Arhiva › 2025. › SGMŽ 26

SGMŽGrad Mursko Središće · 19. prosinca 2025. · KLASA 024-01/25-01/131 · URBROJ 2109-11-05-25-1

Odluka o donošenju VI. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Murskog Središća

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 6187

Članak 142.

Članak 142.
(1) Unutar obuhvata Plana nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže: - prema Direktivi o staništima - HR 2000364 Mura - prema Direktivi o staništima - HR2001346 Međimurje.
(2) Aktivna zaštita područja europske ekološke mreže nije predmet ovog Plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar područja europske ekološke mreže, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na ekološku mrežu. 3.2. Posebna ograničenja 3.2.1. tlo

Članak 143.

Članak 143.
(1) Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje obuhvata Plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,066 g, što odgovara potresu VI. stupnja MCS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje obuhvata Plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,150 g, što odgovara potresu VII. stupnja MCS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi.

Članak 144.

Članak 144.
(1) Približne površine iskopanih područja napuštenih ugljenokopa prikazane su radi: - primjene dodatnih mjera provjere stabilnosti tla u pojedinačnim slučajevima gradnje - geomehanička ispitivanja tla - eventualne provedbe sveobuhvatnih studija/projekata radi provjere stabilnosti svodova rudarskih jama. Stranica 6188 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. 3.2.2. vode i more
Članak 145.
(1) Dio područja obuhvata Plana je unutar zone vodonosnika, unutar koje je obavezno postupanje prema posebnim propisima i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(2) Područje obuhvata se ne nalazi unutar zona zaštite izvorišta vodocrpilišta.

Članak 146.

Članak 146.
(1) Inundacijsko područje Mure nebranjeno je od poplava.
(2) Zahvati na uređenju voda I. reda i gradnji odgovarajućih građevina na tim vodama radi obrane od poplava provode se neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(3) Mjere zaštite od posljedica poplave obrađene su u sektorskom dokumentu regionalne i lokalne razine iz područja civilne zaštite, a načelno se sastoje od mjera prevencije, prvenstveno kvalitetnog sustava obavještavanja i uzbunjivanja stanovništva i kvalitetno organizirane službe civilne zaštite. 3.2.3. Područja posebnih ograničenja

Članak 147.

Članak 147.
(1) Površine s posebnim režimom zaštite okvirno su prikazane u grafičkom dijelu Plana.
(2) Radi zaštite građevina, površina i zahvata za koje je režim zaštite utvrđen, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a u cijelosti ili dijelom se planiraju se unutar površina s režimom zaštite, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti odgovarajućih javnopravnih tijela i sukladno istima izdaje suglasnost za zahvat.
(3) Zaštitni pojas izgrađene i kategorizirane javne ceste utvrđen sektorskim propisom mjeri se od ruba cestovnog pojasa i ovisno o kategoriji javne ceste iznosi: - za DC - 25,0 m - za ŽC - 15,0 m - za LC - 10,0 m.
(4) Planirani koridor za izmještanje dionica DC 209 utvrđeni su s 300,0 m (150,0 m obostrano od osi).
(5) Zaštitni pružni pojas kategoriziranih (razvrstanih) željezničkih pruga iznosi 200,0 m (100,0 m obostrano od osi krajnjeg kolosijeka).
(6) Južni dio područja obuhvata Plana zadire u III. zonu zaštite aerodroma Varaždin, unutar koje je posebnim propisom utvrđeno ograničenje gradnje za građevine više od 60,0 m iznad n.v. aerodroma; kod provedbe zahvata temeljem ovog Plana posebne uvjete u odnosu na zaštitu aerodroma utvrđuje javnopravno tijelo nadležno za civilno zrakoplovstvo.
(7) Za magistralne i međunarodne cjevovode za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika: - zona opasnosti iznosi 60,0 m (30,0 m obostrano od osi cjevovoda), unutar koje je zabranjena gradnja sadržaja za boravak ljudi - zaštitna zona iznosi 200,0 m (100,0 m obostrano od osi cjevovoda)

Članak 147.

- zona zabrane sadnje bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m ispod površine tla iznosi 10,0 m (5,0 m obostrano od osi cjevovoda).
(8) Zaštita dubokih bušotina: - oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine - kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine.
(9) Zaštitni pojas za zračne elektroenergetske prijenosne vodove (dalekovodi): - za planirani 2x100 kV DV - 60,0 m (30,0 m obostrano od osi voda) - za postojeći 35 kV DV - 30,0 m (15,0 m obostrano od osi voda) - za 35 kV KV - 3,0 m (1,5 m obostrano od osi voda).
(10) Zaštitni pojasevi građevina s posebnim režimom zaštite, u slučajevima kada zbog naknadne izvedbe ili rekonstrukcije nisu obrađeni obim Planom, provodi se prema posebnim sektorskim propisima (sektorski zakoni, pravilnici, mrežna pravila i drugo). 3.2.4. Zrak

Članak 148.

Članak 148.
(1) Unutar obuhvata Plana nema povećane ugroze onečišćenja zraka. 3.3. Posebni načini korištenja 3.3.1. Područja posebnog načina korištenja
Članak 149.
(1) U obuhvatu Plana nalaze se površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika: - EPU Zebanec - IPU SZH-01.
(2) U obuhvatu Plana nalaze se ili su planirane duboke bušotine: - aktivne bušotine: Zb-2 - neaktivne bušotine: Križ-1, Križ-2, Mđ-1, MSr-1 (napuštena), MSr-2, MSr-3, MSr-4, MSr-5, Pek-1, Pek- 2, Zb-3, Zb-5, Sit-1, Sit-2 - planirane bušotine: Mđ-1IS, Mđ-7, Zb-1Z.
(3) Površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika prema sektorskom propisu ujedno su i područja istraživanja, odnosno eksploatacije geotermalne vode za energetske svrhe.
(4) Na području obuhvata Plana dodatno je utvrđeno u PPMŽ: - površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika - istražni prostor geotermalne vode “Merhatovec” - istražni potencijal geotermalne vode “Mursko Središće” - površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode (cijelo županijsko područje). 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6189
(5) Unutar obuhvata Plana nema površina utvrđenih za istraživanje mineralnih sirovina (pijeska, šljunka, kamena, ciglarske gline i drugo), prema posebnom sektorskom propisu.
(6) Površine namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, ugljikovodika i geotermalnih voda precizno su prikazane u grafičkom dijelu Plana, u provedbi služe samo kao informativni podatak, odnosno zahvati za ovu svrhu se provode prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.

Članak 150.

Članak 150.
(1) Površina za smještaj viška iskopa mineralne sirovine u postupku izvođenja građevinskih radova planirana je u okviru čestice gradske komunalne tvrtke ili na vlastitoj na građevnoj čestici najmanje površine 600,0 m2.
(2) Ostali uvjeti utvrđuju se prema pripadajućem pravilu provedbe. 3.3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
Članak 151.
(1) Površine nekadašnjih međimurskih ugljenokopa, evidentirane su kao brisana eksploatacijska polja ugljena, a u grafičkom dijelu Plana daju se kao informativni podatak: - EP Hrastinka - EP Novi Dvori - EP Peklenica - EP Pobjeda - EP Štrukovec.
(2) Zahvati sanacije ugljenokopa nisu predmet ovog Plana.

Članak 152.

Članak 152.
(1) Obaveza sanacije bivše eksploatacije građevnog pijeska i šljunka EP “Verk-Zavrtje” utvrđuje se prema posebnom sektorskom propisu, odnosno odgovarajućem rješenju nadležnog ministarstva.
(2) Zahvati iz prethodnog stavka nisu predmet ovog Plana. POJmOvI
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim Pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 1. Osnovni pojmovi – koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine – zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana – interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica – regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena – građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije – obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10 % od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije – namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom – sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata – prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom – glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine – postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena – pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine – prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom – prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama – zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano – javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.)

Članak 4.

– zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, Stranica 6190 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine – smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način su jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljskoturističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola – prema ovom Pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom – odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu – hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) – turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima – adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba)

Članak 4.

– zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park – krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika – vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza – zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra – zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem – zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo) – površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija) – površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog)

Članak 4.

– manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama – prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa – cesta državnog značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa državnog značaja – cesta područnog (regionalnog) značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa područnog (regionalnog) značaja – cesta lokalnog značaja je cesta koja čini dio sustava cestovnog prometa lokalnog značaja i određuju se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine – cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom – staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila – željeznička pruga je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (pružnim pojasom), trasom ili koridorom – željeznička pruga za posebni promet je posebna vrsta željezničke pruge u odnosu na njegovu specifičnu namjenu (željeznički industrijski kolosijek, turistički kolosijek, željeznički kolosijek u morskoj luci, luci unutarnjih voda ili u robnom terminalu i dr.)

Članak 4.

– luka je površina određena prostornim planom u sustavu pomorskog ili riječnog prometa, odnosno prometa na unutarnjim vodama, koja obuhvaća izgrađeni i uređeni, odnosno planiran za gradnju, kopneni dio obale i pripadajući akvatorij i namijenjena je lučkim djelatnostima – privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva b) u svrhu akvakulture c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće – urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu. 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6191 2. Građevine prema namjeni – građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.) – građevina stambeno-poslovne namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju i obavljanju djelatnosti sukladno prostornom planu čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnoj i susjednim građevnim česticama i smatra se građevinom mješovite namjene – građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje:

Članak 4.

d) građevina za uzgoj životinja e) građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva f) pomoćna građevina u sklopu poljoprivrednih gospodarstava i g) ostale građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje – građevina poslovne namjene je građevina namijenjena obavljanju uredskih, servisnih, uslužnih (uključujući i ugostiteljskih), trgovačkih i ostalih poslovnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, reciklažna dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja – građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina namijenjena obavljanju gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma (usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka) sukladno posebnim propisima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – ugostiteljski sadržaji podrazumijevaju zgrade bez smještaja, odnosno poslovnu uslužnu namjenu (restorane, barove i sl.)

Članak 4.

– građevina mješovite namjene je građevina unutar koje se uz primarne planira i jedna ili više sekundarnih namjena u skladu s ovim Pravilnikom – infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – građevina sportsko-rekreacijske namjene je građevina namijenjena sportskim i rekreacijskim aktivnostima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, smještaju iza glavne građevine, a ne manje od 100 m od obalne crte i gdje ne postoji ugroza za zdravlje osoblja i zaposlenih za vrijeme boravka (buka, zagađenje zraka i sl. prema posebnim propisima). 3. Dijelovi i etaže zgrade – etaža je prostor podruma, suterena, prizemlja, kata, uvučenog kata ili potkrovlja – nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat, uvučeni kat i potkrovlje – podzemna etaža je podrum – podrum (Po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – prizemlje (P) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena – kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad prizemlja – uvučeni kat (Uk) je najviša etaža zgrade, odnosno građevine oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova zgrade, odnosno građevine, uvučen obvezno s ulične strane – potkrovlje (Pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima – galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.)

Članak 4.

odvojen zasebnim podom unutar etaže, a njezina površina ne smije biti veća od 75% neto površine te etaže – tehnička etaža je prostor zgrade, odnosno građevine namijenjen isključivo smještaju i razvodu instalacija i/ ili koji nije namijenjen boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari – balkon je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren s najmanje dvije svoje strane, a koji može biti u ravnini dviju susjednih pročelja te dijelom ili u Stranica 6192 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. potpunosti istaknut izvan ravnina pročelja zgrade/ građevine – lođa je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren jednom svojom stranom – terasa je otvoreni vanjski dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi uz ili na toj zgradi/građevini – krovovi građevina su: kosi krovovi (jednostrešni, dvostrešni, višestrešni), ravni krovovi (nagiba do 6%), zaobljeni krovovi, krovovi nepravilnih geometrijskih oblika ili kombinacija navedenih – krovna kućica je dio krovne konstrukcije potkrovlja, odnosno krovni istak, s otvorom istaknut iznad ravnine krovne plohe – istak pročelja je zatvoreni unutarnji dio etaže kata istaknut u odnosu na ravninu pročelja zgrade/građevine. 4. Zgrade prema smještaju na građevnoj čestici – slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice ili koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice osim od regulacijske linije na kojoj je izgrađena – poluugrađena zgrada je zgrada kojoj se jedna bočna strana nalazi na granici građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu)

Članak 4.

– ugrađena zgrada je zgrada kojoj se dvije bočne strane nalaze na granicama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu) – dvojna zgrada se sastoji od dvije zasebne poluugrađene zgrade koje se naslanjaju jedna na drugu – niz je sklop zgrada na tri ili više građevne čestice u nizu na kojima su krajnje poluugrađene zgrade, a između njih jedna ili više ugrađenih zgrada – uglovnica je zgrada izgrađena na građevnoj čestici s najmanje dvije regulacijske linije, odnosno koja se nalazi na raskrižju ulica ili ulice, trga ili parka, a graniči s ulicom, trgom ili parkom s najmanje dvije strane. 5. Prostorni pokazatelji – koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže – građevinska (bruto) površina (GBP) definirana je propisom koji uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade – visina pročelja (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, na istom pročelju građevine – ukupna visina (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i kote njezina najvišeg dijela – kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12° – konačno uređeni teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota, uz pročelje gdje se određuje visina zgrade, može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje, a sve u svrhu oblikovanja terena.

Članak 4.

Pod konačno uređenim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine pročelja 5,0 m za podzemnu ili suterensku garažu, te vanjske stube najveće širine 1,50 m prislonjene uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku ili suterensku etažu.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju značenje određeno propisima kojima se uređuju upravna područja prostornog uređenja i gradnje, te posebnim propisima koji su od utjecaja na prostorno uređenje i gradnju, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije.

Ostali akti u ovom izdanju (106)