Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 509
Članak 4.
stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. A./ Na mnogim građevinama (20 – 50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) – potpuno rušenje građevina. B./ Na mnogim građevinama (20 – 50%), od pečene opeke, građevina od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, VIII° oštećenja 2. stupnja (teška oštećenja) – široke Razorna i duboke pukotine u pojedinim građevinama oštećenja (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna građevina oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. C./ Na mnogim građevinama (20 – 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja) – manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Zvone velika zvona. Na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od izdizanja mulja.
Članak 4.
Razina vode u zdencima se mijenja, kao i izdašnost Ljudi se prestraše izvora. U pojedinim i bježe u panici na slučajevima stvaraju Moguće je otvoreno. Mnogi se novi, ili nestaju pomicanje teškog se teško održavaju postojeći izvori vode. namještaja na nogama. Trešnju Pojedini slučajevi osjete osobe koje se klizišta na pješčanim voze u automobilu. ili šljunčanim obalama rijeka. U pojedinim slučajevima odroni na cestama na strmim kosinama. Mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima. Ponegdje se lome grane stabala. Dolazi do odrona u udubljenima i na nasipima cesta sa Teži namještaj strmim nagibom. ponekad se Pukotine u tlu pomiče. Neke dosežu i nekoliko Opći strah i viseće svjetiljke su centimetara. Voda panika. Trešnja oštećene. Kipovi u jezerima se muti. se osjeća jako i u i spomenici se Stvaraju se novi automobilima koji su pomiču. Nadgrobni bazeni vode. Ponekad u pokretu. kameni se prevrću. se presušeni zdenci Ruše se kamene pune vodom ili ograde i zidovi. postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima. Stranica 510 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. 6.10.3. prikaz utjecaja potresa na kritičnu infrastrukturu (ki) Posljedice potresa mogu obuhvatiti sva područja društvene i gospodarske djelatnosti stanovništva te značajno utjecati na lokalno upravljanje, stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Treba imati na umu da u slučaju potresa ne dolazi do jednake zahvaćenosti cijelog područja Općine. Najveće štete bit će vidljive na dijelovima gušće naseljenosti područja Općine.
Članak 4.
Zbog utjecaja na kritičnu infrastrukturu i strateške objekte treba istaknuti sljedeće posljedice: - izravna oštećenja prometnica zbog podrhtavanja tla ili njihova neprohodnost, zbog pucanja asfaltnog sloja ili nastanka većih pukotina, mogu otežati prometnu povezanost Općine sa susjednim jedinicama lokalne samouprave te usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje, evakuacija, odvoz građevinskog otpada i sl.), - prekidi u telekomunikacijskoj mreži mogu stanovništvu i hitnim službama otežati komunikaciju, a oštećenja strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti stanovništva. utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, X informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.10.4. Kontekst – Potres Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, stoga se moguća pojava potresa mora povezati sa značajnom izravnom i neizravnom štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogućeg gubitka ljudskih života. Budući da potrese nije moguće spriječiti, provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaju njegove pojave od iznimne su važnosti.
Članak 4.
Prema seizmičkoj karti za područje Međimurske županije za povratni period od 475 godina, na području Općine Štrigova može se očekivati potres jačine VII° prema MCS ljestvici. Na području Općine Štrigova prema seizmološkim podacima geofizičkog odsjeka Prirodoslovno – matematičkog fakulteta iz Zagreba, u posljednjih 100 godina ili točnije, u periodu od 1879. – 2003.god., nije bilo većih potresa od VI° MCS. Slika 24: Karta potresnog područja s povratnim razdobljem od 95 godina za područje Općine Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Slika 25: Karta potresnog područja s povratnim razdobljem za 475 godina za područje Općine Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. 6.10.5. uzrok pojave potresa Potresi se s obzirom na vjerojatnost pojavljivanja mogu vezati za određeni povratni period. Karte za povratne periode rade se unatrag 50, 100, 500, 1000 i 10 000 godina. Europski propisi za utjecaj potresa na građevinama Eurocade 8, koriste povratna razdoblja od 95 i 475 godina. Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. Oslobađanje energije tijekom potresa objašnjava teorija elastičnog odraza, odnosno stijene na desnoj strani rasjeda relativno se pomiču u odnosu na stijene s druge strane što uzrokuje savijanje, odnosno deformaciju. Magnituda i jakost (intenzitet) su mjere koje opisuju potres. Magnituda potresa predstavlja energiju koja je oslobođena prilikom potresa, a izražava se stupnjevima Richterove ljestvice, vrijednosti od 0 do 9. Intenzitet potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i građi Zemljine kore. Njegovo djelovanje može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i 27. veljače 2025.
Članak 4.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 511 posljedicama potresa. S obzirom na dubinu hipocentra, odnosno žarišta potresi se dijele u tri grupe, plitki (0-70 km), srednji (70- 350 km) te duboki (350-700 km). Svi potresi na području Republike Hrvatske ubrajaju se u red plitkih potresa. Znanstvena istraživanja radi prognoziranja potresa provode se u mnogim državama svijeta, osobito u Japanu, SAD-u i Rusiji, no usprkos istraživanjima, do danas ni jedan potres nije pretkazan znanstvenim metodama. • Vrste potresa prema nastanku: - tektonski potresi (90% slučajeva) – do kojih dolazi tektonskim gibanjem, tektonski potresi su najjači i zahvaćaju veća područja, a zone tektonskih potresa vezane su uz gibanja litosfernih ploča i do njih dolazi zbog subdukcije ili širenja morskog dna, - vulkanski potresi (7% slučajeva) – izazvani su vulkanskom aktivnošću, - urušni (kolapsni) potresi (3% slučajeva) – nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i klizanjem terena, najslabiji su i najmanjeg su dometa, - umjetni – izazvani klasičnim eksplozivom (vrlo slabi) te oni izazvani nuklearnim eksplozijama (snažni). 6.10.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed potresa Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje te to mjesto nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar. Zbog posebnih svojstava vrijeme nastanka potresa ne može predvidjeti s razumnom sigurnošću, zato se potresna opasnost ublažava isključivo prevencijom. Jedina razumna zaštita od potresa je gradnja objekata u skladu s potresnom opasnošću.
Članak 4.
Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost pojavljivanja, niti se događaju po nekom određenom pravilu. Postoji mogućnost pojave jednog jačeg potresa kojeg ne slijedi gotovo ni jedan ili ga slijedi vrlo mali broj naknadnih potresa. Drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu velik broj naknadnih potresa, negdje su ti naknadni potresi svi slabiji od glavnog, a negdje se dogodi da naknadni bude jači od prvotnog. 6.10.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed potres Unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima u unutrašnjosti Zemlje, koja su posljedica toplinske energije Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih ploča. Ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti jedna uz drugu, a granice između ploča područja su izražene tektonske aktivnosti. Na kontaktima ploča oslobađa se golema količina energije, koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak potresa. Unutarnji procesi utječu na kretanje masa u zemljinoj unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta, koji djeluju kao okidač za nastanak potresa. RH se nalazi na Euroazijskoj ploči koja je litosferna ploča te obuhvaća Euroaziju (kontinentalnu masu koja se sastoji od Europe i Azije, bez Indijskog potkontinenta, Arapskog poluotoka i područja istočno od lanca Verhojansk u istočnome Sibiru). Na zapadu se proteže sve do Srednjoatlantskog hrpta. 6.10.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – potres U slučaju potresa od VII° MCS i više, objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naselja u Općini može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda. Na navedenom području ne očekuju se potresi jači od VII° MCS. U slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine.
Članak 4.
Pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u hladnom zimskom periodu sa snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak. Procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Općine imat će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično). Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ako su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države. Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radioputem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati.
Članak 4.
U slučaju potresa od VII° MCS ljestvici moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko (redundantno) povezana prometnicama, što bi otežalo promet i pristup istima. Nastaje potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica, kao i angažiranje DVD - ova i sustava CZ. Specifičnost pojave potresa očituje se u tome da nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni na koji način spriječiti. Važno je da se brzo reagira u tom trenutku kada potres nastane te da se u što kraćem mogućem roku sanira nastala šteta, kako se ne bi izazvale daljnje povrede i štete. Tablica 109: Prikaz mogućih šteta uslijed potresa vrsta štete pokazatelj 1. Direktne Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini štete Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad Štete na javnim zgradama ustanovama koje ne spadaju pod druge kriterije Stranica 512 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi Troškovi spašavanja, liječenja te slični troškovi Gubitak dobiti Gubitak repromaterijala 2. indirektne Izostanak radnika s posla (potrebno je štete procijeniti trošak izostanka s posla) Gubitak poslova i prestanak poslovanja (potrebno je procijeniti trošak) Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak)
Članak 4.
Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak) Pad prihoda Pad proračuna • Podjela objekata prema kategoriji gradnje: - I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža – 40%, - II – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama (od 1945-tih godina do 1960-tih godina) – 40%, - III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas) – 10%, - IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas) – 5%, - V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas) – 5%. • Procjena štete na stambenom fondu na području Općine (potres VII° MCS vršnog ubrzanja 1,47 m/s2) - potres jačine VII° MCS ljestvice je pogodio Općinu Štrigova, - akceleracija koja odgovara VII° potresa iznosi 1,47 m/ s2 i jednaka je na cijelom području, - trajanje potresa je 15 sekundi, - ukupan broj stanovnika je 2.357, - ukupan broj stambenih jedinica je 2.002, - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VII° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba, - u trenutku potresa svi se stanovnici nalaze u stambenim zgradama.
Članak 4.
• U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata ili 801 zidana objekta stare jezgre izgrađene do 1940.godine - 8% ili 64 objekata neće imati nikakvih oštećenja stupanj i ii iii oštećenja nikakvo 64 401 74 - 10% ili 80 objekata imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete - 40% ili 321 objekata imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete - 35% ili 280 objekata imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete - 4% ili 32 objekata imat će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete - 3% ili 24 objekta bit će srušeno uz 100% građevinske štete • U kategoriju II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) svrstano je 40% ili 801 objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina. - 50% ili 401 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 200 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete - 23% ili 184 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 2% ili 16 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete • U kategoriju III (armiranobetonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili 200 objekata - 37% ili 74 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 50 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 33% ili 66 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 2% ili 4 objekt će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete - 2% ili 4 objekt će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete - 1% ili 2 objekt bit će srušeno uz 100% građevinske štete • U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova)
Članak 4.
svrstano je 5% ili 100 objekata - 5% ili 5 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 70% ili 70 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 25% ili 25 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete • U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 100 objekata - 30% ili 30 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 50% ili 50 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 20% ili 20 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete. Tablica 110: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VII° MCS ukupno Građevinska iv v stambenih šteta% jedinica 5 30 0,00 574 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 513 neznatno 80 200 50 umjereno 321 184 66 jako 280 16 4 totalno 32 - 4 rušenje 24 - 2 • prognoza broja žrtava prilikom potresa jačine vii° MCs vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2). gdje je: BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ - broj duboko zatrpanih osoba, A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu.
Članak 4.
• Izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: - 24 plitko zatrpanih osoba, - 36 srednje zatrpanih osoba, - 87 duboko zatrpanih osoba. • Od kojih: - Ukupno ranjeno 50 osoba, - Ukupno poginulih 8 osobe. • procjena količine građevinskog otpada uslijed potresa jačine vii° MCs vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)2. Proračunom je utvrđeno da će u Općini doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 62 objekta. 2 USACE vidi FEMA IS-632 70 50 6,00 450 25 20 20,00 616 - - 40,00 300 - - 62,00 36 - - 100,00 26 Uglavnom se radi o većim objektima stare jezgre, odnosno objektima sagrađenima do 1940-ih godina prošlog stoljeća. Jedan prizemni objekt prosječnih gabarita 8 m L* 8 m W * 6 m H ima: (L* W* H) / 0,02831685 / 27 = -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog otpada pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: (8*8*6)/ 0,02831685 /27 = 502,25 * 0,7645549* 0,33 = 126,72 m3 otpada u prosjeku. Ukupna količina građevinskog otpada nastala rušenjem 62 objekata iznosi 7.864,50 m3. Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je: - 2.359,35 m3 otpada drvene građe, - 2.312,16 m3 otpada gorivog materijala, - 2.367,21 m3 građevinskog otpada, - 825,77 m3 metalnog otpada.
Članak 4.
Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 3.182,64 m2. Područje treba odrediti te u sljedećoj reviziji Prostornog plana ucrtati u kartografe. • procjena građevinske mehanizacije i ljudstva za otklanjanje posljedica potresa jačine vii° MCs vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa: - nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi, iz spasilačke prakse3 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period - u prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada (471,87 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem (tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih) - svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na odlagalište otpada, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine - za opsluživanje građevinske mehanizacije i spašavanje u prva 24 sata predviđa se da je potrebno oko 233 ljudi odnosno spasitelja, a u 48 sata 117 spasitelja, a spašavanje i sanacija će trajati približno 1.865 sati. • Približni troškovi izgradnje različitih kategorija građevina 3 B. D. Phillips: Disaster recovery Stranica 514 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025.
Članak 4.
Troškovi sanacije građevina, uklanjanja ruševina i ponovne izgradnje ovise o stupnju oštećenja nakon potresa te se mogu izraziti omjerom troškova potrebnih popravaka ili troškova izgradnje novog objekta, dođe li do potpunog rušenja, a primjenjuju se na postotak građevina u svakoj pojedinoj kategoriji oštećenja. Procjena ukupnih ekonomskih gubitaka može se izračunati pomoću srednje vrijednosti omjera troškova oštećenja i poznate vrijednosti pogođenog fonda građevina. Za izračun ekonomskih gubitaka na građevinskom fondu koristi se pomoću standardizirane američke metodologije za procjenu gubitaka od potresa, poplava i orkanskog vjetra. Vrijednosti koje se koriste u izračunu štete po stambenom fondu prikazane su u tablici. Tablica 111: Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina trošak klasa opis (€/m2) Jednostavne poljoprivredne građevine, ia 28,4 pomoćne građevine i slično Spremišta (rezervoari) vode, trgovačka ib 49,5 skladišta, štale i slično iia Tornjevi, vodotornjevi, ostala spremišta 78,4 Uredi, trgovine, poljoprivredne građevine iib do visine jednog kata, jednostavna 146,4 industrijska postrojenja i slično Stambene zgrade do četiri kata, lokalne iiia sportske građevine, parkirališta na kat, 175,8 poslovne građevine i slično Stambene i poslovne građevine, složenije poljoprivredne i industrijske građevine, iiib 200,5 građevine javnih institucija, domovi zdravlja, hoteli niže kategorije i slično Privatne kuće, uredske zgrade, veliki iva 226,3 trgovački centri ivb Trgovački centri i hoteli viših kategorija 250,0 ivc Bolnice, knjižnice i kulturne građevine 300,5 Radio i TV postaje, obrazovne institucije, va 372,6 trgovački centri s dodatnim sadržajem vb Kongresni centri, zračne luke 451,6 Kliničko – bolnički centri, hoteli najviših vc 513,3 kategorija vd Kazališta, operne i koncertne dvorane 615,3 Izvor: Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god.
Članak 4.
6.10.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi vezana za stupanj oštećenja građevina jer bez detaljnih istraživanja nije moguće precizno procijeniti broj poginulih te duboko, srednje i plitko zatrpanih. Prema prognozi broja žrtava izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: 24 plitko, 36 srednje zatrpanih osoba te 87 duboko zatrpanih osoba, ukupno ranjeno 50 osobe te 8 poginulih. Tablica 112: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X 6.10.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na gospodarstvo Procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada.
Članak 4.
Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti. Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji društvena stabilnost i politika. Tablica 113: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X 6.10.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 515 građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja.
Članak 4.
Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove) javnog društvenog značaja/2 Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je ukupna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije lokalne samouprave u cjelini. Tablica 114: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 115: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.10.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – potres U slučaju potresa od VI° MCS objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naseljauOpćinimožebitiuzrokovanrušenjemtransformatorskih stanica i dalekovoda. Na navedenom području ne očekuju se potresi jači od VI° MCS. U slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine.
Članak 4.
Pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 116: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 5 X X X 6.10.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa Tablica 117: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Potresa vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće hladnom zimskom periodu sa snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak. Procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Općine imat će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično).
Članak 4.
Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, Stranica 516 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ukoliko su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države. Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radioputem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati. U slučaju potresa od VI° po MCS ljestvici moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Mogu se javiti manje pukotine u tlu. • Procjena štete na stambenom fondu na području Općine (potres VI° MCS vršnog ubrzanja 0,69 m/s2) - potres jačine VI° MCS ljestvice pogodio je Općinu - akceleracija za VI° iznosi 0,69 m/s2 i jednaka je na cijelom području - trajanje potresa je 15 sekundi - broj stanovnika u Općini iznosi 2.357 - broj stambenih jedinica 2.002 - u trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VI° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba • Kategorija I (zidane zgrade) – 40% objekata ili 801 zidana objekta izgrađeni do 1940.god.
Članak 4.
- 60% ili 481 objekata neće imati nikakvih oštećenja - 25% ili 200 objekata imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete - 10% ili 80 objekata imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete - 5% ili 40 objekata imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete • Kategorija II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) – 40% objekata ili 801 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1945. – 1960.god. - 60% ili 481 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 200 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete - 15% ili 120 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete • Kategorija III (armiranobetonske skeletne zgrade) – 10% objekata ili 200 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1960.god. do danas - 70% ili 140 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 30% ili 60 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete • Kategorija IV (zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova) – 5% ili 100 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1960.god. do danas - 80% ili 80 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 20% ili 20 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete • Kategorija V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) – 5% ili 100 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1960.god. do danas - 95% ili 95 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 5% ili 5 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete Tablica 118: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VI° MCS stupanj i ii iii oštećenja nikakvo 481 481 140 neznatno 200 200 60 umjereno 80 120 - jako 40 - - totalno - - - rušenje - - - • Prognoza broja žrtava prilikom potresa jačine VI° MCS vršnog ubrzanja 0,69 m/s2 - Ukupno ranjeno 4 osobe, - Ukupno poginulih 0,1 osobe – nema poginulih.
Članak 4.
6.10.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako ukupno Građevinska iv v stambenih šteta% jedinica 80 95 0,00 1.277 20 5 6,00 485 - - 20,00 200 - - 40,00 40 - - 62,00 - - - 100,00 - mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procijenjeno je da potres VI° MCS ima značajne posljedice na život i zdravlje stanovništva. Tablica 119: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 517 Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X 6.10.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na gospodarstvo Procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti.
Članak 4.
Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji društvena stabilnost i politika. Tablica 120: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X 6.10.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Tablica 121: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 122: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun)
Članak 4.
1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 123: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 5 X X X 6.10.7.4. vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa Tablica 124: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Potres kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Stranica 518 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. 6.10.8. Matrica ukupnog rizika – potres 6.10.9. izvor podataka 1. Državni zavod za statistiku, 2024.god. 2. Geološki odsjek PMF-a, Zagreb 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16)
Članak 4.
5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o kritičnim infrastrukturama (“Narodne Novine” br. 56/13, 114/22) 8. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21,114/22) 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 519 6.11. riZik – tehničko – tehnološke nesreće s opasnim tvarima – industrijska nesreća 6.11.1. naZiv sCenarija – nesreće s opasnim tvarima naziv scenarija Nesreće s opasnim tvarima Grupa rizika Tehničko – tehnološke nesreće s opasnim tvarima rizik Industrijska nesreća radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Nositelj: DVD Štrigova Izvršitelj: Zapovjednik DVD – a Štrigova 6.11.2. uvod – industrijska nesreća Tehničko-tehnološke katastrofe većinom nastaju djelovanjem čovjeka, odnosno izaziva ih neposredno čovjek svojim ponašanjem i propustima u oblasti rukovanja tehnološkim procesima i općenito tehnikom i njezinim (ne) održavanjem. Kako su na području Općine, od tehničkotehnoloških nesreća iste moguće u prometu te spremnicima za tekuća goriva, većih oštećenja materijalnih i kulturnih dobara ne bi bilo. Rjeđe su nesreće takvih razmjera koje bi predstavljale pojavu koja bi po posljedicama bila ravna prirodnoj elementarnoj nepogodi, pri čemu bi se posljedice odnosile na život i zdravlje ljudi te materijalna i kulturna dobra. Međutim, ukoliko bi, na području Općine došlo do sudara, iskliznuća, prevrtanja bilo kojeg transportnog sredstva, posljedice nesreće (osim oštećenja ili uništenja samog prometala) došlo bi oštećenja okolnih objekata i instalacija te ispuštanje transportiranog materijala. U takvim slučajevima dolazi do kontaminacije okoline te požara i eksplozija koji bi doveli do oštećenja materijalnih i kulturnih dobara te ugroze građana od opasnih tvari u blizini akcidenta.
Članak 4.
6.11.3. prikaz utjecaja industrijske nesreće na kritičnu infrastrukturu (ki) Benzinska postaja s obzirom na Odluku o određivanju sektora iz kojih središnja tijela državne uprave identificiraju nacionalne kritične infrastrukture te liste redoslijeda sektora kritičnih infrastruktura, benzinske postaje svrstane su u kritičnu infrastrukturu značajnu za Republiku Hrvatsku s obzirom na sektor energetike, no s obzirom na poziciju same benzinske postaje u Općine može se zaključiti da u slučaju prestanka rada promatrane benzinske postaje ne bi došlo do značajnijih problema u opskrbi stanovništva gorivom. utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) utjecaj sektor Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.11.4. kontekst – industrijska nesreća MPM Štrigova se nalazi se nalazi na državnoj cesti D-227 Čakovec – Štrigova. Pristup lokaciji je sa sjeverne strane iz pravca Štrigove. Promet na lokaciji je jednosmjeran. Sa zapadne strane na cca. 50m nalazi se odvodni kanal, a na cca 400m nalazi se brežuljak Štrigovčak. Prostor ispred benzinske postaje je u ravnini sa prometnicom i kućama za stanovanje dok je teren iza i s bočnih strana benzinske postaje spušten cca. 1m.
Članak 4.
MPM Štrigova smještena je u naseljenom mjestu okružena sa sjeverne, jušne i istočne strane obiteljskim kućama, dok se sa jugoistočne strane na udaljenosti oko 200m nalazi Osnovna škola, a sa sjeveroistočne strane na istoj udaljenosti groblje. Prodajni objekt je veličine cca 30m˛, te se sastoji od prodajnog prostora, ured voditelja, i sanitarnog čvora za djelatnike. Na sjevernoj strani nalazi se odvojeno limeno skladište pregrađeno na dva dijela od čega se jedan dio koristi za smještaj UNP boca, a drugi dio za skladištenje opasnih kemikalija. Opasne kemikalije skladište se i u ormaru ispred prodajnog prostora. Na lokaciji su ugrađena 5 jednostrana mjerna uređaja za istakanje goriva, od toga 3 sa 1 pipcem i dva sa 2 pipca. Na lokaciji instalirano je 4 podzemnih jednostjenih spremnika za istakanje goriva. Svaki podzemni spremnik za goriva (2 x 30 m3, 2 x 50 m3) ima vlastito okno, zaključano lokotom i označeno prema vrsti goriva koje se nalazi u spremniku. Istakanje goriva u spremnike provodi se direktno u istakačka okna Slika 26: Prikaz položaje INA benzinske postaje Izvor: Google Maps, 2024.god. Stranica 520 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. Osnovna poslovna aktivnost na maloprodajnim mjestima je trgovina na malo tekućim naftnim gorivima (u nastavku TNG), auto plina, propan-butan plina (UNP) u bocama za domaćinstvo te prodaja maziva i robe široke potrošnje. Lokacije MPM uobičajeno čine sljedeći sadržaji: • prodajno skladišni prostor (kiosk) • spremnički prostor za TNG i UNP • posebno izgrađene nadstrešnice ili tipske čelične palete (kavezi) za skladištenje • propan-butan plina u bocama za domaćinstvo • nadstrešnica iznad mjernih uređaja za istakanje goriva (agregate)
Članak 4.
• uslužni uređaj (VZ) za punjenje zrakom pneumatika i vodom za potrebe vozača. • separator mineralnih ulja za tretiranje potencijalno zauljenih oborinskih otpadnih • voda sa manipulativnih površina • biološki uređaj za pročišćavanje sanitarno fekalnih voda. Preuzimanje tekućih naftnih goriva (TNG) na MPM obavlja se istakanjem iz autocisterne (gravitacijskim putem) u podzemne spremnike. Svi elementi pritom su povezani nepropusnim spojevima, a pare TNG iz spremnika u koji se utače odvode se u atmosferu preko dišnih ventila (dizelska goriva), odnosno vraćaju se u autocisternu putem ugrađenog sustava povrata para (benzinska goriva). Primitak goriva na MPM obavljaju osposobljeni radnici, a nadzor istakanja provodi se prije, tijekom i neposredno nakon istakanja uz ispunjavanje propisane dokumentacija INA, d.d.., Doprema gorivo na MPM-a najčešće se odvija putem autocisterni koje moraju biti redovito pregledavane i održavane, a pripadajući uređaji za istakanje moraju se podvrgnuti redovitom ispitivanju i umjeravanju u zakonom propisanim rokovima. Sama AC i vozač iste mora imati važeći ADR certifikat. Prodaja TNG obavlja se istakanjem iz podzemnog spremnika pomoću mjernog uređaja u pogonski spremnik vozila kupca. Na postajama sa sustavom samoposluživanja prodavač uglavnom samo obavlja naplatu. Komadna roba (žuta roba i roba široke potrošnje) nakon što se dostavi kamionom ili drugim dostavnim vozilom, preuzima se i ručno odlaže u skladište MPM. Boce s UNP-om preuzimaju se i ručno odlažu u poseban za to predviđen prostor (nadstrešnica, palete), a iz njega prema potrebi izdaju kupcima. Prazne boce preuzimaju se od kupca i ručno odlažu na mjesta (za prazne boce), s kojeg će biti otpremljene na punjenje.
Članak 4.
Propis iz područja zaštite okoliša koji se odnosi na opasne tvari je Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17, 45/17 – u daljnjem tekstu: Uredba). Sastavni dio Uredbe je Prilog 1. Popis opasnih tvari i granične količine kada se tvari smatraju opasnima. Ukoliko se u postrojenju nalaze opasne tvari u količinama manjima od graničnih, pravna osoba (operater postrojenja) obavezna je postupiti prema zahtjevima propisa kojima se uređuje civilna zaštita. Na INA maloprodajnim mjestima sukladno Uredbi, Prilog I.A nalaze se male količine opasnih tvari. Tablica 125: Prikaz maksimalnih količina opasnih tvari prisutnih na predmetnom MPM i graničnih količina opasnih tvari iz Priloga 1., dijela 2. (imenovane opasne tvari) Uredbe stupac 1. stupac 2. Male količine Granične količine opasnih Maksimalno tvari kod kojih očekivana kategorija postoji obaveza količina na opasne tvari obavješćivanja lokaciji (tona) (stupac 2. uredbe) (>2% količina) Naftni derivati i 2.500 (2%=50 t) 125,882 t alternativna goriva Ukapljeni vrlo laki 1,45 t 50 (2% = 1 t) zapaljivi plinovi UNP u bocama Antifrizi, ulja i 50 – 200 (2% = maziva, tekućine do 1 t 1 – 4 t) za pranje Izvor: Revizija Procjene rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari za maloprodajno mjesto Štrigova, Štrigova 8/b, Štrigova Izvori opasnosti su opasne tvari koje se koriste na MPM: • benzini • dizel goriva • ukapljeni naftni plin (UNP) • ulja i maziva Benzini predstavljaju opasnost za ljude i okoliš zbog svoje vrlo lake zapaljivosti te mogućeg štetnog i nadražujućeg djelovanja na dišne putove, kožu i oči. Pare benzina u dodiru sa zrakom stvaraju zapaljivu i eksplozivnu smjesu! Pare su teže od zraka te se mogu sakupljati u zatvorenim prostorima, udubljenjima i sličnim mjestima, širiti po tlu i proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar. U nekim slučajevima može doći do akumuliranja statičkog elektriciteta u velikim količinama uz nastanak rizika od udara koji može uzrokovati požar ili eksploziju. Udisanje para može izazivati glavobolju, mučninu i vrtoglavicu, a kod viših koncentracija i gubitak svijesti. U slučaju izlijevanja, benzini mogu onečistiti tlo i vode te štetno djelovati na okolni svijet.
Članak 4.
Dizelska goriva predstavljaju znatno manju opasnost za ljude i okoliš, jer spadaju u klasu lako zapaljivih tekućina, ali mogu štetno i nadražujuće djelovati na dišne putove, kožu i oči. Udisanje para izaziva osjećaj opijenosti, glavobolju, podražaj na povraćanje, a kod viših koncentracija i gubitak svijesti. U slučaju gutanja ne izazivati povraćanje. U slučaju izlijevanja dizelska goriva mogu onečistiti tlo i vode te štetno djelovati na okolni svijet. Ukapljeni naftni plin (UNP), trgovačka propan-butan smjesa predstavlja opasnost za ljude i okoliš prije svega zbog svoje eksplozivnosti i vrlo lake zapaljivosti. Zagušljivac, izaziva glavobolju i pospanost. Visoka koncentracija ili duže vrijeme izloženosti može izazvati nesvjesticu i gušenje. Nakon dodira sa kožom i očima mogu nasrati smrzotine. Antifrizi, ulja i maziva djeluju iritirajuće na ljude i mogu imati štetan utjecaj na okoliš. Na MPM se skladište i prodaju u originalnim malim pakiranjima (0,5, 1, 2, 5 i 10 l) i odvojena su od ostalih artikala. Skladište se u posebne prostore, u manjim količinama. Na lokaciji predmetnog maloprodajnog mjesta instalirano je četiri podzemnih spremnika za goriva i boce sa UNP-om u ukupnoj količini od 145 boca svaka po 10 kg. Spremnici za 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 521 goriva su ukopani s nadslojem od 1 metra; opremljeni su odzračnom cijevi NO 50, ATE ventilom izvedenim na visinu 4 m iznad okolnog terena. Podzemni spremnici su ležeći, jednostjeni, čelični prema HRN propisima bez zaštitne tankvane, sa sustavom kontrole zaštite prepunjenja spremnika.
Članak 4.
Svaki spremnik ima vlastito okno, označeno prema vrsti goriva koje se nalazi u spremniku. Istakanje goriva u spremnike provodi se direktno u istakačka okna. Tablica 126: Prikaz vrsta opasnih tvari koje se skladište na predmetnom MPM u kupna zapremnina Maksimalna količina vrsta spremnika oznaka (m Podzemni S – 1 30 Podzemni S – 2 30 Podzemni S – 3 50 Podzemni S - 4 50 Boce UNP 145 vrsta goriva 3) opasne tvari (kg) LUEL 24.444 EURODIESEL CLASS 24.444 EURODIESEL BS 40.740 EUROSUPER BS 36.254 UNP U BOCAMA 1.450 Izvor: Revizija Procjene rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari za maloprodajno mjesto Štrigova, Štrigova 8/b, Štrigova 6.11.5. uzrok industrijske nesreće Uzroci nekontroliranog ispuštanja para benzina i dizelskih goriva koji predstavljaju opasnost mogu biti prirodni ili antropogeni (tzv. ljudski faktor). Prirodni su oni koji se manifestiraju kao: • Potresi • poplave, • suše i toplinski val • olujna nevremena • tuča • poledica • odroni i klizanje tla. Antropogeni nenamjerni su oni koji se manifestiraju kao tehničko-tehnološke katastrofe: • požari • eksplozije • rušenje građevinskih objekata • nesreće prilikom prijevoza. Antropogeni namjerni su oni koji se manifestiraju uslijed: • ratnih djelovanja • terorizma (diverzija, sabotaža). Nekontrolirana ispuštanja opasnih tvari i njihovih para u okoliš na objektima MPM moguća su: • uslijed dotrajalosti podzemne i nadzemne opreme • korozije cjevovoda • uslijed oštećenja podzemne i nadzemne opreme prouzročenog • od strane drugih fizičkih osoba • uslijed oštećenja podzemne i nadzemne opreme prilikom radova • na instalacijama • uslijed oštećenja podzemne i nadzemne opreme prouzročenog • elementarnom nepogodom • uslijed tehnološkog ekscesa tijekom rada postrojenja.
Ostali akti u ovom izdanju (131)
- Odluka o donošenju Socijalnog plana Međimurske županije 2025.-2027.
- 182 2. Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Osnovna škola Mursko Središće“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja školske sportske dvorane PŠ Dunjkovec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Izgradnja nove školske zgrade OŠ Nedelišće“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja Osnovne škole Selnica“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Rekonstrukcija i dogradnja škole „Dr. Vinka Žganca“ Vratišinec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja osnovne škole i sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Školska sportska dvorana Domašinec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Rekonstrukcija i opremanje Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec“
- Odluka o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija za investicijsko ulaganje, investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova te informatizaciju zdravstvene djelatnosti u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija srednjih škola i učeničkih domova u Međimurskoj županiji u 2025. godini
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Zaklade
- Odluka o davanju nekretnine (22d) i opreme na korištenje Razvojno - edukacijskom centru za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2024. godine
- Zaključak o primanju na znanje Izvješća o korištenju sredstava proračunske zalihe – tekuće zalihe za razdoblje 01.01.-31.12.2024. godine
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi aktivnosti „Akcijskog plana Međimurske županije za ranu intervenciju u djetinjstvu za razdoblje od 2023. do 2027. godine“ za 2023. i 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Razvojno – edukacijskog centra za metalsku industriju – Metalska jezgra Čakovec za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu društva Tehnološko – inovacijski centar Međimurje d.o.o. za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Popisa prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova u vlasništvu Međimurske županije za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Koordinacije za ljudska prava Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o obavljenim obdukcijama i radu mrtvozorničke službe za 2024. godinu
- Zaključak o primanju na znanje Informacije o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji za 2024. godinu
- Zaključak o utvrđivanju kandidatkinje za imenovanje sutkinje porotnice Županijskog suda u Varaždinu
- Završni račun Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije za 2024. godinu
- Završni račun predstavnice ruske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji za 2024. godinu
- Završni račun predstavnice srpske nacionalne manjine međimurske županije za 2024. godinu
- Dopuna Plana prijma u službu u upravna tijela Grada Preloga za 2025. godinu
- Odluka o izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi Grada Preloga
- Odluka o izmjenama Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Preloga
- Odluka o porezima Grada Preloga
- Odluka o lokalnim porezima Općine Belica
- Odluka o obeštećenju vlasnika nekretnina – južna strana Ulice Nikole Šubića-Zrinskog u Belici
- Odluka o usvajanju Izvještaja o gospodarenju otpadom na području Općine Belica za 2024. godinu tvrtke GKP PRE-KOM d.o.o.
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Belica za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Belica za 2024. godinu
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Belica za 2024. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Dekanovec
- Odluka o donošenju Plana rasvjete i Akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete Općine Dekanovec
- Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja – višak prihoda Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o porezima Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o planu, programu i načinu upoznavanja stanovništva s opasnostima od požara
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenom popisu imovine, obveza i potraživanja Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o primjeni agrotehničkih mjera za 2024. godini
- Zaključak o usvajanju polugodišnjeg Izvješća općinskog načelnika za razdoblje od 01.07.2024. do 31.12.2024. godine
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Gornji Mihaljevec za 2025. godinu
- Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2024. godini na području Općine Gornji Mihaljevec
- Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u društvenim djelatnostima Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o korištenju sredstava ostvarenih zakupom, prodajom, prodajom izravnom pogodbom, privremenim korištenjem i davanjem na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec u 2024. godini
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Program korištenja sredstava ostvarenih zakupom, prodajom, prodajom izravnom pogodbom, privremenim korištenjem i davanjem na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec u 2025. godini
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2025. godinu
- Odluka o imenovanju ravnatelja Knjižnice i čitaonice Kotoriba
- Zaključak o prijedlogu za imenovanje sudaca porotnika Općinskog suda u Čakovcu
- Zaključak (o prihvaćanju Izvješća o stanju zaštite od požara i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Kotoriba u 2024. godini)
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Kotoriba za 2025. godinu
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa potpora poljoprivredi Općine Mala Subotica za razdoblje od 2024. do 2025. godine za 2024. godinu – 2. dio
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa poticanja razvoja obrta, maloga i srednjega poduzetništva u Općini Mala Subotica za 2024. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Mala Subotica
- Izmjena Odluke o osnivanju i imenovanju Odbora za zaštitu potrošača Općine Mala Subotica
- Izmjene i dopune Odluke o mjerama poticaja za kupnju i uređenje nekretnina na području Općine Mala Subotica
- Odluka o usvajanju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Nedelišće za 2025. godinu
- Odluka o isplati prigodne naknade povodom Uskrsa umirovljenicima s područja Općine Nedelišće
- Odluka o lokalnim porezima
- Odluka o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu na području Općine Nedelišće
- Odluka o II. izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu na području Općine Nedelišće
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge ukopa pokojnika na grobljima na području Općine Nedelišće
- Odluka o prijenosu prava vlasništva na nekretnini
- Odluka o kupnji suvlasničkog dijela nekretnine, k.č.br. 757/2, k.o. Pretetinec
- Odluka o kupnji nekretnina, k.č.br. 866/4 i 866/5, k.o. Nedelišće
- Odluka o kupnji nekretnina, k.č.br. 1365, 1366 k.o. Macinec
- Odluka o kupnji nekretnine, k.č.br. 89, k.o. Nedelišće, Trg Republike 21, Nedelišće
- Analizu stanja sustava civilne zaštite na području Općine Nedelišće za 2024. godinu
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o općinskim porezima Općine Podturen
- Odluka o kupnji nekretnina u k.o. Podturen
- Odluka o prodaji ošasne imovine
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju proračuna Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Odluka o zaduživanju Općine Strahoninec
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o imenovanju ulice na području Općine Strahoninec
- Odluka o općinskim porezima Općine Strahoninec
- Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o stanju zaštite od požara na području općine Strahoninec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o stanju provedbe Provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara na području općine Strahoninec za 2024. godinu
- Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara na području Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Sveta Marija
- Zaključak o prihvaćanju Izvještaja o gospodarenju otpadom na području Općine Sveta Marija za 2024. godinu
- Statutarna odluka o izmjenama Statuta Općine Sveti Juraj na Bregu
- I. izmjene i dopune Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Odluka o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o pečatima Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o prihvaćanju sporazuma i sufinanciranju aktivnosti u postupku obnove zemljišne knjige za k.o. Mali Mihaljevec
- Odluka o lokalnim porezima Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o izboru članova vijeća mjesnih odbora na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o dugoročnom zaduživanju Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o isplati pomoći umirovljenicima i osobama starijima od 60 godina s područja Općine Sveti Juraj na Bregu povodom uskrsnih blagdana
- Izmjene i dopune Odluke o načinu utvrđivanja plaće, naknade za rad te drugih prava općinskog načelnika Općine Sveti Juraj na Bregu
- Izmjene i dopune Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za 2025. godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje
- Izvješće o stanju zaštite od požara u 2024. godini za Općinu Sveti Juraj na Bregu
- I. izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u Općini Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Odluka I. izmjenama i dopunama Odluke o lokalnim porezima Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o lokalnim porezima Općine Štrigova
- Odluka o visini iznosa paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj na području općine Štrigova
- Odluka o osnivanju Dječjeg vrtića „Grozdek“
- Odluka o izmjenama i dopunama Mjere za ostanak mladih u Općini Štrigova
- Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća općinskog načelnika o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Štrigova za 2024.god.
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća općinskog načelnika o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Štrigova za 2024.god.
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Štrigova za 2024. godinu
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Štrigova za 2025. godinu
- Izmjenu i dopunu Poslovnika Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o općinskim porezima Općine Vratišinec
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o radu Savjeta mladih Općine Vratišinec za 2024. godinu