Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Malenka - zapad“ u Gornjem Kuršancu
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 3710
Članak 29.
Članak 29.
(1) Najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovnih građevina unutar površina stambene namjene /oznaka S1/ utvrđuje se ovisno o širini građevne čestice: - za prizemnice visina (vijenca) s 5,0 m, a ukupna visina s 8,0 m - za katnice visina (vijenca) sa 7,0 m, a ukupna visina s 10,5 m.
(2) Najveća dozvoljena visina (vijenca) pomoćnih građevina unutar površina stambene namjene /oznaka S1/ utvrđuje se s 3,5 m, a ukupna visina s 4,5 m.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, specifični dijelovi osnovnih građevina mogu imati veću visinu (vijenca), pri čemu se: - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže osnovne zgrade s ravnim krovom bez predviđene nepotpune etaže, ne može biti veće bruto površine od 30,0 m2 - funkcionalni pristup krovu nepotpune etaže može se predvidjeti samo ljestvama s krova posljednje pune etaže. 4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 30.
Članak 30.
(1) Smještaj osnovne građevine na građevnoj čestici ukoliko se predviđa kao slobodnostojeća /oznaka gradnje SS/: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice), - najmanje 1,0 m udaljeno od sjeverne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 1,0 m udaljeno 6. listopada 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 3711 od istočne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - najmanje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ako su predviđene kao slobodnostojeće - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m, uz uvjet da su od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici udaljene najmanje 5,0 m.
Članak 31.
Članak 31.
(1) Smještaj osnovne građevine na građevnoj čestici ukoliko se predviđa kao poluugrađena /oznaka gradnje PU/: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - na sjevernoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, na istočnoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - iza dvorišnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na među na koju je smještena osnovna građevina, na toj međi ili odmaknuto od nje - odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m.
Članak 32.
Članak 32.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama proizlazi iz udaljenosti utvrđene za osnovne građevine u odnosu na među vlastite građevne čestice, ali ne može biti manja od ½ zbroja visine (vijenca) obaju osnovnih građevina.
Članak 33.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim stranama iste ulice proizlazi iz posebnog propisa za osiguranje evakuacijskog koridora prema poglavlju 9.7. „Upravljanje rizicima“.
Članak 34.
(1) Na svim građevnim česticama, međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. oblikovanje građevina
(1) Krovovi se mogu se oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 34.
(3) Uvjeti oblikovanja zgrada s obzirom na prepoznate rizike iz područja civilne zaštite obrađeni su u poglavlju 9.7. „Upravljanje rizicima“.
Članak 35.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu Stranica 3712 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. listopada 2023. neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, javni park i slično).
Članak 36.
Članak 36.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, odnosno kao poluugrađene, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - u zidu pomoćnih građevina prema susjednoj čestici nije dozvoljeno izvoditi otvore - u dijelu zida poluugrađene osnovne građevine na kojem je dozvoljeno graditi otvore, isti se izvode uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici. 4.4. Uređenje građevnih čestica 4.4.1. osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 37.
Članak 37.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s odgovarajućeg uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. Uvjeti kolnog priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu
Članak 38.
(1) Svakoj građevnoj čestici obavezno je osigurati jedan kolni priključak na odgovarajuću pristupnu prometnicu.
(2) Dva kolna priključka dozvoljena su na uglovnim česticama, a osim toga samo izuzetno, ukoliko to ne utječe negativno na odvijanje prometa.
(3) Točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor rješava se projektom, za svaku česticu zasebno, pri čemu se širina kolnog priključka utvrđuje s najmanje 3,0 m do najviše 5,0 m. 4.4.3. Uvjeti gradnje i uređenje kolnih manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 39.
Članak 39.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor unutar iste građevne čestice.
(2) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
Članak 40.
(1) Na svim građevnim česticama s predviđenih više od 3 parkirališna /ili garažna mjesta, projektnim rješenjem je potrebno omogućiti kružno okretanje, odnosno manevriranje unutar građevne čestice tako da se vozila na ulicu priključuju prednjom stranom. 4.4.4. gradnja ograda
Članak 41.
Članak 41.
(1) Ograđivanje građevnih čestica je dozvoljeno, ali nije obavezno.
(2) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(3) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice.
(4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 1,8 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(5) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.
Članak 42.
Članak 42.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled okoliša, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 4.4.5. obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 43.
(1) Na svakoj građevnoj čestici treba urediti zelenu površinu u prirodnom terenu u najmanje 20% površine građevne čestice.
(2) Iznad zelene površine iz prethodnog stavka se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) U obračun zelene površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(4) Preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih površina prirodnog terena, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(5) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro o priključci EKI, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod zelene površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od zelene površine prirodnog terena.
Stranica 3713
Članak 43.
6. listopada 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 3713
(6) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, separatori, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od zelene površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
(7) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. 4.4.6. Priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada
Članak 44.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.
Članak 45.
Članak 45.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. „Postupanje s otpadom“. 5. UVJETI UREĐENJA oDNoSNo gRADNJE, REKoNSTRUKCIJE I oPREMANJA PRoMETNE, KoMUNALNE I ELEKTRoNIčKE KoMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUćIM oBJEKTIMA I PoVRŠINAMA
Članak 46.
(1) Prometna mreža, trase i značajke sustava komunalne infrastrukture i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te javne rasvjete, prikazane su na sljedećim kartografskim prikazima: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, elektroničkih komunikacija i javne rasvjete“.
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.
Članak 47.
Članak 47.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja ulicama s asfaltiranom prometnicom, pješačkim i/ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost odvodnje oborinskih voda s javnih prometnih površina, te mogućnost priključenja pojedinačnih građevnih čestica na mreže javne vodoopskrbe i javne odvodnje, elektroopskrbe, plinoopskrbe i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
(2) Unutar uličnih koridora predviđena je izvedba javne rasvjete.
(3) Trasiranje linijske infrastrukture predviđeno je unutar javnih površina namijenjenih cestovnom prometu.
(4) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima. 5.1. UVJETI gRADNJE, REKoNSTRUKCIJE I oPREMANJA CESToVNE I ULIčNE MREŽE 5.1.1. Cestovna i ulična mreža
Članak 48.
Članak 48.
(1) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta tijela nadležnih za upravljanje cestama, posebno u odnosu na državnu cestu, čiji zaštitni pojas, prema posebnom propisu iznosi 25 m, mjereno od vanjskog ruba njena zemljišnog pojasa.
(2) Ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne infrastrukture.
(3) Prometna infrastruktura obodnih ulica uključujući i površinu predviđenu za proširenje državne ceste Dc 3 /oznaka IS2/, izuzev raskrižja Dc 3 i planirane UK1 nije predmet ovoga UPU.
(4) Radi osiguranja pristupa do područja planiranog ovim UPU-om, na poziciji priključka Obrtničke ulice u Pušćinama (postojeća gospodarska zona Pušćine sa zapadne strane Dc 3) predviđena je izvedba priključka planirane UK1 na Dc 3.
(5) Planirani ulični koridori predviđeni su kao nerazvrstane ceste.
(6) Uvjete za priključenje planiranih cesta na ceste u postojećim obodnim ulicama, jednako kao i uvjete za priključenje pojedinačnih novih građevnih čestica na postojeće i planirane ceste, utvrđuju nadležna javnopravna tijela, ovisno o kategoriji pojedine ceste.
Članak 49.
Članak 49.
(1) Površine namijenjene formiranju čestica uličnih koridora /oznaka UK s numeričkom oznakom/ formiraju se prema grafičkoj parcelaciji, danoj u grafičkom dijelu UPU.
(2) Dozvoljena su odstupanja od grafički utvrđenih međa uličnih koridora, ali nije dozvoljeno smanjivati širinu pojedinog uličnog koridora da u najužem dijelu bude uži od 11,0 m
Članak 50. Stranica 3714 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. listopada 2023.
(1) Ulični koridori se mogu projektirati i izvoditi segmentno u odnosu na utvrđenu dužinu i fazno u odnosu na predviđeno opremanje.
(2) Kolnici u planiranim uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m i svi trebaju biti predviđeni za obostrani promet.
(3) U slijepim dijelovima ulica, obavezna je izvedba okretišta na slijepom završetku ceste.
(4) Projektnim rješenjem je iz tehničkih razloga moguće smanjiti širinu grafički predviđene zelene površine unutar uličnog koridora, a izuzetno i ukinuti zelenu površinu, ukoliko je to potrebno radi smještaja pješačkih i/ili biciklističkih staza obostrano ili iz drugih, tehnički opravdanih razloga.
(5) Istočno, izvan obuhvata UPU preporuča se izvesti odgovarajući prometni produžetak uličnog koridora UK2 do Uske ulice i spoj prometnica u navedenim ulicama.
Članak 51.
Članak 51.
(1) Prilaze i priključke na ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 95/14) i prema odgovarajućim normama.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema odgovarajućim posebnim propisima.
Članak 52.
(1) U uličnim koridorima UK1 i UK2 obavezna je izvedba objedinjene pješačko – biciklističke staze s jedne strane kolnika i pješačke staze s druge strane kolnika.
(2) Širina biciklističkih staza utvrđuje se projektom, sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („Narodne novine“ broj 28/16).
(3) Minimalna širina pješačke staze u uličnim koridorima se određuje s minimalno 1,6 m.
(4) U slučaju kada se pješačka staza kombinira s biciklističkom stazom, ukupna širina im se utvrđuje s minimalno 2,5 m, odnosno sukladno posebnom propisu za biciklističku infrastrukturu.
Članak 53.
Članak 53.
(1) Trasa za mala elektrovozila (skutere, elektrobicikle i drugo), utvrđena prema posebnom propisu, može se predvidjeti unutar površine biciklističke staze.
Članak 54.
(1) Unutar uličnih koridora nije dozvoljena postava reklamnih panoa.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.1.2. Promet u mirovanju
Članak 55.
Članak 55.
(1) Javna parkirališta unutar obuhvata UPU nisu predviđena.
Članak 56.
(1) Minimalni broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta broja potrebnih mjesta i jedinice projektirane korisne (neto) površine, odnosno drugog parametara utvrđenih prema sljedećoj tabeli: broj namjena građevine / parkirališnih ili koeficijent prostora garažnih mjesta na PROIZVODNJA I 1 zaposlenika po 1 0,50 SKLADIŠTA smjeni UREDSKI PROSTORI 100 m2 korisnog 2 2,00 I TRGOVINE prostora USLUGE I 100 m2 korisnog 3 4,00 UGOSTITELJSTVO prostora 1 zaposlenika po 1,00 ZDRAVSTVENA smjeni 4 NAMJENA 100 m2 korisnog 1,00 prostora STAMBENA 5 1,00 1 stan NAMJENA utvrđuje se ovisno o SMJEŠTAJNI kategorizaciji turističkog 6 TURISTIČKI sadržaja, prema posebnom SADRŽAJI propisu
(2) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 1 ovog članka, odrediti će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(3) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(4) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.
Članak 57.
Članak 57.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Smještaj i oblikovanje garažnih prostora utvrđuje se ovisno o namjeni građevne čestice, prema uvjetima za smještaj i oblikovanje građevina iz poglavlja 4. ove Odluke.
(3) Otvorena i nenatkrivena parkirališta je na vlastitoj građevnoj čestici moguće smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina.
Članak 58.
Članak 58.
(1) Sve parkirališne i manipulativne kolne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama“. 6. listopada 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 3715 5.2. UVJETI gRADNJE, REKoNSTRUKCIJE I oPREMANJA KoMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAčIN PRIKLJUčIVANJA KUćNIH INSTALACIJA
Članak 59.
(1) Linijsku infrastrukturu je u pravilu je potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice.
(3) Ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(4) Naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
Članak 59.
(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima.
Članak 60.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi za cjelovito područje obuhvata UPU.
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica komunalne infrastrukture.
Članak 61.
Članak 61.
(1) Za gradnju građevina infrastrukturnih sustava mogu se iz površina stambene i gospodarske, poslovne namjene /oznaka S1 i K/, izdvajati zemljišta za zasebne građevne čestice – prvenstveno se to odnosi na građevine EKI, trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava odvodnje i slično.
(2) Za sve građevne čestice koje se izdvajaju iz površina drugih namjena u svrhu formiranja građevnih čestica za potrebe gradnje građevina infrastrukture, uvjeti gradnje su sljedeći: - građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora ili treba imati osiguranu služnost pristupa preko čestice druge namjene - dimenzija građevne čestice građevine infrastrukturnog sustava prilagođava se veličini građevine - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od linije regulacije pojedinog uličnog koridora je je najmanje 5,0 m - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od ostalih međa čestice je najmanje 1,0 m - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od međa vlastite čestice treba dodatno osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu.
(3) Sve nadzemne građevine infrastrukture i pripadajuća oprema (građevine EKI, trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice i drugo) trebaju imati ukupnu visinu manju od 3,0 m, izuzev stupova mreže elektroopskrbe i javne rasvjete koji mogu biti viši.
Članak 61.
5.2.1. Javna vodoopskrba, javna odvodnja, plinoopskrba, elektroopskrba i drugi energetski izvori 5.2.1.1. Javna vodoopskrba
Članak 62.
(1) U području obuhvata UPU predviđa se izvedba javne vodoopskrbne mreže u trasi prema kartografskom prikazu i sa spojem na postojeću mrežu javne vodoopskrbe u kontaktnim ulicama.
(2) Iz mreže javne vodoopskrbe potrebno je predvidjeti i napajanje vodom za javni sustav za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.5. „Zaštita od požara“, ove Odluke.
Članak 63.
Članak 63.
(1) Priključenje građevnih čestica u obuhvatu UPU predviđa se neposredno na prikladno smješteni opskrbni vodovod.
(2) Priključke građevina na sustav javne vodoopskrbe treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao najmanje jedan priključak po građevnoj čestici.
(3) Posebne uvjete za priključenje i smještaj vodomjera unutar pojedinačne građevne čestice utvrđuje nadležni javni isporučitelj vodnih usluga. 5.2.1.2. Javna odvodnja
Članak 64.
(1) Područje obuhvata UPU se nalazi unutar III. zone zaštite izvorišta vodocrpilišta Nedelišće, iz kog razloga se neposredno primjenjuju mjere zaštite za predmetnu zonu prema posebnim propisima.
(2) Postojeći sustav javne odvodnje u kontaktnim ulicama je razdjelni, odnosno otpadne vode se priključuju na fekalni cjevovod javne odvodnje, te se na isti način planira i proširenje sustava unutar obuhvata UPU, sve prema posebnim uvjetima nadležnih javnopravnih tijela.
(3) Unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje. Stranica 3716 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. listopada 2023.
(4) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(5) Izuzetno od prethodnog stavka, ako je tehnički izvedivo, rubne građevne čestice u obuhvatu UPU mogu se priključiti neposredno na već izvedenu mrežu javne odvodnje obodnim ulicama.
Članak 64.
(6) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne (fekalne) odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima posebnog propisa za granične vrijednosti emisije otpadnih voda za predmetni sustav.
Članak 65.
(1) Priključke građevina na sustav javne odvodnje otpadnih voda treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao najmanje jedan priključak po građevnoj čestici, a posebne uvjete za priključenje utvrđuje nadležno javnopravno tijelo.
(2) Do dovršetka funkcionalnog sustava javne odvodnje otpadnih voda u planiranim ulicama, nije moguće izdavati dozvole za uporabu građevina koje se prema urbanističkom rješenju UPU priključuju na pojedinu ulicu unutar koje sustav nije u funkciji.
Članak 66.
Članak 66.
(1) Oborinske vode s javnih prometnih površina predviđaju se ispuštati se u javni sustav oborinske odvodnje.
(2) Oborinski kanali unutar koridora planiranih prometnica mogu se izvesti samo kao zacjevljeni.
(3) Oborinske vode s pojedinih građevnih čestica koje nisu prometne namjene potrebno je zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi nadležno javnopravno tijelo i uz suglasnost istog.
Članak 67.
Članak 67.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina građevina mogu se na zelene površine na vlastitoj čestici upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih površina građevnih čestica se mogu ispuštati na zelene površine na vlastitoj čestici ili u podzemlje preko upojnih bunara, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti. 5.2.1.3. Plinoopskrba
Članak 68.
Članak 68.
(1) Sjeverno od područja UPU prolazi magistralni plinovod Varaždin II – Šenkovec DN 200/50, čiji zaštitni pojas, utvrđen s 30,0 m obostrano od osi cjevovoda dijelom zadire u područje obuhvata UPU.
(2) Unutar zaštitnog pojasa magistralnog plinovoda nije dozvoljena gradnja objekata namijenjenih za stanovanje ili boravak ljudi, a druge zahvate potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima i uz suglasnost vlasnika, odnosno održavatelja cjevovoda.
Članak 69.
(1) Unutar područja obuhvata predviđa se trasa opskrbne plinske mreže sa spojem na postojeću mrežu javne plinoopskrbe u kontaktnim ulicama.
(2) Mreža plinoopskrbe se preporuča smjestiti ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
Članak 70.
Članak 70.
(1) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 36/20, 100//21).
(2) Plinske redukcijske stanice, ukoliko će biti potrebno, mogu se smještati na vlastitim građevnim česticama korisnika ili na vlastitim česticama formiranim prema članku 61.
Članak 71.
(1) Gradnja priključaka za plinoopskrbu pojedinačnog korisnika provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju jedne od građevina unutar građevne čestice ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 5.2.1.4. Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 72.
Članak 72.
(1) Toplovodni sustav unutar obuhvata UPU nije planiran, međutim u slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se smještati unutar koridora ulica, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 5.2.1.5. Elektroopskrba
Članak 73.
(1) Unutar obuhvata UPU planirana je jedna nova transformatorska stanica sustava elektroopskrbe – TS 10(20)/0,4 kV.
(2) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja trafostanica stanica moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama formiranim izdvajanjem iz površina iz površina stambene i gospodarske, poslovne namjene /oznaka S1 i K/, prema uvjetima iz članka 61.
Ostali akti u ovom izdanju (66)
- Odluka o sufinanciranju troškova javnog prijevoza redovitih studenata vlakom na području Republike Hrvatske za akademsku godinu 2023./2024. i akademsku godinu 2024./2025. do 31. prosinca 2024.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o zaključenju Ugovora o zakupu poslovnog prostora između Doma zdravlja Čakovec i Doma za odrasle osobe Orehovica
- Izmjene i dopune Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini osnovnih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2023. godini
- Statutarna Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Međimurske županije
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Međimurske županije za 2023. godinu
- Odluka o podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s Ustavom Republike Hrvatske
- Odluka o određivanju plaće i drugih prava župana i zamjenika župana Međimurske županije
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim učenicima srednjih škola za školsku godinu 2023./2024.
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Međimurske županije
- Odluka o izmjenama Odluke o kriterijima i načinu provođenja ocjenjivanja službenika i namještenika upravnih tijela Međimurske županije
- Odluka o osnivanju Savjeta mladih Međimurske županije
- Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Savjeta za socijalnu skrb Međimurske županije
- Odluka o razrješenju i izboru člana Odbora za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije
- Zaključak o primanju na znanje Izvješća Mandatne komisije o stavljanju mandata u mirovanje iz osobnih razloga i imenu vijećnika koji počinje obnašati vijećnički mandat
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2023. godine
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Financijski plan i Godišnji plan građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2024. godinu i projekcije Proračuna za 2025. i 2026. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvještaja o radu Udruga zajednice tehničke kulture Međimurske županije za 2022. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju vatrogastva i zaštite od požara za područje Međimurske županije u 2022. godini
- Odluka o polugodišnjem obračunu Proračuna Općine Goričan za 2023. godinu
- 2. izmjene i dopune Proračuna Općine Goričan za 2023. godinu
- Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan
- Odluka o ekonomskoj cijeni predškolskog programa Dječjeg vrtića „ MURA“ Goričan
- Odluka o načinu utvrđivanja plaća i visini koeficijenata za obračun plaća djelatnika Dječjeg vrtića „Mura“
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Statut Dječjeg vrtića „MURA“
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Goričan
- Odluka o usvajanju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda u 2024. godini na području Općine Goričan
- Odluka o usvajanju Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Goričan za 2024. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa građenja komunalne infrastrukture za 2023. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2023. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u kulturi Općine Goričan za 2023. godinu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića „MURA“
- Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara na području Općine Goričan za 2024. godinu
- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite Općine Goričan za razdoblje od 2024. do 2027. godine
- Odluka o 2. izmjenama Poslovnika Općinskog vijeća Općine Nedelišće
- Obračun Proračuna Općine Nedelišće od 01.01.-30.06.2023. godine
- 2. izmjene i dopune Proračuna Općine Nedelišće za 2023. godinu
- Odluka o dozvoljenom prekoračenju po poslovnom računu Općine Nedelišće
- Odluka o naknadama za rad u općinskim tijelima
- Odluka o određivanju naknade za rad članova vijeća mjesnih odbora na području Općine Nedelišće
- Odluka o I. izmjenama Odluke o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika upravnih tijela Općine Nedelišće
- Odluka o III. izmjeni Odluke o mjerilima za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja na području Općine Nedelišće
- Odluka o II. izmjeni Odluke o sufinanciranju djelatnosti dadilje na području Općine Nedelišće
- Odluka o sufinanciranju Programa produženog boravka u školskoj godini 2023./2024.
- Odluka o kupnji dijela nekretnine k.č. br. 1578 u Nedelišću
- Odluka o prodaji nekretnine u Črečanu
- Odluka o darovanju nekretnina u katastarskoj Općini Nedelišće
- Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi u katastarskoj općini Nedelišće
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o imenovanju ulica u naselju Nedelišće
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2023. godinu
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o poslovanju ustanove Dječji vrtić „Zvončić“ Nedelišće za razdoblje od 01.01.2022. do 31.12.2022. godine
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg Izvješća o poslovanju društva NED-KOM d.o.o. za 2022. godinu
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg Izvješća o poslovanju društva Nekretnine Nedelišće d.o.o. za 2022. godinu
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg Izvješća o poslovanju društva MESAP d.o.o. za 2022. godinu
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o radu načelnika Općine Nedelišće za razdoblje od 01.01.2023. do 30.06.2023.
- Odluka o usvajanju Izvješća o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Nedelišće za 2022. godinu
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Podvrtnice Ulice Zrinskih“ u Gornjem Kuršancu
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Malenka - zapad“ u Gornjem Kuršancu
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja područja između Ulice M.Tita i J.Š. Slavenskog u Nedelišću
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja područja „Podvrtnice Trnavske ulice u Nedelišću“
- Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja Nedelišće - Podzavrtje
- Odluka o II. izmjenama Programa javnih potreba u kulturi Općine Nedelišće za 2023. godinu
- Odluka o II. izmjenama Programa javnih potreba u sportu Općine Nedelišće za 2023. godinu
- II. izmjene i dopune Programa gradnje građevina komunalne infrastrukture na području Općine Nedelišće za 2023. godinu
- II. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Nedelišće za 2023. godinu
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Šenkovec od 1. siječnja do 30. 06.2023. godine
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave