Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine Vratišinec u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu

54. Na temelju članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ broj 16/19) i članka 35. Statuta Općine Vratišinec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/21), Općinsko vijeće Općine Vratišinec na svojoj 11. sjednici održanoj 20. prosinca 2022. godine donosi: ODLUKU o donošenju Plana djelovanja Općine Vratišinec u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu
Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Plan djelovanja Općine Vratišinec u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu.

Članak 2.

Članak 2. Plan djelovanja Općine Vratišinec u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu čini sastavni dio ove Odluke.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRATIŠINEC KLASA: 024-01/22-01/06 URBROJ: 2109/19-01-22-15 Vratišinec, 20. prosinca 2022. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Milena Granatir, v.r. PLAN djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu SADRŽAJ: 1. UVOD 5 2. POJMOVI 5 3. PRIRODNE NEPOGODE 6 4. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA 7 4.1. Vlada Republike Hrvatske 7 4.2. Nadležna ministarstva 7 4.3. Državno povjerenstvo 7 4.4. Županijsko povjerenstvo 8 4.5. Općinsko povjerenstvo 9 4.6. Stručno povjerenstvo 9 4.7. Izvršno tijelo Općine Vratišinec 9 4.8. Jedinstveni upravni odjel Općine Vratišinec 9 5. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE 10 5.1. Prva prijava štete u Registar šteta 10 5.2. Konačna prijava štete u Registar šteta 11 5.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje Općine Vratišinec 12 6. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU POJAVE PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPĆINE VRATIŠINEC 13 6.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda 13 6.1.1. Olujni i orkanski vjetar 20 6.1.2. Poplava 21 6.1.3 Suša 24 6.1.4. Tuča 25 6.1.5. Mraz 26 6.1.6. Kiša – prekomjerne oborine 26 6.1.7. Klizišta 27 6.1.8. Ekstremne temperature 28 6.1.9. Potres 30 6.2. Nositelji mjera 32 7. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADAVANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA 33 8. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA 33 8.1. Način dodjele pomoći i raspodjele sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda 33 8.2. Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 34 8.3. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 35 8.4. Način dodjele i raspodjela sredstava žurne pomoći 35 9. ZAKLJUČAK 36 POPIS TABLICA:

Članak 3.

Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Vratišinec 12 Tablica 2: Pregled prirodnih nepogoda čija pojava je vjerojatna na području Općine Vratišinec 14 Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra 20 Tablica 4: Mjere i postupci u slučaju poplave 23 Tablica 5: Mjere i postupci u slučaju suše 24 Tablica 6: Mjere i postupci u slučaju tuče 25 22. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 6465 Tablica 7: Mjere i postupci u slučaju mraza 26 Tablica 8: Mjere i postupci u slučaju kiše 27 Tablica 9: Mjere i postupci u slučaju klizišta 27 Tablica 10: Mjere i postupci u slučaju ekstremnih temperatura 30 Tablica 11: Mjere i postupci u slučaju potresa 31 1. UVOD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne Novine“ broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon) predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30. studenog tekuće godine donosi Plan djelovanja za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. Planom djelovanja definiraju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upis u Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Članak 3.

Temeljem članka 18. stavka 2. Zakona, Plan djelovanja sadržava najmanje: • popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, • procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, • sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda. Člankom 17. stavkom 3. Zakona općinski načelnik podnosi Općinskom vijeću Općine Vratišinec do 31. ožujka tekuće godine, izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu. 2. POJMOVI Jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva. Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničkotehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a njegov nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na području koje je događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. Oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda. Prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu.

Članak 3.

Registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, posljedice kojeg se ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njegova nastanka. Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom. 3. PRIRODNE NEPOGODE Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: • potres, • olujni, orkanski i ostali jak vjetar, • požar, • poplava, • suša, • tuča, • mraz, • izvanredno velika visina snijega, • snježni nanos i lavina, • nagomilavanje leda na vodotocima, • klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, • druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

Članak 3.

Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite. Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. Skupine dobara za koje se utvrđuje šteta: građevine, oprema, zemljište, dugogodišnji nasadi, šume, stoka, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. Prirodna nepogoda proglašava se ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%. Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Općinsko povjerenstvo Općine Vratišinec za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Općinsko povjerenstvo). 4. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda na području Općine Vratišinec su: • Vlada Republike Hrvatske, • nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno Stranica 6466 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2022. uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu), • Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Međimurske županije, • Općinsko povjerenstvo, • Stručno povjerenstvo, • Općina Vratišinec:

Članak 3.

- Jedinstveni upravni odjel Općine Vratišinec. 4.1. Vlada Republike Hrvatske U skladu s odredbama Zakona: • odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • odobrava žurnu pomoć na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i/ ili Općine Vratišinec i Međimurske županije. 4.2. Nadležna ministarstva U skladu s odredbama ovoga Zakona: • potvrđuju konačnu procjenu šteta nastalih kao posljedica prirodne nepogode na temelju podataka dostavljenih putem Registra šteta od Općinskog povjerenstva, • predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 4.3. Državno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona obavlja poslove evidencije, izrade izvješća, obrade podataka o nastalim štetama i određivanja kriterija za raspodjelu i odobrenje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, a posebno: • usklađuje rad gradskog/općinskog/županijskog povjerenstva te surađuje u pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda, • podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno s prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva, • odlučuje o konačnoj procjeni šteta na temelju izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka, vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica, • izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru, • u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode, o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti Vladi Republike Hrvatske, • prati stanje računa redovitih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama, • pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 3.

4.4. Županijsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, • provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, • podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, • objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, • imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog odnosno gradskog povjerenstva, • donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom. 4.5. Općinsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine, • unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, • unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, 22. prosinca 2022.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 6467 • raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, • prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda sukladno Zakonu, • izrađuju izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, • surađuju sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, • donose plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom. 4.6. Stručno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: Ako Općinsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva za područje Općine. Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć Općini u roku u kojem su imenovana. U svojem radu stručna povjerenstva surađuju s Općinskim povjerenstvom i Županijskim povjerenstvom. 4.7. Izvršno tijelo Općine Vratišinec • općinski načelnik odgovoran je za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 4.8. Jedinstveni upravni odjel Općine Vratišinec • obavlja poslove vezane uz štete od prirodnih nepogoda.

Članak 3.

5. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE Odluku o proglašenju prirodne nepogode na području Općine donosi župan, na prijedlog općinskog načelnika. Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda Općinsko i Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje: 1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (općinsko) 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (općinsko) 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (županijsko). Na zahtjev Općinskog povjerenstva, Jedinstveni upravni odjel Općine Vratišinec javnim pozivom, a nakon proglašenja prirodne nepogode za područje Općine Vratišinec, obavještava oštećenike, fizičke ili pravne osobe na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda da prijave štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku. Javni se poziv objavljuje na oglasnoj ploči i web-stranicama Općine Vratišinec ili drugim prikladnim medijima, a sadrži osobito: • datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode, • rokove i način dostave obrazaca prijave štete od prirodne nepogode. 5.1. Prva prijava štete u Registar šteta Oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Općinsko povjerenstvo dužno je unijeti sve zaprimljene prve procijenjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Članak 3.

Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Rok za unos podataka u Registar šteta od strane Općinskog povjerenstva može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički upis podataka u registar, produljiti za 8 dana. Prijava prve procjene štete sadržava: 1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, 2. podatke o vrsti prirodne nepogode, 3. podatke o trajanju prirodne nepogode, 4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, 5. podatke o vrsti, opis te vrijednost oštećene imovine, 6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete iz članaka 25. i 26. Zakona te 7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode. 5.2. Konačna prijava štete u Registar šteta Konačna procjena štete je procijenjena vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražena u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine.

Članak 3.

Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: • stradanja stanovništva, • opseg štete na imovini, • opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu, • iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, • opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te Stranica 6468 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2022. • vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete. Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku Općinsko povjerenstvo prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene, oštećenik ima pravo zatražiti dopunu prikaza štete najkasnije 4 mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete. Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke.

Članak 3.

Prijava konačne procjene štete sadržava: 1. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem 2. podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti 3. podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode 4. podatke o uzroku i opsegu štete 5. podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Općine Vratišinec 6. ostale statističke i vrijednosne podatke uređene ovim Zakonom. Prijavu konačne procjene štete Općinsko povjerenstvo unosi u Registar šteta u roku od 50 dana. Županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Prilikom konačne procjene štete Županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo Općinsko povjerenstvo. 5.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje Općine Vratišinec Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije prirodne nepogode. U vrijednost štete se ubrajaju i troškovi koji su vezani za prirodnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od prirodne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprečavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.). Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć, smatra se izravna (direktna) šteta.

Članak 3.

Iznosi šteta u slučaju prirodnih nepogoda na području Općine Vratišinec u posljednjih 10 godina iskazani su u sljedećoj tablici. Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Vratišinec Godina nastanka Vrsta prirodne Prijavljena R.Br. prirodne nepogode šteta (kn) nepogode 1. Mraz 2016. 4.152.584,91 2. Mraz 2017. 586.656,85 3. Tuča 2017. 4.717.830,15 4. Mraz 2020. - 5. Suša 2021. 3.000.000,00 6. Mraz 2021. 296.042,05 7. Suša 2022. 4.628.041,65 6. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU POJAVE PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPĆINE VRATIŠINEC Pod pojmom mjere u smislu Zakona smatraju se sva djelovanja od strane Općine Vratišinec vezana za sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. Kako se prirodne nepogode uglavnom javljaju iznenada i ne nastaju uvijek štete istih razmjera, u ovom dijelu moguće je provesti: • preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode, • mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, uređivanje korita potoka, rječica i rijeka, uređenje retencija, izgradnju barijera za sprečavanje odnošenja zemlje izvan poljoprivrednih površina, rušenje starih i trulih stabala, postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i slično. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

Članak 3.

sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja. Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica, procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. 6.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda Ovim Planom obrađivat će se mjere po vrstama prirodnih nepogoda čija je pojava evidentirana na području Općine Vratišinec, a koje su svojom pojavom nanijele značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te su direktno činile prijetnju životu i zdravlju ljudi, odnosno one prirodne nepogode koje su vjerojatne na području Općine. Tablica 2: Pregled prirodnih nepogoda čija pojava je vjerojatna na području Općine Vratišinec 22. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 6469 Vrsta prirodne Kratak opis prirodne nepogode nepogode Padalina koja se pojavljuje od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Područje utjecaja Preventivne mjere Mjere odgovora Posljedice mogu biti Ovu pojavu karakterizira kratkotrajni smanjenje prinosa pad temperature prizemnog sloja zraka u poljoprivredi i do 0 °C ili niže, u toplom dijelu godine, povrtlarstvu. Mraz je a može izazvati velike štete posebno Savjetovanje, štetan jer biljke mogu kada se radi o voćarskim i povrtnim provođenje promrznuti zbog niskih kulturama. Pojava, intenzitet i trajanje Mraz agrotehničkih mjera i Upozoravanje.

Članak 3.

temperatura. U posljednjih mraza lokalnog je karaktera jer ovisi mjera zaštite okoliša i nekoliko godina, mraz od nagiba i orijentacije terena, reljefa, prirode. koji se pojavio u kasno vrste zemljišta i vegetacije. Mraz nastaje proljeće nanosi velike sublimacijom vodene pare na ohlađenim štete na plantažama predmetima ili bilju kad je temperatura voćaka kao i na 0 rosišta niža od 0 C, a zrak se ohladi povrtlarskim kulturama. ispod rosišta. Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski. Edukacija i osposobljavanje građana županije s Problemi u prometu, ciljem ublažavanja opskrba lokalne i posljedica od snježnih regionalne samouprave, Područje Općine spada u područje oborina i poledica. problemi kod pružanja umjereno pogođenim od pojave tuče. Za Potrebno je redovito zdravstvenih usluga, ta područja broj dana s krutom oborinom čišćenje pločnika, Rano štete na poljoprivrednim kreće se od 1 do 1,4 dana. Tuča bi za pristupnih putova, obavješćivanje površinama, štete na nekoliko dana prekinula uobičajeni Tuča čišćenje snijega i i upozoravanje, objektima. Pojava način života, poradi saniranja nastalog leda s vozila prije pripremljena leda na objektima stanja i spašavanja imovine. Nepogoda uključivanja u zimska služba. kritične infrastrukture bi utjecala na gubitak osnovnih promet i korištenje (elektroenergetika, sredstava za život /poljoprivrednih i zimske opreme na telekomunikacije, povrtlarskih proizvoda/. vozilima. Poštivanjem vodoopskrba) može urbanističkih mjera učiniti znatne materijalne štete.

Članak 3.

Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom) sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces stvaranja kapljica je dosta kompliciran. izgradnji objekata smanjit će se posljedice uzrokovane kišom i/ili tučom. Poduzimanje zdravstvenih mjera Prekomjerne oborine Vodena para prelazi u tekuće stanje prevencije, a vezano mogu uzrokovati hidrične kada je njena zasićenost dosegla 100%. uz zaštitu od zaraze infekcije. Do zaraze Međutim u oblaku zasićenost je daleko (npr. cijepljenje ljudi može ako se otpadne iznad 100%, a sam proces kondenzacije i životinja, prskanje vode pomiješaju s pitkom Kiša – neusporedivo «teže» bi počeo da nema biljaka sa zaštitnim vodom, pri čemu se prekomjerne tzv. kondenzacijskih jezgri. Radi se o sredstvima i dr.). Obavješćivanje mogu razboljeti samo one oborine sitnim česticama prašine ili soli koje Odlična organiziranost osobe koje piju zaraženu vjetar ponese u zrak prilikom razbijanja zdravstvenih, vodu. Procjenjuje se da valova o obalu. Prisutnost takvih veterinarskih i bi u slučaju navedenog čestica omogućuje proces kondenzacije agronomskih službi i posljedice po stanovništvo i na stupnju zasićenosti vodene pare i inspekcijskih službi na bile katastrofalne. ispod 100%. Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajna prisutnost sitnih ledenih kristala koji se sublimiranjem i spajanjem s pothlađenim kapljicama povećavaju i postaju veliki kristali leda, brzo se na dnu oblaka otapaju i padaju kao kiša (pljusak).

Članak 3.

području Međimurske županije. Stranica 6470 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2022. Suša bi neimenovano utjecala na vodostaje Meteorološka suša ili dulje razdoblje rijeka, vodocrpilišta i bez oborina može uzrokovati ozbiljne druge izvore vode za piće štete u poljoprivredi, vodoprivredi te (bunari) jer bi se razina u drugim gospodarskim djelatnostima. istih snizila u ovisnosti Za poljodjelstvo mogu biti opasne od vremenskog trajanja Navodnjavanje, suše koje nastaju u vegetacijskom suše. Smanjenjem nivoa Suša Upozoravanje. savjetovanje. razdoblju. Nedostatak oborina u i količine vode u vodnim duljem vremenskom razdoblju može, s objektima, otežala određenim faznim pomakom uzrokovati bi se distribucija iste i hidrološku sušu koja se očituje korisnicima, a mogućnosti smanjenjem površinskih i dubinskih pojave zaraze (hidrična zaliha vode. epidemija – trbušni tifus, dizenterija, hepatitis) su veće. Sve vode Međimurske županije pripadaju vodnom području slivova Drave i Dunava. Slivno područje “Međimurje” obuhvaća područje cijele Međimurske županije. Osnovnu hidrografsku mrežu Međimurja čine rijeke Drava, Mura i Trnava, uz velik broj potoka i kanala. U ovom poglavlju iznosimo podatke koji su dostavljeni od strane Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Varaždin i Međimurskih Građenje, tehničko i gospodarsko održavanje Opskrba vodom i regulacijskih i zaštitnih voda d.o.o. Čakovec. odvodnja: Potok Brodec ima izvorište u gornjem vodnih građevina Uzbunjivanje i poremećaj u i vodnih građevina Međimurju, a kroz područje Općine obavješćivanje, funkcioniranju, Potapanje za melioracijsku protječe njenim sjeveroistočnim dijelom, evakuacija, podruma, zagađenja odvodnju, tehničko odnosno između ulice Brodec i samog Poplava zbrinjavanje, izvora vode. Cestovni i gospodarsko Vratišinca. Potok dalje teče kroz područje sklanjanje, promet: prekidi i otežano održavanje vodotoka Grada Mursko Središće i kod naselja spašavanje, obavljanje djelatnosti do i vodnog dobra te Peklenica ulijeva se u rijeku Muru. U pružanje prve otklanjanja posljedica. druge radove kojima se Brodec se ulijevaju sljedeći uređeni pomoći.

Članak 3.

Proizvodnja i distribucija omogućuju kontrolirani kanali: Berek, Šperoula, Simploče, električne energije. i neškodljivi protoci Vodenjak i kanal Pod Goricom. Potok Jalšovnica skuplja vode uređenih kanala na cijelom preostalom području Općine, istočno od županijske ceste Žiškovec-Vratišinec-Peklenica. Potok Jalšovnica se ulijeva u rijeku Muru kod naselja Križovec (Grad Mursko Središće). U potok Jalšovnicu ulijevaju se sljedeći kanali. Grabernica I i II, Bukac I-V, Pri Dobravi, Grmje I-V, Dobrava I-III i kanal Vajdiščak I i II. Olujni vjetar, a ponekad i orkanski voda i njihovo namjensko korištenje. Štete od jakog udružen s velikom količinom oborine ili vjetra moguće su čak i tučom, osim što stvara velike štete u: građevinarstvu na imovini, poljoprivrednim i šumarskim (ruše se krovovi i dobrima, raznim građevinskim objektima slabije građevine), u i u prometu te tako nanosi gubitke u elektroprivredi i HPT gospodarstvu, ugrožava i često puta prometu (kidaju se Poduzimanje Olujni i odnosi ljudske živote. To je vjetar jačine električni i telefonski preventivnih mjera, orkanski više od 8 bofora prema Beaufortovoj Upozoravanje. vodovi, ruše se nosači), u savjetovanje, vjetar ljestvici, a čija brzina iznosi preko poljoprivredi i šumarstvu obavješćivanje. 74 km/h. Jačina vjetra izražava se u (uzrokuje polijeganje stupnjevima Beaufortove ljestvice koja žitarica, osipanje zrna iz je dana u sljedećoj tablici. U istoj tablici klasa, prijelom stabljike, je predočena i veza između brzine vjetra kidanje cvjetova, otresanje i snage vjetra, na temeljnu opaženih plodova, lom grana i pojava u okolini.

Članak 3.

cijelih stabla 22. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 6471 voćaka i različitog šumskog drveća), u prometu (opasnost za cestovni promet, poradi rušenja stabala i grana na prometnice). Iz svega navedenog vidljivo je da na području Općine postoji opasnost od pojava klizišta pogotovo u slučaju ekstremnijih vremenskih neprilika ili potresa. Prilikom pojava Potrebno je postojeća novih, ili aktiviranja starih klizišta na području već saniranih klizišta bile Općine sanirati. bi ugrožene lokalne ceste Ako se u zoni zahvata Pojava klizišta pod utjecajem su geološke ali i određeni broj kuća. prostornog plana u građe, geomorfoloških procesa, fizičkih Ova elementarna nepogoda kojem je predviđeno procesa sezonskog karaktera (npr. i u svojoj najgoroj varijanti građenje nalaze oborine) te ljudskih aktivnosti (sječa neće dovesti u pitanje klizišta ili mjesta Klizišta vegetacije, način obrade tla, izgradnja Upozoravanje. funkcioniranje Općine. velikih erozija, cesta i drugo). Iznenadno aktiviranje Prometna povezanost nužno ih je označiti u klizišta može uzrokovati pojedinačne naselja Općine je dobra, kartografskom prikazu. prometne nesreće, te rezultirati pa aktiviranjem klizišta Za zone klizanja i materijalnim štetama. na pojedinim lokalnim erozije potrebno je cestama neće biti izoliranih predvidjeti urbanističke dijelova do kojih se ne mjere zaštite. bi moglo doći. U slučaju aktiviranja klizišta i opasnosti za stanovništvo, iste će biti potrebno evakuirati, za što Općina ima dovoljno snaga (vatrogasci i ostale snage).

Članak 3.

Ekonomska analiza zdravstvenih učinaka i prilagodbe na klimatske Zdravstvenim mjerama promjene ukazuje na Toplinski val kao prirodna pojava prevencije uz medijsku direktne i indirektne uzrokovana klimatskim promjenama, podršku u pružanju posljedice na zdravlje nastaje naglo bez prethodnih najava, pravovremenih od pojave ekstremnih Obavješćivanje neočekivano za Međimursku županiju. informacija, a vezano Ekstremne temperatura uslijed i upozoravanje, Toplina može biti okidač za uzrok uz zaštitu od vrućine temperature klimatskih promjena to pružanje prve mnogih zdravstvenih stanja i izazvati ključan je i važan su: povećana smrtnost pomoći. umor, srčani udar ili konfuziju, inzult te čimbenik očuvanja i broj ozljeda, povećan pogoršati postojeće stanje kod kroničnih kardiološkog zdravlja, rizik od zaraznih bolesti, bolesnika. ali i zdravlja općenito. prehrana i razvoj djece, Edukacija građana. negativan utjecaj na mentalno zdravlje i kardiorespiratorne bolesti. Potresi mogu uzrokovati sljedeće: veliki postotak Protupotresno oštećenosti stambenih projektiranje i građenje građevina, industrijske i građevina sukladno komunalne infrastrukture, Uzbunjivanje i Potres je elementarna nepogoda odgovarajućim probleme u komunikaciji, obavješćivanje, uzrokovana prirodnim događajem koji je tehničkim propisima neprotočne prometnice, evakuacija, vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi i hrvatskim/ određen broj povrijeđenih zbrinjavanje, Potres i uništenja materijalnih dobara. Potresi europskim normama.

Članak 3.

i poginulih, štetu na sklanjanje. su uzrok katastrofa koje karakterizira Izgradnja sustava materijalnim i kulturnim Spašavanje, brz nastanak, događaju se učestalo i bez ranog upozoravanja. dobrima te okolišu, pružanje prve prethodnog upozorenja. Edukacija i nedovoljni kapaciteti za pomoći. osposobljavanje zbrinjavanje ozlijeđenih operativnih snaga i evakuiranih itd. te sustava civilne zaštite. sekundarne katastrofalne opasnosti i posljedice. Stranica 6472 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2022. 6.1.1. Olujni i orkanski vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno s velikom količinom kiše ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. Vezano uz vjetrove, isti pušu tijelom cijele godine pa se ovo područje karakterizira blago vjetrovitim. Najčešće pušu sjeverozapadnjak, jugozapadnjak, sjevernjak (koji prevladava u zimi) i istočnjak (koji je jači u proljetnim mjesecima). Ljeti najviše prevladava jugozapadni topli vjetar koji povećava vlagu i nagovješćuje kišu. Vlaga zraka je u skladu s toplinskim osobinama kraja. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja.

Članak 3.

• Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena. Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra R.BR. MJERE I POSTUPCI Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Vratišinec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, − sustava za plinoopskrbu, 5. − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Vratišinec 6. Aktiviranje DVD-a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: 7. − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, R.BR. MJERE I POSTUPCI − objekti za zbrinjavanje, − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici.

Članak 3.

Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Vratišinec sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na 11. popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.2. Poplava Poplava je prirodni fenomen čija se pojava ne može izbjeći, ali se rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu poduzimanjem različitih preventivnih mjera. Poplave su među najopasnijim prirodnim nepogodama jer mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, oštećenje kulturnih dobara i ekološke katastrofe. Sve vode Međimurske županije pripadaju vodnom području slivova Drave i Dunava. Slivno područje “Međimurje” obuhvaća područje cijele Međimurske županije. Osnovnu hidrografsku mrežu Međimurja čine rijeke Drava, Mura i Trnava, uz velik broj potoka i kanala. U ovom poglavlju iznosimo podatke koji su dostavljeni od strane Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Varaždin i Međimurskih voda d.o.o. Čakovec.

Članak 3.

Potok Brodec ima izvorište u gornjem Međimurju, a kroz područje Općine protječe njenim sjeveroistočnim dijelom, odnosno između ulice Brodec i samog Vratišinca. Potok dalje teče kroz područje Grada Mursko Središće i kod naselja Peklenica ulijeva se u rijeku Muru. U Brodec se ulijevaju sljedeći uređeni kanali: Berek, Šperoula, Simploče, Vodenjak i kanal Pod Goricom. Potok Jalšovnica skuplja vode uređenih kanala na cijelom preostalom području Općine, istočno od županijske ceste Žiškovec-Vratišinec-Peklenica. Potok Jalšovnica se ulijeva u rijeku Muru kod naselja Križovec (Grad Mursko Središće). U potok Jalšovnicu ulijevaju se sljedeći kanali: Grabernica I i II, Bukac I-V, Pri Dobravi, Grmje I-V, Dobrava I-III i kanal Vajdiščak I i II. Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđeno je Državnim planom obrane od poplava („Narodne novine“ broj 84/10), 22. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 6473 kojeg donosi Vlada RH, Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (ožujak 2022.god.), kojeg donose Hrvatske vode. Svi tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja. Navedeni planovi su javno dostupni na internetskim stranicama Hrvatskih voda. Državnim planom obrane od poplava uređuju se: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjevi obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima.

Članak 3.

Obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda su prikupljanje i dostava podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorološkim pojavama od značenja za obranu od poplava, upute za izradu izvještaja o provedenim mjerama obrane od poplava, kartografski prikaz granica branjenih područja. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Ograničiti izgradnju s obzirom na vjerojatnost poplavljivanja (velika, srednja i mala). U zoni srednje i velike vjerojatnosti poplavljivanja potrebno je analizirati ranjivost zahvata na poplave. Visoko ranjivi zahvati (građevine stambene namjene te društvene namjene – vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, zdravstvene građevine) ne izvode se u zonama velike vjerojatnosti poplavljivanja. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poplava. Tablica 4: Mjere i postupci u slučaju poplave R.BR. MJERE I POSTUPCI Izvještavanje načelnika općine i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Vratišinec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture:

Članak 3.

− sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, − sustava za plinoopskrbu, 5. − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Vratišinec R.BR. MJERE I POSTUPCI Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: 6. vatrogastvo, Crveni križ, HGSS, Zavod za hitnu službu Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Vratišinec sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na 11. popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.3 Suša Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te drugim gospodarskim djelatnostima. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastaju u vegetacijskom razdoblju.

Članak 3.

Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke: - poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u težim slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (vinogradi i voćnjaci), - vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, - manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice, uništavanje (sušenje) višegodišnjih nasada te ostale poljoprivredne proizvodnje kao i do uginuća stoke i do 40%. Stranica 6474 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2022. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivnim mjerama i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše. Tablica 5: Mjere i postupci u slučaju suše R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1.

Članak 3.

aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Vratišinec u kojima se dogodila nestašica vode i 4. izrada prioriteta dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. Angažiranje operativnih snaga vatrogastva i Crvenog 5. križa na dostavi vode na ugrožena područja. 6. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 7. koristeći evidenciju Veterinarskih stanica. 8. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu. Općinsko povjerenstvo Općine Vratišinec nastavlja 9. aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.4. Tuča Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Pojava tuče i sugradice najčešća je u toplom dijelu godine. Štete uslijed tuče moguće su na poljoprivrednim površinama, stambenim, gospodarskim, poslovnim objektima, automobilima. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada nabavka mreža protiv tuče čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica tuče. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi mrežama preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada kod osiguravajućih društva od posljedica tuče. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

Članak 3.

sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice nevremena s tučom. Tablica 6: Mjere i postupci u slučaju tuče R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Vratišinec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Vratišinec 6. Aktiviranje DVD – a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − telekomunikacije, 7. − elektroopskrba, − vodoopskrbni sustav, − škole, − zdravstvene ustanove. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 8. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.5. Mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju.