Pravilnik o radu službenika i namještenika upravnog tijela Grada Mursko Središće

10. Na temelju članka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 86/08, 61/11, 4/18, 112/19), članka 26. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) i članka 52. Statuta Grada Murskog Središća („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 6/21), gradonačelnik Grada Mursko Središće dana 25. svibanja 2023. godine, donosi PRAVILNIK o radu službenika i namještenika upravnog tijela grada Mursko Središće I. oPćE odREdBE

Članak 1.

Članak 1. Ovim Pravilnikom o radu službenika i namještenika upravnih tijela Grada Murskog Središća (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se prava i obveze službenika i namještenika upravnih tijela Grada Murskog Središća (u daljnjem tekstu: službenik), zaštita života, zdravlja i privatnosti službenika, zaštita dostojanstva službenika i zaštita od diskriminacije, pravo na informiranje, prava i obveze iz rada i po osnovi rada, osobito: radno vrijeme, prekovremeni rad, odmori i dopusti, plaće i dodaci na plaću, ostala materijalna te druga prava službenika i naknada štete. 2. Kompletno Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2022. godinu na području Međimurske županije objavit će se na Internet stranicama Međimurske županije (https://medjimurska-zupanija.hr/). 3. Ovaj Zaključak će se objaviti u „Službenom glasniku Međimurske županije“. ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 351-04/23-03/1 URBROJ: 2109-01-23-19 Čakovec, 25. svibnja 2023. ŽUPAN Matija Posavec, mag.ing., v.r. o SREdIšćE

Članak 2.

Članak 2. Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike povoljnije uređena drugim propisima ili aktima. Organizacija rada u upravnim tijelima Grada Murskog Središća uređuje se Pravilnikom o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Murskog Središća i drugim propisima, u skladu sa zakonom. Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u ovom Pravilniku korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod. II. PRAVA I oBVEZE SLUŽBENIKA I NAMJEšTENIKA Pravo na sindikalno udruživanje

Članak 3.

Članak 3. Službenici imaju pravo na sindikalno udruživanje. Službenici imaju pravo na kolektivno pregovaranje koje ostvaruju posredovanjem sindikata.
Članak 4. Službenik je dužan prilikom dolaska i odlaska s posla te prilikom izlaska i ulaska u zgradu i prostorije gradske uprave Grada Murskog Središća tijekom radnog vremena (stanka, službeni ili privatni izlazak-povratak) tražiti odobrenje i obavijestiti pročelnika ili gradonačelnika, odnosno nadređenog. 26. svibnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 1627 III. ZAšTITA PRAVA SLUŽBENIKA

Članak 5.

Članak 5. O ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika iz ovoga Pravilnika pročelnik donosi rješenje, a gradonačelnik za pročelnika, u pisanom obliku, s obrazloženjem i uputom o pravnom lijeku, u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku. Rješenja se donose temeljem pisanog zahtjeva službenika uz potrebne dokaze i po službenoj dužnosti, ovisno o vrsti prava iz ovoga Pravilnika. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka službenik ima pravo izjaviti žalbu gradonačelniku u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, a protiv rješenja gradonačelnika, pročelnik ima pravo pokrenuti upravni spor od 30 dana od dana dostave rješenja.

Članak 6.

Članak 6. U slučaju kada službenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana.
Članak 7. Službeniku je Grad Mursko Središće, dužan osigurati pravnu pomoć u postupcima koji su protiv službenika pokrenuti od strane trećih osoba zbog obavljanja poslova i zadataka koji su mu u opisu radnog mjesta, osim ako se za isti slučaj pred službeničkim sudom vodi postupak protiv službenika te je u tom postupku proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti. IV. INFoRMIRANJE
Članak 8. Gradonačelnik, odnosno pročelnik upravnog tijela, dužan je službeniku prije stupanja na rad, odnosno rasporeda na radno mjesto, omogućiti da se upozna s aktima u vezi s radnim odnosom te ga upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti u službi. V. ZAšTITA ŽIVoTA, ZdRAVLJA I PRIVATNoSTI SLUŽBENIKA Zaštita života i zdravlja službenika

Članak 9.

Članak 9. Grad Mursko Središće je dužan osigurati uvjete za zdravlje i sigurnost službenika u službi. Grad Mursko Središće će poduzeti sve zakonske mjere za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu i pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu. Grad Mursko Središće je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad osoba s invaliditetom, u skladu s posebnim propisima.
Članak 10. Dužnost je svakog službenika brinuti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i zdravlju drugih službenika te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao Grad Mursko Središće te osposobljenošću koju je stekao svojim obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem. Službenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je, prema posebnim propisima ili pravilima struke, bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine. Zaštita privatnosti službenika

Članak 11.

Članak 11. Osobni podaci službenika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Grad Mursko Središće će radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo one podatke koji su nužni za navedenu svrhu, a te će podatke dostavljati samo na zahtjev sudova i drugih državnih ili javnih tijela. Grad Mursko Središće ne smije tražiti od službenika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom i na takva pitanja službenik ne mora odgovoriti. Zaštita privatnosti službenika provodi se u skladu sa zakonom.

Članak 12.

Članak 12. Grad Mursko Središće je dužan imenovati stručnu osobu koja uživa povjerenje službenika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom i drugim pozitivnim propisima. Grad Mursko Središće ili druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke službenika, te podatke trajno mora čuvati kao povjerljive.
Članak 13. Službenici su obvezni poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u području rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa te podatke za: obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, podatke vezane uz zaštitu majčinstva kao i ostale podatke potrebne radi ostvarivanja propisanih prava te podatke o mjestu stanovanja i druge podatke potrebne upravnom tijelu nadležnom za financije, za obračun putnih troškova. O promjenama u podacima iz stavka 1. ovoga članaka, službenik je dužan pravodobno obavijestiti Grad Mursko Središće, a u protivnom sam snosi štetne posljedice svoga propusta. VI. ZAšTITA doSToJANSTVA SLUŽBENIKA I ZAšTITA od dISKRIMINACIJE

Članak 14.

Članak 14. Grad Mursko Središće je dužan zaštititi službenika od izravne i neizravne diskriminacije na području rada i uvjeta Stranica 1628 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 26. svibnja 2023. rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavaju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu sa Zakonom o radu i posebnim zakonima. Grad Mursko Središće je dužan zaštititi dostojanstvo službenika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih službenika i osoba s kojima službenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti sa Zakonom o radu i posebnim zakonima. Dostojanstvo službenika štiti se od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja. Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova: rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Članak 14.

Ponašanje službenika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz službe.
Članak 15. Poslodavac će, uz njenu prethodnu pisanu suglasnost, imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva službenika (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba). Osoba iz stavka 1. ovoga članka može biti službenik ili osoba koja nije u radnom odnosu kod Grada Mursko Središće. Grad Mursko Središće će u roku od osam dana od dana imenovanja osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka, o imenovanju obavijestiti službenike. Grad Mursko Središće, odnosno ovlaštena osoba dužna je, što je moguće prije, a najkasnije u roku od 8 dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Članak 16.

Članak 16. Ovlaštena soba dužna je bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrđivanja činjeničnog stanja. Ovlaštena osoba u vezi s pritužbom može saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.
Članak 17. O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja ovlaštena osoba će sastaviti zapisnik ili službenu bilješku. Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušavanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala te u slučaju njihovog suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju. U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva službenika tajni te da ih je upozorila na posljedice odavanja te tajne. Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanja drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisničar koji je bilješku sastavio.

Članak 18.

Članak 18. Nakon provedenog postupka ovlaštena će osoba u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će: 1. utvrditi postoji li uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili 2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.
Članak 19. U slučaju iz točke 1. članka 18. ovoga Pravilnika, ovlaštena će osoba u svojoj odluci navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemirivan ili spolno uznemirivan. U odluci iz stavka 1. ovog članka, ovlaštena će osoba predložiti nadležnoj osobi Grada Mursko Središće da osobi koja je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede službene dužnosti (pisano upozorenje na obveze iz službe, redoviti ili izvanredni prestanak službe, sukladno Zakonu) te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja. U slučaju iz točke 2. članka 18. ovoga Pravilnika, ovlaštena osoba će odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva.

Članak 20.

Članak 20. Nadležna osoba Grada Mursko Središće će na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja te osobi koja je službenika uznemirivala ili spolno uznemirivala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz službe.
Članak 21. Ako Grad Mursko Središće u roku od 8 dana ne poduzme mjere za sprječavanje uznemirivanja ili spolnog uznemirivanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, službenik koji je uznemirivan ili spolno uznemirivan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od 8 dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 22.

Članak 22. Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Grad Mursko Središće zaštiti dostojanstvo službenika, službenik je dužan dostaviti pritužbu Gradu Mursko Središće i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavac u roku od 8 dana od dana prekida rada. 26. svibnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 1629 Za vrijeme prekida rada iz članka 21., kao i u slučaju iz stavka 1. ovog članka, službenik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio. Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo službenika, Poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade iz stavka 2. ovog članka. Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva službenika su tajni.

Članak 23.

Članak 23. U svrhu stvaranja ozračja tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva službenika Grad Mursko Središće će voditi posebnu brigu o informiranju, osvješćivanju i senzibiliziranju zaposlenih u tijelima Grada za problematiku zaštite dostojanstva te edukaciji ovlaštenih osoba. VII. RAdNo VRIJEME Puno radno vrijeme
Članak 24. Puno radno vrijeme službenika je 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka. Rad počinje u 7,00, a završava u 15,00 sati, osim ponedjeljkom kada završava u 16,00 sati i petkom kada završava u 14,00 sati., a sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Grada Mursko Središće. Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 ni duže od 12 sati, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. Nepuno radno vrijeme

Članak 25.

Članak 25. Nepuno radno vrijeme službenika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena. Službenik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od 40 sati tjedno, osim u slučaju iz članka 18.a Zakona o radu. Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu. Plaća i druga materijalna prava službenika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno utvrđenom radnom vremenu. Prekovremeni rad

Članak 26.

Članak 26. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, službenik je temeljem pisane obavijesti pročelnika, uz prethodnu suglasnost gradonačelnika, odnosno pročelnik temeljem pisane obavijesti gradonačelnika, dužan raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako zbog prirode prijeke potrebe, gradonačelnik odnosno pročelnik nije u mogućnosti prije početka prekovremenog rada uručiti službeniku pisanu obavijest, svoju usmenu obavijest je dužan pisano potvrditi u roku od 7 dana od dana kada je prekovremeni rad naložen. Ukupno trajanje rada službenika, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 50 sati tjedno (40 sati redovnog rada + 10 sati prekovremenog rada). Prekovremeni rad pojedinog službenika ne smije trajati duže od stoosamdeset (180) sati godišnje. Ukupno vrijeme prekovremenog rada (sati i minute) zbraja se na mjesečnoj osnovi i zaokružuje na ostvareni puni sat prekovremenog rada, pri čemu se rad od 30 minuta i duži od 30 minuta u ukupnom zbroju prekovremenog rada računa kao puni sat. Trudnica, roditelj s djetetom do osam godina života te službenik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca mogu raditi prekovremeno samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

Članak 26.

Ako je Grad matični poslodavac, može službeniku koji radi u dodatnom radu naložiti prekovremeni rad samo ako mu službenik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile. Ako u Gradu službenik obavlja dodatan rad, Grad kao Poslodavac ne smije mu naložiti prekovremeni rad, osim u slučaju više sile. Preraspodjela radnog vremena
Članak 27. Po potrebi službe, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od 12 neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno. Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže 4 mjeseca. Evidencija radnog vremena

Članak 28.

Članak 28. Poslodavac vodi evidenciju radnog vremena u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim odgovarajućim propisima i aktima Grada. Raspored radnog vremena službenika, evidencija prisustva na radu i korištenja radnog vremena, sustav za evidenciju i način evidentiranja dolaska na posao i odlaska s posla, ulazaka i izlazaka za vrijeme radnog vremena i prisutnosti na radu Stranica 1630 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 26. svibnja 2023. službenika, obračun plaće za vrijeme boravka izvan zgrade u kojoj je uredski i drugi radni prostor tijekom radnog vremena uređuju se posebnim aktom gradonačelnika. VIII. odMoRI I doPUSTI Stanka

Članak 29.

Članak 29. Službenik ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s posebnim aktom gradonačelnika. Vrijeme odmora iz stavaka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena ni u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena. dnevni odmor
Članak 30. Između dva uzastopna radna dana službenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Tjedni odmor
Članak 31. Službenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora su subota i nedjelja. Ako je prijeko potrebno da službenik radi na dan (dane) tjednog odmora, tj. subotu i nedjelju, na prijedlog pročelnika upravnog tijela takvo radno vrijeme može se urediti posebnom odlukom gradonačelnika te se u tom slučaju, službeniku osigurava korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. Ako službenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, u dogovoru, odnosno prema odluci pročelnika, odnosno gradonačelnika, osigurat će mu se korištenje tjednog odmora najkasnije u roku od 14 dana. Trajanje godišnjeg odmora

Članak 32.

Članak 32. Službenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, odnosno 20 radnih dana.
Članak 33. Godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima: 1. s obzirom na složenost poslova i stupanj stručne spreme: – službenik sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijem ili stručnim diplomskim studijem 5 dana – službenik sa završenim sveučilišnim prijediplomskim studijem ili stručnim prijediplomskim studijem ili stručnim kratkim studijem 4 dana – službenik i namještenik sa srednjom stručnom spremom 3 dana – namještenik koji radi na poslovima s nižom stručnom spremom 2 dana 2. s obzirom na dužinu radnog staža: – od navršenih 5 do 9 godina radnog staža 2 dana – od navršenih 10 do 14 godina radnog staža 3 dana – od navršenih 15 do 19 godina radnog staža 4 dana – od navršenih 20 do 24 godina radnog staža 5 dana – od navršenih 25 do 29 godina radnog staža 6 dana – od navršenih 30 do 34 godina radnog staža 7 dana – od navršenih 35 i više godina radnog staža 8 dana 3. s obzirom na posebne socijalne uvjete: – roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana – roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan – roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s posebnim potrebama, bez obzira na ostalu djecu još 3 dana – osobi s tjelesnim oštećenjem najmanje 50% 2 dana 4. s obzirom na ostvarene rezultate rada:

Članak 33.

– službeniku ocijenjenom ocjenom „odličan“ 2 dana – službeniku ocijenjenom ocjenom „vrlo dobar“ 1 dan, 5. s obzirom na uvjete rada: - rad na poslovima s povećanim psihičkim i fizičkim naporima odnosno rad sa strankama 2 dana - rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 dan Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 20 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1. do 4. stavka 1. ovoga članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini.

Članak 34.

Članak 34. Osoba s invaliditetom ili slijepi službenik koji radi na poslovima na kojima je priznat staž osiguranja s povećanim trajanjem ima pravo na 30 (trideset) radnih dana godišnjeg odmora ako to pravo ne ostvaruje primjenom mjerila iz članka 45. ove Odluke. Naknada za vrijeme godišnjeg odmora
Članak 35. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor

Članak 36.

Članak 36. Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. 26. svibnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 1631 Utvrđivanje godišnjeg odmora
Članak 37. Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani određeni zakonom. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik te dani plaćenog dopusta ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 38.

Članak 38. Službenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način propisan odredbom članka 45. i članka 46. ovoga Pravilnika nakon šest mjeseci neprekidnoga rada. Privremena nesposobnost za rad, obavljanje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom službe u smislu stavka 1. ovoga članka. Za vrijeme trajanja probnoga rada službenik nema pravo koristiti godišnji odmor. Razmjerni dio godišnjeg odmora

Članak 39.

Članak 39. Službenik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 50. stavkom 1. ovoga Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 45. i članka 46. ovoga Pravilnika, za svaki mjesec trajanja službe. Iznimno od članka 45. i članka 46. te članka 50. stavka 1. ovoga Pravilnika, službenik kojem prestaje služba, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Ako je službeniku iz stavka 2. ovoga članka, prije prestanka službe bilo omogućeno korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, Poslodavac nema pravo od službenika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora. Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Članak 40.

Članak 40. U slučaju prestanka službe Poslodavac je dužan službeniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, bez svoje krivnje, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se, sukladno odredbi članka 45. i članka 46. ovoga Pravilnika, razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. U slučaju kada službenik iz bilo kojega razloga ne želi iskoristiti godišnji odmor, nema pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Članak 41.

Članak 41. Službenik može koristiti godišnji odmor u dva ili više dijelova, u skladu s Planom korištenja godišnjih odmora, u dogovoru s pročelnikom, pročelnik u dogovoru sa gradonačelnikom. Ako službenik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se službenik i pročelnik upravnog tijela, odnosno pročelnik i gradonačelnik, drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Članak 42.

Članak 42. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora službenik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Službenik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od 10 radnih dana, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Službenik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 53. stavka 2. ovoga Pravilnika, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju službenik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Iznimno od stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji službenik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje Poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, službenik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad. Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 4. i 5. ovoga članka određuje pročelnik upravnog tijela, odnosno gradonačelnik za pročelnika.