GLASNIK

Arhiva › 2023. › SGMŽ 24

SGMŽOpćina Nedelišće · 6. listopada 2023. · KLASA 024-03/23-01/05 · URBROJ 2109-12-02-23-23

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Podvrtnice Ulice Zrinskih“ u Gornjem Kuršancu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 3691

Članak 28.

Članak 28.
(1) Ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 3 stana: - obavezno je za svaki stan predvidjeti izvedbu spremišta neto površine poda najmanje 1,5 m2, koje treba biti integrirano unutar volumena osnovne građevine. Stranica 3692 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. listopada 2023. - potrebno je unutar vlastite građevne čestice izvesti biciklarnik, dimenzioniran prema posebnom propisu, a može ga se oblikovati kao pomoćnu građevinu (zgradu i/ili nadstrešnicu) ili drugačije (prostor unutar osnovne građevine, ograđeni prostor, tipski objekt – box i slično). NAČIN 4.2. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 29.

Članak 29.
(1) Unutar površina stambene i mješovite namjene, formiranje novih građevnih čestica i preparcelacija postojećih, provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta za najmanje dimenzije pojedine građevne čestice: NAJMANJE NAJVEĆE DIMENZIJE DIMENZIJE GRAĐEVNE GRAĐEVNE NAMJENA BROJ GRADNJE ETAŽNOST OSNOVNE ČESTIcE ČESTIcE POVRŠINA ZKJ OSNOVNE GRAĐEVINE GRAĐEVINE prizemnica ŠIRINA DUBINA ŠIRINA DUBINA /m/ /m/ /m/ /m/ 16 25 E=3 / Po+P+Pk (ili NE) SS katnica 18 30 min 1 E=4 / Po+P+1K+Pk (ili NE) S1 i M1 max 3 prizemnica E=3 / Po+P+Pk PU katnica E=3 / Po+P+1K min 1 max 3 prizemnica ili katnica M2 SS 40 12 25 dubina namjene 14 35 površina 18 30 širina namjene min 4 E=4 / Po+P+1K+Pk (ili NE) max 6 ZKJ – broj zasebnih korisničkih jedinica SS – slobodnostojeća gradnja, PU – poluugrađena gradnja
(2) Najmanja širina nove građevne čestice utvrđuje se na relevantnoj liniji regulacije ulice.
(3) Unutar obuhvata UPU nije moguće formirati građevne čestice za gradnju osnovne građevine u tipologiji ugrađene gradnje (gradnja u nizu) niti u tipologiji dvojne gradnje.
(4) Nepotpuna etaža ne može se graditi ukoliko takva mogućnost nije navedena u tabeli iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Kod formiranja građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.
(2) Zajednička međa građevnih čestica može odstupiti od planirane međusobne granice površina mješovitih namjena /oznaka M1 i M2/ najviše do 10,0 m, čime se za tu dimenziju može proširiti, odnosno smanjiti, površina najjužnije građevne čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/.
(3) Zajednička međa građevnih čestica izgrađenog dijela naselja u Ulici Zrinskih i novoformiranih građevnih čestica s pristupom iz planirane ulice UK1, može odstupiti od planirane granice površina mješovite namjene (od zapadne granice obuhvata UPU), najviše do najmanje utvrđene dubine građevnih čestica prema tabeli iz prethodnog članka.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, građevnoj čestici na križanju Ulice bana Jelačića i zapadno od planiranog uličnog koridora UK1, može se povećati dubina sve do 20 40 površina linije regulacije Ulice Zrinskih, te se u tom slučaju za cjelovitu građevnu česticu primjenjuju uvjeti iz ove Odluke za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M2/. 4.3. Uvjeti gradnje 4.3.1. Veličina i površina građevina

Članak 31.

Članak 31.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice utvrđuje se ovisno o broju zasebnih korisničkih jedinica i namjeni površine unutar koje se građevna čestica formira i to: - na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene /oznaka S1/ kig= 0,4 - na građevnoj čestici formiranoj unutar površine mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ kig= 0,4 - na građevnoj čestici formiranoj unutar površine mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/: - ukoliko se planira građevina osnovne namjene do 3 ZKJ, kig= 0,4 - ukoliko se planira građevina osnovne namjene od 4 do 6 ZKJ, kig= 0,3.
(2) Na izgrađenoj građevnoj čestici formiranoj unutar površina mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ s koeficijentom izgrađenosti većim od kig=0,3, nije dozvoljena naknadna rekonstrukcija na način da se broj 6. listopada 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 3693 zasebnih korisničkih jedinica na čestici poveća iznad ZKJ=3.
(3) Koeficijent iskoristivosti /kis/ proizlazi iz broja dozvoljenih etaža i ne ispituje se.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Najveća dozvoljena etažnost osnovnih građevina u obuhvat UPU utvrđuje se ovisno o širini građevne čestice i utvrđuje se prema tabeli iz članka 29.
(2) Najveća dozvoljena etažnost pratećih građevina, koje su dozvoljene samo na česticama formiranim unutar površina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ utvrđuje se s E=2/P+Pk.
(3) Najveća dozvoljena etažnost svih pomoćnih građevina utvrđuje se s E=1 / P.
(4) Sve osnovne građevine umjesto podruma mogu imati suteren.
(5) Umjesto potkrovlja se posljednja dozvoljena etaža osnovne građevine može oblikovati kao nepotpuna etaža samo ukoliko je predviđena u tipologiji slobodnostojeće gradnje.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovnih građevina u obuhvat UPU utvrđuje se ovisno o širini građevne čestice: - za prizemnice visina (vijenca) s 5,0 m, a ukupna visina s 8,0 m - za katnice visina (vijenca) sa 7,0 m, a ukupna visina s 10,5 m.
(2) Najveća dozvoljena visina (vijenca) prateće građevine, koja se može predvidjeti samo na čestici formiranoj unutar površine mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ utvrđuje se s 5,0 m, a ukupna visina s 8,0 m.
(3) Najveća dozvoljena visina (vijenca) pomoćnih građevina u obuhvat UPU utvrđuje se s 3,5 m, a ukupna visina s 4,5 m.
(4) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, specifični dijelovi osnovnih građevina mogu imati veću visinu (vijenca), pri čemu se: - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže osnovne zgrade s ravnim krovom bez predviđene nepotpune etaže, ne može biti veće bruto površine od 30,0 m2 - funkcionalni pristup krovu nepotpune etaže može se predvidjeti samo ljestvama s krova posljednje pune etaže. 4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 34.

Članak 34.
(1) Smještaj osnovne građevine na građevnoj čestici ukoliko se predviđa kao slobodnostojeća /oznaka gradnje SS/: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice), osim za Ulicu bana Jelačića (Žc 2020) od čije linije regulacije je građevinu potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m - najmanje 1,0 m udaljeno od sjeverne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 1,0 m udaljeno od istočne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - najmanje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ako su predviđene kao slobodnostojeće - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m, uz uvjet da su od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici udaljene najmanje 5,0 m.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Smještaj osnovne građevine na građevnoj čestici ukoliko se predviđa kao poluugrađena /oznaka gradnje PU/: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - na sjevernoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, na istočnoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - iza dvorišnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na među na koju je smještena osnovna građevina, na toj međi ili odmaknuto od nje - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m. Stranica 3694 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. listopada 2023.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Ukoliko se s obzirom na namjenu površina i dimenzije građevne čestice mogu graditi, prateće građevine smještaju se iza uličnog pročelja osnovne građevine.
Članak 37.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama proizlazi iz udaljenosti utvrđene za osnovne građevine u odnosu na među vlastite građevne čestice, ali ne može biti manja od ½ zbroja visine (vijenca) obaju osnovnih građevina.
Članak 38.
(1) Na svim građevnim česticama u obuhvatu UPU, međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim stranama iste ulice proizlazi iz posebnog propisa za osiguranje evakuacijskog koridora prema poglavlju 9.7. „Upravljanje rizicima“.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Na svim građevnim česticama u obuhvatu UPU, međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. oblikovanje građevina
(1) Krovovi se mogu se oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
(3) Uvjeti oblikovanja zgrada s obzirom na prepoznate rizike iz područja civilne zaštite obrađeni su u poglavlju 9.7. „Upravljanje rizicima“.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, javni park i slično).

Članak 41.

Članak 41.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, odnosno kao poluugrađene, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - u zidu pomoćnih građevina prema susjednoj čestici nije dozvoljeno izvoditi otvore - u dijelu zida poluugrađene osnovne građevine na kojem je dozvoljeno graditi otvore, isti se izvode uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici. 4.4. Uređenje građevnih čestica 4.4.1. osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 42.

Članak 42.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s odgovarajućeg uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. Uvjeti kolnog priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu
Članak 43.
(1) Svakoj građevnoj čestici obavezno je osigurati jedan kolni priključak na odgovarajuću pristupnu prometnicu.
(2) Dva kolna priključka dozvoljena su na uglovnim česticama, a osim toga samo izuzetno, ukoliko to ne utječe negativno na odvijanje prometa. 6. listopada 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 3695

Članak 44.

Članak 44.
(1) Točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor rješava se projektom, za svaku česticu zasebno, prema sljedećem: - za građevne čestice do 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 5,0 m - za građevne čestice s više od 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 7,0 m. 4.4.3. Uvjeti gradnje i uređenje kolnih manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 45.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor unutar iste građevne čestice.
(2) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Na svim građevnim česticama s predviđenih više od 3 parkirališna /ili garažna mjesta, projektnim rješenjem je potrebno omogućiti kružno okretanje, odnosno manevriranje unutar građevne čestice tako da se vozila na ulicu priključuju prednjom stranom. 4.4.4. gradnja ograda
Članak 47.
(1) Ograđivanje građevnih čestica je dozvoljeno, ali nije obavezno.
(2) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(3) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice.
(4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 1,8 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(5) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled okoliša, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 4.4.5. obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 49.
(1) Na svakoj građevnoj čestici treba urediti zelenu površinu u prirodnom terenu: - najmanje 30% površine građevne čestice ukoliko se na njoj nalazi prostor namijenjen stalnom ili povremenom boravku djece ili drugih socijalno osjetljivih skupina, prema poglavlju 1. „Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena“ - najmanje 20% površine za sve ostale građevne čestice.
(2) Iznad zelene površine iz prethodnog stavka se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) U obračun zelene površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(4) Preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih površina prirodnog terena, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.

Članak 49.

(5) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro o priključci EKI, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod zelene površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od zelene površine prirodnog terena.
(6) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, separatori, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od zelene površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
(7) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. 4.4.6. Priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada

Članak 50.

Članak 50.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo. Stranica 3696 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. listopada 2023.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. „Postupanje s otpadom“. 5. UVJETI UREĐENJA oDNoSNo gRADNJE, REKoNSTRUKCIJE I oPREMANJA PRoMETNE, KoMUNALNE I ELEKTRoNIčKE KoMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUćIM oBJEKTIMA I PoVRŠINAMA
Članak 52.
(1) Prometna mreža, trase i značajke sustava komunalne infrastrukture i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te javne rasvjete, prikazane su na sljedećim kartografskim prikazima: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, elektroničkih komunikacija i javne rasvjete“.
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja ulicama s asfaltiranom prometnicom, pješačkim i/ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost odvodnje oborinskih voda s javnih prometnih površina, te mogućnost priključenja pojedinačnih građevnih čestica na mreže javne vodoopskrbe i javne odvodnje, elektroopskrbe, plinoopskrbe i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
(2) Unutar uličnih koridora predviđena je izvedba javne rasvjete.
(3) Trasiranje linijske infrastrukture predviđeno je unutar javnih površina namijenjenih cestovnom prometu.
(4) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima. 5.1. UVJETI gRADNJE, REKoNSTRUKCIJE I oPREMANJA CESToVNE I ULIčNE MREŽE 5.1.1. Cestovna i ulična mreža

Članak 54.

Članak 54.
(1) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta tijela nadležnih za upravljanje cestama, posebno u odnosu na javne ceste.
(2) Ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne infrastrukture.
(3) Prometna infrastruktura obodnih ulica – Ulice bana Jelačića (Žc 2020), kao i Ulice Zrinskih izvedena je i nije predmet ovoga UPU.
(4) Uvjete za priključenje planiranih cesta na ceste u postojećim obodnim ulicama, jednako kao i uvjete za priključenje građevnih čestica na postojeće i planirane ceste utvrđuju nadležna javnopravna tijela, ovisno o kategoriji pojedine ceste.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Površine namijenjene formiranju čestica uličnih koridora /oznaka UK s numeričkom oznakom/ formiraju se prema grafičkoj parcelaciji, danoj u grafičkom dijelu UPU.
(2) Dozvoljena su odstupanja od grafički utvrđenih međa uličnih koridora, ali nije dozvoljeno smanjivati širinu pojedinog uličnog koridora prema sljedećem: - cestovni koridor UK1 ne smije biti uži od 14,0 m - širina cestovnog koridora UK2 ovisi o stvarnoj širini zemljišnih čestica unutar koje se planira - k.č.br. 2219/1 i 2229/2, obje k.o. Kuršanec, ali ne smije biti uži od 10,0 m - cestovni koridor UK3 ne smije biti uži od 10,0 m.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Ulični koridori se mogu projektirati i izvoditi segmentno u odnosu na utvrđenu dužinu i fazno u odnosu na predviđeno opremanje.
(2) Kolnici u planiranim uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m i svi trebaju biti predviđeni za obostrani promet.
(3) U slijepim ulicama, odnosno dijelovima ulica, obavezna je izvedba okretišta na slijepom završetku ceste.
(4) Projektnim rješenjem je iz tehničkih razloga moguće smanjiti širinu grafički predviđene zelene površine unutar uličnog koridora, a izuzetno i ukinuti zelenu površinu, ukoliko je to potrebno radi smještaja pješačkih i/ili biciklističkih staza obostrano ili iz drugih, tehnički opravdanih razloga.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Prilaze i priključke na ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 95/14) i prema odgovarajućim normama.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema odgovarajućim posebnim propisima.
Članak 58.
(1) U uličnim koridorima UK1 i UK2 obavezna je izvedba objedinjene pješačko – biciklističke staze s jedne strane kolnika i pješačke staze s druge strane kolnika.
(2) U uličnom koridoru UK3 obavezna je izvedba pješačke staze najmanje s jedne strane kolnika.
(3) Širina biciklističkih staza utvrđuje se projektom, sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („Narodne novine“ broj 28/16).
(4) Minimalna širina pješačke staze u uličnim koridorima se određuje s minimalno 1,6 m.
(5) U slučaju kada se pješačka staza kombinira s biciklističkom stazom, ukupna širina im se utvrđuje s minimalno 2,5 m, odnosno sukladno posebnom propisu za biciklističku infrastrukturu. 6. listopada 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 3697

Članak 59.

Članak 59.
(1) Trasa za mala elektrovozila (skutere, elektrobicikle i drugo), utvrđena prema posebnom propisu, može se predvidjeti unutar površine biciklističke staze.
Članak 60.
(1) Unutar uličnih koridora nije dozvoljena postava reklamnih panoa.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.1.2. Promet u mirovanju

Članak 61.

Članak 61.
(1) Javna parkirališta unutar obuhvata UPU nisu predviđena.
Članak 62.
(1) Minimalni broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta broja potrebnih mjesta i jedinice projektirane korisne (neto) površine, odnosno drugog parametara utvrđenih prema sljedećoj tabeli: broj parkirališnih namjena građevine / koeficijent ili garažnih prostora mjesta na UREDSKI 100 m2 korisnog 1 PROSTORI I 2,00 prostora TRGOVINE USLUGE I 100 m2 korisnog 2 4,00 UGOSTITELJSTVO prostora 1 zaposlenika po VIŠENAMJENSKE 1,00 3 smjeni DVORANE 0,10 1 korisnika 1 zaposlenika po 1,00 ZDRAVSTVENA smjeni 4 NAMJENA 100 m2 korisnog 1,00 prostora STAMBENA 5 1,00 1 stan NAMJENA utvrđuje se ovisno o SMJEŠTAJNI kategorizaciji turističkog 6 TURISTIČKI sadržaja, prema posebnom SADRŽAJI propisu
(2) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 1 ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(3) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(4) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Smještaj i oblikovanje garažnih prostora utvrđuje se ovisno o namjeni građevne čestice, prema uvjetima za smještaj i oblikovanje građevina iz poglavlja 4. ove Odluke.
(3) Otvorena i nenatkrivena parkirališta je na vlastitoj građevnoj čestici moguće smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Sve parkirališne i manipulativne kolne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama“. 5.2. UVJETI gRADNJE, REKoNSTRUKCIJE I oPREMANJA KoMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAčIN PRIKLJUčIVANJA KUćNIH INSTALACIJA
Članak 65.
(1) Linijsku infrastrukturu je u pravilu je potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice.
(3) Ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(4) Naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.

Članak 65.

(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima.
Članak 66.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju Stranica 3698 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. listopada 2023. javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi za cjelovito područje obuhvata UPU.
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica komunalne infrastrukture.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Za gradnju građevina infrastrukturnih sustava mogu se iz površina stambene i mješovite namjene /oznaka S1, M1 i M2/, izdvajati zemljišta za zasebne građevne čestice – prvenstveno se to odnosi na građevine EKI, trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava odvodnje i slično.
(2) Za sve građevne čestice koje se izdvajaju iz površina drugih namjena u svrhu formiranja građevnih čestica za potrebe gradnje građevina infrastrukture, uvjeti gradnje su sljedeći: - građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora ili treba imati osiguranu služnost pristupa preko čestice druge namjene - dimenzija građevne čestice građevine infrastrukturnog sustava prilagođava se veličini građevine - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od linije regulacije pojedinog uličnog koridora je je najmanje 5,0 m - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od ostalih međa čestice je najmanje 1,0 m - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od međa vlastite čestice treba dodatno osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu.
(3) Sve nadzemne građevine infrastrukture i pripadajuća oprema (građevine EKI, trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice i drugo) trebaju imati ukupnu visinu manju od 3,0 m, izuzev stupova mreže elektroopskrbe i javne rasvjete koji mogu biti viši.

Ostali akti u ovom izdanju (66)