Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija (pročišćeni tekst)

36. na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju („narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), članka 29. Statuta Općine Svete Marije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 4/21) i članka 5. Odluke o donošenju ii. izmjena i dopuna prostornog plana Općine Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 3/20), Općinsko vijeće Općine Svete Marije na 3. sjednici održanoj 15.09.2025. godine utvrdilo je i donijelo je pročišćeni tekst prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija-Odredbe za provođenje i grafičkog dijela plana. pročišćeni tekst obuhvaća prostorni plan uređenja Općine Sveta Marija (u daljnjem tekstu plan) - Odredbe za provedbu i grafički dio („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/04 i Odluke o donošenju i. i ii. izmjena i dopuna plana („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/15, 3/20). pročišćeni tekst grafičkog dijela plana sadrži popis kartografskih priloga koji su na snazi donošenjem ii. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/20). odLuka o donošenju prostornog plana uređenja općine sveta marija (pročišćeni tekst) gLaVa i odredbe Za proVođenje opće odredbe

Članak 1.

Članak 1. utvrđuje se pročišćeni tekst Odluke o donošenju prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/04,10/15 i 3/20). Stranica 3498 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik
Članak 2. planom se utvrđuju uvjeti za uređenje općinskog područja, određuje njegovo svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, a sve u skladu s osnovnim smjernicama dokumenata prostornog uređenja šireg područja. plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine.

Članak 3.

Članak 3. plan predstavlja elaborat “prostorni plan uređenja Općine Sveta Marija” koji se sastoji od registratora s uvezanom knjigom s tekstualnim dijelom plana i plastičnim košuljicama s grafičkim dijelom plana.
Članak 4. Elaborat se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela plana kako slijedi: a/ tekstualni dio; B/ grafički dio. 1. uVjeti Za određiVanje namjena poVršina
Članak 5. uvjeti za određivanje namjena površina koji određuju temeljno prostorno-krajobrazno i urbanističko-graditeljsko uređenje, te zaštitu prostora Općine su: - principi održivog razvoja; - principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa; - principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora i - pravila urbanističke i prostorno-planerske struke.

Članak 6.

Članak 6. Ovim planom (prostornim planom uređenja Općine Sveta Marija) određene su slijedeće osnovne namjene površina: a/ GRaĐEVinSka pODRuČJa naSELJa - Zona mješovite – pretežito stambene namjene - Zona centralnih sadržaja - Zone zelenila, športa i rekreacije b/ iZGRaĐEnE StRuktuRE iZVan GRaĐEVinSkOG pODRuČJa naSELJa 1/ Gospodarska namjena - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti - farme, tovilišta 2/ Gospodarska namjena – industrija, malo i srednje poduzetništvo, “Buzovica” 3/ Športsko-rekreacijska namjena 4/ Groblje 5/ Manje vjerske građevine 6/ infrastrukturni sustavi 7/ postojeća (zatečena) gradnja izvan građevinskog područja 8/ Lovni turizam MEĐiMuRSkE županiJE” 15. rujna 2025. c/ nEiZGRaĐEnEpOVRŠinEiZVanGRaĐEVinSkOG pODRuČJa naSELJa - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene: - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla - Šume isključivo osnovne namjene: - šume gospodarske namjene - šume posebne namjene - Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - Vodne površine i vodotoci. Razmještaj i orijentacijske veličine površina iz stavka 1. ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu br. 1/ korištenje i namjena površina, u mjerilu 1: 25000, s time da zone pod točkom a/ nisu razgraničene, kao ni pod točkom b/ - peta, šesta i sedma podtočka. Razgraničenje namjena navedenih pod točkom a/ prikazano je u kartografskim prikazima br. 4a-b/ Građevinska područja naselja, u mjerilu 1: 5000. namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi.

Članak 6.

Ostale namjene koje su moguće izvan građevinskog područja nisu grafički prikazane, a mogu se smještavati prema potrebi i u skladu s ostalim elementima i uvjetima iz ovog plana. korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.
Članak 7. Granice građevinskih područja naselja detaljno su određene na kartografskim prikazima br.4.a-b/ “Građevinska područja naselja”, na katastarskim podlogama u mjerilu 1: 5000, u pravilu granicama katastarskih čestica. u slučaju kad granica građevinskog područja nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica), granica se definira sukladno kartografskom prikazu (na prilozima 4.a-b ovog plana) u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina čestica, kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je moguće obostrano formirati građevne čestice. Obzirom da za područje Općine Sveta Marija ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja niti jednog naselja, ovim planom definirane su unutar građevinskog područja (na kartografskim prikazima br. 4a-b) “rezervirane zone”: - zone centralnih sadržaja, - zone zelenila, športa i rekreacije, - ostali prostor mješovite, pretežito stambene namjene, - prostor infrastrukture - prometne.

Članak 8.

Članak 8. na području obuhvata plana parcelacija zemljišta se može obavljati u svrhu formiranja građevnih čestica uz uvjet da čestica može postati građevna ako je neposredno vezana uz javni put, a minimalne dimenzije udovoljavaju odredbama ovog plana iz članka 24. Javni put je javna prometna površina minimalne širine 3m. 15. rujna 2025. “SLužBEni GLaSnik 2. uVjeti Za uređenje prostora 2.1. građevine od važnosti za državu i županiju
Članak 9. Građevine od važnosti za Državu određene su u skladu s posebnim propisima, Strategijom i programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Građevine od važnosti za županiju određene su prostornim planom županije. Ovim planom utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova šireg područja: 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za državu

Članak 10.

Članak 10. a/ pOStOJEĆE GRaĐEVinE - Državna cesta br. D-20 Čakovec(D3)-prelog-Donja Dubrava-Đelekovec-koprivnica(D2), s pripadajućim građevinama i uređajima’ - željeznička pruga za međunarodni promet M501(Središće ob Dravi) - Državna granica – Čakovec - kotoriba - Državna granica -(Murakeresztur)’’ - Dalekovod žerjavinec-Mađarska 2x400kV - HE “Dubrava” instalirane snage 80,6MW - Mala HE na derivacijskom kanalu - Dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110kV - Jadranski naftovod JanaF - Građevine za obranu od poplava na Dravi, a prema Državnom planu obrane od poplave i to – nasip, akumulacija i brane HE “Dubrava” i nasipi dovodnog i odvodnog kanala b/ pLaniRanE GRaĐEVinE - željeznička pruga za međunarodni promet M501(Središće ob Dravi) - Državna granica – Čakovec - kotoriba - Državna granica -(Murakeresztur)- drugi kolosjek’’ - Otpremni plinovod Dn 300/75 Čvor Međimurje – centralna plinska stanica (CpS) Molve - Magistralni plinovod Dn 1200/100 Sotin – Mursko Središće - produktovod - istražne likvidirane bušotine Čukovec-1 (Čuk-1) i Međimurje -2 (Mđ-2). 2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za županiju

Članak 11.

Članak 11. a/ pOStOJEĆE GRaĐEVinE - Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - lokalne ceste br. L-20039, L-20041, L-20043, L-20044, L-20061 - Dalekovodi napona 35kV i 10/20kV - Važniji vodoopskrbni cjevovodi – dio vodoopskrbnog sustava županije – magistralni vod. - Srednjetlačni plinovod (prsten) – dio prstena županije MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3499 - Odašiljači operatera GSM uređaja - izvorište pitke vode Sveta Marija. b/ pLaniRanE MOGuĆE GRaĐEVinE - Sustavi i uređaji za odvodnju otpadnih i oborinskih voda naselja Sveta Marija i Donji Mihaljevec - Odašiljači operatera GSM sustava područja planiranih, još neizgrađenih koridora i lokacija građevina od važnosti za Državu i županiju, potrebno je kao takva osigurati. 2.2. građevinska područja naselja

Članak 12.

Članak 12. Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata ovog plana koji je predviđen za gradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. Čitavo poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, koje je ovim planom određeno za drugu namjenu može se, do prenamjene, i dalje koristiti na dosadašnji način, uz uvjete određene posebnim propisima. parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja u skladu s ovim planom.

Članak 13.

Članak 13. u građevinskim područjima naselja moguća je gradnja novih građevina, te dogradnja, obnova, rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina, a prema uvjetima iz ovog plana. u građevinskim područjima naselja nalaze se: - mješovite zone namijenjene pretežito stanovanju, - rezervirane zone. Ovim planom definirane su slijedeće rezervirane zone: - zone centralnih sadržaja, - zone zelenila, športa i rekreacije, a prikazane su na kartografskim prikazima 4a-b/ Građevinska područja naselja, u mjerilu 1: 5000. u zoni mješovite, pretežito stambene gradnje mogu se graditi i uređivati i drugi sadržaji osim stambenih, dok su ostale zone “rezervirane” za specifičan sadržaj, uz manja odstupanja definirana ovim Odredbama. uvjeti gradnje građevina u gospodarskoj zoni pobliže su obrađeni u poglavlju 3. “uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti” ovih Odredbi. u poglavlju 4. “uvjeti smještaja društvenih djelatnosti” ovih Odredbi, pobliže su obrađeni uvjeti gradnje u zoni centralnih sadržaja, kao i uvjeti gradnje centralnih sadržaja u mješovitoj zoni. uvjeti uređenja u zoni zelenila, športa i rekreacije pobliže su obrađeni u točki 2.2.2. ovih Odredbi. Zelenilo, šport i rekreacija mogu biti locirani i u svim ostalim zonama. prostori za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje (u građevinskom području i izvan njega), pobliže su obrađeni u poglavlju 5. “uvjeti utvrđivanja koridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava” ovih Odredbi. Stranica 3500 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik 2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambene namjene

Članak 14.

Članak 14. u zoni mješovite, pretežito stambene namjene, moguća je gradnja: a/ GRaĐEVina OSnOVnE naMJEnE - Stambenih (obiteljskih i višestambenih) - poslovnih - Stambeno-poslovnih b/ GRaĐEVina pRatEĆiH naMJEna - pomoćnih - Gospodarskih (vezano uz poljoprivredu) - Društvenih djelatnosti - Športsko-rekreacijskih sadržaja - prometne i komunalne infrastrukture - Zaštitne i eventualno druge potrebne prateće građevine uz gradnju iz stavka 1. ovog članka moguće je odgovarajuće uređenje površina čestica, te uređenje javnih i zelenih površina. postojeće građevine koje nisu u skladu s predviđenim namjenama u ovoj zoni se zadržavaju, uz mogućnost rekonstrukcije, u opsegu potrebnom za život i rad, sukladno poglavlju 9.5. ovih Odredbi, a preporuka je da se u budućnosti usklade s planiranom namjenom.

Članak 15.

Članak 15. na jednoj građevnoj čestici u zoni mješovite, pretežito stambene gradnje može se graditi jedna: - stambena ili poslovna; - stambena i poslovna; - stambeno-poslovna i poslovna građevina; - poslovna i manja poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske i pomoćne građevine koje zajedno čine stambenu i gospodarsku cjelinu. prateće gospodarske (vezane uz poljoprivredu) i pomoćne građevine na koje se odnosi ovaj članak detaljnije su opisane u člancima 19. i 22. ovih Odredbi. Stambeni i pomoćni prostori ili građevine iz ovog članka, djelomično ili u cijelosti, mogu se prenamijeniti u poslovne, kao što se poslovne i pomoćne građevine mogu prenamijeniti u stambene, uz uvjet o dozvoljenom broju pojedinih građevina iz 1. stavka ovog članka, te uz uvjet da se osigura potreban prostor za smještaj vozila. Građevine za smještaj vozila ili parkirališni prostor vlasnik (ili korisnik) mora osigurati na čestici.

Članak 16.

Članak 16. Stambenim građevinama smatraju se obiteljske i višestambene građevine koje služe za stalno stanovanje. Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici s najviše tri stana koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija razvijena građevinska (bruto) površina ne prelazi 400m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici. nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana. MEĐiMuRSkE županiJE” 15. rujna 2025.

Članak 17.

Članak 17. u zoni mješovite pretežito stambene namjene, poslovnim građevinama smatraju se: a/ za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: - mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i sl.) - ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom (caffe-i, buffeti i sl.) - građevine u funkciji turističkih sadržaja (smještajni kapaciteti, te građevine u funkciji seoskog turizma) - montažne privremene građevine privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i sl. b/ za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: - mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine i dr.) tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. potencijalno opasne djelatnosti su one u čijem tehnološkom procesu su moguća određena zagađenja (zraka, vode, tla, okoliša), postoji potencijalna opasnost od požara ili pak opasnost po zdravlje ljudi. potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnološka rješenja i uvjete građenja (mjere zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od buke, zaštite okoliša i dr.), tj.

Članak 17.

građevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor zagađenja i da su bez štetnih utjecaja na okoliš. Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na substandardnim česticama (užim, odnosno kraćim od propisanih člankom 24. u Odredbama ovog plana). Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno u gospodarskim zonama (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), a ukoliko se nalaze u mješovitim, pretežito stambenim zonama lociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke i drugi posebni propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. parkirališni prostor potreban uz poslovne sadržaje iz ovog članka vlasnik mora osigurati na čestici, ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridora javne prometnice.

Članak 18.

Članak 18. poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko su u načinu gradnje i tehnološkom rješenju primijenjene mjere za sprečavanje nepovoljnih učinaka na okoliš, a veličina čestice u dubinu i njen položaj u naselju to omogućavaju.
Članak 19. prateće gospodarske građevine (u smislu gospodarstava unutar mješovitih, pretežito stambenih čestica), vezane su isključivo uz poljoprivrednu djelatnost. takvim građevinama smatraju se: 15. rujna 2025. “SLužBEni GLaSnik a/ bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i sl. b/ s potencijalnim izvorima zagađenja: građevine za uzgoj i držanje stoke (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci i sušare-pušnice) i sl.

Članak 20.

Članak 20. Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj: - odraslih goveda do 8 komada, - tovne teladi i junadi do 10 komada, - ovaca i koza do 20 komada, - konja do 4 komada, - odraslih svinja krmača do 5 komada, - tov svinja do 10 komada, - peradi do 100 komada, - sitnih glodavaca do 50 komada. Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.
Članak 21. Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom članku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 12m, odnosno 37m od regulacijskog pravca u dubini čestice, te sežu u dubinu do najviše 100m od regulacijskog pravca. Veličina građevina za držanje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 1. ovog članka ne smije prelaziti veličinu od 90m2 tlocrtne površine i visine vijenca do 4,0m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja (pčelinjaci, sušare-pušnice i sl.) mogu biti maksimalno 50m2 tlocrtne površine, s tim da sveukupna najmanja širina način gradnje građevina čestice a/ za gradnju na slobodnostojeći način – slobodnostojeće građevine - prizemne - katne b/ za gradnju na poluotvoreni način – dvojne građevine - prizemne - katne *kig – maksimalna bruto izgrađenost čestice u bruto izgrađenost čestice ulazi bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže svih građevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajući prepuštene strehe krova.

Članak 21.

nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60cm iznad razine terena površine do 12m2, vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površine do 4m2 ne ulaze u bruto izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u bruto izgrađenu površinu čestice. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3501 izgrađenost čestice ne prelazi 30% njene površine kod minimalnih veličina građevnih čestica. na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 40% njene površine.

Članak 22.

Članak 22. pomoćnim građevinama smatraju se građevine bez izvora zagađenja, a to su: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice i slične građevine koje su nužne za funkcionalno opremanje građevina osnovne namjene. površina pomoćne građevine uračunava se u površinu bruto izgrađenosti čestice.
Članak 23. unutar mješovite, pretežito stambene zone moguće je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina u svrhu formiranja javnih prostora ugodnih za boravak stanovnika. u sklopu površina iz prethodnog stavka omogućeno je uređenje i gradnja: - kolnih i pješačkih putova; - biciklističkih staza; - parkirališta; - športsko-rekreacijskih površina i igrališta. Iznimno se u zoni parkovnog i zaštitnog zelenila mogu zadržati postojeće stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu sa člankom 207. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. Oblik, veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 24.

Članak 24. pri formiranju i određivanju građevnih čestica unutar mješovite zone – pretežito stambene namjene na područjima za razvoj naselja i interpolacijama unutar postojećih dijelova naselja, potrebno je primijeniti slijedeće kriterije za minimalne veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti: najmanja najmanja koeficijent izgrađenosti dubina čestice površina čestice građevne čestice kig* 16 m 25 m 400 m2 0,4 18 m 30 m 540 m2 0,4 12 m 25 m 300 m2 0,4 14 m 30 m 420 m2 0,4 u slučaju interpoliranih čestica čija je širina manja od navedenih u tabeli ali ne manja od 10m, nova se građevina može graditi pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina. prostornim planovima užeg područja mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina. Stranica 3502 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik iznimno se u prostornim planovima užeg područja za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica određene u stavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog plana.

Članak 25.

Članak 25. Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne ili stambeno- poslovne građevine je 64m2. Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa stambenom građevinom je 30m2. Maksimalna tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 400 m2, a višestambene i poslovne ili stambenoposlovne 800m2. pod pojmom “tlocrtna površina” u ovim Odredbama podrazumijeva se bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže. u tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehe krova. postojeće građevine koje su veće od onih navedenih u stavku 3. ovog članka, mogu se zadržati uz mogućnost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. Stavak 3. ovog članka se ne odnosi na višestambenu gradnju, kao ni na društvene djelatnosti kao prateće namjene koji se grade u ovoj zoni.

Članak 26.

Članak 26. na području Općine Sveta Marija građevine povremenog stanovanja (“vikendice”) mogu se graditi u zonama mješovite, pretežito stambene gradnje uz uvjet da zadovolje uvjetima koji vrijede za gradnju stambenih građevina, ali se ne mogu graditi izvan građevinskog područja. postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar mješovite zone mogu se zadržati s tom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine.
Članak 27. Bruto izgrađenost čestica za gradnju višestambenih građevina može iznositi max. 40%. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana i visinom gradnje minimalno p+1, a mogu sadržavati i poslovne prostore.

Članak 28.

Članak 28. kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine.
Članak 29. unutar zona izgrađene individualne stambene izgradnje u naseljima Sveta Marija i Donji Mihaljevec označene na kartografskim prikazima broj 4a i 4b dozvoljava se formiranje građevne čestice od najviše dvije građevne čestice spojene uz regulacioni pravac. unutar zona iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena gradnja poslovnih građevina ukupne tlocrtne površine najveće etaže veće od 300m2. MEĐiMuRSkE županiJE” 15. rujna 2025. postojeće poslovne građevine unutar navedenih zona čija je tlocrtna površina veća od definirane u stavku 2. ovog članka, mogu se zadržati, ali se ne smiju dograditi ili nadograditi. smještaj građeVine na ČestiCi udaljenost građevina od ruba čestice

Članak 30.

Članak 30. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0m od međe, ali ne manju od 0,6m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka od 4,0m između građevina. iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina. na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima u smislu stavaka 1. i 4. ovog članka ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20cm, odnosno stranice 15 x 25cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.

Članak 31.

Članak 31. Dvojne stambene i poslovne građevine grade se na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu. Zid između dviju građevina mora se izvesti kao vatrootporni, a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajuću česticu.
Članak 32. Gradnja stambenih i poslovnih građevina u nizu kao tipologija gradnje ovim planom nije dopuštena.
Članak 33. Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici u zoni mješovite pretežno stambene namjene, mogu se graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina (uz poštivanje uvjeta iz članka 31. ovih Odredbi), ili kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,0m. izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0m, ali ne manjoj od 0,6m uz uvjet da se omogući postizanje međusobnog razmaka među građevinama od najmanje 4,0m. udaljenosti iz ovog stavka se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane. 15. rujna 2025. “SLužBEni GLaSnik udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0m. izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.

Članak 33.

udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu se rekonstruirati. kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina.

Članak 34.

Članak 34. pomoćne građevine mogu se graditi na jedan od slijedećih načina: - prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu, - odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, - na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice), - unutar stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine (u građevnom sklopu), što se odnosi samo na garaže i spremišta, te slične pomoćne sadržaje. pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 1. i 2. moraju od ostalih međa biti udaljene minimalno 0,6m. pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 2. kad se grade kao odvojene u odnosu na osnovnu građevinu mogu biti locirane jedino iza građevine osnovne namjene. pomoćne građevine navedene u alineji 3. stavka 1. ovog članka mogu se graditi na granici s jednom susjednom česticom, uz uvjet: - da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid, - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu. udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 35.

Članak 35. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade na uličnom građevinskom pravcu, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine u dubini čestice, iza tih građevina. iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.
Članak 36. Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovna građevina mora se locirati na uličnom građevinskom pravcu MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3503 koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno na pravcu koji je već formiran postojećom gradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući, u svrhu njegovanja tradicionalne matrice seoskog naselja, tj. poistovjećivanja regulacijskog i građevinskog pravca. u slučaju formiranja novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0m. najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0m.

Članak 37.

Članak 37. pojas gradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine koji nije definiran prostornim planom užeg područja prostire se u dubinu čestice 25,0m od regulacijskog pravca, a gradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti ograničena je po dubini čestice 90m od regulacijskog pravca. pojas gradnje za gospodarske i poslovne građevine s izvorima zagađenja prostire se 37,0m od regulacijskog pravca u dubinu čestice tj. na udaljenosti 12,0m od ruba zone stambene, odnosno stambeno-poslovne gradnje. pojas gradnje gospodarskih građevina za tov ispod ograničenog kapaciteta iz članka 78. koje prelaze propisane površine iz članka 21. ovih Odredbi, prostire se u dubinu čestice na udaljenosti 70m od pojasa stambene, stambeno-poslovne gradnje, ukoliko se u toj zoni ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja.

Članak 38.

Članak 38. Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i sl. moraju se locirati na udaljenosti najmanje 1,0m od regulacijskog pravca, s unutarnje strane ulične ograde. međusobna udaljenost građevina
Članak 39. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći i poluotvoreni način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0m za prizemne građevine, a 6,0m za katne građevine. iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka.