Arhiva › 2022. › SGMŽ 10

SGMŽOpćina Nedelišće · 14. srpnja 2022. · KLASA 024-03/22-02/07 · URBROJ 2109/12-02-22-13

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Privredne zone Nedelišće II“

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2920

Članak 30.

Članak 30.
(1) Na građevnim česticama gospodarske namjene mogu se postavljati zaštitne ograde.
(2) Zaštitne ograde se načelno postavljaju na međi građevne čestice, a obavezno uvlačenje od međe uvjetovano je širinom vegetacijskog pojasa Trnava Murska.
(3) U odnosu na uličnu među ograde se mogu postavljati na liniji regulacije ili uvučeno od linije regulacije, odnosno ukoliko se prednji dio čestice koristi kao javno dostupni trg, park ili parkiralište, zaštitna ograda se preporuča uvući u odnosu na uličnu među
(4) Zaštitne ograde se mogu predvidjeti kao tipske prozračne metalne ograde visine do 3,00 m ili kao pune ograde visine do 2,0 m.
(5) Alternativno ili kao dodatna ograda može se saditi i živica, u kom slučaju živica u cijelosti treba biti na vlastitoj građevnoj čestici. 14. srpnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2921
(6) Visina ograde mjeri se od kote uređenog terena, niže apsolutne vrijednosti. 2.5.4. obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 31.

Članak 31.
(1) Svaka građevna čestica gospodarske namjene treba imati najmanje 20% vlastite površine uređeno kao zelene površine: - ispod kojih ne mogu biti izvedene građevine niti ugrađene instalacije i drugi objekti (podrumske prostorije, septičke taložnice, cisterne, instalacijski cjevovodi autonomnih sustava grijanja i slično) - iznad kojih se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(2) U obračun zelene površine ne uzimaju se zelene površine koje su pojedinačno manje od 4,0 m2 niti zatravnjene parkirališne površine bez obzira na veličinu
(3) Najmanje 10% vlastite površine građevne čestice treba biti uređeno kao cjelovita zelena površina, odnosno neprekinuta zelena površina, koja treba omogućiti prihvat čistih i/ili pročišćenih oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo neposredno upuštanje u podzemlje.
(4) U oblikovanju zelenih površina na građevnoj čestici potrebno je primijeniti odredbe iz poglavlja 6. „Uvjeti uređenja javnih i drugih zelenih površina“.
(5) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. 2.5.5. Priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada

Članak 32.

Članak 32.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. „Postupanje s otpadom“. 3. UvJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEvINA DRUŠTvENIH DJELATNoSTI
Članak 34.
(1) Sadržaji temeljne društvene infrastrukture kao što su predškolske i školske ustanove, bolnice, ambulante i slično, kao ni komercijalni sadržaji iz domene socijalnih servisa stacionarnog tipa kao što su domovi za starije i nemoćne ne mogu se smještati unutar područja obuhvata UPU.
(2) Društveni sadržaji koji se svrstavaju u javne službe i/ili djelatnost civilnog društva u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva (vatrogasne postaje, HGSS i slično) mogu se smještati unutar područja obuhvata UPU pod jednakim uvjetima kao i gospodarski sadržaji.
(3) Edukacijski prostori, institucije u funkciji razvoja gospodarstva i slično (npr. autoškola, tehnološko – inovacijski i inkubacijski centri), sve bez smještajnih sadržaja, mogu se smještati unutar obuhvata UPU, kao osnovni ili prateći sadržaji na pojedinoj građevnoj čestici, uz primjenu mjera zaštite od negativnog utjecaja obavljanja gospodarskih djelatnosti unutar zone.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Kao prateći sadržaj građevne čestice na kojoj je osnovni sadržaj gospodarska djelatnosti bez negativnih utjecaja, može se predvidjeti komercijalni sportski sadržaj i to: - dvoranski sportski sadržaj (tenis, squash, fitness i drugi) - otvorena površina sportskih terena.
(2) Komercijalni sportski sadržaj koji se koristi neovisno o osnovnoj gospodarskoj djelatnosti na čestici, može imati i vlastite prateće sadržaje uslužnog tipa kao što su ugostiteljstvo, specijalizirane trgovine i slično.
(3) Unutarnjom organizacijom čestice i odgovarajućim tehničkim mjerama potrebno je predvidjeti zaštitu otvorenih sportskih igrališta od negativnog utjecaja obavljanja gospodarskih djelatnosti, pri čemu se mogu predvidjeti primjerena udaljenost i/ili zaštitne barijere u vidu građevnih elemenata ili pojasa odgovarajućeg raslinja.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Ostali uvjeti formiranja građevne čestice, smještaja i način gradnje građevina društvenih djelatnosti, čija gradnja je prema ovom poglavlju dozvoljena unutar obuhvata UPU, jednaki su kao i za građevine gospodarskih djelatnosti i provode se prema poglavlju 2. „Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti“. 4. UvJETI I NAČIN GRADNJE STAMbENIH GRAĐEvINA
Članak 37.
(1) Unutar obuhvata UPU stanovanje je moguće samo u vidu stanovanja za domara i to do najviše jednog stana neto korisne površine do 150,0 m2 po jednoj građevnoj čestici osnovne gospodarske namjene.
(2) Unutar obuhvata UPU nije dozvoljeno smještati druge zgrade stambene namjene, uključujući zgrade namijenjene boravku zaposlenika. Stranica 2922 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. srpnja 2022.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Stan za domara se može organizirati u zasebnoj zgradi ili kao dio gospodarskog arhitektonskog kompleksa, a osim stambenih prostora može obuhvaćati i pomoćne prostore u funkciji stanovanja (garažu, spremište, nadstrešnice, terase i slično).
(2) Ukoliko se stan za domara organizira u zasebnoj zgradi: - treba do zgrade osigurati kolni prilaz širine najmanje 3,0 m - zgrada može imati etažnost najviše do 4 etaže i to E= Po+P+1+Pk - visina (vijenca) zgrade može najviše iznositi V=7,0 m - zemljište ispod zgrade i oko zgrade se ne može izdvojiti u zasebnu građevnu česticu, ali se može etažirati kao zasebna korisnička jedinica.
(3) Ukoliko se stan organizira kao dio gospodarskog arhitektonskog kompleksa, uvjeti smještaja i način gradnje stana za domara utvrđuju se kao sastavni dio uvjeta za gospodarski arhitektonski kompleks, prema poglavlju 2. „Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti“.
(4) Unutarnjom organizacijom čestice i odgovarajućim tehničkim mjerama potrebno je predvidjeti zaštitu stambenih prostora od negativnog utjecaja obavljanja gospodarskih djelatnosti. 5. UvJETI UREĐENJA, oDNoSNo GRADNJE, REKoNSTRUKCIJE I oPREMANJA PRoMETNE, KoMUNALNE I ELEKTRoNIČKE KoMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUćIM obJEKTIMA I PovRŠINAMA

Članak 39.

Članak 39.
(1) Postojeća i planirana javna infrastruktura prikazana je na kartografskom prikazu 2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža“.
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskim prikazima broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ i broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.
Članak 40.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa mogućnost kolnog pristupa na građevne čestice s planiranog uličnog koridora unutar kojeg se predviđaju pješačka i/ili biciklistička staza, te mogućnost priključenja na mreže javne vodoopskrbe, javne odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe i elektroničkih komunikacija.
(2) Linijska infrastruktura može se smještati unutar površine uličnog koridora, te dodatno i unutar površina građevnih čestica gospodarskih namjena.
(3) Vlasnik pojedine zemljišne čestice dužan osigurati mogućnost pristupa za izgradnju, održavanje i rekonstrukciju javne infrastrukture. 5.1. UvJETI GRADNJE, REKoNSTRUKCIJE I oPREMANJA CESTovNE I ULIČNE MREŽE

Članak 41.

Članak 41.
(1) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta nadležne uprave za ceste, odnosno upravitelja prometnica. 5.1.1. Cestovna i ulična mreža
Članak 42.
(1) Područje obuhvata graniči s površinom rezerviranom za smještaj koridora planirane moguće građevine – nove trase državne ceste DC 208 od graničnog prijelaza Trnovec do Čakovca.
(2) Mogućnost priključenja na planiranu moguću cestu se s područja obuhvata UPU ne predviđa.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Planirana cesta u uličnom koridoru /oznaka UK/ smatra se nerazvrstanom cestom, predstavlja nastavak izvedene ceste u Gospodarskoj ulici i preko nje omogućava kolnu vezu na ŽC 2015 /Ž 2013 – M. Mihaljevec – Brezje – Slakovec – Nedelišće (D3)/.
(2) Prilaze i priključke na planiranu cestu preporuča se projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 95/14) i prema odgovarajućim normama.
(3) Površine namijenjene formiranju čestice uličnog koridora formiraju se prema grafičkoj parcelaciji, danoj u grafičkom dijelu UPU.
(4) Dozvoljena su odstupanja povećanjem širine planiranog koridora, ali nije moguće smanjivati širinu koridora ispod minimalne utvrđene grafički.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Opremljenost uličnog koridora predviđa se izvedbom kolnika, javne pješačke ili pješačko - biciklističke staze i javnih zelenih površina.
(2) Ulični koridor se može projektirati i izvoditi segmentno u odnosu na utvrđenu dužinu i u odnosu na predviđeno opremanje.
(3) Projektnim rješenjem je iz tehničkih razloga moguće smanjiti širinu grafički predviđene zelene površine unutar uličnog koridora, a izuzetno i ukinuti zelenu površinu, ukoliko je to potrebno radi postizanja tehnički kvalitetnijeg prometnog rješenja, smještaja pješačkih i/ili biciklističkih staza obostrano i iz drugih, tehnički opravdanih razloga.
(4) Kolnik ceste unutar područja obuhvata UPU treba predvidjeti kao asfaltirani i za dvosmjerni kolni promet, a širinu i nosivost kolnika, kao i cestovne radijuse treba dimenzionirati za gospodarska transportna vozila, prema posebnim propisima i odgovarajućim normama.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Širina biciklističkih staza utvrđuje se projektom, sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („Narodne novine“ broj 28/16). 14. srpnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2923
(2) U uličnim koridorima je moguće predvidjeti pješačke i biciklističke staze odvojeno ili kombinaciju koja objedinjava pješačku i biciklističku stazu.
(3) Minimalna širina pješačke staze u uličnim koridorima se određuje s minimalno 1,6 m, osim u slučaju kada se kombinira s biciklističkom stazom, kada se dimenzionira prema propisima za biciklističku infrastrukturu. 5.1.2. Promet u mirovanju

Članak 46.

Članak 46.
(1) Za parkiranje vozila korisnika sadržaja na pojedinačnim građevnim česticama potrebno je osigurati prostor unutar površine iste građevne čestice ili unutar zasebne građevne čestice formirane unutar obuhvata UPU, neovisno o javnim parkiralištima.
(2) Minimalni broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta broja potrebnih mjesta i jedinice projektirane korisne (neto) površine, odnosno drugog parametara utvrđenih prema sljedećoj tabeli: broj namjena građevine / parkirališnih ili koeficijent prostora garažnih mjesta na 1 PROIZVODNJA I 0,50 1 zaposlenika po SKLADIŠTA smjeni 2 UREDSKI 2,00 100 m2 korisnog PROSTORI I prostora TRGOVINE 3 USLUGE I 4,00 100 m2 korisnog UGOSTITELJSTVO prostora 4 EDUKACIJA, 1,00 1 zaposlenika po KOMERCIJALNI smjeni SPORTSKI 0,10 1 korisnika SADRŽAJI, VIŠENAMJENSKE DVORANE 5 STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA
(3) Izuzetno: - minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto - minimalni broj parkirališnih mjesta za trgovačke sadržaje neto korisne površine veće od 2.000,0 m2: - na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2 do 5.000,0 m2, koeficijent je 0,7 - na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 koeficijent je 0,5.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Javna parkirališta za osobna vozila mogu se urediti: - na zasebnim građevnim česticama parkirališta - na zasebnim građevnim česticama parkirališnih ili garažnih zgrada.
(2) Unutar uličnog koridora nije dozvoljeno smještati parkirališta.
Članak 48.
(1) Sve parkirališne površine potrebno je projektirati prema odgovarajućim tehničkim normativima i sukladno odredbama iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“.
(2) Potreban broj parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti utvrđuje se prema posebnom propisu. 5.2. UvJETI GRADNJE, REKoNSTRUKCIJE I oPREMANJA KoMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIvANJA KUćNIH INSTALACIJA

Članak 49.

Članak 49.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi cjelovito područje obuhvata UPU.
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica komunalne infrastrukture
(4) Građevine infrastrukturnih sustava, mogu se kao pomoćne građevine graditi na građevnim česticama gospodarske namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava odvodnje, retencijske građevine za sustave oborinske odvodnje i slično, u kom slučaju je potrebno osigurati mogućnost pristupa za održavatelja sustava, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza.
(5) Za sve građevne čestice koje se izdvajaju iz površina gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ u svrhu formiranja građevnih čestica za potrebe gradnje građevina infrastrukture kao što su trafostanice, plinske stanice i slično, uvjeti gradnje su sljedeći: - dimenzije građevne čestice građevine infrastrukturnog sustava prilagođava se veličini građevine na način da koeficijent izgrađenosti čestice iznosi najviše kig=0,8 - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od linije regulacije pojedinog uličnog koridora je je najmanje 2,0 m - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od ostalih međa čestice je najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od međa čestice treba dodatno osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Postojeća javna linijska infrastruktura izvedena unutar područja obuhvata UPU zadržava se, te joj je potrebno osigurati zaštitu i mogućnost pristupa radi održavanja, sanacije ili rekonstrukcije.
(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih Stranica 2924 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. srpnja 2022. koridora, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, može se predvidjeti i obostrano.
(3) Naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(4) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
(5) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima. 5.2.1. Javna vodoopskrba, javna odvodnja, plinoopskrba, elektroopskrba i drugi energetski izvori 5.2.1.1. Javna vodoopskrba

Članak 51.

Članak 51.
(1) Područjem obuhvata UPU prolazi magistralni cjevovod javne vodoopskrbe od izvorišta Nedelišće prema području Općine Sveti Juraj na Bregu, za koji se utvrđuje zaštitni koridor od 5,0 m obostrano, mjereno od osi cjevovoda, unutar kojeg uvjete gradnje i korištenja površina posebnim uvjetima utvrđuje nadležni javni isporučitelj vodnih usluga.
Članak 52.
(1) U području obuhvata UPU predviđa se izvedba javne vodoopskrbne mreže u trasama prema kartografskom prikazu i sa spojem na postojeću mrežu javne vodoopskrbe.
(2) Napajanjem iz mreže javne vodoopskrbe potrebno je predvidjeti i sustav za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.5. „Zaštita od požara“, ove odluke.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Priključenje građevnih čestica u obuhvatu UPU predviđa se neposredno na prikladno smješteni opskrbni vodovod.
(2) Priključke građevina na sustav javne vodoopskrbe treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao najmanje jedan priključak po građevnoj čestici.
(3) Posebne uvjete za priključenje i smještaj vodomjera unutar pojedinačne građevne čestice utvrđuje nadležni javni isporučitelj vodnih usluga. 5.2.1.2. Javna odvodnja
Članak 54.
(1) Područje obuhvata UPU nalazi se unutar III. zone zaštite izvorišta Nedelišće.
(2) Unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(3) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(4) Sve vode koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima posebnog propisa za granične vrijednosti emisije otpadnih voda za pojedini sustav.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Priključke građevina na fekalni sustav javne odvodnje otpadnih voda treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao najmanje jedan priključak po građevnoj čestici, a posebne uvjete za priključenje utvrđuje nadležno javnopravno tijelo.
Članak 56.
(1) Čiste oborinske vode s krovnih površina građevina mogu se na zelene površine na vlastitoj čestici upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih površina građevnih čestica se mogu ispuštati na zelene površine na vlastitoj čestici ili u podzemlje preko upojnih bunara, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Oborinske vode predviđaju se ispuštati u sustav javne oborinske odvodnje, s recipijentom Trnava Murska, sve prema posebnim uvjetima i uz suglasnost na projektno rješenje izdanu od javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu voda otvorenih vodotoka (Hrvatske vode). 5.2.1.3. Plinoopskrba
Članak 58.
(1) Unutar područja obuhvata predviđa se trasa plinske mreže sa spojem na cjevovod u izvedenoj Gospodarskoj ulici.
(2) Plinoopskrbni cjevovod se smješta ispod zelenih površina u sastavu uličnog koridora, a ako to nije moguće ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 36/20, 100/21).
(2) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smještati na građevnim česticama korisnika ili na vlastitim česticama, prema članku 49.
Članak 60.
(1) Gradnja priključaka na plinski distribucijski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine, odnosno jedne od građevina unutar arhitektonskog kompleksa ili se može izvesti postavom 14. srpnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2925 tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 5.2.1.4. Toplovodi i drugi produktovodi

Članak 61.

Članak 61.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se smještati unutar koridora ulice, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 5.2.1.5. Elektroopskrba
Članak 62.
(1) Unutar područja obuhvata UPU moguće je smjestiti elektroenergetske vodove naponske razine: - 10(20) kV i 0,4 kV za opskrbu zgrada električnom energijom - 35 kV za potrebe sunčane elektrane.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema posebnim propisima i posebnim uvjetima nadležnog operatora.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Unutar područja obuhvata UPU predviđaju se trase mreža elektroopskrbe.
(2) Osnovni srednjenaponski 10(20) kV rasplet predviđa se izvesti podzemno, unutar koridora ulica, s vezom na postojeće i eventualne nove trafostanice unutar područja obuhvat UPU i u neposrednoj blizini područja obuhvata UPU, radi čega se u koridorima ulice rezervira prostor za polaganje vodova.
(3) Predviđa se vođenje i podzemne (alternativno nadzemne) niskonaponske mreže unutar uličnih koridora.
(4) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema posebnim propisima.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja transformatorskih stanica moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama koje se formiraju izdvajanjem iz površine gospodarske, pretežito proizvodne namjene / oznaka I/, kao zasebne čestice građevine infrastrukture, prema uvjetima iz članka 49.
Članak 65.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili srednjenaponskim vodom na transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih i/ili pješačkih površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim česticama, uz uvjet da ne smetaju prometu, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe pojedinačnih korisnika i/ili javne rasvjete.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.2.1.6. Energija iz obnovljivih izvora
Članak 67.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora i kogeneracije i to prvenstveno energija sunca i sustavi korištenja temperature zemlje.
(2) Posebni uvjet za smještaj sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se navedeno predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine, na kojoj i ispod koje nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene uvjetima gospodarske zone ne mogu se smještati unutar područja obuhvata UPU.
(4) Ukoliko se proizvodnja energije u sunčanoj elektrani predviđa: - kao osnovna građevina na čestici, površina fotonaponskih panela ograničena je koeficijentom izgrađenosti građevne čestice (kig) - kao prateća građevina na čestici, osim uvjeta iz prethodne alineje, površina fotonaponskih panela ne može biti veća od zbroja površine projekcije zgrada u funkciji osnovne namjene.
(5) Transformatorsko elektroenergetsko postrojenje za prihvat električne energije proizvedene u sunčanoj elektrane i pripadajući elektroenergetski kabel za priključenje na elektroenergetsku mrežu sastavni su dio projekta sunčane elektrane, bez obzira da li se isti nalaze unutar područja obuhvata UPU ili izvan njega.

Članak 67.

(6) Ostali uvjeti smještaja i način gradnje provode se prema poglavlju 2. „Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti“. 5.2.2. Javna rasvjeta
Članak 68.
(1) Mreža vodova javne rasvjete predviđa se izvesti jednostrano unutar uličnih koridora, kao podzemna ili nadzemna.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(4) Kod odabira rasvjetnih tijela potrebno je voditi računa o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. 5.3. UvJETI GRADNJE ELEKTRoNIČKE KoMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE

Članak 69.

Članak 69.
(1) Unutar područja UPU, u uličnim koridorima predviđene su trase elektroničke kabelske kanalizacije (EKK) za izvedbu vodova elektroničke komunikacijske infrastrukture. Stranica 2926 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. srpnja 2022.
(2) Elektronička kabelska kanalizacija treba biti dimenzionirana za istovremeno vođenje vodova više operatera elektroničke komunikacijske infrastrukture.
Članak 70.
(1) Unutar građevnih čestica drugih namjena moguće je predvidjeti: - smještaj elektroničke kabelske kanalizacije za EKI ili voda EKI - gradnju građevine za elektroničku kabelsku opremu - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(2) Gradnja građevine za smještaj elektroničke kabelske opreme moguća je dodatno i na zasebnoj zemljišnoj čestici formiranoj prema članku 49.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Kućne priključke na elektronički komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga.
Članak 72.
(1) Unutar područja obuhvata UPU, unutar površina gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ predviđa se mogućnost postave samostojećih antenski stupova za postavu elektroničke komunikacijske infrastrukture za bežični prijenos informacija, te pripadajuću poveznu opremu.
(2) Samostojeće antenske stupove za EKI moguće je postavljati kao prateći sadržaj na građevnoj čestici druge osnovne gospodarske namjene ili na vlastitoj građevnoj čestici formiranoj prema članku 49.
(3) Preporuča se da se antenski stup smjesti u stražnjem dijelu građevne čestice gospodarske namjene, a udaljenost od linije regulacije ulice i smještaj u odnosu na kanal Trnava Murska utvrđuje se jednako kao i za druge gospodarske građevine, prema poglavlju: 2.3. „Smještaj građevina na građevnoj čestici“.
(4) Unutar područja obuhvata UPU bazne stanice elektroničke komunikacijske infrastrukture i njihove antenske sustave smještene na tipskim antenskim prihvatima moguće je smještati i na ravne krovove zgrada visine (vijenca) veće od 10,0 m. 6. UvJETI UREĐENJA JAvNIH ZELENIH PovRŠINA

Članak 73.

Članak 73.
(1) Javne zelene površine čine: - zeleni pojas u sastavu pojedinih uličnih koridora - zasebne čestice formirane izdvajanjem iz površina gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/.
Članak 74.
(1) Zeleni pojas u sastavu pojedinih uličnih koridora oblikuje se kao košeni travnjak s drvoredom listopadnih vrsta bez alergenih svojstava.
(2) Kod sadnje bilja treba voditi računa o mjerama zaštite infrastrukture koja prolazi uličnim koridorom ili pojedinačnom građevnom česticom, od korijena biljaka.

Članak 75.

Članak 75.
(1) Parkovne površine preporučaju se formirati unutar građevnih čestica gospodarske namjene, kao dio obvezne zelene površine.
(2) Parkovne površine se uređuju primjenom visokog i niskog raslinja autohtonih ili ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobičajeno koriste, odnosno primjerene području sjeverozapadne Hrvatske.
Članak 76.
(1) Vegetacijski pojas kanala je površina zemljišta na udaljenosti do 15,0 m od osi kanala Trnava Murska.
(2) Vegetacijski pojas se uređuje kao zelena površina, a preporuča ga se oblikovati primjenom ugroženog stanišnog tipa prema članku 77.
(3) Gradnja visokogradnje unutar vegetacijskog pojasa nije dozvoljena, a od niskogradnje moguće je urediti samo makadamski ili zemljani pristupni put za održavanje kanala. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRoDNIH I KULTURNo- PovIJESNIH vRIJEDNoSTI 7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRoDNIH vRIJEDNoSTI

Ostali akti u ovom izdanju (93)