Arhiva › 2022. › SGMŽ 9

SGMŽGrad Mursko Središće · 24. lipnja 2022. · KLASA 021-05/07- · URBROJ 2109/11-07-01

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2495

Članak 150.

Članak 150.
(1) Javni park /oznaka Z1/ treba imati najmanje 50% vlastite površine pod nasadima, a ostatak površine trebaju zauzimati pješačke staze, odmorišta ili manju trgovi i građevine dozvoljene prema uvjetima funkcionalne zone.
(2) Javni parkovi trebaju biti pješački dostupni bez arhitektonskih barijera, pri čemu staze unutar parka trebaju imati logičan pješački nastavak na druge javne pješačke površine izvan parka.
(3) Ukoliko se unutar parka gradi građevina ili postavlja igralište, treba je locirati na način da bude pješački pristupačna iz prostora parka ali prostorno odvojena od drugih sadržaja, a u odnosu na među parka prema okolnim površinama treba je locirati najmanje 3,0 m uvučeno.
(4) Ukoliko se unutar parka postavlja dječje igralište za manju djecu, treba ga obavezno ograditi niskom prozračnom ogradom i uz njega postaviti klupe za sjedenje.

Članak 151.

Članak 151.
(1) Dječje igralište /oznaka Z2/ treba imati najmanje 20% vlastite površine pod nasadima, a ostatak površine trebaju zauzimati igrala za djecu, pješačke staze, odmorišta i manji trgovi.
(2) Sadržaj i tip igrala ovisi o specifičnoj namjeni igrališta i dobnoj skupini za koju je igralište namijenjeno, pri čemu je poželjno zelenom barijerom odijeliti prostore za mlađu i stariju djecu.
(3) Dječje igralište za manju djecu treba obavezno ograditi niskom prozračnom ogradom i uz njega postaviti klupe za sjedenje.
(4) Ukoliko se unutar igrališta locira košarkaško igralište, potrebno ga je od granice zone odmaknuti najmanje 3,0 m i zaštititi ogovarajućom zaštitnom prozračnom ogradom. 6.2.2. Površine zaštitnog zelenila /oznaka Z/

Članak 152.

Članak 152.
(1) Površine zaštitnog zelenila /oznaka Z/ mogu se uređivati sadnjom visokog i/ili niskog raslinja, a u slučaju kad je Stranica 2496 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. potrebno štititi linijsku infrastrukturu koja njima prolazi od utjecaja korijenja, mogu biti i samo zatravnjene.
(2) Iz površina zaštitnog zelenila moguće je do najviše 10% površine zone, izdvajati zasebne čestice građevina komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje i slično), osim za antenske stupove.
(3) Izuzetno, primjena stavka 2. ovog članka nije moguća na sljedećim površinama zona zaštitnog zelenila: - obostrano uz otvoreni vodotok od ribnjaka „Zdenčec“ do ulijevanja u Muru - obostrano uz željezničku prugu - sve površine zaštitnog zelenila u Martinskoj ulici i Poljskoj ulici.
(4) Uvjeti formiranja zasebne čestice za gradnju pojedine građevine infrastrukturnih sustava, izdvajanjem iz površine zaštitnog zelenila, utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 153.

Članak 153.
(1) Zaštićeni dijelovi prirode i ekološke mreže prikazani su na kartografskom prikazu iz grupe 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ i to prikazu broj 3.1. „Uvjeti korištenja i zaštite“.
(2) Na zaštićene dijelove prirode neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19).
(3) Na područja unutar ekološke mreže i na neposredni kontaktni prostor područja ekološke mreže naznačen u kartografskom prikazu iz stavka 1. ovog članka, neposredno se primjenjuje Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19).

Članak 154.

Članak 154.
(1) Unutar područja obuhvata UPU dijelom se prostiru sljedeći zaštićeni dijelovi prirode: - dio područja Značajnog krajobraza pod nazivom „Rijeka Mura“ - dio područja Regionalnog parka „Mura – Drava“.
(2) Unutar područja obuhvata UPU dijelom se proteže područje ekološke mreže „Natura 2000“ naziva HR 2000364 Mura.
(3) Za sve zahvate i radnje u zaštićenim područjima potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ishoditi uvjete zaštite prirode, odnosno dopuštenje od tijela državne uprave ili od odgovarajućeg županijskog upravnog tijela, nadležnog za poslove zaštite prirode.
(4) Svi planirani zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste, ciljna staništa i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Članak 155.

Članak 155.
(1) Nije dozvoljeno zacjeljivanje otvorenih vodotoka niti njihovo pretvaranje u dijelove sustava odvodnje otpadnih voda.
(2) Unutar naselja se mogu izvoditi samo hidrotehnički zahvati kojima se osigurava zaštita od poplava, pri čemu je iste hidrotehničke zahvate potrebno izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i prirodne vrijednosti otvorenog vodotoka.
(3) Vegetacijski pojas otvorenog vodotoka predstavlja područje izuzeto od gradnje, a određuje se od osi korita vodotoka s najmanje 15,0 m.
(4) Unutar vegetacijskog pojasa ne smije se locirati prometna i komunalna infrastruktura, osim pješačkih staza i servisnih pristupa za održavanje korita, izvedenih kao zemljani put, odnosno put sa završnim slojem izvedenom u sipini, šljunku ili lomljenom kamenu. 7.2. Mjere zaštite kulturno – povijesnih cjelina i građevina

Članak 156.

Članak 156.
(1) Zaštićena kulturna dobra i druge značajne kulturno – povijesne cjeline i građevine prikazane su na kartografskom prikazu broj 3.1. „Uvjeti korištenja i zaštite“.
(2) Na zaštićena i preventivno zaštićena kulturna dobra neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20).
Članak 157.
(1) Područja arheoloških lokaliteta unutar obuhvata UPU: - „Most“ – cestovni most na Muri za Lendavu – još neistraženo nalazište latenske kulture i antičko nalazište - „Seča“ – lokalitet unutar južne poslovne zone, istočno od D209 – još neistraženo nalazište iz brončanog doba.
(2) Prije bilo kakvih zahvata na lokalitetima iz stavka 1. ovog članka potrebno je: - provesti arheološka istraživanja sondažnog karaktera, s ciljem utvrđivanja rastera i značaja lokaliteta - ovisno o rezultatima istraživanja, provesti postupak zaštite sukladno posebnim propisima.
(3) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na lokalitetima iz stavka 1. ovog članka, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina lociranih unutar arheoloških lokaliteta.
(4) Unutar područja obuhvata UPU, a izvan područja arheoloških lokaliteta iz stavka 1. ovog članka, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.

Stranica 2497

Članak 157.

24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2497
Članak 158.
(1) U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisana je Crkva Marije Kraljice i sv. Ladislava, kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro, oznake Z-2619.
(2) Sve zahvate na kulturnom dobru treba provoditi prema posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, utvrđenim u postupku ishođenja posebnih uvjeta gradnje, ali i za druge zahvate koji se ne smatraju gradnjom, a utječu na oblikovanje kao što su ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja i slično.
(3) U slučaju da se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upišu i druge građevine koje se nalaze unutar obuhvata UPU, i na njih se treba primijeniti odredba iz stavka 2. ovog članka.
(4) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na zaštićeno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine potrebno je tražiti i u slučajevima: - građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 50,0 m zaštićenog kulturnog dobra - utvrđivanja lokacija za postavu antenskih stupova unutar obuhvata UPU.
(5) Postupak iz stavka 2. ovog članka obavezno se provodi i za evidentiranu sakralnu i javnu graditeljsku baštinu unutar obuhvata UPU: - kapela Majke Božje iz 1936. godine u ulici M. Gupca - grupa pilova na Trgu braće Radić - kip Svetog Ivana Nepomuka u parku u središtu grada - spomenik rudaru u parku u središtu grada - stara škola u središtu Murskog Središća.

Članak 159.

Članak 159.
(1) Evidentiranu tradicijsku stambenu arhitekturu čini dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20. stoljeća u ulici Matije Gupca, neposredno uz kapelu Majke božje iz 1936. godine i to pojedinačne stambene građevine ili stambeno-gospodarski sklopovi kućnih brojeva: 54, 2 (odnosno 64), 74, 76, 89,91, 93, 95, 101, 105 i 107.
(2) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentirane tradicijske arhitekture iz stavka 1. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja.
(3) U postupku prezentacije očuvanih stambeno-gospodarskih sklopova dodatnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske gradnje gospodarskih građevina, građenih od drva i opeke, kao što je štagalj, kukuružnjak, spremište žita, bunar i drugo.
(4) U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama iz stavka 1. ovog članka, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.
(5) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, rekonstrukciju, adaptaciju ili zamjenu građevina, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata ili očuvanog stambenogospodarskog sklopa.
(6) Mišljenje Uprave za zaštitu kulturne baštine se, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, smatra usmjeravajućim, a ne obvezujućim za vlasnika, ali u slučaju da se ne primjeni navedeno mišljenje, obavezno se primjenjuju odredbe zaštite karakterističnog uzorka naselja povijesne ruralne matrice ambijentalnih vrijednosti /broj 1.2./ prema članku 165.

Članak 159.

7.3. Mjere zaštite ambijentalnih vrijednosti 7.3.1. Karakteristični uzorci naselja – dozvoljene transformacije
Članak 160.
(1) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja.
(2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, odnos privatnog i javnog prostora i odnos prostora naselja prema okolnom području.

Članak 161.

Članak 161.
(1) Unutar područja UPU razlikuju se sljedeći karakteristični uzorci naselja za koje se posebnim planskim uvjetima utvrđuju načini moguće sadržajne i oblikovne transformacije: 1. PRETEŽITO JAVNI PROSTORI 1.1. Dio središta Murskog Središća - područje započete transformacije 1.2. Povijesni mali parkovi - zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene male sakralne građevine 1.3. Područje starog separatora za ugljen i dio kompleksa „Cimper“ 2. PRETEŽITO STAMBENA PODRUČJA 2.1. Povijesna ruralna matrica ambijentalnih vrijednosti - dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20. stoljeća u ulici Matije Gupca u Murskom Središću, neposredno uz kapelu Majke Božje iz 1936. godine, u Murskom Središću, od kućnih brojeva 89. i 54. do kapele 2.2. Ruralna matrica naselja 2.3. Planski nastala urbana matrica niske individualne stambene izgradnje 2.4 Višestambena četvrt „Istarsko naselje“ 3. MONOFUNKCIONALNA GOSPODARSKA PODRUČJA 3.1. Gospodarska, industrijska zona u Murskom Središću, uz željezničku stanicu, kao prostor transformiran u industrijsku- proizvodnu zonu iz prostora rudnika ugljena 3.2 Gospodarska zona, planski formirana za razvoj tekstilne industrije u Murskom Središću
(2) Područja na koja se primjenjuju posebni uvjeti moguće transformacije, sukladno stavku 1. ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu broj 3.2. „Karakteristični uzorci naselja i prijedlog parcelacije“. Stranica 2498 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. 7.3.1.1. Uvjeti transformacije pretežito javnih prostora:

Članak 162.

Članak 162.
(1) Dio središta Murskog Središća područje je započete transformacije nastale interpolacijom unutar građevne strukture starijeg središta naselja, pri čemu se namjena mijenja iz pretežito stambene u pretežito javnu, oblikovno iz pojedinačne gradnje u kompleksnu gradnju u vidu uličnog bloka (dijelom otvoreni, a dijelom niz), te se povećava visina građevina.
(2) Neovisno o utvrđenom načinu gradnje prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, unutar područja transformacije središta naselja Mursko Središće /oznaka 1.1./, utvrđuje se mogućnost rekonstrukcije postojećih i gradnje zamjenskih građevina kao arhitektonskog kompleksa pri čemu osnovna zgrada, odnosno ulični dio kompleksa može biti oblikovan kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena zgrada, s krajnjim rezultatom formiranja uličnog niza.
(3) Etažnost uličnih zgrada može se iz do sada prevladavajuće etažnosti E=Po+(visoko)P+1K+Pk povećati na način da se vijenac zgrada povisi na najviše 9,0 m.
(4) Interpolacije na planiranim česticama u središtu bloka zadržavaju etažnost i visinu utvrđenu prema načinu gradnje za cjelokupno područje, prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.
(5) Nadstrešnicu i druge građevine graničnog prijelaza s južne strane rijeke Mure, koji je van funkcije, potrebno je ukloniti, radi otvaranja središnjeg dijela naselja prema rijeci.

Članak 163.

Članak 163.
(1) Povijesni mali parkovi - zeleni otoci na križanjima /broj 1.2./, na kojima su izgrađene male sakralne građevine – kapela Majke Božje iz 1936. godine u ulici M. Gupca i grupa pilova na Trgu braće Radić trebaju se zadržati u formi zelenih otoka.
(2) Zeleni otoci prvenstveno se uređuju kao reprezentativna parkovna površina, uz uvjet da se osigura dobra prometna preglednost ulice, a samo u dijelovima se površina otoka može oblikovati kao opločeni pješački trg.
(3) Ukoliko se parter oko sakralne građevine u dijelu površine oblikuje kao pješački trg, pješačku površinu je potrebno odijeliti od prometne površine kolnika visinskom razlikom (povišenim rubnikom i slično) ili drugom vrstom zaštitne barijere kao što je niska živica ili niska točkasto postavljena barijera.
(4) Unutar takvih površina nije dozvoljena: - gradnja niti postava nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, stupova električne rasvjete i telekomunikacija, semafora, nadzemnih hidranata i sličnih građevina i uređaja) - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja sakralnu građevinu ili na drugi način vizualno smanjuje estetsku vrijednost prostoru - postava reklamnih natpisa - gradnja prometnih građevina - stajališta za autobuse, parkirališta i slično.
(5) Vanjska rasvjeta površine zelenog otoka dozvoljava se samo kao podna, do najveće ukupne visine svih elemenata rasvjetnog tijela od 30,0 cm iznad razine tla.
(6) Svu postojeću nadzemnu infrastrukturu izgrađenu na prostorima zelenih otoka uz sakralna obilježja, ukoliko ne odgovara uvjetima iz stavka 4. ovog članka potrebno je izmjestiti na primjerenu lokaciju, najkasnije kod zahvata rekonstrukcije ili sanacije dijela prometnice u sklopu koje se zeleni otok nalazi.

Članak 163.

(7) Za zahvate na sakralnim građevinama koje se nalaze unutar zelenih otoka i vanjskom uređenju samih zelenih otoka potrebno je primijeniti mjere zaštite iz poglavlja 7.2. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih cjelina i građevina“.
Članak 164.
(1) Područje starog separatora za ugljen i dio kompleksa „Cimper“ /broj 1.3./ nalaze se istočno od željezničke pruge i obuhvaćaju prostor rekonstruiranih dijelova stare industrijske arhitekture u turističko – memorijalni kompleks.
(2) Unutar područja je moguće interpolirati novu gradnju u kompleksu i vršiti prenamjenu postojećih zgrada prema uvjetima odgovarajuće funkcionalne zone, ali bez odstupanja od dosadašnjom rekonstrukcijom postignute arhitektonske kvalitete restauracije i oblikovanja zgrada unutar kompleksa, čija trenutna namjena je turističko – memorijalna (pivnica s restoranom, turističko - smještajni trakt, restaurirani opečni dimnjak i stari separator za ugljen).
(3) Pješačku vezu između turističkog kompleksa i starog separatora predviđa se ostvariti preko, u tu svrhu rezervirane površine pješačke staze, koja može biti sastavni dio susjedne građevne čestice ili zasebna zemljišna čestica. 7.3.1.2. Uvjeti transformacije pretežito stambenih područja:

Članak 165.

Članak 165.
(1) Povijesna ruralna matrica ambijentalnih vrijednosti /broj 2.1./ može se transformirati u sadržaju, a u oblikovanju je potrebno zadržati oblik povijesne građevne čestice i značajna obilježja građevne strukture, pri čemu je obavezno: - očuvanje tradicijske izdužene dimenzije građevne čestice - zadržavanje regulacijske linije i postojećeg građevinskog pravca osnovne građevine kod rekonstrukcije i zamjenske gradnje - zadržavanje tradicijske pozicije ostalih građevina u odnosu na lijevu i desnu među čestice - zadržavanje postojeće visine (vijenca) i etažnosti građevina kao prizemnica s potkrovljem - očuvanje proporcija građevina - očuvanje zatečenih tradicijskih pomoćnih građevina ukoliko je primjereno u istoj namjeni ili kao dekorativni element (bunar, kukuružnjak, škedenj, svinjac i slično) - arhitektonsko oblikovanje rekonstruirane ili zamjenske građevine, uličnih ograda i prostora između ulične ograde i osnovne građevine, potrebno je prilagoditi oblikovnim značajkama tradicijske arhitekture 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2499 - nije dozvoljeno primjenjivati materijale koji značajno odstupaju od tradicijskih, kao što su glazirani crijep, staklena i plastična obloga pročelja, plastični i aluminijski prozori i vanjska vrata na osnovnoj građevini, kovane ograde i slično.

Članak 166.

Članak 166.
(1) Ruralna matrica naselja /broj 2.2/ u većem dijelu Murskog Središća je već transformirana i to prvenstveno u odnosu na namjenu, a kao specifični karakteristični uzorak se zadržava samo izuzetno u pojedinim dijelovima naselja i to radi omogućavanja daljnjeg korištenja prostora u funkciji poljoprivrednih gospodarstva.
(2) Omogućava lociranje građevina poljoprivredne funkcije u stražnjem dijelu građevne čestice, uključujući i prostore za držanje životinja do 10 uvjetnih grla.
Članak 167.
(1) Urbana matrica niske individualne stambene izgradnje / broj 2.3./ nastala je planskom urbanizacijom i karakteristična je za period zadnje četvrtine 20-tog stoljeća, te ju je potrebno očuvati kao stambenu tipologiju visoke razine kvalitete.
(2) Područje predviđa mogućnost gradnje osnovne građevine u tipologiji slobodnostojeće zgrade, uz koju se u stražnjem dijelu čestice može locirati nekoliko manjih pomoćnih građevina, dok gradnja prateće građevine na čestici nije dozvoljena.
(3) Pojedinačnu česticu je zabranjeno cijepati na način da joj širina bude manja od 16,0 m, a površina bude manja od 500,0 m2.
(4) Spajanje susjednih čestica je ograničeno na najviše dvije, odnosno širina pojedinačne građevne čestice ne može biti veća od 40,0 m, a površina veća od 1.200,0 m2.
(5) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig=0,4.
(6) Najveća visina (vijenca) građevine osnovne namjene je 7,0 m, a najveća visina (vijenca) pomoćnih građevina je 3,5 m.
(7) Najveća etažnost građevine osnovne namjene je E=4/ Po+P+1+Pk/, a najveća etažnost pomoćnih građevina je E= 1 /P/.

Članak 167.

(8) Iz oblikovnih razloga se umjesto potkrovlja može izvesti nepotpuna etaža.
(9) Prenamjena osnovne građevine iz individualne stambene zgrade dozvoljava se u: - poslovnu zgradu tihih i čistih djelatnosti (ured, manja trgovina i slično) - poslovno-stambenu zgradu - višestambenu zgradu do najviše 4 stana.
(10) Unutar područja je zabranjeno graditi građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.
Članak 168.
(1) Višestambena četvrt nastala planskom urbanizacijom, tzv. „Istarsko naselje“ /broj 2.4./ jedina je višestambena četvrt u Murskom Središću.
(2) Unutar naselja obavezno je sačuvati postojeću središnju zelenu površinu i urediti je kao javni park.
(3) Prostor otvorenog parkirališta uz ulicu M. Tita zabranjeno je izgrađivati postavom bilo kakvih građevnih elemenata, kao što su nadstrešnice, tende, šupe, garaže i drugo.
(4) Zeleni pojas između parkirališta i državne ceste D 209 potrebno je ozeleniti visokim zelenilom, odnosno vrstom zelenila koje će stvoriti veću barijeru naselju u odnosu na glavnu ulicu.
(5) Nova gradnja na ostalim slobodnim površinama predviđa se u tipologiji višejedinične (višestambene) slobodnostojeće gradnje uz sljedeće uvjete: - nove građevne čestice koje se formiraju na slobodnim površinama trebaju biti najmanje 28,0 m širine i 1.000,0 m2 površine. - unutar čestice je dozvoljeno graditi samo jednu zgradu, unutar koje trebaju biti smješteni svi pomoćni prostori, uključujući i spremišta za skupljanje smeća - visina (vijenca) zgrade može najviše iznositi 11,0 m - najveća etažnost zgrade E=4 /Po+P+2K/, a izuzetno se postojeće stambene zgrade etažnosti E=Po+P+2K+Pk, mogu rekonstrukcijom oblikovati na način da im se umjesto potkrovlja izvede ravni krov, pri čemu nije dozvoljeno povećavati broj ZKJ na četvrtoj nadzemnoj etaži - udaljenost zgrade od međa čestice treba iznositi najmanje ½ njene visine (vijenca), ali ne može biti manja od 4,0 m - a udaljenost do najbliže susjedne zgrade treba iznositi najmanje jednako visini (vijenca) više zgrade, ali ne može biti manja od 7,0 m - koeficijent izgrađenosti na novoj čestici ne smije prelaziti kig=0,3.

Članak 168.

- sva parkirališna i/ili garažna mjesta treba riješiti unutar vlastite čestice i to u garaži izvedenoj kao dio zgrade osnovne namjene ili na otvorenom vanjskom parkiralištu.
(6) Postojeće stambene zgrade etažnosti do 2 nadzemne etaže mogu se u rekonstrukciji povećati najviše za jednu dodatnu punu etažu, odnosno do E=Po+P+2K, pri čemu je na vlastitoj građevnoj čestici ili na drugoj odgovarajućoj lokaciji stambene namjene ili javnog parkirališta /oznake namjene S ili IS1/ unutar područja „Istarskog naselja“ potrebno osigurati parkirališni prostor za te dodatne sadržaje.
(7) Za postojeće legalne zgrade unutar područja „Istarskog naselja“ izgrađene prije 2000. godine se, radi naknadne parcelacije po načelu „površine za redovnu upotrebu zgrade“, u slučaju rekonstrukcije ne ispituje koeficijent izgrađenosti, niti primjenjuje obveza osiguranja 20% - tnog udjela zelenila na čestici.
(8) Ograđivanje pojedinačnih čestica unutar područja „Istarskog naselja“ nije dozvoljeno. 7.3.1.3. Uvjeti transformacije monofunkcionalnih gospodarskih područja:

Članak 169.

Članak 169.
(1) Gospodarska, proizvodna zona u Murskom Središću uz željezničku stanicu /broj 3.1./, transformiran je prostor servisa ugljenokopa u proizvodno-poslovnu zonu opće gospodarske namjene, uz izdvajanje dijela prostora u turističkoj funkciji.
(2) Daljnji razvoj područja predviđa se uz jednake uvjete kao i gospodarske zone u okruženju. Stranica 2500 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.
(3) Rudarska funkcija se unutar područja ne planira reaktivirati.
Članak 170.
(1) Gospodarska zona, planski formirana za razvoj tekstilne industrije u Murskom Središću /broj 3.2./ predviđa se nadalje koristiti za istu ili kompatibilne gospodarske namjene.
(2) S obzirom na neposrednu blizinu stambenih zone unutar ovog područja se ne dozvoljava lociranje bazičnih gospodarskih djelatnosti (klaonice, prerada mesa i ribe, ljevaonice, kožare i slično), već se preferiraju djelatnosti bez negativnih utjecaja na okolinu ili s razinom utjecaja koju je moguće kontrolirati primjenom tehničkih mjera zaštite na samoj lokaciji (proizvodnje finalnih prehrambenih proizvoda, proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, kemijskih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično).
(3) Razina buke koja se razvija u radnim prostorima unutar gospodarske zone na granici prema stambenoj zoni treba biti u razini dozvoljene za stambene zone. 8. Postupanje s otpadom

Članak 171.

Članak 171.
(1) Za područje naselja Mursko Središće uspostavljen je sustav organiziranog selektivnog skupljanja otpada, a daljnji razvoj sustava je integriran u program razvoja zbrinjavanja otpada županijske i regionalne razine.
(2) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(3) Na građevnim česticama s više od 4 zasebne korisničke jedinice, izdvojeno locirani zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.

Članak 172.

Članak 172.
(1) Unutar gospodarske, proizvodne zone u zapadnom dijelu Murskog Središća mogu se smjestiti: - centralno reciklažno dvorište /oznaka RD/ - reciklažno dvorište za građevinski otpad /oznaka RDG/ - građevine za obradu otpada i građevine za oporabu otpada (sekundarne sirovine) predviđene za daljnju upotrebu (sortirnica, kompostana, postrojenja za mehaničko usitnjavanje i druge) - drugi sadržaji u funkciji djelatnosti gospodarenja otpadom i druge kompatibilne komunalne djelatnosti iz nadležnosti Grada, izuzev odlaganja otpada i skladištenja otpada na dulji rok.
(2) Površine svih gospodarskih, proizvodnih zona /oznake namjene I/ određuju se kao prostori unutar kojih je moguće utvrditi lokacije za obavljanje gospodarske djelatnosti postupanja s otpadom prema Zakonu o gospodarenju otpadom, kao komercijalna reciklažna dvorišta, odnosno kao druge građevine za obradu i oporabu otpada (sekundarne sirovine) predviđene za daljnju upotrebu.
(3) Izuzetno, skladišta za skupljanje i selektiranje otpada, koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta) moguće je dodatno locirati i unutar poslovnih zona /oznake namjene K/ i unutar zona mješovite, pretežito poslovne namjene / oznaka namjene M2/.
(4) Građevine i manipulativni prostori reciklažnih dvorišta trebaju biti unutar čestice locirani i oblikovani na način da manipulacija otpadom nije vidljiva s ulice.
(5) Ostali posebni uvjeti utvrđuju se temeljem propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje, selektiranje i obradu otpada.

Članak 173.

Članak 173.
(1) Unutar zone gospodarske, poslovne namjene /oznaka namjene K/ na lokaciji „Murs-ekom“, u istočnom dijelu naselja, moguće je izgraditi komercijalnu kompostanu biljnog otpada.
(2) Manje količine komunalnog otpada biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim i mješovitim zonama individualnog načina gradnje, na način da kompostište bude smješteno u dvorišnom dijelu građevne čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od susjednih stambenih zgrada i drugih stacionarnih smještaja socijalne i turističke namjene (prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično). 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9.1. Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama

Članak 174.

Članak 174.
(1) Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/14) područje obuhvata UPU nalazi se izvan zona zaštite međimurskih vodocrpilišta.
(2) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju voda prema poglavlju 5.3.3. „Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda“ i na način da se zadovolji propisani standard kvalitete sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20) prije ispuštanja u sustave javne odvodnje ili u površinske vode. 9.2. Zaštita od zagađenja zraka

Članak 175.

Članak 175.
(1) Mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka provode se prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 127/19), odgovarajućim podzakonskim aktima i Programom zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada. 9.3. Zaštita od buke
Članak 176.
(1) Mjere zaštite od buke provode se prema Zakonu o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18, 14/21) i primjenom odgovarajućih podzakonskih propisa. 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2501
(2) Najveća dopuštena ocjenska razina buke u unutarnjim prostorima utvrđuje se ovisno o namjeni pojedine građevine, a treba se primjenom tehničkih mjera ograničiti na dozvoljenu, s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka.
(3) Najveće dopuštene ocjenske razine buke u vanjskom prostoru utvrđuju se prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka („Narodne novine“ broj 143/21), te ovisno o funkcionalnoj zoni građevinskog područja, prema sljedećoj tabeli: / FUNKCIONALNA ZONA Najviše dopuštene ocjenske razine buke u vanjskom prostoru /L R,Aeg ZONA BUKE UNUTAR GRAĐEVINSKIH PODRUČJA L day 3 S, M1, Z1 55 4 M, M2, D, Z2 65 5 R, K, T, Z, 65 dB(A) L L L evening night den 55 45 57 65 50 66 65 55 67 utvrđuju se na granici funkcionalne zone prema parametrima za zonu buke 6 I, IS
(4) Za funkcionalne zone za koje je planski utvrđena detaljnija razdioba, a nisu posebno naznačene u tabeli iz prethodnog stavka, zona buke je ista kao za sve iz iste grupe namjena (npr. za funkcionalne zone D1 – D9 zona buke utvrđuje se kao za funkcionalnu zonu D).

Članak 176.

(5) Na granicama pojedinih funkcionalnih zona potrebno je postići ocjensku razinu buke za zonu s manjom dopuštenom ocjenskom razinom buke.
(6) Za utvrđivanje zone buke, odnosno najviše dopuštene ocjenske razine buke vanjskih prostora izvan građevinskih područja, posebni propisi se primjenjuju neposredno. 9.4. Zaštita od požara
Članak 177.
(1) Mjere zaštite od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) i odgovarajućih podzakonskih propisa.
(2) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(3) Izuzetno, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(4) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.

Članak 177.

(5) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94 i 142/03). s kojom graniče.
Članak 178.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Članak 179.

Članak 179.
(1) Za sve osnovne građevine i sve druge građevine u kojima se na bilo koji način u obavljanju djelatnosti koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara od nadležnog javnopravnog tijela.
Članak 180.
(1) Stupovi vanjske rasvjete trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa prema gore. 9.5. Osiguranje bitnih zahtjeva za građevine
Članak 181.
(1) Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012.: - za povratni period od 95 godina područje Grada spada u područje s vršnim ubrzanjem od najviše 0,066 g, što odgovara potresu VI. stupnja MCS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje Grada spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,15 g, što odgovara potresu VII. stupnja MCS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani prema Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, određuju se na temelju normi i posebnih propisa.
(3) Zabranjena je gradnja na tektonskim rasjedima, klizištima, unutar inundacija vodotoka i na drugim plavnim područjima. Stranica 2502 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.
(4) Sve građevine koje se planiranju unutar područja nekadašnjih rudnika, a što se utvrđuje prema kartografskom prikazu broj 3.1. „Uvjeti korištenja i zaštite“, trebaju imati dokaz stabilnosti u odnosu na utjecaj gradnje na oštećeno podzemlje.

Članak 181.

9.6. Upravljanje rizicima
Članak 182.
(1) Registar rizika s utvrđenim vrstama rizika za područje Grada je sastavni dio Procjene rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće.
(2) Pojave razmatrane Procjenom su: epidemije, poplave izazvane izlijevanjem rijeke Mure, potresi, ekstremne temperature, ekstremne vremenske i incidentne situacije s opasnim tvarima.
(3) Procjenom utvrđeni najvjerojatniji neželjeni događaji su epidemije i pandemije, te ekstremne temperature.
(4) Procjenom utvrđeni događaji s najgorim mogućim posljedicama: - potres je utvrđen su kao pojava umjerenog rizika, iznimno male vjerojatnosti i katastrofalnih posljedica - epidemije i pandemije, te klizišta utvrđeni su kao pojave vrlo visokog rizika, umjerene vjerojatnosti i značajnih posljedica - ekstremne temperature (toplinski val) utvrđen je kao pojava visokog rizika, iznimno velike vjerojatnosti i umjerenih posljedica - poplave i suša utvrđeni su kao pojave vrlo visokog rizika, umjerene vjerojatnosti i umjerenih posljedica - incidentne situacije s opasnim tvarima (industrijske nesreće) utvrđene su kao pojave niskog rizika, iznimno male vjerojatnosti i malih posljedica.
(5) Primjena mjera zaštite od nesreća provodi se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) i pripadajućih podzakonskih akta.
(6) Gradnja novih skloništa se na području grada ne predviđa, osim ukoliko navedeno bude utvrđeno u odgovarajućim aktima iz stavka 4. ovog članka.
(7) Nužno je provjeravati ispravnost sustava uzbunjivanja za slučaj pucanja nasipa i drugih incidentnih situacija.

Članak 182.

(8) Radi osiguranja protočnosti prometnih koridora u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim stranama iste ulice utvrđuje se s najmanje 5,0 m + ½ zbroja visina (vijenca) obaju građevina mjereno na uličnom pročelju.
Članak 182a.
(1) Područja nekadašnjih rudnika i lokacije neaktivnih bušotina ugljikovodika prikazani su na kartografskom prikazu broj 3.1. „Uvjeti korištenja i zaštite“.
(2) Na područjima nekadašnjih rudnika uputno je izbjegavati gradnju zgrada etažnosti veće od dvije nadzemne etaže, a preporuča se urediti ih u funkciji javnog zelenila ili kao površinu funkcionalne zone zelene infrastrukture.
(3) Zabrana gradnje na poziciji i u neposrednoj blizini duboke bušotine regulirana je posebnim propisima. 9.7. Ostale mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 183.

Članak 183.
(1) Sanacija površina zaposjednutih bespravno izgrađenim građevinama provodi se prema utvrđenoj namjeni.
(2) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš za pojedinačnu gradnju definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14, 3/17).
(3) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 10. Mjere provedbe plana 10.1. Prostorni planovi užih područja unutar područja obuhvata UPU

Ostali akti u ovom izdanju (102)