Odluka o donošenju Akcijskog plana energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2024. godine

30. Temeljem članka 11. Zakona o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ broj 127/14, 116/18, 25/20, 32/21 i 41/21), članka 21. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst, 8/13, 6/14, 2/18 i 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i 2/22 – pročišćeni tekst) i članka 62. Poslovnika Skupštine Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst 6/14, 2/18 i 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i 2/22 – pročišćeni tekst), Skupština Međimurske županije je na 6. sjednici, održanoj 14. travnja 2022. godine, donijela ODLUKU o donošenju Akcijskog plana energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2024. godine

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2024. godine. 15. travnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 1115
Članak 2. Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2024. godine sastavni je dio ove Odluke.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 310-01/22-03/1 URBROJ: 2109-02-22-8 Čakovec, 14. travnja 2022. PREDSJEDNIK Dragutin Glavina, v.r. AKCIJSKI PLAN energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2024. godine Voditelj projekta: Alen Višnjić, mag.ing.el.techn.inf. Suradnici na projektu: Nina Jurinić, mag.oec. Karla Posavec, mag.ing.aedif. Niki Radiković, mag.ing.mech. Čakovec, ožujak 2022. Sadržaj 1. Uvod 4 2. Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva 9 2.1. Analiza potrošnje električne energije u sektoru zgradarstva 12 2.2. Analiza potrošnje ekstra lakog loživog ulja u sektoru zgradarstva 14 2.3. Analiza potrošnje prirodnog plina u sektoru zgradarstva 16 2.4. Analiza potrošnje ogrjevnog drva u sektoru zgradarstva 17 3. Analiza energetske potrošnje u sustavu javne rasvjete 19 4. Analiza energetske potrošnje u prometu 19 5. Planirane mjere energetske učinkovitosti 22 5.4. Rekapitulacija mjera 34 5.5. Rokovi provedbe navedenih mjera 37 5.6 Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja 41 6. Sažetak 42 7. Izvori 43 Popis tablica Tablica 2.1 Postotni udio pojedinog podsektora u ukupnom broju objekata 10 Tablica 2.2 Prikaz godišnje neposredne potrošnje u sektoru zgradarstva 10 Tablica 2.3 Ukupna specifična potrošnja energije za sve energente za pojedini podsektor zgradarstva 10 Tablica 2.4 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnju električne energije 13 Tablica 2.5 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji ekstra lakog loživog ulja 14 Tablica 2.6 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji prirodnog plina 16 Tablica 2.7 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji drva za ogrjev 17 Tablica 4.1 Struktura vozila po kategorijama 19 Tablica 4.2 Prikaz vozila u vlasništvu Međimurske županije i županijskih tvrtki i ustanova 20 Tablica 4.3 Struktura županijskih vozila prema vrsti pogonskog goriva 21 Tablica 5.1 Pregled mjera energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva Međimurske županije 24 Tablica 5.2 Pregled mjera energetske učinkovitosti sektoru prometa Međimurske županije 28 Tablica 5.3 Pregled ostalih mjera energetske učinkovitosti Međimurske županije 33 Tablica 5.4 Raspodjela planiranih mjera po kategorijama provedbe 33 Tablica 5.5 Sumarni prikaz mjera energetske učinkovitosti 33 Tablica 5.6 Vremenski plan i dinamika provedbe mjera energetske učinkovitosti na području Međimurske županije za period od 2022. do 2024. godine 33 Tablica 6.1 Sumarni prikaz planiranih ušteda i investicija za sve mjere energetske učinkovitosti 42 Popis slika Slika 1.1 Administrativna podjela Međimurske županije 9 Slika 2.1 Ukupna vrijednost potrošnje energije po podsektorima zgradarstva 11 Slika 2.2 Postotni udio pojedinog energenta u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije 11 Slika 2.3 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije 12 Slika 2.4 Struktura energenata u neposrednoj potrošnji energije u podsektoru zdravstvenih ustanova 13 Slika 2.5 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji električne energije 14 Slika 2.6 Specifična potrošnja ekstra lakog loživog ulja po podsektorima zgradarstva 15 Slika 2.7 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji ekstra lakog loživog ulja 15 Slika 2.8 Specifična potrošnja prirodnog plina po podsektorima zgradarstva 16 Slika 2.9 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji prirodnog plina 17 Slika 2.10 Specifična potrošnja drva za ogrjev po podsektorima zgradarstva 18 Slika 2.11 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji drva za ogrjev 18 Slika 4.1 Graf strukture vozila po kategorijama 20 Slika 4.2 Graf potrošnje energije prema vrsti goriva 21 Slika 5.1 Graf kategorije mjera 35 Stranica 1116 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. travnja 2022.

Članak 3.

1. Uvod Osnovna svrha izrade Akcijskog plana energetske učinkovitosti jest odrediti smjernice za provedbu politike poboljšanja energetske učinkovitosti kroz ostvarenje energetskih ušteda i poštujući pri tome energetske potrebe regije te načela održivosti i zaštite okoliša. Donošenje Akcijskog plana energetske učinkovitosti definirano je u okviru Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, 116/2018, 25/2020, 32/2021, 41/2021) (u nastavku teksta: Zakon). Ovaj Zakon stupio je na snagu 5. studenog 2014. godine te je nadopunjavan četiri puta od njegova donošenja. Izmjenama i dopunama Zakona je uređeno područje učinkovitog korištenja energije kao i donošenje te provođenje planova za poboljšanje energetske učinkovitost na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini. Nadalje, Zakonom su uređene i mjere energetske učinkovitosti, obveze energetske učinkovitosti, obveze regulatornog tijela za energetiku, operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i operatora tržišta energije u svezi s prijenosom, odnosno transportom i distribucijom energije kao i obveze distributera energije, opskrbljivača energije i/ili vode, a posebice djelatnost energetske usluge, utvrđivanje ušteda energije te prava potrošača u primjeni mjera energetske učinkovitosti. Na odnose koji nisu uređeni ovim Zakonom supsidijarno se primjenjuju propisi kojima se uređuje energetski sektor i pojedina tržišta energije, gradnja, zaštita okoliša, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u nastavku teksta: FZOEU), državne potpore i drugi propisi.

Članak 3.

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14. 11. 2012.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. godine o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14. 6. 2019.). Glavna svrha Zakona je ostvarivanje sljedećih ciljeva održivog energetskog razvoja: • smanjenje negativnih utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, • poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom, • zadovoljavanje potreba potrošača energije i ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske u području smanjenja emisije stakleničkih plinova i to poticanjem mjera energetske učinkovitosti u svim područjima potrošnje i proizvodnje energije.
Članak 8. Zakona propisuje izradu Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti (u nastavku teksta: Nacionalni akcijski plan). Nacionalni akcijski plan je planski dokument kojim se definiraju mjere politike energetske učinkovitosti, a sadrži sve dijelove Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji se odnose na područje energetske učinkovitosti. Između ostalog, Nacionalni akcijski plan mora sadržavati prikaz i ocjenu stanja te potrebe u potrošnji energije, dugoročne ciljeve, uključujući nacionalni okvirni cilj energetske učinkovitosti i obvezne kumulativne ciljeve ušteda energije, nositelje aktivnosti i rokove provedbe te procjenu troškova, i izvore financiranja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti iz plana. Izrađuje ga Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajedno s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a donosi ga Vlada Republike Hrvatske do 1. travnja svake tri godine.

Članak 3.

Za donošenje Nacionalnih akcijskih planova važnu ulogu ima Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 138/2022)1 kojim se uređuje okvir za promicanje korištenja energije iz obnovljivih izvora na održivi način i to kroz uređeno planiranje i poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, okvir za definiranje mjera poticanja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora te se uređuje sustav poticanja proizvodnje iz energije iz obnovljivih izvora. Također se uređuje i stjecanje statusa povlaštenog proizvođača energije za proizvodna postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije na području Republike Hrvatske. Zakonom se ujedno uređuje vođenje registra obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije za projekte, nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje se pitanje jamstva podrijetla obnovljive energije, međunarodne suradnje u području obnovljivih izvora energije, kao i kriteriji za održivost smanjenja emisije stakleničkih plinova. Neke od bitnih novih definicija koje su uvedene u Zakonu odnose se na financijski instrument, obvezu povezanu s obnovljivom energijom, potrošača vlastite obnovljive energije, potrošače vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, ugovor o kupnji obnovljive energije, uzajamno trgovanje (peer-to-peer) energijom iz obnovljivih izvora te zajednica obnovljive energije. Navedeni noviteti omogućuju dodatnu liberalizaciju tržišta električnom energijom tako da se na tržište aktivno uključi građane i druge privatne subjekte na lokalnoj razini kao dionike u proizvodnji i prodaji energije. Građani se mogu grupirati s malim i srednjim poduzećima te jedinicama lokalne i područne samouprave i osnovati zajednice obnovljive energije čija prvotna svrha treba biti pružiti okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice, a ne financijska dobit.

Članak 3.

Sukladno članku 7. Zakona Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost (u nastavku teksta: Nacionalno koordinacijsko tijelo) zaduženo je za provedbu politike energetske učinkovitosti utvrđenu odredbama Zakona i drugih zakonodavnih propisa, a ustrojeno je kao zasebna ustrojstvena jedinica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Nacionalno koordinacijsko tijelo nadležno je za osiguravanje sustavnog planiranja za poboljšanje energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj, davanje suglasnosti na akcijske planove energetske učinkovitosti, praćenje provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, vođenje sustava za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije i provođenje postupka verifikacije ušteda energije te druge aktivnosti određenim odredbama Zakona. Ministar gospodarstva i održivog razvoja donio je u rujnu 2021. godine novi Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (NN 98/21)2 (u nastavku teksta: Pravilnik). Pravilnikom se propisuju uvjeti za uspostavu sustava za planiranje, praćenje i ocjenjivanje uspješnosti provedbe politike energetske učinkovitosti, odnosno ostvarivanja ciljeva utvrđenih u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine3 (u daljnjem tekstu: Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan) i Nacionalnom akcijskom planu 1 Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 138/2022) 2 Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (NN 98/21)

Članak 3.

3 Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine 15. travnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 1117 energetske učinkovitosti, metodologija praćenja i izračuna pokazatelja potrošnje energije na nacionalnoj i sektorskoj razini, metodologija izračuna uštede energije koja je rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i uštede energije koja je rezultat primjene energetskih usluga te postupak verifikacije ušteda energije, metodologija za izradu akcijskog plana energetske učinkovitosti i postupci obračunavanja, prijenosa i kupnje ušteda energije unutar sustava obveze energetske učinkovitosti. Ovim se Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14. 11. 2012.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 328, 21. 12. 2018.). Kako bi se ostvarili nacionalni okvirni ciljevi energetske učinkovitosti iz članka 4. Pravilnika, jedinice područne (regionalne) samouprave i veliki gradovi dužne su planirati provedbu mjera energetske učinkovitosti na svojim područjima, pratiti učinke tih mjera i izvještavati o njima. Obveznici planiranja navedeno ostvaruju izradom akcijskih planova energetske učinkovitosti i godišnjih izvješća o provedbi akcijskog plana energetske učinkovitosti (u nastavku teksta:

Članak 3.

Godišnje izvješće). Godišnje izvješće dužni su donijeti obveznici planiranja (jedinice područne (regionalne) samouprave, veliki gradovi), koji su usvojili akcijske planove energetske učinkovitosti. Godišnje izvješće dostavlja se Nacionalnom koordinacijskom tijelu u elektroničkom obliku, na propisanom obrascu iz Pravilnika. Sukladno odredbama članka 11. Zakona definirana je izrada Akcijskog plana energetske učinkovitosti. Akcijski plan energetske učinkovitosti donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno velikog grada, a mogu ga donijeti i druge jedinice lokalne samouprave. Njime se utvrđuje provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno na području velikog grada, a donosi se za trogodišnje razdoblje. Tijekom provedbe, Akcijski plan energetske učinkovitosti može se dopuniti i mijenjati, o čemu obveznik planiranja (jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno veliki grad) obavještava Nacionalno koordinacijsko tijelo u sklopu Godišnjeg izvješća. Za ocjenu očekivanih učinaka pojedinačnih mjera u akcijskim planovima energetske učinkovitosti, koristi se metodologija za ocjenu ušteda energije primjenom metoda odozdo prema gore, sukladno Pravilniku. Riječ je o metodi za izračun ušteda energije na razini provedbe pojedine mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, a temelji se na matematičkim formulama i referentnim vrijednostima koje se definiraju Pravilnikom za pojedinu mjeru poboljšanja energetske učinkovitosti.

Članak 3.

Metodologija odozdo prema gore (BU) sastoji se od matematičkih formula za izračun jediničnih ušteda energije (UFES) koje se izražavaju po jedinici relevantnoj za razmatranu mjeru energetske učinkovitosti. Ukupne uštede energije u neposrednoj potrošnji (FES) izračunavaju se množenjem vrijednosti UFES s vrijednosti relevantnog utjecajnog čimbenika u razmatranom razdoblju i zbrajanjem svih pojedinačnih rezultata (projekata) koji su ostvareni u sklopu neke mjere. Za izračun novih ušteda energije iz pojedinačnih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti mogu se upotrebljavati neke od sljedećih metoda: predviđena ušteda, izmjerena ušteda, procijenjena ušteda te ušteda utvrđena na temelju istraživanja. Za svaku pojedinačnu mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti navedenu u metodologiji, utvrđuje se koja se od navedenih metoda koristi te se utvrđuje formula za izračun novih godišnjih ušteda energije, potrebni ulazni podaci i dokumentacija (dokazi) za izračun ušteda, referentne vrijednosti ulaznih podataka, formula za izračun smanjenja emisija stakleničkih plinova, životni vijek te faktori diskontiranja koji se koriste za izračun kumulativnih ušteda. U metodologiji se nalazi pregled mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, no prihvatljive su i sve druge mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti za koje se u Elaboratu uštede energije predoči metodologija za izračun ušteda te izračunaju nove godišnje i kumulativne uštede energije prema načelima danima u Pravilniku. Obveznici planiranja dužni su ishoditi prethodnu suglasnost Nacionalnog koordinacijskog tijela za dostavljeni prijedlog Akcijskog plana energetske učinkovitosti. Nakon dobivanja prethodne suglasnosti, Akcijski plan energetske učinkovitosti donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne)

Članak 3.

samouprave, odnosno velikog grada. Sve provedene mjere, planovi energetske učinkovitosti i izvršenje planova unose se i prate kroz Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (u nastavku teksta: SMIV). Praćenje ušteda energije u SMIV-u znači da obveznici planiranja moraju pohranjivati podatke i dokaze o: • provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, • ulaznim podacima za izračun novih godišnjih ušteda energije koje su rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, • ostvarenoj novoj godišnjoj uštedi energije iz provedene mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, • troškovima provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, • stjecanju statusa nositelja ostvarenih energetskih ušteda i • drugim podacima vezanim uz provedene mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Za potrebe izrade Akcijskog plana energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2024. godine (u nastavku teksta: Akcijski plan) analiziran je sektor zgradarstva u opsegu nadležnosti Međimurske županije, a prikaz i ocjena postojećeg stanja dani su u skladu sa stvarnom potrošnjom energije zgrada u vlasništvu Međimurske županije. Podaci o potrošnji energije za razdoblje od 2019. do 2020. godine za sektor zgradarstva preuzeti su iz Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (u daljnjem tekstu: ISGE), dok su podaci za sektor prometa dobiveni direktno od institucija/tvrtki čiji je osnivač Međimurska županija. Provedba definiranih mjera, odnosno ulaganje u energetsku učinkovitost predstavlja jedinstvenu kombinaciju prednosti koje uključuju povećanje energetske sigurnosti, ekonomske osjetljivosti, smanjenje potrošnje energije te pozitivan utjecaj na okoliš.

Članak 3.

Potrebno je napomenuti kako su na području Međimurske županije gradovi Čakovec, Mursko Središće i Prelog te Općine Nedelišće i Sveti Juraj na Bregu pristupili Sporazumu gradonačelnika, inicijativi Europske komisije čiji je osnovni cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova na području Stranica 1118 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. travnja 2022. Međimurske županije. U skladu s preuzetim obvezama pristupanjem ovoj inicijativi, za tri grada (Čakovec, Prelog, Mursko Središće) su izrađeni Akcijski planovi održivog energetskog razvoja i klimatskih promjena, dok su za ostale planovi u procesu izrade. Ovim dokumentima definiraju se mjere energetske učinkovitost za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete. Krajem 2015. godine razvijena je nova inicijativa pod nazivom Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, koja okuplja lokalna i regionalna tijela vlasti, a koja su se dobrovoljno posvetila provedbi ciljeva Europske unije za klimu i energiju na svom teritoriju. Potpisnici Sporazuma dijele zajedničku viziju kojom će osigurati dekarbonizaciju i otpornost gradova u kojima će njihovi građani imati pristup sigurnoj, održivoj i svima pristupačnoj energiji te se obvezuju smanjiti emisije CO za najmanje 40% odnosno 55% do 2030. i povećati 2 otpornost gradova na djelovanje klimatskih promjena. Uzevši u obzir navedeno, postoje značajne mogućnosti suradnje, odnosno zajedničkog provođenja mjera za povećanje energetske učinkovitosti od strane Međimurske županije te svakog od gradova ili općina na području županije koji su pristupili Sporazumu gradonačelnika, odnosno Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju.

Članak 3.

1.1. Osnovni podaci o Međimurskoj županiji Međimurska županija nalazi se u kontinentalnom najsjevernijem dijelu Republike Hrvatske te se proteže na 729,58 km2 površine što obuhvaća 1,29% teritorija Republike Hrvatske. Najznačajniji čimbenici koji određuju gospodarstvo i razvoj Međimurja su zemljopisni položaj, prirodni resursi i stanovništvo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2021. godine, na području Međimurske županije ukupno je poslovalo 3428 trgovačkih društva. Veliko prometno značenje Međimurskoj županiji daje međunarodna trasa autoceste, koja predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog ulaza/izlaza Republike Hrvatske prema Europi. Područje Međimurske županije na sjeverozapadu Hrvatske, prometno najpovezanijem dijelu s Europom, omeđeno je prirodnim granicama: rijekom Murom na sjeveru i istoku te rijekom Dravom na jugu. Međimurje je smješteno u području umjereno tople, vlažne klime s dobro izraženim godišnjim dobima relativno vrućih ljeta, hladnih zima, brzim porastom temperatura u proljeće i povoljnim temperaturnim prilikama u jesen. Međimurska županija ima 25 jedinica lokalne samouprave (Slika 1.1), od toga 3 grada: Čakovec, Prelog, Mursko Središće i 22 općine: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova, Vratišinec, Pribislavec. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva 2021. godine u Međimurskoj županiji živi 105.863 stanovnika, što daje gustoću naseljenosti od 145 stanovnika/ km2, dok je ukupno popisano 34.172 kućanstava i 42.888 stambenih jedinica.

Članak 3.

Slika 1.1 Administrativna podjela Međimurske županije4 2. Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva Prikaz neposredne potrošnje energije Međimurske županije obuhvaća energetsku potrošnju u zgradarstvu, odnosno potrošnju energije u objektima javnih ustanova kojima je Međimurska županija vlasnik ili objekata ustanova i/ili poduzeća kojima je Županija osnivač za razdoblje od 2019. do 2020. godine. Ostali sektori energetske potrošnje kao što su industrija, poljoprivreda i javna rasvjeta iz razloga što Međimurska županija nema direktnog utjecaja na njihovu potrošnju kao ni na planiranje i provedbu mjera energetske učinkovitosti nisu analizirani u sklopu ovog Akcijskog plana. Analiza energetske potrošnje izrađena je na temelju podataka iz ISGE-a, putem kojeg se energetska potrošnja sustavno prati za sve objekte Međimurske županije. ISGE funkcionira na način da se na mjesečnoj bazi unose podaci sa računa o potrošnji energenata. Sektor zgradarstva podijeljen je po grupama potrošača podijeljen na sljedeće podsektore (Tablica 2.1): • podsektor zdravstvenih ustanova; • podsektor obrazovnih ustanova; • podsektor ostalih javnih ustanova (javna administracija i ustanove socijalne skrbi). Tablica 2.1 Postotni udio pojedinog podsektora u ukupnom broju objekata Naziv podsektora Udio Zdravstvene ustanove 62% Obrazovne ustanove 29% Ostale ustanove 9% Struktura potrošnje energije u objektima javnih ustanova kojima je Međimurska županija vlasnik odnosi se prvenstveno na stvarnu potrošnju javnih zgrada u podsektorima obrazovnih, zdravstvenih i ostalih javnih ustanova za razdoblje od 2019. do 2020. godine. Kao podloge za izradu analiza korišteni su podaci uneseni u ISGE. Provedena je analiza na razini ukupne potrošnje energije što je prikazano u Tablici 2.2., specifične potrošnje energije za svaki energent te ukupno za sve energente što je prikazano u Tablici 2.3. te grafički na Slici 2.1.

Članak 3.

Tablica 2.2 Prikaz godišnje neposredne potrošnje u sektoru zgradarstva Neposredna potrošnja - sektor zgradarstva Jedinica 4 Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 15. travnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 1119 Prosječna ukupna 453.490,13 kWh potrošnja zgrada Prosječna specifična 300,58 kWh/m2 potrošnja zgrada Ukupna potrošnja zgrada 58.953.717,42 kWh S obzirom na to da je u proteklih nekoliko godina došlo do promjena vlasničkih struktura pojedinih javnih institucija kojima je Međimurska županija vlasnik ili osnivač analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva, radi izbjegavanja odstupanja u prikazu godišnje energetske potrošnje obuhvaća razdoblje od 2019. do 2020. godine. Tablica 2.3 Ukupna specifična potrošnja energije za sve energente za pojedini podsektor zgradarstva Grijana površina zgrade Ukupna potrošnja energije Specifična potrošnja Naziv objekta Godina (m2) 2019. Obrazovne ustanove 119.720,00 2020. 2019. Zdravstvene ustanove 52.920,00 2020. 2019. Ostale ustanove 23.491,00 2020. Slika 2.1 Ukupna vrijednost potrošnje energije po podsektorima zgradarstva Na Slici 2.2. prikazan je postotni udio pojedinog energenta u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u objektima javnih ustanova kojima je Međimurska županija vlasnik ili objekata ustanova i/ili poduzeća kojima je Županija osnivač za razdoblje od 2019. do 2020. godine. Slika 2.2 Postotni udio pojedinog energenta u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije Gledajući udio pojedinih energenata, prirodni plin ima najveći udio u neposrednoj potrošnji energije Međimurske Županije u udjelu od 78%. Udio obnovljivih izvora energije u obliku biomase (drva za ogrjev) je relativno nizak te iznosi samo 0,21%.

Članak 3.

(kWh) energije (kWh/m2) 11.685.748,80 97,61 10.400.071,56 86,87 15.995.349,48 302,26 16.894.469,53 319,25 2.041.436,93 86,90 1.936.641,12 82,44 Slika 2.3 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije Na Slici 2.3. vidljivo je da je najveća neposredna potrošnja energije u Međimurskoj županiji u zdravstvenim ustanovama u udjelu od 56%. Energetskom analizom ukupne potrošnje energije Međimurske županije u sektoru zgradarstva za razdoblje od 2019. do 2020. godine određena je ukupna godišnja potrošnja energije koja iznosi 196.131,00 kWh. Iz prikazane analize energetske potrošnje za referentno razdoblje vidljivo je da je najveći potrošač energije podsektor zdravstvenih ustanova sa 32.889.819,01 kWh što je udio od 56% u ukupnoj potrošnji, zatim podsektor obrazovnih ustanova sa 22.085.820,36 kWh (37%) te podsektor ostalih javnih ustanova sa 3.978.078,05 kWh (7%). Gledajući udio pojedinih energenata, prirodni plin i električna energija imaju najveći udio u neposrednoj potrošnji energije u sektoru zgradarstva Međimurske županije, odnosno 78,34% i 20,90% od ukupne potrošnje. Udio obnovljivih izvora energije odnosno ogrjevnog drva je vrlo nizak te iznosi 0,21%. Ekstra lako loživo ulje ima udio u ukupnoj potrošnji u iznosu od 0,21%. 2.1. Analiza potrošnje električne energije u sektoru zgradarstva Prikaz neposredne potrošnje električne energije Međimurske županije u sektoru zgradarstva obuhvaća energetsku potrošnju u ukupno 130 objekata na području Međimurske županije od čega 80 obrazovnih ustanova, 38 zdravstvenih te 12 ostalih javnih ustanova.

Članak 3.

Specifična potrošnja pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji električne energije za ustanove Stranica 1120 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. travnja 2022. Međimurske županije prikazana je u Tablici 2.4. dok je na Slici 2.4. prikazana specifična potrošnja električne energije po podsektorima zgradarstva za razdoblje od 2019. do 2020. godine. Tablica 2.4 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnju električne energije Specifična Ukupna potrošnja potrošnja Naziv objekta Godina električne energije energije (kWh) (kWh/m2) Obrazovne 2019. 1.699.460,46 14,20 ustanove 2020. 1.422.673,34 11,88 Zdravstvene 2019. 3.877.856,47 73,28 ustanove 2020. 4.098.640,52 77,45 Ostale 2019. 618.620,12 26,33 ustanove 2020. 603.345,18 25,68 Slika 2.4 Struktura energenata u neposrednoj potrošnji energije u podsektoru zdravstvenih ustanova Slika 2.5. prikazuje postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji električne energije. Slika 2.5 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji električne energije Daleko najveći udio u neposrednoj potrošnji električne energije čini podsektor zdravstvenih ustanova s udjelom od 65%, zatim sektor obrazovnih ustanova s udjelom od 25% te sektor ostalih javnih ustanova čini 10% potrošnje električne energije. 2.2. Analiza potrošnje ekstra lakog loživog ulja u sektoru zgradarstva Prikaz neposredne potrošnje ekstra lakog loživog ulja Međimurske županije u sektoru zgradarstva obuhvaća potrošnju u podsektoru obrazovnih ustanova u ukupno 3 obrazovne ustanove na području Međimurske županije. Obrazovne ustanove koje su u referentnoj godini koristile energent ekstra lako loživo ulje su OŠ Donji Kraljevec, OŠ Pribislavec i OŠ Štrigova.

Članak 3.

Specifična potrošnja pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji ekstra lakog loživog ulja za ustanove Međimurske županije prikazana je u Tablici 2.5. dok je na Slici 2.6. grafički prikazana specifična potrošnja ekstra lakog loživog ulja po podsektorima zgradarstva za razdoblje od 2019. do 2020. godine. Tablica 2.5 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji ekstra lakog loživog ulja Ukupna Specifična potrošnja potrošnja ekstra Naziv objekta Godina energije lakog loživog (kWh) ulja (kWh/m2) Obrazovne 2019. 152.966,33 1,28 ustanove 2020. 173.431,21 1,45 Zdravstvene 2019. 0,00 0,00 ustanove 2020. 0,00 0,00 Ostale 2019. 0,00 0,00 ustanove 2020. 0,00 0,00 Slika 2.6 Specifična potrošnja ekstra lakog loživog ulja po podsektorima zgradarstva Slika 2.7. prikazuje postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji ekstra lakog loživog ulja. Slika 2.7 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji ekstra lakog loživog ulja Najveći i jedini udio u neposrednoj potrošnji loživog ulja ekstra lakog čini podsektor obrazovnih ustanova s udjelom od 100%. U podsektorima zdravstvenih i ostalih javnih ustanova energent ekstra lakog loživog ulja se ne koristi. 15. travnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 1121 2.3. Analiza potrošnje prirodnog plina u sektoru zgradarstva Prikaz neposredne potrošnje prirodnog plina Međimurske županije u sektoru zgradarstva obuhvaća energetsku potrošnju u ukupno 125 objekata na području Međimurske županije od čega 76 obrazovnih ustanova, 38 zdravstvenih te 11 ostalih javnih ustanova.

Članak 3.

Specifična potrošnja pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji prirodnog plina za ustanove Međimurske županije prikazana je u Tablici 2.6. dok je na Slici 2.8. i Slici 2.9. prikazana specifična potrošnja prirodnog plina po podsektorima zgradarstva za razdoblje od 2019. do 2020. godine. Tablica 2.6 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji prirodnog plina Specifična Ukupna Naziv potrošnja Godina potrošnja objekta prirodnog plina energije (kWh) (kWh/m2) Obrazovne 2019. 9.833.322,01 82,14 ustanove 2020. 8.803.967,01 73,54 Zdravstvene 2019. 12.117.493,01 228,98 ustanove 2020. 12.795.829,01 241,80 Ostale 2019. 1.357.984,41 57,81 ustanove 2020. 1.276.567,59 54,34 Slika 2.8 Specifična potrošnja prirodnog plina po podsektorima zgradarstva Slika 2.9 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji prirodnog plina Iz prikazanih dijagrama vidljivo je da najveći udio u neposrednoj potrošnji prirodnog plina ima podsektor zdravstvenih ustanova sa 54% zatim podsektor obrazovnih ustanova sa 40% te podsektor ostalih javnih ustanova sa 6%. 2.4. Analiza potrošnje ogrjevnog drva u sektoru zgradarstva Prikaz neposredne potrošnje drva za ogrjev Međimurske županije u sektoru zgradarstva obuhvaća energetsku potrošnju 1 objekta na području Međimurske županije u podsektoru ostalih javnih ustanova. Specifična potrošnja pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji drva za ogrjev za ustanove Međimurske županije prikazana je u Tablici 2.7. dok je na Slici 2.10.

Članak 3.

specifična potrošnja drva za ogrjev po podsektorima zgradarstva za razdoblje od 2019. do 2020. godine prikazana grafički. Tablica 2.7 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji drva za ogrjev Ukupna Specifična potrošnja Naziv objekta Godina potrošnja drva za energije ogrjev (kWh/m2) (kWh) Obrazovne 2019. - - ustanove 2020. - - Zdravstvene 2019. - - ustanove 2020. - - Ostale 2019. 64.832,40 2,76 ustanove 2020. 56.728,35 2,41 Slika 2.10 Specifična potrošnja drva za ogrjev po podsektorima zgradarstva Slika 2.11. prikazuje postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji drva za ogrjev. Slika 2.11 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji drva za ogrjev Stranica 1122 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. travnja 2022. Najveći i jedini udio u neposrednoj potrošnji drva za ogrjev čini podsektor ostalih javnih ustanova s udjelom od 100%. U podsektorima obrazovnih i zdravstvenih ustanova energent drva za ogrjev se ne koristi. 3. Analiza energetske potrošnje u sustavu javne rasvjete Međimurska županija sukladno članku 6. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja5 (NN 14/19) kao jedinica regionalne samouprave nema ingerenciju nad sustavom upravljanja javnom rasvjetom, već je ista u nadležnosti 25 jedinica lokalne samouprave na području županije (3 grada i 22 općine). S obzirom na navedeno, u ovom Akcijskom planu, sukladno Pravilniku nije analiziran sektor javne rasvjete. 4. Analiza energetske potrošnje u prometu Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa za Međimursku županiju obuhvaća pregled potrošnje 105 vozila u vlasništvu Županijske uprave, županijskih ustanova u sektoru zdravstva, obrazovnih ustanova (srednje škole) te ostalih Županijskih tvrtki i ustanova. Od ukupnog broja vozila, 68 vozila odnosno 64,77% čine osobna vozila za prijevoz putnika, 34 kombi vozila to jest 32,39%, dok su ostatak teretna vozila, njih 3 ili 2,85%. U Tablici 4.1. i Tablici 4.2. prikazana su analizirana vozila, podjela obzirom na namjenu te njihova 5 Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19)

Članak 3.

potrošnja na godišnjoj razini, a na Slici 4.1. nalazi se njihov grafički prikaz. Tablica 4.1 Struktura vozila po kategorijama Kategorija vozila Broj vozila Osobna vozila 68 Kombi vozila 34 Teretna vozila 3 Ukupno 105 Slika 4.1 Graf strukture vozila po kategorijama Tablica 4.2 Prikaz vozila u vlasništvu Međimurske županije i županijskih tvrtki i ustanova Broj prijeđenih Godišnja Prosječna Vlastito Prosječna potrošnja Vozilo Broj vozila kilometara potrošnja goriva starost vozila parkirno goriva (l/100 km) godišnje (km) osobna 68 8.915 6,60 vozila kombi vozila 34 30.931 10,60 teretna 3 31.092 13,9 vozila Usporedimo li potrošnju goriva prema vlasnicima vozila, najveći udio u neposrednoj potrošnji goriva s godišnjom potrošnjom od 100.823 l ima Zavod za hitnu Medicinu Međimurske županije s ukupno 24 vozila koja čine 22,9% od ukupnog broja vozila koja su u vlasništvu tvrtki i institucija čiji je osnivač Međimurska županija. Najmanji udio u ukupnoj potrošnji goriva zauzima Muzej Međimurja Čakovec s potrošnjom od 180 l/god. (l) (godina) mjesto 3.9714,4 9,4 da 110.759,17 7,8 da 4.426,3 13 da 4.1. Analiza energetske potrošnje prema vrsti pogona te kategorijama U Tablici 4.3. prikazani su usporedni podaci vozila s obzirom na vrstu pogona. Sva vozila u vlasništvu Županije i županijskih tvrtki i ustanova koriste vozila na benzinski ili dizelski pogon. Iz podataka navedenih u tablici, vidljivi je trend kupovine dizelskih vozila, koja imaju manju prosječnu starost. U grafikonu na Slici 4.2. prikazana je potrošnja energije prema vrsti goriva.

Članak 3.

Tablica 4.3 Struktura županijskih vozila prema vrsti pogonskog goriva Prosječna Prosječna Broj Vrsta goriva godišnja potrošnja goriva vozila kilometraža (km) (l/100 km) Vozila na benzinski 54 6.970 6,91 pogon Vozila na dizelski 51 25.737 9,38 pogon Prosječna Ukupna Ukupna starost vozila potrošnja potrošnja (godina) goriva (l) energije (kWh) 10,0 25.839,9 250.647,1 7,96 129.059,9 1.342.222,9 15. travnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 1123 Slika 4.2 Graf potrošnje energije prema vrsti goriva 5. Planirane mjere energetske učinkovitosti Definiranje mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti ključan je dio izrade Akcijskog plana i one moraju biti definirane u skladu s nacionalnim strateškim dokumentima, imajući u vidu specifičnost županije. U okviru ovog poglavlja prikazane su mjere energetske učinkovitosti za pojedine sektore energetske potrošnje na području Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2024. godine. Sektori prema kojima su podijeljene mjere energetske učinkovitosti u sklopu Akcijskog plana su sljedeći: • zgradarstvo; • javna rasvjeta; • promet; • ostalo. Provedba mjera energetske učinkovitosti odvijat će se u skladu s godišnjim proračunima Međimurske županije, a uspješnom provedbom definiranih mjera postići će se zacrtani ciljevi povećanja energetske učinkovitosti na području Međimurske županije. Za svaku od mjera u tabličnom obliku prikazani su izvori sufinanciranja te plan provedbe. Sukladno odredbama Zakona, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti su u potpunosti usuglašene sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN 25/20) i drugim strateškim i planskim dokumentima Vlade Republike Hrvatske iz područja energetike i zaštite okoliša.

Članak 3.

Nositelji aktivnosti, odnosno ušteda su obveznici planiranja ili pružatelji energetske usluge koji ulažu vlastita sredstva u mjere za povećanje energetske učinkovitosti te snose rizike povezane s provedbom projekata energetske učinkovitosti. Pri tome je potrebno za svaku mjeru definirati nositelja kao i rokove provedbe, odnosno vremenski tijek provedbe mjera (sukladno uputama Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost). Isto tako, potrebno je napomenuti kako ne doprinose sve mjere uštedama u potrošnji energije, a samim time i smanjenju emisija stakleničkih plinova pa ih se zbog toga dijeli na potporne i izvršne. Potporne mjere su one mjere koje za rezultat nemaju mjerljivu uštedu, nego služe kao potpora za provođenje izvršnih mjera. Ove mjere se navode u planu, ali se ne upisuju u SMIV zbog toga što je njihova ušteda jednaka nuli ukoliko ne postoji vjerodostojan način izračuna uštede. Nadalje, mjere energetske učinkovitosti u nadležnosti obveznika planiranja dijele se na kategorije provedbe ovisno o načinu i odgovornostima u provedbi na sljedeći način: 1. Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno − primjer takvih mjera je zamjena uredskih aparata energetski učinkovitim, obnova zgrada kojima se koristi obveznik planiranja i/ili društva nad kojima ima upravljačka prava. Smatra se da mjere obveznik planiranja provodi samostalno i ako su sufinancirane iz nekog drugog izvora te je u tom slučaju potrebno u planu navesti planirani iznos vlastitih sredstava i planirani iznos sufinanciranja;

Članak 3.

2. Mjere koje obveznik planiranja sufinancira − odnosi se na mjere koje provode subjekti nad kojima obveznik planiranja nema upravljačka prava, primjeri takvih mjera su programi sufinanciranja mjera kod građana ili poduzetnika, a uključuju i one mjere u kojima se uz sufinanciranje obveznika planiranja koriste i sredstva iz drugih izvora (npr. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u nastavku teksta: FZOEU), Europski strukturni i investicijski fondovi − u nastavku teksta ESI fondovi, …); 3. Mjere koje obveznik planiranja ugovara − odnosi se na mjere u kojima obveznik planiranja ima ovlasti ugovoriti provedbu mjera, ali ne snosi rizike provedbe takvih mjera i ne financira ih svojim sredstvima (provedba energetske obnove zgrada obveznika planiranja kao energetske usluge i provedba projekata javno-privatnog partnerstva); 4. Mjere koje obveznik planiranja provodi − odnosi se na mjere u kojima obveznik planiranja sudjeluje i/ili odlučuje o provedbi, ali ih ne financira/sufinancira vlastitim sredstvima i ne snosi rizike vezane uz provedbu (provedba info kampanja financiranih iz drugih izvora, ali je za provedbu zadužen obveznik planiranja i/ili društva nad kojima obveznik planiranja ima upravljačka prava); 5. Mjere s posrednim učinkom na obveznika planiranja − odnosi se na mjere u kojima obveznik planiranja stvara preduvjete za provedbu drugih mjera koje provodi samostalno (priprema kriterija energetske učinkovitosti u javnoj nabavi, ili studije i analize potencijala za povećanje energetske učinkovitosti).

Članak 3.

U okviru ovog Akcijskog plana dan je pregled onih mjera za koje je planirana provedba u razdoblju od 2022. do 2024. godine, pri čemu su svakoj mjeri pridruženi sljedeći podaci: • redni broj mjere; • naziv mjere; • kategorija provedbe; • kategorija mjere; • opis mjere; • faza mjere; • iznos godišnje uštede; • životni vijek mjere; • očekivani iznos investicije (HRK); • planirani iznos vlastitog ulaganja; • udio vlastitih sredstava u investiciji; • izvor financiranja; • rokovi provedbe; • način praćenja. 5.1. Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor zgradarstva U ovom poglavlju prikazane su planirane mjere energetske učinkovitosti za sektor zgradarstva sukladno Pravilniku. Svaka mjera je kategorizirana te sadrži osnovne podatke o njenoj provedbi, planiranom iznosu investicije te očekivanim uštedama. U Tablici 5.1. prikazane su mjere za sektor zgradarstva. Stranica 1124 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. travnja 2022. Tablica 5.1 Pregled mjera energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva Međimurske Županije6 Naziv Izrada planskih dokumenata za povećanje energetske učinkovitosti u R. br. Mjere 1 mjere Međimurskoj županiji Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja sufinancira Kategorija mjere Mjera koja nije definirana metodologijom Izradom planskih dokumenata stvara se platforma s osnovnom svrhom ostvarivanja ciljeva energetski održivog razvitka Međimurske županije, smanjenja negativnih utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom, smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u svim sektorima.

Članak 3.

Sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, 116/18, 25/20, 32/21, 41/21) i Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 98/21) Međimurska županija obavezna je donositi Akcijske planove energetske učinkovitosti i Godišnje izvješće o provedbi akcijskog plana energetske učinkovitosti te sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17)1, Plan razvoja regionalne jedinice samouprave. U okviru ove mjere planiraju se izraditi Godišnje izvješće o provedbi akcijskog Opis mjere plana energetske učinkovitosti Međimurske županije za 2022. i 2023. godinu, Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje 2025.- 2027. i Plan razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine. U okviru projekata koji se sufinanciraju putem programa EU, također se izrađuju planski dokumenti specifični za određeno područje u sektoru energetike. Za vrijeme provedbe ovog Akcijskog plana planiraju se izraditi Akcijski plan održivog energetskog razvoja i klimatskih promjena za Općine Nedelišće i Sveti Juraj na Bregu provedbom projekta CEESEU (Program Obzor 2020). Dodatno, u okviru projekata prijavljenih na program LIFE 2021,, i u slučaju njihove pozitivne ocjene, planirana je izrada planskih dokumenata vezanih uz princip „Prvo energetska učinkovitost“ (engl. „Energy efficiency first“ principle) te „Pravedna tranzicija“ (engl. „Just transition“). Faza mjere U provedbi Iznos godišnje uštede MWh - tCO2 - Životni vijek mjere (godina) 3 godine Očekivani iznos investicije (HRK) 800.000,00 kn Planirani iznos vlastitog ulaganja Min 300.000,00 kn Maks 300.000,00 kn Udio vlastitih sredstava u investiciji Min 37,5% Maks 37,5% Izvor sufinanciranja NPOO, operativni programi, transnacionalni i prekogranični programi Rokovi provedbe 2022. - 2024.

Članak 3.

Praćenje mjere vršit će imenovana odgovorna osoba od strane Međimurske Način praćenja županije. Naziv Provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada u R. br. Mjere 2 mjere vlasništvu ili suvlasništvu Međimurske županije Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno Kategorija mjere Mjera koja nije definirana metodologijom Energetskim pregledom analiziraju se energetska svojstva zgrada i mogućnosti poboljšanja istih u skladu s realnim uvjetima eksploatacije i uporabe zgrade, a s ciljem smanjenja potrošnje energije te povećanja energetske učinkovitosti. Svrha energetskog certificiranja je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva. Međimurska županija sukladno Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (NN Opis mjere 88/17, 90/20, 1/21, 45/21) obvezna je provoditi energetske preglede s izvješćem o energetskom pregledu za javne zgrade u svojem vlasništvu ili suvlasništvu, odnosno za zgrade ustanova i/ili poduzeća kojima je Županija osnivač. Energetski certifikati temelj su za buduće planiranje kao i dio obavezne dokumentacije prilikom prijave na natječaje, odnosno pozive putem kojih se sufinanciraju projekti energetske obnove. Na temelju provedenih energetskih pregleda moći će se planirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti u spomenutim zgradama. Faza mjere U provedbi 6 Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17)

Članak 3.

15. travnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 1125 Iznos godišnje uštede MWh - tCO2 - Životni vijek mjere (godina) 10 godina Očekivani iznos investicije (HRK) 250.000,00 kn Planirani iznos vlastitog ulaganja Min 250.000,00 kn Maks 250.000,00 kn Udio vlastitih sredstava u investiciji Min 100% Maks 100% Izvor sufinanciranja - Rokovi provedbe 2022. - 2024. Praćenje mjere vršit će imenovana odgovorna osoba od strane Međimurske Način praćenja županije. Naziv Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama u R. br. Mjere 3 mjere vlasništvu ili suvlasništvu Međimurske županije Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno Kategorija mjere Integralna obnova postojećih stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora U sklopu javnog poziva 4c1.4 Energetska obnova javnih zgrada provodi se energetska obnova Županijske bolnice Čakovec za koju je prethodno izrađena projektna dokumentacija. Radovi na energetskoj obnovi Županijske bolnice Čakovec su u tijeku te se njihov završetak očekuje krajem 2022. godine. Također, izrađena je projektna dokumentacija za energetsku obnovu sljedećih objekata: OŠ Sveta Marija, OŠ Strahoninec, Sportska dvorana OŠ Prelog te Gospodarska škola Čakovec. U 2022. i 2023. godini planira se izraditi projektna dokumentacija za preostale Opis mjere potencijalne objekte za energetsku obnovu. Izradom projektne dokumentacije stvorit će se uvjeti za prijavu prethodno navedenih objekata na dostupne javne pozive za energetsku obnovu u narednim godinama.

Članak 3.

Mjerom se žele smanjiti troškovi održavanja objekata u vlasništvu ili suvlasništvu Međimurske županije, odnosno zgrada ustanova i/ili poduzeća kojima je Županija osnivač te ujedno pružiti primjer građanima kako energetska obnova rezultira ne samo energetskim i financijskim uštedama, već i boljom kvalitetom boravka u prostorima. Faza mjere U pripremi Iznos godišnje uštede MWh 1.900 tCO2 720 Životni vijek mjere (godina) 25 godina Očekivani iznos investicije (HRK) 65.000.000,00 kn Planirani iznos vlastitog ulaganja Min 13.000.000,00 kn Maks 39.000.000,00 kn Udio vlastitih sredstava u investiciji Min 20% Maks 60% Izvor sufinanciranja FZOEU, NPOO, operativni programi, MRRFEU Rokovi provedbe 2022.-2024. Praćenje mjere i unos mjere u SMIV vršit će imenovana odgovorna osoba od Način praćenja strane Međimurske županije Naziv Uvođenje sustava za kontrolu kvalitete zraka u zgradama u vlasništvu ili R. br. Mjere 4 mjere suvlasništvu Međimurske županije Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno Kategorija mjere Mjera koja nije definirana metodologijom Međimurska županija ima u svojem vlasništvu ili suvlasništvu, odnosno osnivač je ukupno 130 objekata javne namjere. Kroz prethodne godine sustavno su se obnavljali objekti te je kroz programe energetske učinkovitosti obnovljeno ukupno 18 objekata javne namjene. Cilj ove mjere je u razdoblju 2022.-2024. ugraditi sustave za praćenje mikroklimatskih Opis mjere uvjeta, razine osvjetljenja i razine buke u 10-ak javnih objekata.

Članak 3.

Mjerom se žele obuhvatiti neobnovljene zgrade kao i obnovljene, kako bi se utjecalo na ponašanje korisnika s ciljem povećanja energetske učinkovitosti u zgradama. Također podaci o kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima, osobito u objektima u kojima boravi puno osoba (npr. škole), koristili bi se prilikom planiranja budućih obnova u svrhu projektiranja sustava za pročišćavanje i rekuperaciju zraka. Faza mjere U pripremi Iznos godišnje uštede MWh - tCO2 - Životni vijek mjere (godina) 2 godine Očekivani iznos investicije (HRK) 1.000.000,00 kn Stranica 1126 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. travnja 2022. Planirani iznos vlastitog ulaganja Min 200.000,00 kn Maks 600.000,00kn Udio vlastitih sredstava u investiciji Min 20% Maks 60% Izvor sufinanciranja NPOO, operativni programi, transnacionalni i prekogranični programi Rokovi provedbe 2022.-2024. Praćenje mjere vršit će imenovana odgovorna osoba od strane Međimurske Način praćenja županije. Naziv Ugradnja fotonaponskih sunčanih elektrana u zgradama u vlasništvu ili R. br. Mjere 5 mjere suvlasništvu Međimurske županije Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno Kategorija mjere Fotonaponski sunčevi moduli U razdoblju od 2022.-2024. planira se ugradnja sunčanih elektrana na više objekata u vlasništvu Međimurske županije i/ili tvrtki/ustanova čiji je osnivač Međimurska županija pa se tako razmatra uz odgovarajući izvor sufinanciranja, uz sunčanu elektranu na zgradama Centra znanja Međimurske županije, ugraditi i najmanje dvije fotonaponske elektrane na objektima koji imaju značajnu potrošnju električne ener- Opis mjere gije te povoljnu orijentaciju krova Mjerom se žele smanjiti troškovi električne energije u objektima u vlasništvu ili suvlasništvu Međimurske županije, odnosno zgrada ustanova i/ili tvrtki kojima je Županija osnivač te ujedno pružiti primjer građanima u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije što rezultira, osim financijskim uštedama, i manjim ugljičnim otiskom te višim stupnjem samoodrživosti.

Članak 3.

Faza mjere Radovi na tri zgrade u tijeku, ostalo u pripremi Iznos godišnje uštede MWh 150 tCO2 23,5 Životni vijek mjere (godina) 23 godine Očekivani iznos investicije (HRK) 1.800.000,00 kn Planirani iznos vlastitog ulaganja Min 360.000,00 kn Maks 1.080.000,00 kn Udio vlastitih sredstava u investiciji Min 20% Maks 60% Izvor sufinanciranja FZOEU, NPOO, operativni programi, transnacionalni i prekogranični programi Rokovi provedbe 2022.-2024. Praćenje mjere i unos mjere u SMIV vršit će imenovana odgovorna osoba od Način praćenja strane Međimurske županije. Naziv Zamjena postojećih sustava grijanja u objektima u vlasništvu Međimurske R. br. Mjere 6 mjere županije s dizalicama topline Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno Kategorija mjere Dizalice topline Nastavno na energetsku obnovu postojećeg fonda zgrada Međimurske županije, u narednom razdoblju planira se uvođenje sustava grijanja i hlađenja na obnovljive izvore energije odnosno pomoću dizalica topline, osobito u objektima gdje postoji zadovoljavajuća toplinska izolacija i u kojima su postojeći sustavi pri kraju svog životnog vijeka. Navedeni sustavi s dizalicom topline planiraju se ugraditi u najmanje 2 objekta u vlasništvu Međimurske županije odnosno tvrtki/institucija čiji je osnivač Opis mjere Međimurska županija prilikom energetske obnove ili kao zasebno ulaganje prilikom rekonstrukcija kotlovnica. Mjerom se žele smanjiti troškovi prirodnog plina u objektima u vlasništvu ili suvlasništvu Međimurske županije koji je najzastupljeniji energent, te modernizirati sustavi grijanja i hlađenja koji neće biti ovisni o fosilnim gorivima. Ova mjera će se nastojati kombinirati s mjerom ugradnje fotonaponskih modula kako bi se postigla maksimalna razina samoodrživosti objekata.