući i djecu, a posebno s oštećenom plućnom funkcijom i kongenitalnim manama, • odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinompatijama i oštećenjem imunog sustava, • djeca i adolescenti (6 mj. do 18 god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu, • djelatnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika, • zdravstveni djelatnici, • trudnice. U slučaju da se neke od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo zbog svog zdravstvenog stanja ne mogu cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima trebaju cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, primjerice kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.

Ostali akti u ovom izdanju (251)