GLASNIK

Arhiva › 2025. › SGMŽ 26

SGMŽGrad Mursko Središće · 19. prosinca 2025. · KLASA 024-01/25-01/131 · URBROJ 2109-11-05-25-1

Odluka o donošenju VI. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Murskog Središća

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 6180

Članak 112.

Članak 112.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.3. Energetski sustav 2.3.1. Nafta i plin 2.3.1.1. cijevni transport ugljikovodika
Članak 113.
(1) U obuhvatu Plana nalaze se: - jadranski naftovod (JANAF) odvojak NT Virje-NT Lendava s pratećom infrastrukturom u istom koridoru - planirana trasa za smještaj višenamjenskog međunarodnog produktovoda, u trasi JANAF-a - magistralni plinovod DN 150/50 Mihovljan - Mursko Središće DN 150/50 - magistralni plinovod DN 200/50 ČVOR Međimurje – MRS Lendava (dio do državne granice) - otpremni plinovod DN 300/75 ČVOR Međimurje – CPS Molve - proizvodno – otpremni sustav vodova ČVOR Međimurje - CPS Mihovljan - otpremni plinovod bušotina Zb-2 - ČVOR Međimurje - planirani otpremni plinovod bušotina Međ1IS - ČVOR Međimurje - planirani otpremni plinovod bušotina Međ7 - ČVOR Međimurje - MRS Mursko Središće.
(2) Cjevovodi i drugi elementi sustava za transport ugljikovodika, kao i pripadajuće prateće građevine i oprema utvrđeni su kao građevine, površine i zahvati od državnog značaja za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(3) Uvjeti zaštite elemenata sustava obrađeni su u odjeljku “Područja posebnih ograničenja”. 2.3.1.2. Javna plinoopskrba

Članak 114.

Članak 114.
(1) Javni sustav opskrbe plinom u obuhvatu Plana je uspostavljen kao dio regionalnog sustava plinoopskrbe, i to izgradnjom srednjetlačne i niskotlačne opskrbne mreže, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima.
(2) Unutar obuhvata Plana nalaze se lokalni plinovodi, koji čine dio plinskog opskrbnog sustava regionalnog značaja: - lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće - Peklenica - lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće - Sveti Martin na Muri - Štrigova - lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće – Selnica – Zebanec – Lopatinec.
(3) Sve elemente javnog sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(4) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne plinoopskrbe preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(5) Manju infrastrukturnu građevinu sustava javne plinoopskrbe (plinsku redukcijsku stanicu i drugo), ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju. 2.3.2. Elektroenergetika 2.3.2.1. Javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 115.

Članak 115.
(1) U obuhvatu Plana nalaze se: - TS 35/10 (20) kV Mursko Središće, na lokaciji koje je planirana izgradnja nove TS 110/10(20) kV - planirana alternativna lokacija za TS 110/10(20) kV - planirani priključni dalekovod DV 2x110 kV od TS 110/35 kV Mursko Središće na postojeći DV 110 kV Nedeljanec /TS Čakovec - TS Lenti (R. Mađarska) - DV 35 kV / TS Mursko Središće - TS Šenkovec, dijelom uz TS Mursko Središće izveden kao KV - DV 35 kV / TS Mursko Središće - TS Dekanovec, u dijelu trase uz TS Mursko Središće planiran za rekonstrukciju kao KV
(2) Svi elementi prijenosnog elektroenergetskog sustava utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od državnog ili regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje. 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6181
(3) Uvjeti zaštite elemenata sustava obrađeni su u odjeljku “Područja posebnih ograničenja”. 2.3.2.2. Javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 116.

Članak 116.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području obuhvata Plana je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 35/10(20) kV i 20/0,4 kV.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava.
(3) Transformatorske stanice preporuča se smjestiti na vlastitim građevnim česticama.
(4) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) U građevinskim područjima se vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča polagati podzemno.
(6) Radi racionalnijeg korištenja prostora kod širenja javne distribucijske elektroenergetske mreže: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti isti koridor.
(7) Ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom Planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar cestovnih koridora ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.

Članak 116.

(8) KRO je moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda 2.4.1.1. vodoopskrba
Članak 117.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata Plana izgrađen je kao dio regionalnog sustava javne vodoopskrbe s napajanjem iz vodocrpilišta Nedelišće.
(2) Trase izgrađenih i planiranih magistralnih vodova javne vodoopskrbe, kao i trase izvedenih opskrbnih vodova sustava javne vodoopskrbe prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga.
(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje dijelova sustava javne vodoopskrbe regionalnog značaja utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(4) Opskrbne cjevovode javne vodoopskrbe vezane na magistralni vod u pravilu se smješta unutar cestovnih koridora, a samo ukoliko je tehničku opravdana i unutar površina drugih namjena, uz osiguranje služnosti prilaza radi održavanja cjevovoda.
(5) Ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante.

Članak 118.

Članak 118.
(1) U slučajevima gdje se kroz posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav javne vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za korištenje podzemne vode - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 2.4.1.2. Drugo korištenje voda

Članak 119.

Članak 119.
(1) Unutar obuhvata Plana nalazi se lokalni izvor pitke vode - “Curek”, predviđen za istraživanje ispravnosti vode za konzumaciju i druge namjene, s ciljem komercijalizacije. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode
Članak 120.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Na područjima na kojima je sustav javne odvodnje otpadnih voda izgrađen, obavezno je priključenje kućnih sustava odvodnje otpadnih voda na javni sustav odvodnje otpadnih voda, a istovremeno s priključenjem na javni sustav, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame trebaju se ukloniti.
(3) Priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, Stranica 6182 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(5) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko predmetni dio sustava nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(6) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.

Članak 120.

(7) Nije dozvoljeno ispuštanje oborinskih voda u cjevovode fekalne odvodnje ako je sustav javne odvodnje izveden kao razdjelni.
(8) Otpadne vode s područja farmi i drugih prostora poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o sastavu tih otpadnih voda, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
Članak 121.
(1) Sustav zbrinjavanja otpadnih voda izveden je kao razdjelni, spojem mreža javne odvodnje na aglomeracije: - aglomeracija Mursko Središće s UPOV Mursko Središće kapaciteta 12.000 ES uključuje mreže javne odvodnje naselja Hlapičina, Mursko Središće (uključuje IDGPN Brezje i Sitnice), Peklenica i Štrukovec - aglomeracija Podturen s UPOV Podturen kapaciteta 5.900 ES, s planiranom rekonstrukcijom na 17.600 ES, uključuje mrežu javne odvodnje naselja Križovec.
(2) Uz UPOV Mursko Središće, kao dio kompleksa zaštite voda planirana je gradnja polja za ozemljavanje mulja (s uređaja za pročišćavanje), do ukupnog kapaciteta polja 34.100 ES.
(3) Svi elementi sustava javne odvodnje otpadnih voda utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(4) Na područjima na kojima je sustav javne odvodnje otpadnih voda izgrađen, obavezno je priključenje kućnih sustava odvodnje otpadnih voda na javni sustav odvodnje otpadnih voda, a istovremeno s priključenjem na javni sustav, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame trebaju se ukloniti.

Članak 121.

(5) Kod planiranja izgradnje/proširenja polja za ozemljavanje obavezno je površinu zahvata za ista od nerazvrstane ceste kojom se prilazi UPOV odmaknuti najmanje 25,0 m, pri čemu je između ceste i zahvata potrebno predvidjeti pojas visokog zimzelenog raslinja najmanje širine pojasa 5,0 m.
Članak 122.
(1) Na površinama u obuhvatu Plana, na kojima se izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda ne predviđa ili još nije dovršena: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - otpadne tehnološke vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja prema posebnom propisu, od strane javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.

Članak 123.

Članak 123.
(1) Javni sustav oborinske odvodnje koncipira se kao dio kanalskog sustava i sustava otvorenih vodotoka čija gradnja i uređenje čini dio regionalnog vodnogospodarskog sustava.
(2) Oborinske vode s javnih prometnih površina u načelu je potrebno ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje i to: - cjevovodi javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar građevinskih područja se preferiraju izvesti kao zacjevljeni - sustav javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar i izvan građevinskih područja može se izvesti otvorenim kanalima ukoliko je to tehnički i/ili ekološki prihvatljivo.
(3) Oborinske vode je s građevnih čestica koje nisu javne prometne namjene, potrebno zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za sustav javne oborinske odvodnje i uz suglasnost istog.

Članak 124.

Članak 124.
(1) Nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na površinama gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje pojedinačne građevne čestice ili većeg broja čestica i/ili javnih površina, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6183 2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 125.

Članak 125.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda Mure uspostavljen je izvedbom nasipa: “Križovec”, “Hlapičina” i sjeverni murski nasip “Hotiza-Kot-Petešovci” (dijelovi nasipa ulaze u obuhvat Plana).
(2) Kao dio sustava obrane od štetnog djelovanja bujičnih voda otvorenih vodotoka se planira izgradnjom retencije Bratijanec.
(3) Elementi sustava zaštite od poplava i drugog štetnog djelovanja voda, utvrđuju se kao građevine, površine i zahvati od državnog ili regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(4) Obranu od poplava manjih otvorenih vodotoka potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka, a preporuča se 30,0 m od osi.

Članak 126.

Članak 126.
(1) Uređenje vodotoka i voda provodi se neposrednom primjenom posebnih sektorskih propisa, prema pravilima struke i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(2) Izvan građevinskih područja potrebno je zahvate uređenja vodotoka uskladiti sa zahtjevima za zadržavanje voda u okolišu, odgovarajućom sporadičnom ili cjelovitom primjenom metoda projektiranja kojima se osiguravaju meandri, prostori za plavljenje, mrtvice i druge vrste projektnih rješenja kojima se postiže veća biološka raznolikost u prostoru.
(3) Površinske vode, tekuće i stajaće mogu se koristiti za uzgoj riba za sportski, odnosno rekreacijski ribolov, uz obavezu ispitivanja utjecaja zahvata na okoliš i prirodu, prema posebnom propisu, te prema posebnim uvjetima i uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(4) Korištenje otvorenih vodotoka i drugih površinskih voda za individualnu proizvodnju energije nije dozvoljeno.
(5) Iskopi u svrhu osnivanja ribnjaka nisu dozvoljeni. 2.4.4. melioracijska odvodnja

Članak 127.

Članak 127.
(1) Sustav melioracijske odvodnje izveden je za dio poljoprivrednih površina područja obuhvata Plana, kao kanalski sustav državnog i regionalnog značaja, kombiniran sa sustavom obrane od bujičnih voda.
(2) Zahvati na sustavu se provode neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje. 3. POSEbNE mJERE 3.1. Posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Članak 128.
(1) Dio površine obuhvata Plana ulazi u područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, podijeljeno u zone: - područje jezgre - utjecajna zona - prijelazno područje.
(2) Aktivna zaštita područja nije predmet ovog Plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, te se prema uvjetima posebnog propisa provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu.

Članak 129.

Članak 129.
(1) Dio površina obuhvata Plana ulazi u područja zaštićene prirode: - Regionalni park Mura - Drava - Značajni krajobraz Mura.
(2) Aktivna zaštita zaštićenih područja nije predmet ovog Plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti regionalnog parka temeljni dokument je Plan upravljanja regionalnim parkom Mura – Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže (PU 007 Mura-Drava), koji se primjenjuje neposredno i/ili posredno kroz primjenu odgovarajućeg prostornog plana više razine.
(4) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar područja obuhvata Plana, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno prema mišljenju predmetnog javnopravnog tijela, provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu.

Članak 130.

Članak 130.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta Stranica 6184 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode Županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 130.

(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Članak 131.

Članak 131.
(1) Tršćake je kao rijetko i ugroženo stanište zabranjeno uklanjati.
Članak 132.
(1) Prilikom trasiranja planirane šetnice Napolitanke potrebno je osigurati očuvanje rijetkih i ugroženih šumskih stanišnih tipova, odnosno potrebno je izvoditi samo nužno uklanjanje vegetacije unutar trase.
(2) Potrebno je osigurati očuvanje riparijske (priobalne) vegetacije.
Članak 133.
(1) Prostornim planom Međimurske županije predlaže se utvrđivanje područja Verk u Križovcu geološkim parkom prirode.
(2) Aktivna zaštita nije predmet ovog Plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar područja predloženog za zaštitu, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, te prema uvjetima posebnog propisa provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu. 3.1.2. Kulturna baština

Članak 134.

Članak 134.
(1) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na području obuhvata Plana status zaštite odnosi se na: 1. Mursko Središće, Crkva Marije Kraljice i sv. Ladislava u 1750., Z-2619 2. Štrukovec, Majur Feštetić u 19. st., Z-1124.
(2) Postupci zaštite provode se prema posebnom sektorskom propisu, Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odgovarajućim podzakonskim aktima i pripadajućim aktima zaštite za pojedinačna kulturna dobra.
(3) Za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar granice kulturnog dobra, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, uz poštivanje sljedećeg: - preslika akta o zaštiti kulturnog dobra obavezni je prilog posebnih uvjeta zaštite za pojedinačni zahvat unutar granica kulturnog dobra - ukoliko se posebnim uvjetima utječe na formiranje građevne čestice ili površinu obuhvata zahvata u prostoru, posebni uvjeti trebaju biti sukladni uvjetima za oblik i veličinu građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru utvrđeni pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana, unutar kojeg se kulturno dobro nalazi - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog Plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (E, Ep, En, Epom, Eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože 19. prosinca 2025.

Članak 134.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6185 pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim Planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom Planu - unutar granica kulturnog dobra se posebnim uvjetima može povećati ili smanjiti vrijednost udjela prirodnog terena unutar građevne čestice utvrđena pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana, uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti.
(4) Zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično).
(5) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(6) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.

Članak 134.

(7) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima planiranja građevinskih zahvata i na zemljišnim česticama u neposrednom kontaktnom prostoru.
(8) U slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 135.

Članak 135.
(1) Unutar obuhvata Plana evidentirani su arheološki lokaliteti: 1. Hlapičina, lokalitet Bratjanec; starije naselje Bratjanec sjeverno od današnjeg ribnjaka Selnica, pronađena je na površini veća količina ulomaka kasnosrednovjekovne i novovjekovne keramike 2. Hlapičina, lokalitet Potočje; neistraženo, površinski nalazi ulomaka novovjekovnog građevinskog materijala, koji se pripisuju ostacima nekadašnjeg gospodarstva Novi Dvori, uz koje su nađeni i ulomci prapovijesne keramike 3. Hlapičina, rudnik “3.maj”; determiniran najstariji horizont arheoloških, odnosno paleontoloških nalaza, koji su pronađeni na dubini od 160 metara, radi se o nalazima iz mezolitskog razdoblja, a pronađene su okamine zubi izumrlih životinja, okamine pužića, te flore i faune, a važni su za proučavanje početaka ljudske civilizacije 4. Mursko Središće, arheološko nalazište Vrti; neistraženo, novovjekovna keramika 5. Mursko Središće, lokalitet Duga Breza; neistraženo, terenskim pregledom utvrđeni nalazi ulomaka prapovijesne keramike 6. Mursko Središće, lokalitet Gornje Senoše; neistraženo, pronađen je fosilni nalaz surlaša 7. Mursko Središće, lokalitet Gradišće; neistraženo, pokretni arheološki nalazi iz starijeg željeznog doba 8. Mursko Središće, lokalitet Melje I; neistraženo, ulomci prapovijesne i kasnosrednjovjekovne keramike 9. Mursko Središće, lokalitet Melje I; neistraženo, ulomci rimske keramike iz carskog razdoblja 10. Mursko Središće, lokalitet Most I; nalazište otkriveno 1961. godine prilikom gradnje današnjeg mosta na Muri, pronađen nakit - fibule i igla iz perioda antike 11. Mursko Središće, lokalitet Most II; na potezu od današnjeg mosta preko Mure prema osnovnoj školi nađeni su i ostaci glinenih posuda koje se datiraju u period od 4. st. pr. Kr. do dolaska Rimljana (mlađe željezno doba - latenska kultura)

Članak 135.

12. Mursko Središće, lokalitet Pod Kanižicom; neistraženo, terenskim pregledom otkriveni nalazi keramike iz razdoblja ranog srednjeg vijeka, koji sugeriraju na nalazište naseobinskog tipa 13. Mursko Središće, lokalitet Podgradišće; neistraženo, pronađeni ostaci arhitekture i pokretni arheološki nalazi 14. Mursko Središće, lokalitet Seča; 300 m istočno od naselja i benzinske postaje u Murskom Središću, pronađeno više primjeraka sjekira datiranih u brončano doba 15. Mursko Središće, lokalitet Štrkovinjak; neistraženo, terenskom pregledom ovdje je pronađena prapovijesna keramika 16. Mursko Središće, nekadašnja Ulica maršala Tita 40; nalaz kamene sjekire 17. Peklenica, Čakovečka ulica 38; 1992. godine pronađen skupni nalaz kasnocarskog antičkog novca iz 4. st. u metalnoj kasici 18. Peklenica, lokalitet Havlova Graba; u riječnom nanosu šljunka prilikom eksploatacije pronađen je umbo rimskog štita s naknadno urezanim natpisom, koji je zbog svoje jedinstvenosti jako bitan za Međimurje, ali i širi prostor, a nađene su i brojne okamine, poput amonita (izumrli glavonožac) ili kostiju jelena 19. Peklenica, lokalitet Hrčan; lokalitet definiran kao rimsko naselje 20. Peklenica, lokalitet Lipje; neistraženo, terenskim pregledom pronađeni ulomci rimske keramike 21. Peklenica, lokalitet Marof; neistraženo, terenskom pregledom ovdje je pronađena eneolitička keramika 22. Peklenica, lokalitet Meka; neistraženo, kao slučajan nalaz pronađena je narukvica datirana u srednje brončano doba 23. Štrukovec, lokalitet Centar; 2024. godine u središtu naselja evidentiran je arheološki materijal - ostatci drveta, keramike, kostiju, cigle i metala, te je otkrivena i jedna prapovijesna kupolasta peć s ulomcima crne keramike.

Članak 135.

(2) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu. Stranica 6186 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025.
(3) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(4) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(5) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(6) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.

Članak 136.

Članak 136.
(1) Unutar obuhvata Plana nema kulturnih dobara zaštićenih na lokalnoj razini.
(2) Evidencija građevnih i drugih struktura i objekata s kulturnim potencijalom provedena je tijekom postupka izrade ovog Plana, te predstavlja osnovu za pokretanje daljnjih postupaka ispitivanja vrijednosti i zaštite građevnih i drugih struktura i objekata unutar obuhvata Plana, s ciljem njihova upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno radi zaštite kulturnih dobara na lokalnoj razini, i to za: - sakralni sklop/građevina: 1. Hlapičina, Crkva sv. Ane 2. Hlapičina, kapela sv. Križa 3. Hlapičina, poklonac sv. Trojstva 4. Križovec, kapela sv. Križa 5. Križovec, raspelo na raskrižju kod groblja 6. Križovec, poklonac sv. Marije u centru 7. Mursko Središće, Baptistička crkva 8. Mursko Središće, kapela Majke Božje 9. Mursko Središće, kapela sv. Josipa Radnika 10. Mursko Središće, kapela sv. Barbare 11. Mursko Središće, poklonac sv. Ivana Nepomuka 12. Mursko Središće, grupa pilova u centru 13. Mursko Središće, raspelo na Gradskom Groblju 14. Mursko Središće, raspelo na ulazu od strane Selnice 15. Peklenica, kapela sv. Marije Kraljice sv. Krunice 16. Peklenica, poklonac u centru 17. Peklenica, raspelo iz 1821. 18. Peklenica, raspelo s likom Bogorodice 19. Štrukovec, kapela Majke Božje Škapularske 20. Štrukovec, pil Pieta 21. Štrukovec, raspelo od naselja na raskrižju - civilni (profani) sklop/građevina/obilježje: 1. Hlapičina, građevina Stare škole; izgrađena 1898. godine na nekadašnjem grofovskom posjedu Novi Dvori i to za stanovanje upravitelja vlastelinskog imanja, koje je tada bilo u vlasništvu grofova Feštetić 2. Križovec, građevina Stare škole; izvorno je bila dio nekadašnjeg grofovskog posjeda u središtu mjesta, a bila je u funkciji škole do 60-tih godine 20. stoljeća 3. Mursko Središće, građevina Stare škole; iz 1926. jedna od najreprezentativnijih školskih zgrada u Međimurju, obnovljena u namjeni uprave Grada 4. Mursko Središće, grobna kuća na Gradskom groblju; iz 1936.

Članak 136.

- civilni tradicijski sklop/građevina: 1. Hlapičina, pojedinačni primjeri tradicijske arhitekture 2. Hlapičina, SI do naselja - pelnice (podrumi) u zemlji 3. Hlapičina, Žitnica, tradicijska arhitektura 4. Križovec, stari dio naselja s očuvanom tradicijskom arhitekturom 5. Mursko Središće, Ulica Matije Gupca, tradicijske kuće - muzejska građevina: 1. Križovec, Centar za posjetitelje “Med dvemi vodami” 2. Mursko Središće, Spomen dom rudarstva “Cimper” - spomen obilježje/građevina: 1. Mursko Središće, bista dr. Franje Tuđmana 2. Mursko Središće, spomenik rudaru 3. Mursko Središće, spomenik hrvatskim braniteljima 4. Mursko Središće, spomenik žrtvama I. i II. svjetskog rata 5. Peklenica, Spomen park naftaštva.
(3) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja.
(4) Zabranjuje se smještaj manjih infrastrukturnih građevina neposredno uz male sakralne građevine i obilježja (kapelice i raspela), a prometnu signalizaciju i informacijske ploče je potrebno postavljati s mjerom opreza i ciljem da se ne naruši dignitet sakralne građevine, odnosno obilježja.
(5) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, kao i unutar njihovih građevnih čestica, primjenjuju se pravila provedbe unutar kojeg se građevina, odnosno građevna čestica nalazi, a dodatno je potrebno tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 136.

(6) Mišljenje iz prethodnog stavka je za sakralna kulturna dobra, arheološke lokalitete i memorijalna obilježja obvezujućeg značaja, a za profana usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja, pri čemu: - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog Plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6187 najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (E, Ep, En, Epom, Eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite evidentirane građevine, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim Planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom Planu. 3.1.3. Krajobraz

Članak 137.

Članak 137.
(1) Prostornim planom Međimurske županije utvrđeno je područje Gornjeg Međimurja kao osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz
(2) Prema odredbama za provođenje PPMŽ, predviđa se izrada Krajobrazne osnove Županije, kako bi se moglo pristupiti ocjeni i kvalifikaciji pojedinih krajobraznih vrijednosti i cjelina, izdvojiti pojedine posebno vrijedne krajobraze, naglasiti njihove specifičnosti, te dati daljnje smjernice za zaštitu i unapređenje krajobraznih vrijednosti.
(3) Grad je sudionik u izradi i javnoj raspravi o dokumentu iz prethodnog stavka za područje kultiviranog krajobraza Gornjeg Međimurja.

Članak 138.

Članak 138.
(1) Utvrđuje se potreba očuvanja haldi, kao krajobraznih elemenata koji objedinjuju memoriju na industrijsku baštinu i na njima prirodnom sukcesijom nastala staništa visoke vegetacije kao područja utočišta faune.
Članak 139.
(1) Radi ambijentalnog, kulturnog i potencijalno turističkog značaja, strukturu vinograda s ukopanim zemljanim podrumima, očuvanim u Hlapičini, poželjno je očuvati, a na navedenim česticama ne može se vršiti prenamjena zemljišta niti gradnja građevina.
Članak 140.
(1) Područja iskopa šljunka unutar inundacije Mure predviđena za prepuštanje prirodi: - područje “Fizeš” na desnoj obali Mure - područje “Napolitanke” na lijevoj obali Mure.
(2) Zahvati unutar područja, kao i unos neautohtone i invazivne flore i faune nisu dozvoljeni.
(3) Izuzetno je moguće izvoditi zahvate s ciljem biološke revitalizacije i sanacije, prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu prirode.

Članak 141.

Članak 141.
(1) Obavezna zaštita vizura: - s DC 209 - cestovni prilaz Murskom Središću od Sitnica do benzinske postaje - obaveza očuvanja vizure na briježno područje u zaleđu Lendave (Lendavske gorice), vidikovac “Vinarium” i stari grad u Lendavi - sa Šetnice sv. Barbare na cestovni most na Muri.
(2) Zabrana gradnje samostojećih antenskih stupova (za EKI i druge namjene) unutar područja zaštite vizure.
(3) Zabrana gradnje zgrada visine pročelja iznad H=7,0 m i ukupne visine veće od Huk=8,0 m.
(4) Za plutajuće objekte na Muri na poziciju zapadno od Doma kulture u Murskom Središću obavezno je provjeriti utjecaj na vizuru mosta s pozicije šetnice sjeverno od kapele sv. Barbare. 3.1.4. Ekološka mreža (Natura 2000)

Ostali akti u ovom izdanju (106)