Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine Štrigova u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu

62. Na temelju članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ br. 16/19.) i članka 30. Statuta općine Štrigova („Službeni glasnik Međimurske županije“ 5/21.), Općinsko vijeće Općine Štrigova na 4. sjednici, održanoj dana 21. prosinca 2021.,donosi oDlUKU o donošenju Plana djelovanja općine Štrigova u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu
Članak 1. Općinsko vijeće Općine Štrigova donosi Odluku o donošenju Plana djelovanja Općine Štrigova u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu. Plan djelovanja Općine Štrigova u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu čini sastavni dio ove Odluke.

Članak 2.

Članak 2. Ovaj Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ŠTRIGOVA KLASA: 920-11/21-02/1 URBROJ: 2109/18-01/1-21/2 Štrigova, 21. prosinca 2021. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća blaženka Heric, v.r. PlAN djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu SADRŽAJ: 1. UVOD 4 2. POJMOVI 4 3. PRIRODNE NEPOGODE 5 4. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA 6 4.1. Vlada Republike Hrvatske 6 4.2. Nadležna ministarstva 6 4.3. Državno povjerenstvo 7 4.4. Županijsko povjerenstvo 8 4.5. Općinsko povjerenstvo 8 4.6. Stručno povjerenstvo 9 4.7. Izvršno tijelo Općine Štrigova 9 23. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6123 4.8. Jedinstveni upravni odjel Općine Štrigova 9 5. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE 9 5.1. Prva prijava štete u Registar šteta 10 5.2. Konačna prijava štete u Registar šteta 10 5.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje Općine Štrigova 12 6. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU POJAVE PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPĆINE ŠTRIGOVA 12 6.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda 13 6.1.1. Olujni i orkanski vjetar 18 6.1.2. Poplava 19 6.1.3. Suša 21 6.1.4. Tuča 22 6.1.5. Mraz 23 6.1.6. Kiša – prekomjerne oborine 24 6.1.7. Klizišta 24 6.1.8. Ekstremne temperature 26 6.1.9. Potres 27 6.2. Nositelji mjera 29 7. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADAVANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA 30 8. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA 31 8.1. Način dodjele pomoći i raspodjele sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda 31 8.2. Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 31 8.3. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 33 8.4. Način dodjele i raspodjela sredstava žurne pomoći 33 9. ZAKLJUČAK 34 POPIS TABLICA:

Članak 2.

Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Štrigova12 Tablica 2: Pregled prirodnih nepogoda čija pojava je vjerojatna na području Općine Štrigova 14 Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra 18 Tablica 4: Mjere i postupci u slučaju poplave 20 Tablica 5: Mjere i postupci u slučaju suše 22 Tablica 6: Mjere i postupci u slučaju tuče 22 Tablica 7: Mjere i postupci u slučaju mraza 23 Tablica 8: Mjere i postupci u slučaju kiše 24 Tablica 9: Mjere i postupci u slučaju klizišta 25 Tablica 10: Mjere i postupci u slučaju ekstremnih temperatura 27 Tablica 11: Mjere i postupci u slučaju potresa 28 1. UVoD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne Novine“ broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon) predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30. studenog tekuće godine donosi Plan djelovanja za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. Planom djelovanja definiraju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upis u Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Članak 2.

Temeljem članka 18. stavka 2. Zakona, Plan djelovanja sadržava najmanje: • popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, • procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, • sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda. Člankom 17. stavkom 3. Zakona općinski načelnik podnosi Općinskom vijeću Općine Štrigova do 31. ožujka tekuće godine, izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu. 2. PoJMoVI Jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva. Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničkotehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a njegov nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na području koje je događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. Oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda. Prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu.

Članak 2.

Registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, posljedice kojeg se ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njegova nastanka. Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom. Stranica 6124 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2021. 3. PRIRoDNE NEPoGoDE Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: • potres, • olujni, orkanski i ostali jak vjetar, • požar, • poplava, • suša, • tuča, • mraz, • izvanredno velika visina snijega, • snježni nanos i lavina, • nagomilavanje leda na vodotocima, • klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, • druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

Članak 2.

Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite. Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. Skupine dobara za koje se utvrđuje šteta: građevine, oprema, zemljište, dugogodišnji nasadi, šume, stoka, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. Prirodna nepogoda proglašava se ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%. Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Općinsko povjerenstvo Općine Štrigova za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Općinsko povjerenstvo). 4. NADlEŽNA TIJElA I oPIS PoSloVA Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda na području Općine Štrigova su: • Vlada Republike Hrvatske, • nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu), • Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Međimurske županije, • Općinsko povjerenstvo, • Stručno povjerenstvo, • Općina Štrigova:

Članak 2.

- Jedinstveni upravni odjel Općine Štrigova. 4.1. Vlada Republike Hrvatske U skladu s odredbama Zakona: • odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • odobrava žurnu pomoć na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i/ ili Općine Štrigova i Međimurske županije. 4.2. Nadležna ministarstva U skladu s odredbama ovoga Zakona: • potvrđuju konačnu procjenu šteta nastalih kao posljedica prirodne nepogode na temelju podataka dostavljenih putem Registra šteta od Općinskog povjerenstva, • predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 4.3. Državno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona obavlja poslove evidencije, izrade izvješća, obrade podataka o nastalim štetama i određivanja kriterija za raspodjelu i odobrenje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, a posebno: • usklađuje rad gradskog/općinskog/županijskog povjerenstva te surađuje u pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda, • podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno s prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva, • odlučuje o konačnoj procjeni šteta na temelju izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka, vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica, • izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru, • u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode, o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti Vladi Republike Hrvatske, • prati stanje računa redovitih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, 23. prosinca 2021.

Članak 2.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6125 • surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama, • pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima. 4.4. Županijsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, • provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, • podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, • objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, • imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog odnosno gradskog povjerenstva, • donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom.

Članak 2.

4.5. općinsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine, • unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, • unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, • raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, • prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda sukladno Zakonu, • izrađuje izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, • surađuje sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, • donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavlja druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom. 4.6. Stručno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: Ako Općinsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva za područje Općine. Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć Općini u roku u kojem su imenovana. U svojem radu stručna povjerenstva surađuju s Općinskim povjerenstvom i Županijskim povjerenstvom. 4.7. Izvršno tijelo općine Štrigova • općinski načelnik odgovoran je za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Članak 2.

4.8. Jedinstveni upravni odjel općine Štrigova • obavlja poslove vezane uz štete od prirodnih nepogoda. 5. PRoGlAŠENJE PRIRoDNE NEPoGoDE Odluku o proglašenju prirodne nepogode na području Općine donosi župan, na prijedlog općinskog načelnika. Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda Općinsko i Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje: 1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (općinsko) 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (općinsko) 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (županijsko). Na zahtjev Općinskog povjerenstva, Jedinstveni upravni odjel Općine Štrigova javnim pozivom, a nakon proglašenja prirodne nepogode za područje Općine Štrigova, obavještava oštećenike, fizičke ili pravne osobe na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda da prijave štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku. Javni se poziv objavljuje na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici Općine Štrigova ili drugim prikladnim medijima, a sadrži osobito: • datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode, • rokove i način dostave obrazaca prijave štete od prirodne nepogode. 5.1. Prva prijava štete u Registar šteta Oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Općinsko povjerenstvo dužno je unijeti sve zaprimljene prve procijenjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Članak 2.

Stranica 6126 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2021. Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Rok za unos podataka u Registar šteta od strane Općinskog povjerenstva može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički upis podataka u registar, produljiti za 8 dana. Prijava prve procjene štete sadržava: 1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, 2. podatke o vrsti prirodne nepogode, 3. podatke o trajanju prirodne nepogode, 4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, 5. podatke o vrsti, opis te vrijednost oštećene imovine, 6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete iz članaka 25. i 26. Zakona te 7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode. 5.2. Konačna prijava štete u Registar šteta Konačna procjena štete je procijenjena vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražena u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine.

Članak 2.

Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: • stradanja stanovništva, • opseg štete na imovini, • opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu, • iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, • opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te • vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete. Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku Općinsko povjerenstvo prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene, oštećenik ima pravo zatražiti dopunu prikaza štete najkasnije 4 mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete. Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke.

Članak 2.

Prijava konačne procjene štete sadržava: 1. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem 2. podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti 3. podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode 4. podatke o uzroku i opsegu štete 5. podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Općine Štrigova 6. ostale statističke i vrijednosne podatke uređene ovim Zakonom. Prijavu konačne procjene štete Općinsko povjerenstvo unosi u Registar šteta u roku od 50 dana. Županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Prilikom konačne procjene štete Županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo Općinsko povjerenstvo. 5.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje općine Štrigova Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije prirodne nepogode. U vrijednost štete se ubrajaju i troškovi koji su vezani za prirodnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od prirodne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprečavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.). Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć, smatra se izravna (direktna) šteta.

Članak 2.

Iznosi šteta u slučaju prirodnih nepogoda na području Općine Štrigova u posljednjih 10 godina iskazani su u sljedećoj tablici. Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Štrigova Godina R. Vrsta prirodne nastanka Prijavljena br. nepogode prirodne šteta (kn) nepogode 1. Klizanje tla 12.09.2014. 4.800.000,00 2. Mraz 26.04.2016. 4.494.287,10 3. Mraz 21.04.2017. 1.756.023,85 4. Tuča 11.07.2017. 5.668.869,75 5. Mraz 22.03.2020. 1.259.285.40 23. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6127 Olujni i orkanski 6. 30.08.2020. 1.370.739,11 vjetar 6. PoPIS MJERA I NoSITElJA MJERA U SlUČAJU PoJAVE PRIRoDNE NEPoGoDE NA PoDRUČJU oPćINE ŠTRIGoVA Pod pojmom mjere u smislu Zakona smatraju se sva djelovanja od strane Općine Štrigova vezana za sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. Kako se prirodne nepogode uglavnom javljaju iznenada i ne nastaju uvijek štete istih razmjera, u ovom dijelu moguće je provesti: • preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode, • mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, uređivanje korita potoka, rječica i rijeka, uređenje retencija, izgradnju barijera za sprečavanje odnošenja zemlje izvan poljoprivrednih površina, rušenje starih i trulih stabala, postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i slično.

Članak 2.

Vrsta prirodne Kratak opis prirodne nepogode nepogode Padalina koja se pojavljuje od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Ovu pojavu karakterizira Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja. Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica, procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. 6.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda Ovim Planom obrađivat će se mjere po vrstama prirodnih nepogoda čija je pojava evidentirana na području Općine Štrigova, a koje su svojom pojavom nanijele značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te su direktno činile prijetnju životu i zdravlju ljudi, odnosno one prirodne nepogode koje su vjerojatne na području Općine. Tablica 2: Pregled prirodnih nepogoda čija pojava je vjerojatna na području Općine Štrigova Mjere Područje utjecaja Preventivne mjere odgovora Posljedice mogu biti kratkotrajni pad temperature smanjenje prinosa prizemnog sloja zraka do 0 °C ili u poljoprivredi i niže, u toplom dijelu godine, a može povrtlarstvu. Mraz je izazvati velike štete posebno kada se štetan jer biljke mogu radi o voćarskim i povrtnim kulturama.

Članak 2.

Savjetovanje, provođenje promrznuti zbog niskih Mraz Pojava, intenzitet i trajanje mraza agrotehničkih mjera i temperatura. U posljednjih Upozoravanje. lokalnog je karaktera jer ovisi od mjera zaštite okoliša i nekoliko godina, mraz nagiba i orijentacije terena, reljefa, prirode. koji se pojavio u kasno vrste zemljišta i vegetacije. Mraz proljeće nanosi velike nastaje sublimacijom vodene pare na štete na plantažama ohlađenim predmetima ili bilju kad je voćaka kao i na temperatura rosišta niža od 0 0C, a zrak povrtlarskim kulturama. se ohladi ispod rosišta. Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski. Edukacija i Problemi u prometu, osposobljavanje građana opskrba lokalne i Područje Općine spada u područje županije s ciljem regionalne samouprave, umjereno pogođenim od pojave tuče. ublažavanja posljedica problemi kod pružanja Za ta područja broj dana s krutom od snježnih oborina zdravstvenih usluga, oborinom kreće se od 1 do 1,4 dana. i poledica. Potrebno štete na poljoprivrednim Rano Tuča bi za nekoliko dana prekinula je redovito čišćenje površinama, štete na obavješćivanje uobičajeni način života, poradi Tuča pločnika, pristupnih objektima. Pojava i upozoravanje, saniranja nastalog stanja i spašavanja putova, čišćenje snijega leda na objektima pripremljena imovine. Nepogoda bi utjecala i leda s vozila prije kritične infrastrukture zimska služba. na gubitak osnovnih sredstava za uključivanja u promet i (elektroenergetika, život /poljoprivrednih i povrtlarskih korištenje zimske opreme telekomunikacije, proizvoda/.

Članak 2.

na vozilima. Poštivanjem vodoopskrba) može učiniti znatne materijalne urbanističkih mjera štete. izgradnji objekata Stranica 6128 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2021. Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom) sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces stvaranja kapljica je dosta kompliciran. smanjit će se posljedice uzrokovane kišom i/ili tučom. Poduzimanje zdravstvenih mjera prevencije, a Vodena para prelazi u tekuće stanje Prekomjerne oborine vezano uz zaštitu od kada je njena zasićenost dosegla mogu uzrokovati hidrične zaraze (npr. cijepljenje 100%. Međutim u oblaku zasićenost infekcije. Do zaraze ljudi i životinja, prskanje je daleko iznad 100%, a sam proces može ako se otpadne biljaka sa zaštitnim kondenzacije neusporedivo «teže» bi vode pomiješaju s pitkom Kiša – sredstvima i dr.). počeo da nema tzv. kondenzacijskih vodom, pri čemu se prekomjerne Obavješćivanje Odlična organiziranost jezgri. Radi se o sitnim česticama mogu razboljeti samo one oborine zdravstvenih, prašine ili soli koje vjetar ponese u zrak osobe koje piju zaraženu veterinarskih i prilikom razbijanja valova o obalu. vodu. Procjenjuje se da agronomskih službi i Prisutnost takvih čestica omogućuje bi u slučaju navedenog inspekcijskih službi na proces kondenzacije i na stupnju posljedice po stanovništvo području Međimurske zasićenosti vodene pare i ispod 100%. bile katastrofalne.

Članak 2.

Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajna prisutnost sitnih ledenih kristala koji se sublimiranjem i spajanjem s pothlađenim kapljicama povećavaju i postaju veliki kristali leda, brzo se na dnu oblaka otapaju i padaju kao kiša (pljusak). županije. Suša bi neimenovano utjecala na vodostaje Meteorološka suša ili dulje razdoblje rijeka, vodocrpilišta i bez oborina može uzrokovati ozbiljne druge izvore vode za piće štete u poljoprivredi, vodoprivredi te (bunari) jer bi se razina u drugim gospodarskim djelatnostima. istih snizila u ovisnosti Za poljodjelstvo mogu biti opasne od vremenskog trajanja suše koje nastaju u vegetacijskom suše. Smanjenjem nivoa Navodnjavanje, Suša razdoblju. Nedostatak oborina u Upozoravanje. i količine vode u vodnim savjetovanje. duljem vremenskom razdoblju objektima, otežala može, s određenim faznim pomakom bi se distribucija iste uzrokovati i hidrološku sušu koja korisnicima, a mogućnosti se očituje smanjenjem površinskih i pojave zaraze (hidrična dubinskih zaliha vode. epidemija – trbušni tifus, dizenterija, hepatitis) su veće. Na području Općine Štrigova spletom geografskih karakteristika, nalazi se nekoliko potoka, vrlo aktivnih u kišnim i vlažnim razdobljima godine. Prostor Građenje, tehničko i gospodarsko održavanje Opskrba vodom i koji pokriva teritorij Općine Štrigova odvodnja: pripada dvama slivnim područjima, poremećaj u slivu rijeke Mure i Drave. regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i Uzbunjivanje i vodnih građevina za obavješćivanje, funkcioniranju, Potapanje Rubnim područjem na sjeveroistoku melioracijsku odvodnju, evakuacija, podruma, zagađenja Općine teče rijeka Mura. Južnim Poplava tehničko i gospodarsko zbrinjavanje, izvora vode. Cestovni dijelom Općine teče potok Trnava održavanje vodotoka sklanjanje, promet: prekidi i otežano Dravska. Na području Općine i vodnog dobra te spašavanje, obavljanje djelatnosti do značajniji vodotoci su potoci Štrigova, druge radove kojima se pružanje prve otklanjanja posljedica.

Članak 2.

Jalšovečki i Jurovečki potok. Potok omogućuju kontrolirani i pomoći. Proizvodnja i distribucija Štrigova malog je kapaciteta i neškodljivi protoci voda električne energije. uglavnom služi za odvodnju oborinskih voda. Potok Gradiščak nakon dugotrajnih oborina plavi livade kao i ostali manji brdski potoci i njihovo namjensko korištenje. 23. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6129 Štete od jakog vjetra moguće su u: građevinarstvu Olujni vjetar, a ponekad i orkanski (ruše se krovovi i udružen s velikom količinom oborine slabije građevine), u ili čak i tučom, osim što stvara velike elektroprivredi i HPT štete na imovini, poljoprivrednim prometu (kidaju se i šumarskim dobrima, raznim električni i telefonski građevinskim objektima i u prometu vodovi, ruše se nosači), u te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, poljoprivredi i šumarstvu olujni i ugrožava i često puta odnosi ljudske Poduzimanje preventivnih (uzrokuje polijeganje orkanski živote. To je vjetar jačine više od 8 mjera, savjetovanje, Upozoravanje. žitarica, osipanje zrna iz vjetar bofora prema Beaufortovoj ljestvici, obavješćivanje. klasa, prijelom stabljike, a čija brzina iznosi preko 74 km/h. kidanje cvjetova, Jačina vjetra izražava se u stupnjevima otresanje plodova, lom Beaufortove ljestvice koja je dana grana i cijelih stabla u sljedećoj tablici. U istoj tablici je voćaka i različitog predočena i veza između brzine vjetra šumskog drveća), u i snage vjetra, na temeljnu opaženih prometu (opasnost za pojava u okolini.

Članak 2.

cestovni promet, poradi rušenja stabala i grana na prometnice). Pojmom klizišta u širem smislu, obuhvaćen je niz procesa na padinama, uključujući urušavanje, prevrtanje, klizanje (u užem smislu), bočno Klizišta mogu širenje, tečenje i druge kompleksne prouzročiti velike štete pokrete. Klizište u užem smislu, na poljoprivrednim prema obliku klizne plohe, može Izrada geološke studije površinama, lokalnim i biti rotacijsko i translacijsko. Široko upravljanja klizištima Privremena županijskim te državnim rasprostranjeni padinski procesi kao na području Općine, sanacija cestama, kao i privatnim i Klizišta što su puzanje, supsidencija, bubrenje kartiranje klizišta u klizišta, privrednim objektima na i slijeganje uglavnom se ne smatraju georeferencijalnom kontrola statike području Općine. Prekid klizištima. Kriteriji na temelju kojih sustavu, utjecaj na objekata. cestovne komunikacije se izdvajaju tipovi klizišta uključuju kritičnu infrastrukturu. uzrokuje velike probleme mehanizme pokreta (npr. klizanje, u funkcioniranju lokalne tečenje), vrstu materijala (stijena, zajednice. rastrošni materijal, tlo), oblik klizne plohe (zakrivljena ili planarna), stupanj poremećenosti pokrenute mase i brzinu pokreta. Ekonomska analiza zdravstvenih učinaka i prilagodbe na klimatske Zdravstvenim mjerama promjene ukazuje na Toplinski val kao prirodna pojava prevencije uz medijsku direktne i indirektne uzrokovana klimatskim promjenama, podršku u pružanju posljedice na zdravlje nastaje naglo bez prethodnih najava, pravovremenih od pojave ekstremnih Obavješćivanje neočekivano za Međimursku županiju. informacija, a vezano uz Ekstremne temperatura uslijed i upozoravanje, Toplina može biti okidač za uzrok zaštitu od vrućine ključan temperature klimatskih promjena to su: pružanje prve mnogih zdravstvenih stanja i izazvati je i važan čimbenik povećana smrtnost i broj pomoći.

Članak 2.

umor, srčani udar ili konfuziju, inzult očuvanja kardiološkog ozljeda, povećan rizik od te pogoršati postojeće stanje kod zdravlja, ali i zdravlja zaraznih bolesti, prehrana kroničnih bolesnika. općenito. i razvoj djece, negativan Edukacija građana. utjecaj na mentalno zdravlje i kardiorespiratorne bolesti. Potres Potres je elementarna nepogoda Potresi mogu uzrokovati Protupotresno Uzbunjivanje i uzrokovana prirodnim događajem koji sljedeće: veliki postotak projektiranje i građenje obavješćivanje, je vjerojatno najveći uzrok stradavanja oštećenosti stambenih građevina sukladno evakuacija, ljudi i uništenja materijalnih dobara. građevina, industrijske i odgovarajućim tehničkim zbrinjavanje, Potresi su uzrok katastrofa koje komunalne infrastrukture, propisima i hrvatskim/ sklanjanje. karakterizira brz nastanak, događaju se probleme u komunikaciji, europskim normama. Spašavanje, učestalo i bez prethodnog upozorenja. neprotočne prometnice, Izgradnja sustava ranog pružanje prve određen broj povrijeđenih upozoravanja. Edukacija pomoći. Stranica 6130 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2021. i osposobljavanje i poginulih, štetu na operativnih snaga sustava materijalnim i kulturnim civilne zaštite. dobrima te okolišu, nedovoljni kapaciteti za zbrinjavanje ozlijeđenih i evakuiranih itd. te sekundarne katastrofalne opasnosti i posljedice. 6.1.1. olujni i orkanski vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno s velikom količinom kiše ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote.

Članak 2.

Vezano uz vjetrove, isti pušu tijelom cijele godine pa se ovo područje karakterizira blago vjetrovitim. Najčešće pušu sjeverozapadnjak, jugozapadnjak, sjevernjak (koji prevladava u zimi) i istočnjak (koji je jači u proljetnim mjesecima). Ljeti najviše prevladava jugozapadni topli vjetar koji povećava vlagu i nagovješćuje kišu. Vlaga zraka je u skladu s toplinskim osobinama kraja. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju se postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena. Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra R. MJERE I PoSTUPcI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Štrigova 4.

Članak 2.

u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Štrigova 6. Aktiviranje DVD-a R. MJERE I PoSTUPcI bR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Štrigova sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.2. Poplava Poplava je prirodni fenomen čija se pojava ne može izbjeći, ali se rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu poduzimanjem različitih preventivnih mjera. Poplave su među najopasnijim prirodnim nepogodama jer mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, oštećenje kulturnih dobara i ekološke katastrofe.

Članak 2.

Državnim planom obrane od poplava uređuju se: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjevi obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima. 23. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6131 Obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda su prikupljanje i dostava podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorološkim pojavama od značenja za obranu od poplava, upute za izradu izvještaja o provedenim mjerama obrane od poplava, kartografski prikaz granica branjenih područja. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Ograničiti izgradnju s obzirom na vjerojatnost poplavljivanja (velika, srednja i mala). U zoni srednje i velike vjerojatnosti poplavljivanja potrebno je analizirati ranjivost zahvata na poplave. Visoko ranjivi zahvati (građevine stambene namjene te društvene namjene – vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, zdravstvene građevine) ne izvode se u zonama velike vjerojatnosti poplavljivanja. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poplava.

Članak 2.

Tablica 4: Mjere i postupci u slučaju poplave R. MJERE I PoSTUPcI bR. Izvještavanje načelnika općine i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Štrigova 4. u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Štrigova Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: 6. vatrogastvo, Crveni križ, HGSS, Zavod za hitnu službu Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. R. MJERE I PoSTUPcI bR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Štrigova sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata:

Članak 2.

− zdravstvene ustanove, 9. − škole, − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.3 Suša Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te drugim gospodarskim djelatnostima. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastaju u vegetacijskom razdoblju. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke: - poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u težim slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (vinogradi i voćnjaci), - vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, - manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice, uništavanje (sušenje) višegodišnjih nasada te ostale poljoprivredne proizvodnje kao i do uginuća stoke i do 40%. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivnim mjerama i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Članak 2.

• Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše. Stranica 6132 - Broj 22 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. prosinca 2021. Tablica 5: Mjere i postupci u slučaju suše R. MJERE I PoSTUPcI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Štrigova u kojima se dogodila nestašica vode i izrada prioriteta 4. dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. Angažiranje operativnih snaga vatrogastva i Crvenog 5. križa na dostavi vode na ugrožena područja. 6. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 7. koristeći evidenciju Veterinarskih stanica. 8. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 9. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.4. Tuča Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Pojava tuče i sugradice najčešća je u toplom dijelu godine.

Članak 2.

Štete uslijed tuče moguće su na poljoprivrednim površinama, stambenim, gospodarskim, poslovnim objektima, automobilima. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada nabavka mreža protiv tuče čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica tuče. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi mrežama preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada kod osiguravajućih društva od posljedica tuče. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice nevremena s tučom. Tablica 6: Mjere i postupci u slučaju tuče R. MJERE I PoSTUPcI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Štrigova u kojima su se dogodile najveće materijalne štete R. MJERE I PoSTUPcI bR. Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Štrigova 6. Aktiviranje DVD – a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom:

Članak 2.

− telekomunikacije, 7. − elektroopskrba, − vodoopskrbni sustav, − škole, − zdravstvene ustanove. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 8. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.5. Mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada proizvodnja unutar staklenika ili plastenika čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica mraza. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi plastenicima preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada od posljedica mraza kod osiguravajućih društva. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice mraza. Tablica 7: Mjere i postupci u slučaju mraza R. MJERE I PoSTUPcI bR.

Članak 2.

Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 3. Štrigova u kojima su se dogodile najveće materijalne štete 23. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 22 - Stranica 6133 R. MJERE I PoSTUPcI bR. Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu 4. štete te dostavljanje izvješća o učinjenom. 6.1.6. Kiša – prekomjerne oborine Kiša je glavni izvor vode na Zemljinoj površini. Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom) sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces stvaranja kapljica je dosta kompliciran. Vodena para prelazi u tekuće stanje kada je njena zasićenost dosegla 100%. Međutim u oblaku zasićenost je daleko iznad 100%, a sam proces kondenzacije neusporedivo «teže» bi počeo da nema tzv. kondenzacijskih jezgri. Radi se o sitnim česticama prašine ili soli koje vjetar ponese u zrak prilikom razbijanja valova o obalu. Prisutnost takvih čestica omogućuje proces kondenzacije i na stupnju zasićenosti vodene pare i ispod 100%. Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajna prisutnost sitnih ledenih kristala koji se sublimiranjem i spajanjem s pothlađenim kapljicama povećavaju i postaju veliki kristali leda, brzo se na dnu oblaka otapaju i padaju kao kiša (pljusak). • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Održavanje oborinske kanalizacije, jaraka, postavljanje adekvatno dimenzioniranih proticajnih profila cijevi.