Odluka o donošenju Socijalnog plana Međimurske županije 2025.-2027.

1. Temeljem članka 241. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pročišćeni tekst, 137/15-ispravak, 123/17, 98/19 i 144/20), članka 21. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni Stranica 182 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. tekst, 8/13, 6/14, 2/18, 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21, 2/22 – pročišćeni tekst, 24/23 i 29/23 – pročišćeni tekst) i članka 62. Poslovnika Skupštine Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst 6/14, 2/18, 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i 2/22 – pročišćeni tekst), Skupština Međimurske županije je na 21. sjednici, održanoj 27. veljače 2025. godine, donijela oDLuku o donošenju socijalnog plana Međimurske županije 2025.- 2027.

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Socijalni plan Međimurske županije 2025.-2027.
Članak 2. Socijalni plan Međimurske županije 2025.-2027. sastavni je dio ove Odluke.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA:550-01/25-01/8 URBROJ: 2109-02-25-02 Čakovec, 27. veljače 2025. PREDSJEDNIK Dragutin Glavina, v.r. soCijaLni pLan Međimurske županije 2025.-2027. SADRŽAJ: 1. UVOD 3 1.1. Svrha i opseg socijalnog plana 3 1.2. Misija i vizija 10 2. SOCIOEKONOMSKA I DEMOGRAFSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA 11 2.1. Opći podaci o županiji 11 2.2. Demografska struktura 12 2.3. Socioekonomski pokazatelji 16 2.4. Gospodarska aktivnost i tržište rada 17 3. PROCJENA POTREBA U ŽUPANIJI: PROCJENA DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA I PROCJENA KAPACITETA PRUŽATELJA SOCIJALNIH USLUGA 19 3.1. Analiza dostupnosti socijalnih usluga 19 3.1.1. Dostupnost socijalnih usluga za djecu u riziku 22 3.1.2. Procjena dostupnosti socijalnih usluga za građane u dobi 20. – 64. godine 34 3.1.3. Procjena dostupnosti socijalnih usluga za izbjeglice i pripadnike romske nacionalne manjine 52 3.1.4. Dostupnost socijalnih usluga za osobe starije životne dobi 55 3.1.5. Zaključak o trenutnoj dostupnosti socijalnih usluga 62 3.2. Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga za održivi razvoj kvalitetnih socijalnih usluga 65 3.2.1.Procjena kapaciteta korisnika socijalnih usluga 67 4. CILJEVI, MJERE I AKTIVNOSTI 79 5. PRAĆENJE I EVALUACIJA SOCIJALNOG PLANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 81 1. uvoD 1.1. svrha i opseg socijalnog plana Socijalna skrb u Republici Hrvatskoj predstavlja ključnu javnu politiku čiji je cilj pružanje potpore i osiguranje socijalne sigurnosti najranjivijim skupinama društva. Ova djelatnost od javnog interesa obuhvaća pomoć osobama u nepovoljnim socijalnim okolnostima, osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju te starijim i nemoćnim osobama, u svrhu unapređenja njihove kvalitete života i osnaživanja za samostalno zadovoljavanje osnovnih životnih potreba te aktivno uključivanje u društvo.

Članak 3.

Sustav socijalne skrbi temelji se na načelu supsidijarnosti, što znači da je primarna odgovornost za socijalnu sigurnost na pojedincima i njihovim obiteljima, dok je uloga države pružiti potporu kako bi se spriječila, ublažila ili otklonila socijalna ugroženost. Temeljni ciljevi sustava uključuju unapređenje kvalitete života korisnika, pružanje ravnopravnog pristupa socijalnim uslugama i doprinos stabilnosti zajednice. U posljednja dva desetljeća, Republika Hrvatska uvela je značajne reforme kako bi modernizirala sustav socijalne skrbi. Ove reforme uključuju decentralizaciju sustava, razvoj usluga temeljenih na potrebama korisnika te usklađivanje zakonodavstva s međunarodnim standardima, kao što su Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i Konvencija o pravima djeteta. Ipak, određeni izazovi i dalje ostaju prisutni, uključujući regionalne razlike u dostupnosti usluga, ograničene kapacitete pružatelja i nedovoljnu provedbu deinstitucionalizacije zbog nedostatka inovativnih i alternativnih usluga u zajednici. Ključni problem predstavlja neravnomjerna regionalna razvijenost, pri čemu pojedine županije prednjače u razvoju neinstitucionalnih usluga, dok manje razvijena područja suočavaju se s nedostatkom resursa. Nedostatak standardizacije i kontrole kvalitete dodatno otežava osiguranje jednakog pristupa socijalnim uslugama. Kako bi sustav bio učinkovitiji i pravedniji, nužno je unaprijediti planiranje i provedbu socijalnih usluga na temelju stvarnih potreba korisnika. To uključuje sustavno prikupljanje i analizu podataka, jačanje kapaciteta na lokalnoj razini te uvođenje redovitih procjena kvalitete usluga.

Članak 3.

Reforme usmjerene na deinstitucionalizaciju, razvoj zajedničkih usluga i jačanje lokalnih kapaciteta ključne su za postizanje održivog, inkluzivnog i korisnicima prilagođenog sustava socijalne skrbi. Ove mjere pridonose jačanju socijalne kohezije, boljoj kvaliteti života korisnika te ukupnom društvenom razvoju. Izrada socijalnog plana Međimurske županije za razdoblje 2025. do 2027. temelji se na sinergiji nacionalnih strateških 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 183 dokumenata i specifičnih potreba lokalne zajednice. Ključni strateški dokumenti uključuju Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030., Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021.-2027., Akcijski plan za razvoj socijalnih usluga, i Plan razvoja Međimurske županije 2021.-2027. Ovi dokumenti pružaju okvir za detaljnu razradu plana čiji je cilj uspostaviti održiv i efikasan socijalni sustav, ključan za unapređenje kvalitete života svih stanovnika županije. Međimurska županija donijela je odluku o izradi Socijalnog plana Međimurske županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine (u nastavku: Socijalni plan) sukladno odredbi članka 241. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23) te u skladu s metodologijom propisanom Pravilnikom o jedinstvenoj metodologiji procjene potreba (NN 90/23). Svrha Socijalnoga plana jest osigurati veću dostupnost i povećati kvalitetu socijalnih usluga na području Međimurske županije, što će se učiniti provedbom detaljne i strukturirane analize kapaciteta, dostupnosti pružatelja socijalnih usluga, analize potreba te identifikacijom specifičnih ciljeva razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti.

Članak 3.

Socijalni plan je predložio Savjet za socijalnu skrb Međimurske županije (u nastavku: Savjet) koji je imenovan 19. rujna 2023. godine temeljem Odluke o osnivanju Savjeta za socijalnu skrb Međimurske županije KLASA:021-06/21-03/2, URBROJ: 2109/1-02-21-02 i Odluke o izmjenama Odluke o osnivanju Savjeta za socijalnu skrb Međimurske županije, KLASA: 021-06/21-03/2, URBROJ: 2109-02-23-4, a dana 13. studenog 2023. godine župan Međimurske županije donio je rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Savjeta za socijalnu skrb Međimurske županije. Savjet ima predsjednika i 12 članova, a čine ga: 2 predstavnika Međimurske županije, predstavnik lokalne samouprave (općine i gradova s područja Međimurske županije), 2 predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad (Područnih ureda Čakovec i Prelog), predstavnik Centra za pomoć u kući Međimurske županije, predstavnik Obiteljskog centra, predstavnik ustanova iz područja obrazovanja, predstavnik ustanova iz područja zdravstva, predstavnik ustanova iz područja zapošljavanja, predstavnik strukovne komore, predstavnik strukovne udruge u socijalnoj skrbi, predstavnik pružatelja socijalnih usluga s područja Međimurske županije. Socijalni plan donosi se na razdoblje od tri godine, od 2025. do 2027. godine, te je zbog svoje važnosti za korisnike socijalnih usluga te kvalitetne procjene potreba i identifikacije budućih institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga donesen korištenjem participativnog pristupa u širokoj javnoj raspravi, uz sudjelovanje svih relevantnih dionika na području Međimurske županije.

Članak 3.

U izradi plana sudjelovali su kako slijedi: a) Savjet za socijalnu skrb koji broji 13 članova koji je sukladno propisima zadužen za izradu socijalnog plana; b) Radna skupina koja broji 10 članova koja je aktivno sudjelovala u svakoj fazi izrade Socijalnog plana kroz davanje pisanih komentara na izrađene elemente plana, sudjelovanje u radionicama i edukacijama i radu fokus grupa, kao i u okviru javnog savjetovanja; d) Više od 138 ispitanika pružatelja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga na području Međimurske županije koji su bili aktivno uključeni u proces analize potreba, identifikacije ciljeva, mjera i aktivnosti koje se odnose na socijalne usluge obuhvaćene ovim Socijalnim planom. Projekt izrade plana sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda plus kroz program „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.– 2027.“, s općim ciljem povećanja dostupnosti i ravnomjernog regionalnog razvoja socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi 61.942,13 EUR, od čega je 90%, odnosno 55.747,92 EUR, sufinancirano sredstvima Europskog socijalnog fonda plus. Specifični ciljevi uključuju podršku jedinicama područne (regionalne) samouprave u izradi županijskih socijalnih planova te osnaživanje stručnjaka za socijalno planiranje, provedbu i praćenje tih planova. Za procjenu potreba koriste se obrasci u skladu s Pravilnikom o jedinstvenoj metodologiji za procjenu potreba (NN 90/2023), uključujući: • Obrazac 1: Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji, • Obrazac 2: Procjena broja građana u riziku, • Obrazac 3: Upitnik za pružatelje socijalnih usluga, • Obrazac 4: Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga, • Obrazac 6: Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grad Zagreb, • Obrazac 7: Protokol za ocjenu kvalitete pruženih usluga, • Obrazac 8: Protokol za intervju/fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina.

Članak 3.

Pitanja unutar Obrasca 8 obuhvaćaju sljedeće teme: 1. Koju korisničku skupinu predstavljate? 2. S kojim se izazovima susrećete kao korisnička skupina ili član obitelji? 3. Koje socijalne usluge su najpotrebnije Vašoj korisničkoj skupini? 4. Prepoznaje li lokalna zajednica potrebe Vaše korisničke skupine? 5. Koje sustave treba uključiti za učinkovitije ostvarivanje prava Vaše korisničke skupine? 6. Jesu li potrebne inovativne usluge izvan okvira Zakona o socijalnoj skrbi? 7. Postoje li usluge koje nije moguće realizirati zbog nedostatka financijskih sredstava ili drugih razloga? 8. Sudjelujete li u preventivnim programima, i kako ih ocjenjujete? 9. Kako preventivni programi mogu unaprijediti socijalnu skrb? 10. Na koji način bi se mogli unaprijediti vaši kapaciteti za suradnju s dionicima u zajednici? Svi prikupljeni podaci su analizirani i uneseni u Obrazac 5, koji procjenjuje potrebe za socijalnim uslugama unutar županije i detaljno je razrađen u poglavlju o procjeni potreba. Dodatno, korištenjem Obrazca 7 i 8, provedeni su intervjui i fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina, što je omogućilo dubinsku analizu potreba korisnika i identificiranje ključnih izazova. Cilj ovog socijalnog plana je osigurati dostupnost i kvalitetu socijalnih usluga, posebice za ranjive skupine, te pridonijeti Stranica 184 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. ravnomjernoj raspodjeli resursa i prilagođavanju usluga specifičnim potrebama stanovništva Međimurske županije.

Članak 3.

Ključni problemi kao što su neravnomjerna regionalna razvijenost i nedostatak standardizacije u kontroli kvalitete trebaju biti adresirani kroz sustavno prikupljanje i analizu podataka, jačanje kapaciteta na lokalnoj razini i redovite procjene kvalitete usluga. Sve to doprinosi jačanju socijalne kohezije i osigurava da se socijalne usluge pružaju na efikasan, pravedan i održiv način. Plan je ključni dokument za daljnji razvoj socijalne skrbi u Međimurskoj županiji, usklađen s nacionalnim ciljevima i strategijama za socijalni razvoj. Socijalni plan Međimurske županije predstavlja strateški dokument koji služi planiranju, razvoju i unaprjeđenju socijalnih usluga na razini županije, s ciljem osiguravanja socijalne sigurnosti, zaštite prava korisnika i unapređenja kvalitete života svih građana. Njegova svrha je usklađivanje lokalnih potreba i resursa s nacionalnim strateškim prioritetima i zakonodavnim okvirom, uz posebnu pažnju na najranjivije skupine društva. Socijalni plan sadrži prikaz socio-ekonomske i demografske strukture stanovništva na području Međimurske županije, detaljnu procjenu potreba dostupnosti socijalnih usluga, identifikaciju prioriteta i smjera razvoja socijalnih usluga u narednom razdoblju, opis ciljeva, mjera i aktivnosti usmjerenih na povećanje dostupnosti socijalnih usluga, jačanje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga i podržavanje održivosti njihova rada, kao i metodologiju za praćenje i vrednovanje izvršenja ovog Socijalnog plana. U nastavku se daje pregled usklađenosti Socijalnog plana Međimurske županije s nadređenim nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima, identificira se opseg Socijalnog plana u smislu obuhvata socijalnih usluga te se daje pregled korisničkih skupina koje koriste pojedine socijalne usluge.

Članak 3.

Socijalni plan izravno se oslanja na ključne strateške dokumente, Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine, Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Temelji se na Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23) te pripadajućim pravilnicima koji definiraju prava i obveze pružatelja i korisnika socijalnih usluga. Dokument je izrađen sukladno Pravilniku o jedinstvenoj metodologiji za procjenu potreba (NN 90/2023). Dokument također integrira elemente suradnje s drugim sektorima, poput obrazovanja, zdravstva i tržišta rada, čime se omogućuje holistički pristup rješavanju socijalnih problema. Između ostalog, dokument integrira strateške smjernice i odgovore na izazove socijalnog sustava kroz povezanost s ključnim strateškim dokumentima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, usklađenjem ciljeva, prioriteta i aktivnosti s vizijama i strategijama održivog razvoja, socijalne inkluzije i zaštite najranjivijih skupina društva. nacionalna razvojna strategija republike Hrvatske do 2030. godine1 Kao ključni strateški dokument, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine pruža okvir za izradu i provedbu županijskih planova, uključujući i Socijalni plan Međimurske županije. Time se osigurava usklađenost lokalnih aktivnosti s nacionalnim ciljevima razvoja, posebice u 1 NN 13/21, pročišćeni tekst: https://narodne-novine.nn.hr/ clanci/sluzbeni/2021_02_13_230.html jačanju socijalne kohezije, smanjenju siromaštva i osnaživanju ranjivih društvenih skupina.

Članak 3.

Provedba Socijalnog plana Međimurske županije izravno doprinosi ostvarivanju razvojne smjernice 2. Jačanje otpornosti na krize, s naglaskom na strateški cilj 5. Zdrav, aktivan i kvalitetan život, u prioritetnom području 4. Socijalna solidarnost i odgovornost. Plan promovira jednakost, solidarnost i pravednost kroz osiguranje temeljnih prava i sloboda te borbu protiv nasilja, diskriminacije i socijalne isključenosti. Usklađen s nacionalnim prioritetima, Plan obuhvaća mjere za unapređenje kvalitete života, jačanje društvene kohezije te smanjenje rizika od siromaštva i društvenih nejednakosti, pri čemu se posebna pažnja posvećuje ranjivim skupinama poput djece, mladih, osoba s invaliditetom i starijih. Poseban naglasak stavljen je na dostupnost zdravstvene i socijalne skrbi u ruralnim područjima, promicanje zdravih životnih navika te razvoj infrastrukturnih i uslužnih kapaciteta koji odgovaraju potrebama lokalne zajednice. Na ovaj način Plan osigurava usklađenost nacionalnih strategija s konkretnim lokalnim potrebama, pridonoseći održivom razvoju i socijalnoj uključenosti. nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine2 Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. godine u Hrvatskoj značajan je strateški dokument usmjeren na unapređenje i razvoj socijalnih usluga u zemlji. Ovaj plan se fokusira na dva glavna prioriteta: 1. Dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga: Cilj je smanjiti regionalne nejednakosti i poboljšati pokrivenost socijalnim uslugama kroz razvoj novih usluga i profila radnika koji će odgovarati lokalnim potrebama. Ovo uključuje povećanje dostupnosti socijalnih usluga te uvođenje inovativnih socijalnih usluga (socijalne inovacije) kako bi se zadovoljile potrebe socijalno osjetljivih skupina i promicalo življenje u zajednici te spriječila socijalna isključenost.

Članak 3.

2. Kvaliteta i održivi razvoj socijalnih usluga: Usredotočuje se na poboljšanje upravljanja socijalnim uslugama i jačanje kapaciteta pružatelja usluga. To uključuje uključivanje volontera u pružanje usluga, provođenje edukativnih aktivnosti za podizanje kompetencija stručnjaka i udomitelja, te osposobljavanje pružatelja za održivi razvoj. Svaki od ovih prioriteta uključuje specifične ciljeve, mjere i aktivnosti koje su detaljno opisane i planirane kako bi se osigurala kvalitetna i dostupna socijalna skrb za sve građane, posebno u područjima gdje su usluge trenutno nedostatne. Ovaj socijalni plan također predstavlja važan korak prema deinstitucionalizaciji, jačanju usluga u zajednici, i razvoju potrebne infrastrukture za integrirane socijalne usluge. nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine3 Ovaj plan stavlja poseban naglasak na smanjenje rizika od siromaštva i poticanje socijalne inkluzije kroz niz mjera usmjerenih na sljedeće ključne aspekte: 2 NN 136/21 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/ full/2021_12_136_2240.html 3 NN 143/21, pročišćeni tekst: https://narodne-novine.nn.hr/ clanci/sluzbeni/2021_12_143_2441.html 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 185 1. Poticanje zapošljavanja ranjivih skupina: Cilj je povećati mogućnosti za zapošljavanje osobito dugotrajno nezaposlenih, mladih koji izlaze iz sustava skrbi, jednoroditeljskih obitelji, i drugih ranjivih skupina. Ovo uključuje prilagođavanje obrazovnih programa i stručne pripreme koji su usklađeni s potrebama tržišta rada.

Članak 3.

2. Osiguranje osnovnih socijalnih prava za sve građane: To uključuje prilagodbu socijalnih naknada i usluga kako bi se osigurala adekvatna podrška za sve, s posebnim fokusom na djecu, obitelji, osobe starije životne dobi, beskućnike, osobe s invaliditetom, i druge ranjive skupine. 3. Prevencija socijalne isključenosti: Plan predviđa integraciju navedenih skupina u zajednicu kroz razvoj i prilagođavanje socijalnih usluga, programa i projekata. Ovo uključuje kreiranje specifičnih socijalnih inovacija koje mogu odgovoriti na specifične potrebe pojedinih skupina. 4. Korelacija s Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga: Plan borbe protiv siromaštva usklađen je s nacionalnim strategijama za razvoj socijalnih usluga, gdje se zajedničke mjere i ciljevi u oba plana koriste kao temelj za daljnje unapređenje socijalne skrbi. nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2021. do 2027.4 Socijalni plan uključuje mjere za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom, pružajući usluge osobne asistencije, smještaja i edukacije koje osnažuju korisnike za aktivno sudjelovanje u društvu, čime doprinosi ostvarenju ciljeva Nacionalnog plana. nacionalni plan za prava djece u republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine5 Nacionalni plan za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine izričito se fokusira na zaštitu i promociju prava djece, s posebnim naglaskom na suzbijanje diskriminacije i socijalne isključenosti, kao i zaštitu od svih oblika nasilja. Plan je usklađen s Konvencijom o pravima djeteta i ciljevima Nacionalnog plana za zaštitu, dobrobit i razvoj djece, posebice onih u ranjivim skupinama:

Članak 3.

• suzbijanje diskriminacije i socijalne isključenosti djece: Ovaj cilj podrazumijeva unaprjeđenje sustava zaštite djece od svih oblika diskriminacije i isključivanja, bilo da je riječ o nasilju u obitelji, među vršnjacima, ili u digitalnom prostoru. Prioritet je osnažiti institucije koje rade s djecom kako bi se osiguralo aktivno praćenje, prevencija i intervencija kad je to potrebno. • Zaštita djece od svih oblika nasilja: Ovaj cilj obuhvaća različite oblike nasilja - tjelesno, psihičko, seksualno zlostavljanje i nasilje u digitalnom kontekstu. Naglasak je na zaštiti prava djece da slobodno izraze svoje mišljenje o svim pitanjima koja ih se tiču, u skladu s člankom 12. Konvencije o pravima djeteta. Ovo uključuje poticanje dječje participacije u društvenim procesima i odlučivanju, čime se djecu smatra aktivnim sudionicima u društvu. 4 NN 143/21, pročišćeni tekst: https://narodne-novine.nn.hr/ clanci/sluzbeni/2021_12_143_2441.html 5 NN 55/2022 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/ sluzbeni/2022_05_55_729.html nacionalni plan za uključivanje roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine6 Nacionalnim planom za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine postavlja se strateški okvir za razvoj jednakosti, uključivanja i sudjelovanja pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj do 2027. godine, a isti se temelji na Ustavu Republike Hrvatske i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, ali i Zakonu o suzbijanju diskriminacije te nizu drugih povezanih zakona i javnih politika, prije svega s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine.

Članak 3.

Primarni cilj Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. jest unaprjeđenje ukupne integracije pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj te smanjivanje jaza između pripadnika romske nacionalne manjine i ostatka populacije u ključnim područjima intervencije usklađenim sa Strateškim okvirom EU za jednakost, uključivanje i participaciju Roma do 2030. godine. Plan se povezuje s ovim dokumentom kroz specifične mjere za socijalnu inkluziju romske populacije, osiguravanje pristupa obrazovanju, zapošljavanju i osnovnim socijalnim uslugama. Nacionalni plan za uključivanje Roma u Hrvatskoj (2021.- 2027.) izrađen je s ciljem integracije Roma u društvo te smanjenja socijalne isključenosti i diskriminacije. Plan obuhvaća sljedeće ključne elemente: 1. Povećanje pristupa obrazovanju, zaposlenju, stanovanju i zdravstvenoj zaštiti za Rome, s posebnim naglaskom na povećanju zapošljivosti i obrazovne razine. 2. Smanjenje diskriminacije i poticanje socijalne inkluzije kroz borbu protiv rasizma, osiguravanje jednakih prava i integraciju Roma u sve segmente društva. 3. Aktivno sudjelovanje Roma u društvenom, kulturnom i političkom životu s posebnim naglaskom na osnaživanje romskih žena i mladih. 4. Usklađenost s EU direktivama i nacionalnim strateškim ciljevima uključujući konkretne mjere i aktivnosti za poboljšanje položaja Roma u Hrvatskoj. nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. godine7 Socijalni plan usklađen je s načelima zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, pružajući univerzalnu dostupnost socijalnih usluga bez obzira na dob, spol, etničku pripadnost ili socioekonomski status korisnika.

Članak 3.

nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje do 2027. godine8 Plan uključuje mjere podrške žrtvama seksualnog nasilja kroz savjetodavne usluge, skloništa i pravnu podršku, pridonoseći provedbi Nacionalnog plana. 6 NN 70/21 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/ full/2021_06_70_1338.html 7 NN 37/23 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/ sluzbeni/2023_03_37_625.html 8 NN 156/22 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/ sluzbeni/2022_12_156_2534.html Stranica 186 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. plan razvoja Međimurske županije do 2027. godine9 Socijalni plan Međimurske županije usklađen je s prioritetima regionalnog razvoja, posebno u okviru prioriteta Zdravo, uključivo i otporno društvo, kroz posebni cilj 5. Učinkovita i dostupna zdravstvena i socijalna skrb, te mjeru 3. Unaprjeđenje kvalitete socijalnih usluga. Ova usklađenost očituje se u jačanju socijalne infrastrukture, smanjenju siromaštva i unapređenju kvalitete života svih građana, s posebnim naglaskom na ranjive skupine. Povezanost s regionalnim planom razvoja očituje se kroz sinergiju između unapređenja lokalne socijalne infrastrukture i šireg gospodarskog i društvenog razvoja. Time se osigurava održivost i učinkovitost socijalnih usluga, uz adresiranje ključnih izazova poput nedostatka infrastrukture, ali i kontinuiranih i održivih programa socijalnog uključivanja koji se trenutno oslanjaju na projektno financiranje uz izazove osiguranja održivosti po završetku projekata, otežanog zapošljavanja, posebno pripadnika romske nacionalne manjine, te nepostojanja međusektorskog povezivanja u radu s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom.

Članak 3.

korisničke skupine koje koriste socijalne usluge Sukladno odredbi članka 18. Zakona o socijalnoj skrbi, korisnici socijalnih usluga su: - samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodima, imovinom, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način, - dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete rane i predškolske dobi s razvojnim odstupanjem ili razvojnim rizikom, dijete s teškoćama u razvoju, dijete s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti se za njega te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti se za njega, - mlađa punoljetna osoba i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju, - osoba koja je bila korisnik prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, a kojoj je potrebno osigurati stanovanje dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života, - trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života, iznimno do tri godine života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život, - obitelj kojoj je zbog narušenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška, - osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama, - odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima, - osoba koja zbog starosti ili bolesti ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama, 9 https://medjimurska-zupanija.hr/stg76537/wp-content/ uploads/2022/07/Nacrt-Plan_razvoja_Medimurske_ zupanije_2027.pdf - osoba ovisna o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti, - beskućnik ili - druga osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom.

Članak 3.

U okviru ovog Socijalnog plana obuhvatit će se sve skupine korisnika socijalnih usluga s time da je analizom potreba te unutar pojedinih mjera, identificiran očekivani broj korisnika i pruženih usluga u provedbenom razdoblju. 1.2. Misija i vizija Socijalni plan Međimurske županije osmišljen je kao strateški okvir koji uvažava specifičnosti multikulturalnog okruženja županije te ruralne karakteristike zajednica koje ju čine. Misija plana temelji se na osiguravanju pravedne, inkluzivne i kvalitetne socijalne skrbi za sve stanovnike, s posebnim naglaskom na integraciju ranjivih skupina, kao što su pripadnici romske nacionalne manjine, starije osobe i osobe s invaliditetom. Cilj je omogućiti ravnomjeran pristup socijalnim uslugama i resursima, bez obzira na mjesto prebivališta ili socioekonomski status korisnika. Vizija socijalnog plana odražava želju za stvaranjem društva u kojemu su socijalna uključenost, ravnopravnost i međusobna solidarnost temeljne vrijednosti. U fokusu su razvoj kvalitetne socijalne infrastrukture i usluga koje odgovaraju potrebama lokalnog stanovništva, uz očuvanje specifične kulturne i demografske raznolikosti Međimurja. Plan uključuje suradnju s brojnim dionicima, uključujući lokalne zajednice, civilni sektor i obrazovne institucije, kako bi se osigurao održiv i dugoročan razvoj socijalnih usluga. Smisao ovog plana je povezati lokalne potrebe i potencijale sa širim regionalnim i nacionalnim razvojnim ciljevima, stvarajući temelj za sustavno rješavanje problema socijalne isključenosti, osiguranje bolje kvalitete života te unaprjeđenje društvene kohezije. Kroz razvoj inovativnih i integriranih usluga, plan osigurava podršku svim građanima županije, naglašavajući važnost multikulturalnosti i inkluzivnog pristupa u svim aspektima provedbe. Ovim pristupom Međimurska županija jača svoju ulogu kao regija koja se zalaže za zdravo, uključivo i otporno društvo, u skladu s vizijom “Međimurska županija - županije mogućnosti”.

Članak 3.

2. soCioekonoMska i DeMoGraFska struktura stanovništva 2.1. opći podaci o županiji Međimurje, najmanja hrvatska županija po površini, smještena je na krajnjem sjeveru zemlje, omeđena rijekama Murom i Dravom. Poznata kao “zemlja med Murom i Dravom”, ova regija je jedan od najgušće naseljenih dijelova Hrvatske i etnički najhomogeniji dio zemlje. Bogata povijest i kulturno naslijeđe dodatno obogaćuju njen identitet. Geografski, Međimurje predstavlja prirodnu granicu između Panonske nizine na istoku i početaka Alpa na zapadu. Karakteriziraju ga vinorodni brežuljci na zapadu, prirodno očuvane obale rijeka Mure i Drave, te plodne ravnice na istoku. Regija je poznata kao “cvjetnjak Hrvatske” zahvaljujući svojoj bogatoj flori i fauni, što čini Međimurje izuzetno raznolikim područjem na malom prostoru. Svojim strateškim položajem i razvijenom prometnom infrastrukturom, Međimurje danas služi kao važan prometni čvor prema srednjoj i istočnoj Europi. Kroz županiju prolazi autocesta koja povezuje Rijeku i Zagreb s Budimpeštom, dok europski koridor V na slovenskoj strani Mure povezuje Veneciju 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 187 s ukrajinskim Lavovom. Županija je povijesno važna i za željeznički promet, s prugom iz 1850. godine koja je povezivala glavni mađarski grad s Trstom. Osim toga, Međimurje je okruženo nekoliko važnih europskih gradova poput Beča, Bratislave, Budimpešte, Ljubljane, Zagreba, Graza i Trsta, svi unutar 300 kilometara, što olakšava pristup međunarodnim zračnim lukama u Zagrebu, Mariboru, Grazu i Hevizu, sve unutar sat i pol vožnje autocestom.

Članak 3.

Međimurska županija, s populacijom od 105.250 stanovnika prema popisu iz 2021. godine, prostire se na površini od 729,58 km², s gustoćom naseljenosti od 155,99 stanovnika po kvadratnom kilometru. Administrativno je podijeljena na 3 grada i 22 općine, obuhvaćajući ukupno 131 naselje. Sjedište županije je Čakovec. Slika 1. Karta Međimurske županije Izvor: Međimurska županija: https://medjimurska-zupanija.hr/ gradovi-i-opcine-u-mz/ 2.2. Demografska struktura Nacionalna struktura pokazuje da su Hrvati dominantna etnička skupina sa 90,33% stanovništva, slijede Romi sa 6,61%, Slovenci sa 0,39%, Albanci sa 0,21% i Srbi sa 0,18%. Što se tiče vjeroispovijesti, većina stanovnika (77,76%) su katolici, ostali kršćani čine 11,56%, a udio onih koji se izjašnjavaju kao nisu vjernici ili ateisti iznosi 3,25%. Agnostici i skeptici čine 0,87% stanovništva, protestanti 0,45%, muslimani 0,34%, a pravoslavci 0,27%. Regija Međimurje odražava svoju specifičnost kroz izrazito ruralni karakter većine svojeg teritorija, dok Čakovec, kao administrativni i gospodarski centar, nosi urbanu dinamiku. Socioekonomska i demografska struktura županije reflektira kompleksnu mrežu povijesnih, kulturnih i gospodarskih utjecaja. Unatoč suočavanju s izazovima poput depopulacije, starenja stanovništva i iseljavanja mladih, Međimurje ima čvrste temelje u industriji, poljoprivredi i turizmu, što otvara razvojne prilike. Multikulturalnost, posebno s vidljivom prisutnošću romske zajednice, oblikuje socijalnu dinamiku regije. To zahtijeva formulaciju i implementaciju inkluzivnih politika i programa koji će promicati ravnopravnost i omogućiti svim stanovnicima pristup prilikama koje regija nudi. Ove strategije su ključne za održivi razvoj i integraciju svih segmenata društva u puni ekonomski i socijalni život Međimurja.

Članak 3.

Tablica broj 1. BROJ STANOVNIKA PREMA POPISU STANOVNIŠTVA IZ 2021. PO GRADOVIMA/OPĆINAMA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Grad/općina Ukupno Međimurska županija 105.250 Čakovec 27.122 Mursko Središće 5.855 Prelog 7.027 Belica 2.822 Dekanovec 739 Domašinec 1.923 Donja Dubrava 1.658 Donji Kraljevec 4.043 Donji Vidovec 1.197 Goričan 2.343 Gornji Mihaljevec 1.740 Kotoriba 2.938 Mala Subotica 4.344 Nedelišće 11.017 Orehovica 2.720 Podturen 3.517 Pribislavec 2.963 Selnica 2.636 Strahoninec 2.598 Sveta Marija 1.990 Sveti Juraj na Bregu 4.929 Sveti Martin na Muri 2.391 Šenkovec 2.708 Štrigova 2.357 Vratišinec 1.673 Izvor: DZS https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021- stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx. Demografska struktura otkriva da je prosječna starost stanovništva 42,9 godina, pri čemu muškarci imaju prosječnu starost od 41,1 godina, a žene od 44,6 godina. Indeks starenja je 130,5, što ukazuje na značajan udio starije populacije, dok koeficijent starosti od 28,0 potvrđuje trend starenja populacije. Razlike u starosnoj strukturi između urbanih i ruralnih područja su izražene. Grad Čakovec ima prosječnu starost od 43,2 godine, dok su ruralne općine poput Donje Dubrave i Štrigove, s prosječnom starosti od 46,9 godina, među najstarijima u županiji. Naselja poput Orehovice i Pribislavca imaju znatno mlađu populaciju, što pruža prilike za razvoj usmjeren na obitelji i mlade. S obzirom na ove demografske pokazatelje, potrebno je prilagoditi socijalne i zdravstvene usluge kako bi se zadovoljile potrebe starije populacije, posebno u općinama s izraženim demografskim izazovima. Također, mlada populacija zahtijeva programe koji će poticati njihov razvoj i zadržavanje u županiji, čime bi se suprotstavilo trendu starenja i iseljavanja.

Članak 3.

Sveukupno, Međimurska županija se suočava s izazovima starenja populacije i smanjenja udjela mladih, što zahtijeva strateške intervencije kako bi se osigurala održivost i gospodarski razvoj županije. Stranica 188 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. Tablica broj 2. STANOVNIŠTVO STARO 15 I VIŠE GODINA PREMA NAJVIŠOJ ZAVRŠENOJ ŠKOLI I STAROSTI U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI Dobna skupina škola škola Ukupno Osnovna Srednja Visoko Bez škole obrazovanje 15 – 24 11.578 32 4.028 6.114 948 25 – 64 55.129 360 7.253 35.125 11.048 65 i 21.657 197 8.129 8.634 2.099 više Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada Autor https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021- stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx. Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, u Međimurskoj županiji zabilježeno je ukupno 30.642 obitelji10. Najveći udio čine bračni parovi ili životni partneri s djecom, kojih je 14.090 (45,9% svih obitelji), dok je broj izvanbračnih parova ili neformalnih životnih partnera s djecom 1.716 (5,6%). Obitelji s jednim roditeljem također su značajno zastupljene, pri čemu je broj obitelji koje čine majka s djecom 4.141 (13,5%), a otac s djecom 834 (2,7%). Što se tiče broja članova obitelji, ukupno ih je 91.501. Obitelji bračnih parova ili životnih partnera s djecom čine najveći dio s 52.375 članova (57,3%), dok obitelji izvanbračnih parova ili neformalnih životnih partnera s djecom imaju 7.525 članova (8,2%). Obitelji s jednim roditeljem, gdje je majka s djecom, broje 9.931 člana (10,9%), a obitelji s ocem i djecom čine 1.948 članova (2,1%).

Članak 3.

Ovi podaci ukazuju na dominantnu prisutnost tradicionalnih obiteljskih oblika u županiji, uz prisutnost izvanbračnih zajednica i jednoroditeljskih obitelji. Struktura obitelji zahtijeva daljnju prilagodbu socijalnih politika kako bi se odgovorilo na potrebe svih tipova obitelji i osigurala podrška ranjivijim skupinama, kao što su jednoroditeljske obitelji. osobe s invaliditetom Na dan 16. rujna 2024. godine, u Međimurskoj županiji registrirano je ukupno 16.689 osoba s invaliditetom, što predstavlja 15,9% ukupnog stanovništva županije. Od toga, broj muškaraca s invaliditetom iznosi 8.602 (51,5%), dok je broj žena s invaliditetom 8.087 (48,5%). U dobnoj skupini od 20 do 64 godine nalazi se 7.907 osoba s invaliditetom, što čini 47,4% ukupnog broja osoba s invaliditetom u županiji. Osobe s invaliditetom u dobi od 0 do 19 godina čine 15,9% ukupnog broja osoba s invaliditetom, što ukazuje na značajnu prevalenciju invaliditeta među djecom i adolescentima u usporedbi s nacionalnim prosjekom.11 Tablica broj 3. PRIKAZ UDJELA OSOBA S INVALIDITETOM U UKUPNOM STANOVNIŠTVU ŽUPANIJE TE U POJEDINIM DOBNIM SKUPINAMA – PREVALENCIJA INVALIDITETA NA 100 STANOVNIKA 10 DZS https://podaci.dzs.hr/media/h0bb3mg5/popis-2021- kucanstva-i-obitelji-po-gradovima-i-opcinama.xlsx 11 HZJZ - Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2024. Županija prebivališta PrevalencijaPrevalencijaPrevalencijaPrevalencija invaliditeta (%) skupini 65+ (% skupini 0 - 19 (%)skupini 20 - 64 (%) invaliditeta u dobnojinvaliditeta u dobnojinvaliditeta u dobnoj Međimurska 15,9 11,8 13,1 28,0 županija Republika 17,0 10,8 12,0 34,9 Hrvatska Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo Tablica broj 4. PRIKAZ BROJA OSOBA S INVALIDITETOM PREMA SPOLU, DOBNIM SKUPINAMA I GRADOVIMA/OPĆINAMA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Dobna skupina JLS 0-19 20-64 65+ m ž m ž m ž BELICA 40 24 89 94 82 95 ČAKOVEC 417 301 936 939 718 897 DEKANOVEC 11 5 24 19 15 22 DOMAŠINEC 22 18 90 73 72 62 DONJA 14 13 72 58 47 41 DUBRAVA DONJI 41 25 125 131 142 138 KRALJEVEC DONJI VIDOVEC 17 8 52 40 32 33 GORIČAN 37 12 91 94 60 74 GORNJI 17 16 53 43 57 44 MIHALJEVEC KOTORIBA 54 30 131 91 81 78 MALA 110 88 226 222 122 133 SUBOTICA MURSKO 60 64 246 215 171 167 SREDIŠĆE NEDELIŠĆE 190 162 461 484 281 356 OREHOVICA 57 40 143 127 70 49 PODTUREN 50 45 149 127 92 71 PRELOG 78 55 260 231 208 180 PRIBISLAVEC 90 67 192 144 90 96 SELNICA 23 14 121 97 79 56 STRAHONINEC 32 21 83 83 87 114 SVETA MARIJA 30 10 74 55 64 69 SVETI JURAJ NA 55 38 175 165 150 131 BREGU SVETI MARTIN 23 18 94 75 59 57 NA MURI ŠENKOVEC 22 18 86 77 70 96 ŠTRIGOVA 31 23 69 67 56 53 VRATIŠINEC 16 8 62 52 56 49 Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 27. veljače 2025.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 189 Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom, za 2.853 osobe s invaliditetom u Međimurskoj županiji izdana su rješenja o primjerenom obliku školovanja, pri čemu 59% rješenja odnosi se na muške osobe. Najčešći uzroci koji određuju potrebu za prilagođenim oblikom školovanja uključuju oštećenja govorno-glasovne komunikacije, specifične teškoće učenja, višestruka oštećenja i intelektualna oštećenja. Analiza vrsta oštećenja pokazuje da su najčešća višestruka oštećenja, oštećenja lokomotornog sustava, te oštećenja drugih organa. Uzroci oštećenja lokomotornog sustava najčešće pripadaju skupini dorzopatija (M40-M54), dok su oštećenja drugih organa i organskih sustava često kategorizirana unutar skupine ostalih oblika srčanih bolesti (I30-I52). 2.3. socioekonomski pokazatelji Međimurska županija suočava se s brojnim izazovima u području obrazovanja i zdravstva, što se odražava na sveukupne sociekonomske pokazatelje regije. U obrazovnom smislu, županija zaostaje za prosjekom Republike Hrvatske, što je posebno vidljivo u postotku stanovništva bez završene osnovne škole, koji iznosi 15,3%. Ovaj je udio gotovo dvostruko veći od nacionalnog prosjeka i znatno iznad većine drugih županija. Istovremeno, udio visokoobrazovanih osoba, koji iznosi svega 8,39%, značajno je ispod prosjeka Europske unije od 24,8%. Niska razina visokoobrazovanih stanovnika rezultat je kombinacije nekoliko faktora, uključujući gospodarsku strukturu koja se temelji na obrtništvu i industrijama s nižom dodanom vrijednošću.

Članak 3.

Predškolski odgoj bilježi porast broja djece uključenih u programe ranog obrazovanja, no problemi s nedostatkom prostornih i ljudskih kapaciteta ostaju izraženi, osobito u manjim sredinama. Djeca romske nacionalne manjine, koja čine značajan udio stanovništva, suočavaju se s posebnim preprekama u obrazovnom sustavu. Visok postotak ove populacije nije obuhvaćen ranim obrazovanjem, dok se udio onih koji završavaju osnovnoškolsko obrazovanje također pokazuje kao izazov. Na razini osnovnih i srednjih škola uočava se trend pada broja učenika. U osnovnim školama broj učenika smanjio se sa 9.642 u školskoj godini 2015./2016. na 9.211 u 2020./2021., dok je broj srednjoškolaca pao s 4.122 na 3.690 u istom razdoblju. Najviše učenika u srednjim školama pohađa tehnička usmjerenja, dok gimnazijski i obrtnički programi bilježe pad interesa. Ipak, kroz projekte financirane iz europskih fondova, kao što su poticanje obrazovanja za deficitarna zanimanja i razvoj centara kompetentnosti, ulaže se u strukovno obrazovanje i povezivanje s tržištem rada. Visokoškolsko obrazovanje u Međimurskoj županiji osiguravaju tri institucije. Međimursko veleučilište u Čakovcu nudi programe preddiplomskog stručnog studija Računarstva, Menadžmenta turizma i sporta te Održivog razvoja, kao i specijalistički diplomski stručni studij Menadžmenta turizma i sporta. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu pruža preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te Učiteljski studij, kao i poslijediplomske i doktorske programe. U Čakovcu se također izvodi dislocirani sveučilišni studij Sestrinstva, koji je dio Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku i dostupan je kao izvanredni studij od akademske godine 2015./2016. Unatoč postojanju ovih institucija, broj upisanih studenata opada – od 2015. do 2018. smanjio se s 3.554 na 3.389. Ipak, raste interes za poslijediplomske i doktorske studije, a Međimurska županija postaje prepoznatljiva po razvoju inovativnih projekata poput Centra znanja i Metalske jezgre, koji potiču istraživanja i povezivanje znanosti s gospodarstvom.

Članak 3.

U području zdravstva, Međimurska županija suočava se s ograničenim resursima. Županijska bolnica Čakovec ima 294 postelje, što je 2,58 postelja na 1.000 stanovnika, znatno ispod nacionalnog prosjeka od 5,40. Nedostatak specijalista, osobito pedijatara i ginekologa, dodatno opterećuje sustav. Glavni uzroci smrtnosti u županiji su bolesti cirkulacijskog sustava, koje čine 41,48% ukupnih smrtnih slučajeva, dok maligne bolesti čine oko 29%. Pozitivni pomaci vidljivi su u preventivnim programima, poput Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke, gdje županija bilježi jedan od najboljih odaziva u Hrvatskoj. Unatoč izazovima, ulaganja u zdravstvo i obrazovanje pokazuju znakove napretka. Kroz projekte financirane iz europskih fondova moderniziraju se školska i zdravstvena infrastruktura, povećavaju se kapaciteti predškolskih ustanova te se ulaže u strukovno obrazovanje i zdravstvene programe. Međimurska županija nastoji odgovoriti na specifične izazove svog stanovništva kroz sustavne mjere i inovativne projekte, no održivi razvoj ovisi o kontinuiranom ulaganju i prilagodbi strategija potrebama lokalne zajednice. 2.4. Gospodarska aktivnost i tržište rada Gospodarstvo Međimurske županije karakterizira dinamičnost, izvozno orijentirana prerađivačka industrija i razvijen uslužni sektor. Od 2019. do 2021. godine, BDP je porastao s 1.257 milijuna eura na 1.382 milijuna eura, što predstavlja rast od gotovo 10%, a BDP po stanovniku iznosio je 12.909 eura u 2021., dosežući 87,2% prosjeka Hrvatske.

Članak 3.

Prerađivačka industrija, s fokusom na metaloprerađivački sektor koji obuhvaća 165 poduzeća, predstavlja temelj gospodarstva. Izvoz, uglavnom usmjeren prema EU tržištima poput Njemačke, Austrije i Slovenije, doprinio je suficitu vanjskotrgovinske bilance, s najvećim izvozom po glavi stanovnika u Hrvatskoj za 2019. godinu. Mala i srednja poduzeća čine 98% gospodarskih subjekata u županiji. Metalna industrija je ključni pokretač gospodarskog rasta, bilježeći značajan rast proizvodnje i 17% rast izvoza, potaknut povoljnim investicijskim uvjetima, razvijenom infrastrukturom, stručnim znanjem i konkurentnim cijenama energenata. Županije sjeverno-zapadne Hrvatske posebno se ističu u ovom sektoru zbog naglaska na obrazovanju stručnjaka iz područja strojarstva i industrije, što omogućava razvoj specijalizirane radne snage koja podržava inovacije i tehnička unapređenja. Obrazovna i znanstvena infrastruktura, uključujući Regionalni centar kompetentnosti i Centar znanja u Čakovcu, igra ključnu ulogu u podršci gospodarskom razvoju. Investicijska privlačnost županije potvrđena je kroz razvoj 51 poslovne zone i značajne inozemne investicije. Zahvaljujući strateškim ulaganjima i međunarodnim priznanjima, Međimurska županija se profilirala kao lider u privlačenju investicija unutar EU. Na tržištu rada, u studenom 2024. registrirano je 44.012 aktivnih osiguranika s registriranom stopom nezaposlenosti od 4,2% i ukupno 1.907 nezaposlenih. Mjere aktivne politike zapošljavanja obuhvaćaju obrazovanje, osposobljavanje i potpore za samozapošljavanje, s posebnim fokusom na osobe s nižim obrazovnim kvalifikacijama, što predstavlja izazov s obzirom na visok postotak nezaposlenosti u ovoj skupini.

Članak 3.

Prosječna neto plaća u županiji od travnja do lipnja 2024. iznosila je 1.209 eura, a broj osiguranika porastao je za 6,4% od 2020. godine. Industrija metala i metalnih proizvoda ključni je pokretač gospodarskog rasta, s rastom izvoza od 17%, Stranica 190 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. potaknutim povoljnim uvjetima investiranja, infrastrukturom, stručnim znanjem i konkurentnim cijenama energenata. Županije sjeverno-zapadne Hrvatske posebno se ističu u ovom sektoru, s naglaskom na obrazovanju stručnjaka iz područja strojarstva i industrije. U Međimurskoj županiji, krajem studenog 2024. godine, registrirano je ukupno 1,907 nezaposlenih osoba. Od tog broja, 864 su muškarci, a 1,043 su žene. Analiza nezaposlenosti prema razini obrazovanja pokazuje da značajan dio nezaposlenih čine osobe s osnovnim obrazovanjem i oni bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom. Specifično, 415 nezaposlenih ima obrazovanje ispod razine završene osnovne škole, od čega su 182 muškarca i 233 žene. S druge strane, 427 nezaposlenih ima završenu osnovnu školu, s 211 muškaraca i 216 žena. Ovi podaci ukazuju na visok postotak nezaposlenosti među osobama s nižim obrazovnim kvalifikacijama. Analiza na razini županije pokazuje da je 21.8% nezaposlenih bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom, što je znatno više od ukupnog prosjeka na nacionalnoj razini koji iznosi 5.9%. Također, 22.4% nezaposlenih ima završenu osnovnu školu, što je također iznad nacionalnog prosjeka od 17.2%.

Članak 3.

Ovi podaci ističu izazove s kojima se Međimurska županija suočava, posebice u kontekstu osiguranja adekvatnih obrazovnih i zapošljavanja prilika za osobe s nižim obrazovnim kvalifikacijama. To također sugerira potrebu za ciljanim programima obrazovanja i osposobljavanja koji bi mogli pomoći u smanjenju stope nezaposlenosti i poboljšanju ekonomske situacije u regiji. 3. proCjena potreBa u županiji: proCjena Dostupnosti soCijaLniH usLuGa i proCjena kapaCiteta pružateLja soCijaLniH usLuGa 3.1. analiza dostupnosti socijalnih usluga Sukladno Planu razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine uspostavljena je dobro organizirana mreža socijalnih ustanova, pružatelja usluga i organizacija civilnog društva koje pružaju podršku socijalno osjetljivim skupinama. Na području županije djeluju dva područna ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Čakovec i Područni ured Prelog. U županiji također djeluje Obiteljski centar – Područna služba Međimurska. Analiza potreba i kapaciteta pružatelja usluga provedena je u skladu s Pravilnikom o jedinstvenoj metodologiji za procjenu potreba (NN 90/2023). Za provođenje analize socijalnih usluga i potreba u Međimurskoj županiji, korišteni su podaci iz standardiziranih obrazaca (Obrazac 1-6). Podaci su i prikupljeni iz različitih izvora, uključujući područne urede socijalne skrbi, policiju, zavod za javno zdravstvo te pružatelje socijalnih usluga. Za analizu i procjenu korišteni su sljedeći obrasci: • Obrazac 1: Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji - Obrazac 1 ispunjavali su područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad (Područni ured Čakovec i Područni ured Prelog), Policijska uprava Međimurska te Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije • Obrazac 2: Procjena broja građana u riziku - Obrazac 2 ispunjavali su područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad (Područni ured Čakovec i Područni ured Prelog) te Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije • Obrazac 3: Upitnik za pružatelje socijalnih usluga - Obrazac 3 ispunjavali su sljedeći pružatelji socijalnih usluga: Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, Centar za pomoć u kući Međimurske županije, Centar za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID, Dom Majke Tereze Gudlin, Dom Novinščak, Dom Sivica, Dom Ščavničar, Dom Veselko,, Dom za odrasle osobe Kotoriba, Dom za odrasle osobe Orehovica, Dom za starije i nemoćne osobe Madona, Dom za starije i nemoćne osobe Mesmar, Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec, Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Dom za starije i nemoćne osobe Japa, Dom za starije i nemoćne osobe Stubičar, Dom za starije i nemoćne osobe Sveta Magdalena, Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Sigurna kuća, Dom Zlatne godine, Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, Obiteljski centar – Područna služba Međimurska, Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Ksenija, Obiteljski dom Mara, Obiteljski dom Marine Škvorc, Obiteljski dom Mesarić, Obiteljski dom Sveta Magdalena, Obiteljski dom za djecu Bogar, Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Zamuda Marija, Ruka pomoći, Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, Udruga slijepih Međimurske županije, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Čakovec, Centar za pružanje usluga u zajednici Međimurske županije • Obrazac 4: Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga - Obrazac 4 ispunjavali su područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad (Područni ured Čakovec i Područni ured Prelog)

Članak 3.

• Obrazac 5 predstavlja kumulativni prikaz prikupljenih informacija. Obrazac 5. sadrži podatke o: - broju građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave razvrstane prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe - postotku građana u riziku u potrebi za socijalnom uslugom prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe - očekivanom broju korisnika (u potrebi za socijalnom uslugom) prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe - postojećem broju korisnika usluga prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe i - razlici između broja očekivanog i postojećeg broja korisnika prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe. • Obrazac 6: Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grad Zagreb - Obrazac 6 ispunjavale su jedinice lokalne samouprave: grad Čakovec, grad Mursko Središće, grad Prelog, općina Belica, općina Dekanovec, općina Domašinec, općina Donja Dubrava, općina Donji Kraljevec, općina Gornji Vidovec, općina Goričan, općina Gornji Mihaljevec, općina Kotoriba, općina Mala Subotica, 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 191 općina Nedelišće, općina Orehovica, općina Podturen, općina Pribislavec, općina Selnica, općina Strahoninec, općina Sveta Marija, općina Sveti Juraj na Bregu, općina Sveti Martin na Muri, općina Šenkovec, općina Štrigova, općina Vratišinec socijalne usluge u skladu s člancima 70. i 71. Zakona o socijalnoj skrbi
Članak 70. Zakona o socijalnoj skrbi Republike Hrvatske definira socijalne usluge kao aktivnosti usmjerene na prepoznavanje, sprečavanje i rješavanje problema i poteškoća pojedinaca i obitelji, s ciljem poboljšanja kvalitete života u zajednici. Ove usluge uključuju širok spektar podrške koji omogućava osobama u nepovoljnim socijalnim situacijama da ostvare svoja prava i poboljšaju svoj životni standard.

Članak 3.

Članak 71. detaljno definira vrste socijalnih usluga koje se mogu pružati pojedincima i obiteljima, uključujući: • Prva socijalna usluga • Usluga sveobuhvatne procjene i planiranja • Savjetovanje • Stručna procjena • Psihosocijalno savjetovanje • Socijalno mentorstvo • Obiteljska medijacija • Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja • Psihosocijalna podrška • Rana razvojna podrška • Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja • Pomoć u kući • Boravak • Organizirano stanovanje i smještaj Ove usluge se pružaju kao izvaninstitucijske ili institucijske, pri čemu institucijska skrb, poput smještaja u domovima socijalne skrbi, predstavlja opciju kada druge mogućnosti nisu dostupne. Socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi obuhvaćaju aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i teškoća pojedinaca i obitelji, te poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici. Mogu se pružati tijekom duljeg razdoblja ili privremeno, ovisno o potrebama korisnika. Organiziraju se kao usluge za djecu, mlade, obitelj i odrasle osobe, uz uvažavanje socijalnih veza i okruženja korisnika i obitelji. Trenutačno na području Međimurske županije djeluje 40 licenciranih pružatelja socijalnih usluga i više od 10 drugih pravnih osoba koje projektno pružaju socijalne usluge, od čega Županijska služba Hrvatskog zavoda za socijalni rad s dva područna ureda u Čakovcu i Prelogu, te ostalo javni i privatni pružatelja socijalnih usluga koji su raspoređeni na području Županije.