Arhiva › 2022. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Selnica · 27. svibnja 2022. · KLASA 110-01/22-01/01 · URBROJ 2109/12-01-22-2

Odluka o donošenju V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2005

Članak 150.

Članak 150.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: broj namjena građevine / parkirališnih ili koeficijent prostora garažnih mjesta na 1 PROIZVODNJA I 0,50 1 zaposlenika SKLADIŠTA po smjeni 2 UREDSKI PROSTORI 0,20 10 m2 korisnog I TRGOVINE prostora 3 USLUGE I 0,40 10 m2 korisnog UGOSTITELJSTVO prostora 4 VIŠENAMJENSKE 1,00 1 zaposlenika DVORANE po smjeni I VJERSKE 0,10 1 korisnika GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,15 1 gledatelja GRAĐEVINE 4,00 1 otvoreno sportsko igralište 6 PREDŠKOLSKA 1,00 1 zaposlenika I ŠKOLSKA po smjeni NAMJENA 1,00 jednu učionicu ili grupu djece 7 ZDRAVSTVENA 1,00 1 zaposlenika NAMJENA po smjeni 0,10 10 m2 korisnog prostora 8 STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA 9 SMJEŠTAJNI utvrđuje se ovisno o TURISTIČKI kategorizaciji turističkog SADRŽAJI sadržaja, prema posebnom propisu 10 GROBLJE utvrđuje se prema posebnom propisu
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine veće od 2.000,0 m2: - na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2 do 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 0,10 na 10 m2 korisnog prostora - na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 0,05 na 10 m2 korisnog prostora.
(3) Za višestambene zgrade je unutar građevne čestice obavezno osigurati najmanje po jedan dodatni parking (za goste) na svakih 5 predviđenih stanova.

Članak 150.

(4) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svaku pojedinu smještajnu turističku jedinicu (sobu, apartman, kamp mjesto i slično) - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(5) Za škole i sportske dvorane potrebno je predvidjeti najmanje jedno parkiralište za autobus, unutar građevne čestice škole ili izvan čestice škole na javnoj prometnoj površini.
(6) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(7) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora, kod kojih se ne predviđa promjena namjene niti povećanje neto korisne površine, nije potrebno osiguravati nova parkirališna i/ili garažna mjesta.
(8) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora kod kojih se predviđa promjena namjene i/ili povećanje neto korisne površine, potrebno je osigurati nova parkirališna i/ili garažna mjesta samo za obračunsku razliku između postojeće i nove namjene i/ili između postojeće i nove neto korisne površine.
(9) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 151.

Članak 151.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za stambene i/ili poslovne sadržaje potrebno je osigurati: - na vlastitoj građevnoj čestici - na zasebnoj zemljišnoj čestici parkirališta ili garaže predviđenih za parkiranje u funkciji predmetne stambene i/ili poslovne zgrade, odnosno arhitektonskog kompleksa
(2) Na javnom parkiralištu u okolini, sukladno zasebnoj odluci jedinice lokalne samouprave moguće je osigurati parkirališta za javne društvene sadržaje i za poslovne sadržaje.
(3) Parkiralište za potrebe groblja moguće je riješiti uređenjem zasebnog parkirališta za groblje ili višenamjenskog javnog parkirališta.

Članak 152.

Članak 152.
(1) Parkirališta i/ili garaže izvedene na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za isti sadržaj prethodno ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima.
(2) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
Članak 153.
(1) Specijalizirane parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se gospodarskim građevinama za transportne i srodne djelatnosti iz Grupe 1 građevina s potencijalnim negativnim utjecajem, a potrebno ih je smještati unutar gospodarskih proizvodnih i poslovnih zona /oznake I i K/. Stranica 2006 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022.
(2) Parkirališta za vozila i radne strojeve u funkciji drugih djelatnosti u pravilu se organiziraju u stražnjim dijelovima gospodarskih građevnih čestica, ili na drugi način zaklonjeno od pogleda s ulice. 5.2.2. Poštanski promet

Članak 154.

Članak 154.
(1) Za područje Općine Selnica je u sklopu javnog poštanskog servisa nadležan poštanski ured 40314 Selnica.
(2) Ispostave javnog ili drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se smjestiti u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, a uvjeti gradnje se utvrđuju prema uvjetima pojedine funkcionalne zone. 5.2.3. Elektronički komunikacijski sustav
Članak 155.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je utvrđena od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju podzakonski propisi kojima se određuju tehnički uvjeti za svjetlovodne distribucijske mreže, elektroničku kabelsku kanalizaciju, te drugu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i poveznu opremu, radijski koridori i drugi elementi elektroničkih komunikacijskih sustava.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina elektroničkih komunikacijskih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Na kartografskom prikazu elektroničkih komunikacijskih sustava okvirno su prikazani: - trase postojeće zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) - pozicije mjesnih telefonskih centrala - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područja mogućeg smještaja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme.

Članak 156.

Članak 156.
(1) Postojeću zračnu elektroničku komunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture smještene unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Gradnja građevina i opreme elektroničke komunikacijske infrastrukture unutar građevinskih područja naselja utvrđena je uvjetima za svaku pojedinu funkcionalnu zonu u poglavlju 2.2.1. „Razgraničenje površina naselja prema izgrađenosti, odnosno uređenosti i prema namjeni“.

Članak 157.

Članak 157.
(1) Smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskih područja, a unutar građevinskih područja ih se smješta u funkcionalne zone gospodarske namjene /oznake I i K/.
(2) Smještaj samostojećeg stupa za antenske uređaje provodi se neposrednom primjenom odredbi za provedbu PP Međimurske županije, a dodatno je potrebno ishoditi i suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.
(3) Unutar građevinskih područja, a i izvan funkcionalnih zona navedenih u stavku 1. ovog članka, antenske uređaje moguće je smjestiti samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 10,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate.
(4) Antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m.

Članak 158.

Članak 158.
(1) Priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. 5.3. ENERGETSKI SUSTAV 5.3.1. Elektroenergetski sustav
Članak 159.
(1) Na području Općine se ne nalaze konvencionalne građevine za proizvodnju električne energije.
(2) Mogućnost nove gradnje konvencionalnih energana se na općinskom području ne predviđa.
(3) Uvjeti za smještaj i gradnju građevina za proizvodnju energije temeljem korištenja obnovljivih izvora energije utvrđuju se prema poglavlju 3.3.6. „Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije“.

Članak 160.

Članak 160.
(1) Kao dio prijenosnog elektroenergetskog sustava na području Općine nalazi se: - DV 35 kV / TS „Mursko Središće“ – TS „Šenkovec“.
(2) Elektroenergetski sustav je moguće razvijati, rekonstruirati i dograđivati prema potrebama gospodarstva i sukladno posebnim propisima.
(3) Zaštitni pojas nadzemnih i kabelskih elektroenergetskih vodova utvrđuje se prema Mrežnim pravilima HOPS-a („Narodne novine“ broj 67/17, 128/20), a minimalno može biti: - za nadzemne vodove nazivnog napona 110 kV – 20,0 m obostrano od osi voda - za nadzemne vodove nazivnog napona 35 kV – 15,0 m obostrano od osi voda - za kabelske vodove – 3,0 m obostrano od osi voda.
(4) Zahvati unutar zaštitnih pojaseva mogući su ukoliko ih posebnim uvjetima odobri odgovarajući operator, odnosno 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2007 svi nadležni operatori ukoliko je na isti noseći stup ovješeno više zračnih elektroenergetskih vodova raznih naponskih razina.

Članak 161.

Članak 161.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom potrebno je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (10(20)kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 10 (20)/0,4 kV.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu pojedinačnog kompleksa gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(4) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) U građevinskim područjima naselja niskonaponske mreže elektroopskrbe preporučaju se izvoditi kao podzemne.
(6) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(7) Radi racionalnijeg korištenja prostora: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže potrebno je koristiti isti koridor.

Članak 162.

Članak 162.
(1) Elektroenergetske priključke na javnu mrežu elektroopskrbe, uključujući i priključke mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema pravilima i tipizaciji nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava odgovarajućim spajanjem na transformatorsku stanicu, kabelski razvodni ormar (KRO) predviđen za opskrbu većeg broja korisnika ili neposredno na elektroenergetsku niskonaponsku kabelsku mrežu.
(2) Tipski priključni elektroormar može se postaviti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.2. Sustavi za cijevni transport ugljikovodika i opskrbe plinom 5.3.2.1. Sustavi za cijevni transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika

Članak 163.

Članak 163.
(1) Područjem Općine prolazi veći broj postojećih međunarodnih, magistralnih i proizvodno – otpremnih cjevovoda za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - magistralni plinovod DN 15050 Mihovljan – Mursko Središće - magistralni plinovod DN 200/50, čvor Međimurje – MRS Lendava (dio do državne granice) - otpremni plinovod DM 300/75 čvor Međimurje – CPS Molve (sustav INA d.d.) - čvorovi „Međimurje“ i „Vučkovec“ - pripadajuća električna, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga prateća tehnološka infrastruktura (odteretni vodovi, kondenzatovodi i dugo) u istoj trasi trasama cjevovoda.
(2) Gradnja, odnosno rekonstrukcija dijelova sustava za cijevni transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika, kao i mjere zaštite od druge gradnje u blizini njihovih trasa uvjetovana je primjenom Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (S.L. br. 26/85, preuzet zakonom NN br. 53/91.), a zahvati se provode neposrednom primjenom odredbi Prostornog plana Međimurske županije.

Članak 164.

Članak 164.
(1) Zaštitni pojas cjevovoda za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika je prostor širok 200,0 m sa svake strane cjevovoda računajući od osi cjevovoda.
(2) Zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je prostor širok 30,0 m sa svake strane cjevovoda računajući od osi cjevovoda.
(3) U pojasu širokom 5,0 m s jedne i druge strane cjevovoda računajući od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5 m. 5.3.2.2. Plinoopskrba

Članak 165.

Članak 165.
(1) Sustav distribucije zemnog plina na području Općine je izgrađen i čini dio lokalnog distribucijskog sustava Mursko Središće – Selnica – Zebanec – Lopatinec.
(2) Unapređenje lokalnog distribucijskog sustava očekuje se prema potrebi.
(3) Mreže opskrbnih plinovoda izvedene su u svim dijelovima naselja.
Članak 166.
(1) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(2) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 36/20) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(3) Plinske mjerne i redukcijske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila. Stranica 2008 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022.
(4) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(5) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.

Članak 167.

Članak 167.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Plinski priključak se ne može postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu. 5.3.3. Sustavi za cijevni transport i opskrbu toplinskom energijom

Članak 168.

Članak 168.
(1) Proizvodnja toplinske energije konvencionalnim načinom, za korištenje putem javnog toplinskog sustava se na području Općine ne predviđa.
(2) Za cijevni transport toplinske energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora (OIE) do udaljenog korisnika, moguće je polagati energetsku linijsku infrastrukturu – cjevovode i kabelsku linijsku infrastrukturu i graditi pripadajuće pojedinačne građevine sustava.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Gradnja priključaka na toplinski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora. 5.4. VoDNoGoSPoDARSKI SUSTAV

Članak 169.

Članak 169.
(1) Vodnogospodarski sustav čine sustavi javne vodoopskrbe, javne odvodnje, sustavi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i sustavi za korištenje voda.
(2) Izgradnju vodnogospodarskog sustava treba bazirati na vodnogospodarskoj osnovi područja.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 5.4.1. Javna vodoopskrba
Članak 170.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području Općine je pretežito izgrađen mrežom vodoopskrbe za sva naselja i izvedbom vodospreme u Selnici, a dovršit će se izvedbom dvaju planiranih vodosprema i to jedne u Bukovcu, a druge na međi naselja Plešivica i Frkanovec.
(2) Širenje mreže javne vodoopskrbe predviđa se osobito na planiranim površinama građevinskih područja predviđenim za daljnji razvoj.

Članak 171.

Članak 171.
(1) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće, potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na odgovarajućim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja.
(3) Za parkovno uređene površine treba predvidjeti hidrante oblikovane primjereno uređenju površina.
Članak 172.
(1) U slučajevima gdje se kroz posebne uvjete javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima Hrvatskih voda - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 5.4.2. Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda

Članak 173.

Članak 173.
(1) Koncept izgradnje javnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za područje Općine Selnica temelji se na projektu sustava odvodnje i pročišćavanja fekalnih voda „Aglomeracija Mursko Središće“ i dokumentu „Operativni program sa smjernicama za zaštitu vodnih resursa u pograničnom području – brežuljkasto područja Gornjeg Međimurja“.
(2) U sustav odvodnje otpadnih voda „Aglomeracija Mursko Središće“ s uređajem za pročišćavanje lociranim istočno od Murskog Središća i kapacitiranim na 12.000 ES, predviđeno je priključenje područja naselja Selnica, Zebanec Selo, Donji Zebanec i Gornji Zebanec.
(3) Moguća varijantna rješenja sustava odvodnje otpadnih voda ostalih naselja Općine Selnica potrebno je temeljiti na Operativnom programu iz stavka 1. ovog članka.
(4) Tehničke elemente sustava (trase, ispuste i slično) aproksimativno su prikazane u kartografskom prikazu br. 2. „Infrastrukturni sustavi“ a moguće ih je smjestiti i drugačije, uz poštivanje uvjeta racionalnog korištenja prostora i zaštite osjetljivih područja. 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2009
(5) Javni sustavi odvodnje otpadnih voda mogu se početi koristiti tek nakon spajanja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(6) Nakon izvedbe se sustav javne odvodnje može nadograđivati, sukladno odgovarajućim tehničkim studijama, a uključuju sve tehnički potrebne građevine i uređaje (uređaj za pročišćavanje, retencijski bazeni, precrpne stanice, cjevovodi i drugo).

Članak 174.

Članak 174.
(1) Javni sustavi oborinske odvodnje javnih površina u građevinskim područjima, posebice oborinskih voda s prometnih površina, u nadležnosti su Općine, a trebaju se vezati na sustave oborinske i melioracijske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda.
(2) U slučaju tehničke potrebe, površinu za smještaj lagune moguće je predvidjeti unutar naselja, ovisno o uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu ili izvan građevinskih područja.
(3) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske odvodnje, moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima nadležnog upravitelja sustava.

Članak 175.

Članak 175.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način od ovlaštenog poduzeća - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske ili mješovite odvodnje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(5) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(6) Otpadne vode s čestica poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnosti.

Članak 176.

Članak 176.
(1) Priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Nakon priključenja pojedinačne građevine na sustav javne odvodnje, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije.
(3) Za izdvojene dijelove građevinskih područja naselja i izdvojena građevinska područja izvan naselja utvrđuje se obveza priključenja građevina na najbližu izvedenu mrežu javne odvodnje, a ukoliko se radi o većim udaljenostima i malim količinama otpadnih voda, njihovo zbrinjavanje je moguće riješiti odvozom septika, sukladno odgovarajućim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

Članak 177.

Članak 177.
(1) Na područjima na kojima nije funkcionalno uspostavljen sustav javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim sabirnim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti od ovlaštenog poduzeća - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti od ovlaštenog poduzeća.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom da: - zbog tehničkih razloga građevnu česticu, odnosno građevinu nije moguće priključiti na javni sustav odvodnje otpadnih voda - se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda - je to utvrđeno posebnim propisom.

Članak 178.

Članak 178.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na područjima gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode s čestice u lagunu za prihvat Stranica 2010 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022. viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 5.4.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 179.

Članak 179.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, a prvenstveno od bujičnih voda otvorenih vodotoka briježnog područja, je dijelom uspostavljen izgradnjom retencija Selnica i Vučkovec, te regulacijom dijela briježnih vodotoka, te se dodatno planira izgradnja retencija Praporčan I, Praporčan II i Bratijanec.
(2) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda ostalih otvorenih vodotoka je dijelom uspostavljen izvedbom uspostavom mreže kanala i melioracijske odvodnje.
(3) U slučaju potrebe sustave je moguće rekonstruirati i dograđivati.
(4) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava zaštite, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.

Članak 180.

Članak 180.
(1) Unutar inundacijskih područja se za provedbu svih zahvata određenih Zakonom o vodama, utvrđuju posebni uvjeti od strane nadležnog javnopravnog tijela Hrvatskih voda.
(2) Obranu od poplava ostalih otvorenih vodotoka potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka, a preporuča se 30,0 m od osi. 5.4.4. Korištenje voda
Članak 181.
(1) Na području naselja Merhatovec planira se korištenje geotermalne vode u balneološke svrhe.
(2) Svi zahvati se provode temeljem Zakona o vodama i drugih posebnih propisa, a u tu svrhu je moguće predvidjeti reaktivaciju trenutno neaktivne duboke bušotine Mer – 1.

Članak 182.

Članak 182.
(1) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina, prema sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(2) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.

Članak 183.

Članak 183.
(1) Iskopi u svrhu osnivanja novih ribnjaka nisu dozvoljeni.
(2) Na području Općine ne postoje komercijalni ribnjaci, a za rekreacijske potrebe se koriste jezera retencija.
(3) Uzgoj riba na vodenim površinama retencija, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na lokaciju, način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJoBRAZNIH, PRIRoDNIH I KULTURNo - PoVIJESNIH VRIJEDNoSTI

Članak 184.

Članak 184.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti na cijelom području Općine prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina“. 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJoBRAZNIH VRIJEDNoSTI
Članak 185.
(1) Veći dio općinskog područja, odnosno ukupni prostor zapadno i južno od županijske ceste ŽC 2005, dio je područja osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza Gornjeg Međimurja, utvrđenog kroz Prostorni plan Međimurske županije.
(2) Sukladno članku 120. odredbi za provođenje Prostornog plana Međimurske županije, predviđa se izrada Krajobrazne osnove Županije, kako bi se moglo pristupiti ocjeni i kvalifikaciji pojedinih krajobraznih vrijednosti i cjelina, izdvojiti pojedine posebno vrijedne krajobraze, naglasiti njihove specifičnosti, te dati daljnje smjernice za zaštitu i unapređenje krajobraznih vrijednosti.
(3) Općina Selnica je sudionik u izradi i javnoj raspravi o dokumentu iz prethodnog stavka za područje kultiviranog krajobraza Gornjeg Međimurja.

Članak 186.

Članak 186.
(1) Radi očuvanja i unaprjeđenja krajobraznih vrijednosti: - u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju odnosa prirodnog i kultiviranog krajobraza - u cilju zaštite staništa potrebno je podržavati prisutnost prirodnih površina unutar građevinskih područja naselja - poticajnim mjerama je potrebno dati na važnosti poljoprivrednoj proizvodnji koja vrednuje tradicijski način uzgoja i očuvanje kvalitetnih starih sorti voćnih vrsta i vinove loze, te pčelarstvo.
(2) Zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja koja narušava vrijedne vizure na povijesne građevine - gradnja na neizgrađenim, a vizualno istaknutim mjestima izvan građevinskih područja naselja - gradnja unutar šuma i na površinama uz vodotoke 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2011 - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazionih alohtonih vrsta.
(3) U cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima.
(4) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela, vodeći računa da njihova postava ne smeta prometu.

Ostali akti u ovom izdanju (82)